Pristup i povjerenje Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa u Bosni i Hercegovini:
Gespeichert in:
| Format: | Elektronisch E-Book |
|---|---|
| Sprache: | Bosnian |
| Veröffentlicht: |
Sarajevo [Bosnia and Herzegovina]
Atlantska inicijativa: Udruženje za promicanje euroatlantskih integracija BiH
2021
|
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | BSB01 |
| Beschreibung: | Na popisu iz 2013. godine 12.583 osobe izjasnile su se kao Romi i Romkinje, dok su 252 osobe iskoristile drugačije termine, poput "bošnjački Rom", "Ciganin", "muslimanski Rom", "bijeli Rom" itd., dok se dvanaest osoba izjasnilo kao Egipćani. Procjene o broju Roma koji žive u Bosni i Hercegovini ne podudaraju se sa zvaničnim podacima popisa. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine procjenjuje da u državi živi najmanje 25.000 do 30.000 Roma. Međunarodne i lokalne nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu izvještavaju o sistemskoj, višestrukoj i višegeneracijskoj isključenost romske populacije koja ostavlja snažne posljedice na kvalitetu života velikog broja Roma u Bosni i Hercegovini. Romska populacija susreće se s velikom stopom nezaposlenosti, lošim stambenim uslovima i diskriminacijom u institucijama i javnom životu. Izuzetno mali broj Roma radi u policiji i drugim javnim ustanovama, dok se samo jedna sutkinja u Bosni i Hercegovini izjašnjava kao Romkinja. Nije zvanično utvrđeno koliko Roma u Bosni i Hercegovini ne posjeduju lične dokumente, čime im se ograničava pristup građanskim, političkim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim pravima. Nemogućnost pribavljanja dokumenata povezana je sa siromaštvom i niskim društvenim statusom romskih zajednica, što vodi daljnjoj isključenosti iz javnog života. Romi nailaze na brojne prepreke u ostvarivanju pristupa osnovnom i srednjem obrazovanju, jer često romske porodice ne mogu platiti troškove školovanja djece. Romi i sami nerijetko odustaju od školovanja zbog diskriminacije. Istraživanja provedena u Bosni i Hercegovini tokom protekle decenije pokazala su da patrijarhalni stavovi i niži stepen obrazovanja Romkinja u odnosu na muškarce sunarodnjake imaju veliki uticaj na nizak standard i izloženost Romkinja nasilju i diskriminaciji i unutar i van svojih zajednica. Aktivnosti koje provode institucije usmjerene na zapošljavanje, obrazovanje, stambeno zbrinjavanje i zdravstvenu zaštitu često ne daju odgovarajuće rezultate; nekada aktivnosti nisu adekvatno usklađene s potrebama, a nekada izostaje praćenje i održivost pojedinih aktivnosti. Atlantska inicijativa provela je istraživanje u periodu od aprila do juna 2020. godine s osnovnim ciljem da istraži stavove romske populacije kada je riječ o pristupu i povjerenju Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa. Studija osigurava uvid u probleme s kojima se susreću Romi i Romkinje u kontaktu s pravosudnim sistemom. Polazeći od rezultata istraživanja, formulirali smo preporuke za unapređenje položaja Roma neophodne za jačanje povjerenja između romske populacije i institucija u Bosni i Hercegovini. Identificirane su prepreke izgradnji povjerenja Roma u pravosudne institucije, kao i specifični problemi i potrebe kada je riječ o pristupu Romkinja pravosudnim institucijama. Istraživanje je zamišljeno i kao podsticaj bosanskohercegovačkim institucijama i međunarodnim organizacijama da, polazeći od specifičnih potreba romske populacije, omoguće bolji i ravnopravan pristup Roma i Romkinja pravosudnom sistemu. Metode koje su primijenjene u istraživanju uključuju normativnu analizu važećih domaćih i međunarodnih propisa, analizu postojeće literature i provedenih istraživanja te prikupljanje podataka putem polustrukturiranih i strukturiranih intervjua s Romima i predstavnicima/cama pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini. Iako