Proaktivna transparentnost u Bosni i Hercegovini, Stanje i perspektive u svjetlu međunarodnih standarda i komparativnih rješenja:
Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Format: Elektronisch E-Book
Sprache:Bosnian
Veröffentlicht: Sarajevo [Bosnia and Herzegovina] Analitika - Centar za društvena istraživanja, sva prava pridržana 2014
Schlagworte:
Online-Zugang:BSB01
Beschreibung:Za efektivno ostvarivanje prava na pristup informacijama javnoga sektora nije dovoljno regulirati i implementirati njegov reaktivni segment (postupanje povodom pojedinačnoga zahtjeva za pristup), već je to nužno učiniti i u odnosu na proaktivnu dimenziju prava na pristup informacijama. Proaktivna dimenzija ovog prava očituje se u kontinuiranoj samoinicijativnoj objavi pojedinih skupina informacija od strane javnih tijela koja ih posjeduju, čime se one čine lako dostupnim općoj javnosti. Proaktivna transparentnost stoga ima niz pogodnosti kako za ovlaštenike prava na pristup informacijama, tako i za javna tijela, smanjujući istodobno prostor za korupciju i druge devijacije. Utoliko normiranje proaktivnih mjera čini važan segment ostvarivanja uloge moderne države u demokratskom društvu. Poput medalje s dvije strane, pravo na pristup informacijama, dakle, ima dva međusobno neodvojiva lica: reaktivno i proaktivno.
Proaktivna dimenzija prava na pristup informacijama uobičajeno obuhvaća, prije svega, obvezu samoinicijativne objave određenih vrsta informacija na internetskim stranicama javnoga tijela, propisivanje potrebnoga standarda savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupku donošenja odluka javnih tijela te minimalne razine informiranja javnosti o sjednicama tih tijela. Spomenuto prate zahtjevi točnosti, relevantnosti, cjelovitosti, ažurnosti i razumljivosti objavljenih informacija, te s time povezani tehnički i drugi standardi, a korisne su i podupiruće funkcionalnosti, primjerice uspostava centralnoga registra informacija i centralne informacijsko-dokumentacijske službe.
Aktualnu fazu razvitka prava na pristup informacijama, uključujući njegov proaktivni segment, na međunarodnoj razini karakterizira prihvaćanje proaktivnih mjera kao neodvojivoga dijela suvremene regulacije prava na pristup informacijama, postupni pomak od soft lawa prema pravno obvezujućim dokumentima, reinterpretacija odredaba klasičnih kodifikacija u prilog ostvarivanju prava na pristup informacijama, standardiziranje najmanjega zajedničkog nazivnika sadržaja proaktivnih mjera, te harmonizacija pojedinih elemenata nacionalne legislative u većem broju europskih zemalja, uključujući i zemlje u okruženju Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina prva je u regiji krenula u ozakonjenje prava na pristup informacijama. Bosanskohercegovačka legislativa na ovom području, međutim, zaostaje za međunarodnim standardima i ne prati napredna rješenja drugih zemalja u domeni prava na pristup informacijama.
Zakoni o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini reguliraju isključivo reaktivnu dimenziju ovoga prava - objavu informacija po zahtjevu, dok je proaktivna dimenzija prava na pristup informacijama u tim zakonima u potpunosti zanemarena. Pored toga, spomenuto je zakonodavstvo fragmentirano i nekoherentno, ne sadrži adekvatnu pravnu zaštitu u odnosu na provedbu proaktivnih mjera, a dio materije uređen je aktima koji nisu na potrebnoj razini u hijerarhiji izvora prava. Ova studija trebala bi dati neke od odgovora na pitanje kako u Bosni i Hercegovini uhvatiti korak sa razvojem standarda i praksi do kojeg je u međuvremenu došlo na ovom području. Stoga se u tekstu koji slijedi detaljno prezentiraju međunarodni standardi i pozitivne prakse drugih zemalja u domeni zakonodavstva i institucionalnog okvira proaktivne transparentnosti, te analizira relevantna regulativa u Bosni i Hercegovini i utvrđuju njezini temeljni nedostaci.
Preporuke namijenjene zakonodavcima i drugim akterima na ovom području zaključuju studiju
Beschreibung:1 Online-Ressource (50 Seiten)
ISBN:9789958192265

Es ist kein Print-Exemplar vorhanden.

Fernleihe Bestellen Achtung: Nicht im THWS-Bestand!