je inicijalno predviđeno da istraživanje uključi veći broj detaljnih intervjua, od predviđenog broja intervjua se moralo odustati uslijed početka pandemije izazvane virusom bolesti COVID-19. Mogućnost provođenja online intervjua i fokus grupa, nakon konsultacija s predstavnicima romskog Udruženja "Kali Sara", nije uzeta u razmatranje zbog slabijeg pristupa sredstvima internetske komunikacije većine Roma. Ankete, iako predstavljaju mišljenje ograničenog uzorka romske populacije, pružaju uvid u veoma složenu temu pristupa Roma pravosuđu. Kreiranju ankete istraživačice su prišle sa stanovišta da su Romi ugroženi kada je riječ o pristupu javnim institucijama zbog sistemske diskriminacije i isključenosti iz društvenih tokova. Romske nevladine organizacije, s kojima je Atlantska inicijativa imala priliku da sarađuje, navode da opća populacija, kao i osobe koje rade s Romima, nerijetko imaju implicitne predrasude kojih nisu svjesni i da je potrebno ozbiljno i sistemsko tretiranje anticiganizma u Bosni i Hercegovini, odnosno višestruke, dugotrajne diskriminacije, predrasuda i pogrešnih stavova o Romima, što je česta pojava u BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana i Evrope. U vezi s navedenim, a u cilju stvaranja atmosfere povjerenja tokom provođenja istraživanja, Atlantska inicijativa i Udruženje "Kali Sara" donijeli su odluku da istraživači na terenu budu Romi kako bi se ostvario viši stepen povjerenja u istraživače i dobile što preciznije informacije. Sudije koje su zaposlene na različitim referatima i lokacijama i koje imaju profesionalno iskustvo u radu s Romima odgovarale su na otvorene upitnike koji su im dostavljeni putem elektronske pošte. Osim svojih ličnih iskustava i stavova, sudije su adresirale i pitanja općih stavova prema problemima pristupa i povjerenja Roma prema pravosudnim institucijama. Metode istraživanja, lokacije na kojima je istraživanje rađeno, kao i usaglašavanje upitnika proces je koji je usaglašavan između Atlantske inicijative i Udruženja "Kali Sara". Interpretaciju i analizu rezultata uradile su istraživačice Atlantske inicijative. Osobe s kojima su obavljeni polustrukturirani intervjui pripadaju različitim starosnim i socioekonomskim skupinama i žive na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini. Romi koji su učestvovali u istraživanju podijeljeni su u dvije kategorije: Romi angažirani u nevladinim organizacijama (11 učesnika/ca) i Romi koji nisu uključeni u rad organizacija i nisu aktivni u javnom i/ili političkom životu (136 učesnika/ca). Od navedenog broja u istraživanju je učestvovalo 73 posto muškaraca i 27 posto žena, što dovodi do problematizacije omjera žena i muškaraca koji su obuhvaćeni istraživanjem. Ukupno sedam sudija dalo je odgovore na pitanja koja su se odnosila na pristup Roma institucijama pravosuđa. Istraživanjem su obuhvaćena ukupno 154 ispitanika. Kada govorimo o metodološkim ograničenjima ovog istraživanja, primarno moramo spomenuti ograničen broj intervjuiranih Roma te da se nalazi istraživanja ne mogu generalizirati za cijelu romsku populaciju. Uprkos ograničenjima, studija obezbjeđuje uvid u probleme s kojima se susreću Romi i Romkinje u kontaktu s pravosudnim sistemom |
| Beschreibung: | 1 Online-Ressource (35 Seiten) |
Internformat
MARC
| LEADER | 00000nmm a2200000zc 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | BV049449923 | ||
| 003 | DE-604 | ||
| 005 | 00000000000000.0 | ||
| 007 | cr|uuu---uuuuu | ||
| 008 | 231204s2021 |||| o||u| ||||||bos d | ||
| 035 | |a (ZDB-45-CGR)ceeol1078994 | ||
| 035 | |a (OCoLC)1414541959 | ||
| 035 | |a (DE-599)BVBBV049449923 | ||
| 040 | |a DE-604 |b ger |e aacr | ||
| 041 | 0 | |a bos | |
| 049 | |a DE-12 | ||
| 084 | |a OST |q DE-12 |2 fid | ||
| 245 | 1 | 0 | |a Pristup i povjerenje Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa u Bosni i Hercegovini |
| 264 | 1 | |a Sarajevo [Bosnia and Herzegovina] |b Atlantska inicijativa: Udruženje za promicanje euroatlantskih integracija BiH |c 2021 | |
| 264 | 2 | |a Frankfurt M. |b CEEOL |c 2021 | |
| 300 | |a 1 Online-Ressource (35 Seiten) | ||
| 336 | |b txt |2 rdacontent | ||
| 337 | |b c |2 rdamedia | ||
| 338 | |b cr |2 rdacarrier | ||
| 500 | |a Na popisu iz 2013. godine 12.583 osobe izjasnile su se kao Romi i Romkinje, dok su 252 osobe iskoristile drugačije termine, poput "bošnjački Rom", "Ciganin", "muslimanski Rom", "bijeli Rom" itd., dok se dvanaest osoba izjasnilo kao Egipćani. Procjene o broju Roma koji žive u Bosni i Hercegovini ne podudaraju se sa zvaničnim podacima popisa. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine procjenjuje da u državi živi najmanje 25.000 do 30.000 Roma. Međunarodne i lokalne nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu izvještavaju o sistemskoj, višestrukoj i višegeneracijskoj isključenost romske populacije koja ostavlja snažne posljedice na kvalitetu života velikog broja Roma u Bosni i Hercegovini. Romska populacija susreće se s velikom stopom nezaposlenosti, lošim stambenim uslovima i diskriminacijom u institucijama i javnom životu. | ||
| 500 | |a Izuzetno mali broj Roma radi u policiji i drugim javnim ustanovama, dok se samo jedna sutkinja u Bosni i Hercegovini izjašnjava kao Romkinja. Nije zvanično utvrđeno koliko Roma u Bosni i Hercegovini ne posjeduju lične dokumente, čime im se ograničava pristup građanskim, političkim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim pravima. Nemogućnost pribavljanja dokumenata povezana je sa siromaštvom i niskim društvenim statusom romskih zajednica, što vodi daljnjoj isključenosti iz javnog života. Romi nailaze na brojne prepreke u ostvarivanju pristupa osnovnom i srednjem obrazovanju, jer često romske porodice ne mogu platiti troškove školovanja djece. Romi i sami nerijetko odustaju od školovanja zbog diskriminacije. | ||
| 500 | |a Istraživanja provedena u Bosni i Hercegovini tokom protekle decenije pokazala su da patrijarhalni stavovi i niži stepen obrazovanja Romkinja u odnosu na muškarce sunarodnjake imaju veliki uticaj na nizak standard i izloženost Romkinja nasilju i diskriminaciji i unutar i van svojih zajednica. Aktivnosti koje provode institucije usmjerene na zapošljavanje, obrazovanje, stambeno zbrinjavanje i zdravstvenu zaštitu često ne daju odgovarajuće rezultate; nekada aktivnosti nisu adekvatno usklađene s potrebama, a nekada izostaje praćenje i održivost pojedinih aktivnosti. Atlantska inicijativa provela je istraživanje u periodu od aprila do juna 2020. godine s osnovnim ciljem da istraži stavove romske populacije kada je riječ o pristupu i povjerenju Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa. Studija osigurava uvid u probleme s kojima se susreću Romi i Romkinje u kontaktu s pravosudnim sistemom. | ||
| 500 | |a Polazeći od rezultata istraživanja, formulirali smo preporuke za unapređenje položaja Roma neophodne za jačanje povjerenja između romske populacije i institucija u Bosni i Hercegovini. Identificirane su prepreke izgradnji povjerenja Roma u pravosudne institucije, kao i specifični problemi i potrebe kada je riječ o pristupu Romkinja pravosudnim institucijama. Istraživanje je zamišljeno i kao podsticaj bosanskohercegovačkim institucijama i međunarodnim organizacijama da, polazeći od specifičnih potreba romske populacije, omoguće bolji i ravnopravan pristup Roma i Romkinja pravosudnom sistemu. Metode koje su primijenjene u istraživanju uključuju normativnu analizu važećih domaćih i međunarodnih propisa, analizu postojeće literature i provedenih istraživanja te prikupljanje podataka putem polustrukturiranih i strukturiranih intervjua s Romima i predstavnicima/cama pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini. | ||
| 500 | |a Iako je inicijalno predviđeno da istraživanje uključi veći broj detaljnih intervjua, od predviđenog broja intervjua se moralo odustati uslijed početka pandemije izazvane virusom bolesti COVID-19. Mogućnost provođenja online intervjua i fokus grupa, nakon konsultacija s predstavnicima romskog Udruženja "Kali Sara", nije uzeta u razmatranje zbog slabijeg pristupa sredstvima internetske komunikacije većine Roma. Ankete, iako predstavljaju mišljenje ograničenog uzorka romske populacije, pružaju uvid u veoma složenu temu pristupa Roma pravosuđu. Kreiranju ankete istraživačice su prišle sa stanovišta da su Romi ugroženi kada je riječ o pristupu javnim institucijama zbog sistemske diskriminacije i isključenosti iz društvenih tokova. | ||
| 500 | |a Romske nevladine organizacije, s kojima je Atlantska inicijativa imala priliku da sarađuje, navode da opća populacija, kao i osobe koje rade s Romima, nerijetko imaju implicitne predrasude kojih nisu svjesni i da je potrebno ozbiljno i sistemsko tretiranje anticiganizma u Bosni i Hercegovini, odnosno višestruke, dugotrajne diskriminacije, predrasuda i pogrešnih stavova o Romima, što je česta pojava u BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana i Evrope. U vezi s navedenim, a u cilju stvaranja atmosfere povjerenja tokom provođenja istraživanja, Atlantska inicijativa i Udruženje "Kali Sara" donijeli su odluku da istraživači na terenu budu Romi kako bi se ostvario viši stepen povjerenja u istraživače i dobile što preciznije informacije. Sudije koje su zaposlene na različitim referatima i lokacijama i koje imaju profesionalno iskustvo u radu s Romima odgovarale su na otvorene upitnike koji su im dostavljeni putem elektronske pošte. | ||
| 500 | |a Osim svojih ličnih iskustava i stavova, sudije su adresirale i pitanja općih stavova prema problemima pristupa i povjerenja Roma prema pravosudnim institucijama. Metode istraživanja, lokacije na kojima je istraživanje rađeno, kao i usaglašavanje upitnika proces je koji je usaglašavan između Atlantske inicijative i Udruženja "Kali Sara". Interpretaciju i analizu rezultata uradile su istraživačice Atlantske inicijative. Osobe s kojima su obavljeni polustrukturirani intervjui pripadaju različitim starosnim i socioekonomskim skupinama i žive na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini. Romi koji su učestvovali u istraživanju podijeljeni su u dvije kategorije: Romi angažirani u nevladinim organizacijama (11 učesnika/ca) i Romi koji nisu uključeni u rad organizacija i nisu aktivni u javnom i/ili političkom životu (136 učesnika/ca). | ||
| 500 | |a Od navedenog broja u istraživanju je učestvovalo 73 posto muškaraca i 27 posto žena, što dovodi do problematizacije omjera žena i muškaraca koji su obuhvaćeni istraživanjem. Ukupno sedam sudija dalo je odgovore na pitanja koja su se odnosila na pristup Roma institucijama pravosuđa. Istraživanjem su obuhvaćena ukupno 154 ispitanika. Kada govorimo o metodološkim ograničenjima ovog istraživanja, primarno moramo spomenuti ograničen broj intervjuiranih Roma te da se nalazi istraživanja ne mogu generalizirati za cijelu romsku populaciju. Uprkos ograničenjima, studija obezbjeđuje uvid u probleme s kojima se susreću Romi i Romkinje u kontaktu s pravosudnim sistemom | ||
| 650 | 4 | |a Law, Constitution, Jurisprudence | |
| 650 | 4 | |a Human Rights and Humanitarian Law | |
| 650 | 4 | |a Public Administration | |
| 650 | 4 | |a Security and defense | |
| 650 | 4 | |a Ethnic Minorities Studies | |
| 650 | 4 | |a Socio-Economic Research | |
| 650 | 4 | |a Court case | |
| 700 | 1 | |a Veljan, Nejra |e Sonstige |4 oth | |
| 700 | 1 | |a Arnaut, Lejla |e Sonstige |4 oth | |
| 700 | 1 | |a Ćehajić-Čampara, Maida |e Sonstige |4 oth | |
| 700 | 1 | |a Sejdić, Dervo |e Sonstige |4 oth | |
| 700 | 1 | |a Halilović, Majda |e Sonstige |4 oth | |
| 710 | 2 | |a Central and Eastern European Online Library |e Sonstige |4 oth | |
| 912 | |a ZDB-45-CGR | ||
| 940 | 1 | |n oe | |
| 940 | 1 | |q BSB_OE_CEEOL | |
| 999 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-034795819 | ||
| 966 | e | |u https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=1078994 |l BSB01 |p ZDB-45-CGR |x Verlag |3 Volltext | |
Datensatz im Suchindex
| _version_ | 1804186213118115840 |
|---|---|
| adam_txt | |
| any_adam_object | |
| any_adam_object_boolean | |
| building | Verbundindex |
| bvnumber | BV049449923 |
| collection | ZDB-45-CGR |
| ctrlnum | (ZDB-45-CGR)ceeol1078994 (OCoLC)1414541959 (DE-599)BVBBV049449923 |
| format | Electronic eBook |
| fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>08538nmm a2200565zc 4500</leader><controlfield tag="001">BV049449923</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">00000000000000.0</controlfield><controlfield tag="007">cr|uuu---uuuuu</controlfield><controlfield tag="008">231204s2021 |||| o||u| ||||||bos d</controlfield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(ZDB-45-CGR)ceeol1078994</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)1414541959</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV049449923</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">aacr</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">bos</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">OST</subfield><subfield code="q">DE-12</subfield><subfield code="2">fid</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Pristup i povjerenje Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa u Bosni i Hercegovini</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Sarajevo [Bosnia and Herzegovina]</subfield><subfield code="b">Atlantska inicijativa: Udruženje za promicanje euroatlantskih integracija BiH</subfield><subfield code="c">2021</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="2"><subfield code="a">Frankfurt M.</subfield><subfield code="b">CEEOL</subfield><subfield code="c">2021</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">1 Online-Ressource (35 Seiten)</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">c</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">cr</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Na popisu iz 2013. godine 12.583 osobe izjasnile su se kao Romi i Romkinje, dok su 252 osobe iskoristile drugačije termine, poput "bošnjački Rom", "Ciganin", "muslimanski Rom", "bijeli Rom" itd., dok se dvanaest osoba izjasnilo kao Egipćani. Procjene o broju Roma koji žive u Bosni i Hercegovini ne podudaraju se sa zvaničnim podacima popisa. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine procjenjuje da u državi živi najmanje 25.000 do 30.000 Roma. Međunarodne i lokalne nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu izvještavaju o sistemskoj, višestrukoj i višegeneracijskoj isključenost romske populacije koja ostavlja snažne posljedice na kvalitetu života velikog broja Roma u Bosni i Hercegovini. Romska populacija susreće se s velikom stopom nezaposlenosti, lošim stambenim uslovima i diskriminacijom u institucijama i javnom životu. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Izuzetno mali broj Roma radi u policiji i drugim javnim ustanovama, dok se samo jedna sutkinja u Bosni i Hercegovini izjašnjava kao Romkinja. Nije zvanično utvrđeno koliko Roma u Bosni i Hercegovini ne posjeduju lične dokumente, čime im se ograničava pristup građanskim, političkim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim pravima. Nemogućnost pribavljanja dokumenata povezana je sa siromaštvom i niskim društvenim statusom romskih zajednica, što vodi daljnjoj isključenosti iz javnog života. Romi nailaze na brojne prepreke u ostvarivanju pristupa osnovnom i srednjem obrazovanju, jer često romske porodice ne mogu platiti troškove školovanja djece. Romi i sami nerijetko odustaju od školovanja zbog diskriminacije. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Istraživanja provedena u Bosni i Hercegovini tokom protekle decenije pokazala su da patrijarhalni stavovi i niži stepen obrazovanja Romkinja u odnosu na muškarce sunarodnjake imaju veliki uticaj na nizak standard i izloženost Romkinja nasilju i diskriminaciji i unutar i van svojih zajednica. Aktivnosti koje provode institucije usmjerene na zapošljavanje, obrazovanje, stambeno zbrinjavanje i zdravstvenu zaštitu često ne daju odgovarajuće rezultate; nekada aktivnosti nisu adekvatno usklađene s potrebama, a nekada izostaje praćenje i održivost pojedinih aktivnosti. Atlantska inicijativa provela je istraživanje u periodu od aprila do juna 2020. godine s osnovnim ciljem da istraži stavove romske populacije kada je riječ o pristupu i povjerenju Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa. Studija osigurava uvid u probleme s kojima se susreću Romi i Romkinje u kontaktu s pravosudnim sistemom. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Polazeći od rezultata istraživanja, formulirali smo preporuke za unapređenje položaja Roma neophodne za jačanje povjerenja između romske populacije i institucija u Bosni i Hercegovini. Identificirane su prepreke izgradnji povjerenja Roma u pravosudne institucije, kao i specifični problemi i potrebe kada je riječ o pristupu Romkinja pravosudnim institucijama. Istraživanje je zamišljeno i kao podsticaj bosanskohercegovačkim institucijama i međunarodnim organizacijama da, polazeći od specifičnih potreba romske populacije, omoguće bolji i ravnopravan pristup Roma i Romkinja pravosudnom sistemu. Metode koje su primijenjene u istraživanju uključuju normativnu analizu važećih domaćih i međunarodnih propisa, analizu postojeće literature i provedenih istraživanja te prikupljanje podataka putem polustrukturiranih i strukturiranih intervjua s Romima i predstavnicima/cama pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Iako je inicijalno predviđeno da istraživanje uključi veći broj detaljnih intervjua, od predviđenog broja intervjua se moralo odustati uslijed početka pandemije izazvane virusom bolesti COVID-19. Mogućnost provođenja online intervjua i fokus grupa, nakon konsultacija s predstavnicima romskog Udruženja "Kali Sara", nije uzeta u razmatranje zbog slabijeg pristupa sredstvima internetske komunikacije većine Roma. Ankete, iako predstavljaju mišljenje ograničenog uzorka romske populacije, pružaju uvid u veoma složenu temu pristupa Roma pravosuđu. Kreiranju ankete istraživačice su prišle sa stanovišta da su Romi ugroženi kada je riječ o pristupu javnim institucijama zbog sistemske diskriminacije i isključenosti iz društvenih tokova. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Romske nevladine organizacije, s kojima je Atlantska inicijativa imala priliku da sarađuje, navode da opća populacija, kao i osobe koje rade s Romima, nerijetko imaju implicitne predrasude kojih nisu svjesni i da je potrebno ozbiljno i sistemsko tretiranje anticiganizma u Bosni i Hercegovini, odnosno višestruke, dugotrajne diskriminacije, predrasuda i pogrešnih stavova o Romima, što je česta pojava u BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana i Evrope. U vezi s navedenim, a u cilju stvaranja atmosfere povjerenja tokom provođenja istraživanja, Atlantska inicijativa i Udruženje "Kali Sara" donijeli su odluku da istraživači na terenu budu Romi kako bi se ostvario viši stepen povjerenja u istraživače i dobile što preciznije informacije. Sudije koje su zaposlene na različitim referatima i lokacijama i koje imaju profesionalno iskustvo u radu s Romima odgovarale su na otvorene upitnike koji su im dostavljeni putem elektronske pošte. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Osim svojih ličnih iskustava i stavova, sudije su adresirale i pitanja općih stavova prema problemima pristupa i povjerenja Roma prema pravosudnim institucijama. Metode istraživanja, lokacije na kojima je istraživanje rađeno, kao i usaglašavanje upitnika proces je koji je usaglašavan između Atlantske inicijative i Udruženja "Kali Sara". Interpretaciju i analizu rezultata uradile su istraživačice Atlantske inicijative. Osobe s kojima su obavljeni polustrukturirani intervjui pripadaju različitim starosnim i socioekonomskim skupinama i žive na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini. Romi koji su učestvovali u istraživanju podijeljeni su u dvije kategorije: Romi angažirani u nevladinim organizacijama (11 učesnika/ca) i Romi koji nisu uključeni u rad organizacija i nisu aktivni u javnom i/ili političkom životu (136 učesnika/ca). </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Od navedenog broja u istraživanju je učestvovalo 73 posto muškaraca i 27 posto žena, što dovodi do problematizacije omjera žena i muškaraca koji su obuhvaćeni istraživanjem. Ukupno sedam sudija dalo je odgovore na pitanja koja su se odnosila na pristup Roma institucijama pravosuđa. Istraživanjem su obuhvaćena ukupno 154 ispitanika. Kada govorimo o metodološkim ograničenjima ovog istraživanja, primarno moramo spomenuti ograničen broj intervjuiranih Roma te da se nalazi istraživanja ne mogu generalizirati za cijelu romsku populaciju. Uprkos ograničenjima, studija obezbjeđuje uvid u probleme s kojima se susreću Romi i Romkinje u kontaktu s pravosudnim sistemom</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Law, Constitution, Jurisprudence</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Human Rights and Humanitarian Law</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Public Administration</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Security and defense</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Ethnic Minorities Studies</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Socio-Economic Research</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Court case</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Veljan, Nejra</subfield><subfield code="e">Sonstige</subfield><subfield code="4">oth</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Arnaut, Lejla</subfield><subfield code="e">Sonstige</subfield><subfield code="4">oth</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Ćehajić-Čampara, Maida</subfield><subfield code="e">Sonstige</subfield><subfield code="4">oth</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Sejdić, Dervo</subfield><subfield code="e">Sonstige</subfield><subfield code="4">oth</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Halilović, Majda</subfield><subfield code="e">Sonstige</subfield><subfield code="4">oth</subfield></datafield><datafield tag="710" ind1="2" ind2=" "><subfield code="a">Central and Eastern European Online Library</subfield><subfield code="e">Sonstige</subfield><subfield code="4">oth</subfield></datafield><datafield tag="912" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">ZDB-45-CGR</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="q">BSB_OE_CEEOL</subfield></datafield><datafield tag="999" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-034795819</subfield></datafield><datafield tag="966" ind1="e" ind2=" "><subfield code="u">https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=1078994</subfield><subfield code="l">BSB01</subfield><subfield code="p">ZDB-45-CGR</subfield><subfield code="x">Verlag</subfield><subfield code="3">Volltext</subfield></datafield></record></collection> |
| id | DE-604.BV049449923 |
| illustrated | Not Illustrated |
| index_date | 2024-07-03T23:12:56Z |
| indexdate | 2024-07-10T10:07:33Z |
| institution | BVB |
| language | Bosnian |
| oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-034795819 |
| oclc_num | 1414541959 |
| open_access_boolean | |
| owner | DE-12 |
| owner_facet | DE-12 |
| physical | 1 Online-Ressource (35 Seiten) |
| psigel | ZDB-45-CGR BSB_OE_CEEOL |
| publishDate | 2021 |
| publishDateSearch | 2021 |
| publishDateSort | 2021 |
| publisher | Atlantska inicijativa: Udruženje za promicanje euroatlantskih integracija BiH |
| record_format | marc |
| spelling | Pristup i povjerenje Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa u Bosni i Hercegovini Sarajevo [Bosnia and Herzegovina] Atlantska inicijativa: Udruženje za promicanje euroatlantskih integracija BiH 2021 Frankfurt M. CEEOL 2021 1 Online-Ressource (35 Seiten) txt rdacontent c rdamedia cr rdacarrier Na popisu iz 2013. godine 12.583 osobe izjasnile su se kao Romi i Romkinje, dok su 252 osobe iskoristile drugačije termine, poput "bošnjački Rom", "Ciganin", "muslimanski Rom", "bijeli Rom" itd., dok se dvanaest osoba izjasnilo kao Egipćani. Procjene o broju Roma koji žive u Bosni i Hercegovini ne podudaraju se sa zvaničnim podacima popisa. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine procjenjuje da u državi živi najmanje 25.000 do 30.000 Roma. Međunarodne i lokalne nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu izvještavaju o sistemskoj, višestrukoj i višegeneracijskoj isključenost romske populacije koja ostavlja snažne posljedice na kvalitetu života velikog broja Roma u Bosni i Hercegovini. Romska populacija susreće se s velikom stopom nezaposlenosti, lošim stambenim uslovima i diskriminacijom u institucijama i javnom životu. Izuzetno mali broj Roma radi u policiji i drugim javnim ustanovama, dok se samo jedna sutkinja u Bosni i Hercegovini izjašnjava kao Romkinja. Nije zvanično utvrđeno koliko Roma u Bosni i Hercegovini ne posjeduju lične dokumente, čime im se ograničava pristup građanskim, političkim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim pravima. Nemogućnost pribavljanja dokumenata povezana je sa siromaštvom i niskim društvenim statusom romskih zajednica, što vodi daljnjoj isključenosti iz javnog života. Romi nailaze na brojne prepreke u ostvarivanju pristupa osnovnom i srednjem obrazovanju, jer često romske porodice ne mogu platiti troškove školovanja djece. Romi i sami nerijetko odustaju od školovanja zbog diskriminacije. Istraživanja provedena u Bosni i Hercegovini tokom protekle decenije pokazala su da patrijarhalni stavovi i niži stepen obrazovanja Romkinja u odnosu na muškarce sunarodnjake imaju veliki uticaj na nizak standard i izloženost Romkinja nasilju i diskriminaciji i unutar i van svojih zajednica. Aktivnosti koje provode institucije usmjerene na zapošljavanje, obrazovanje, stambeno zbrinjavanje i zdravstvenu zaštitu često ne daju odgovarajuće rezultate; nekada aktivnosti nisu adekvatno usklađene s potrebama, a nekada izostaje praćenje i održivost pojedinih aktivnosti. Atlantska inicijativa provela je istraživanje u periodu od aprila do juna 2020. godine s osnovnim ciljem da istraži stavove romske populacije kada je riječ o pristupu i povjerenju Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa. Studija osigurava uvid u probleme s kojima se susreću Romi i Romkinje u kontaktu s pravosudnim sistemom. Polazeći od rezultata istraživanja, formulirali smo preporuke za unapređenje položaja Roma neophodne za jačanje povjerenja između romske populacije i institucija u Bosni i Hercegovini. Identificirane su prepreke izgradnji povjerenja Roma u pravosudne institucije, kao i specifični problemi i potrebe kada je riječ o pristupu Romkinja pravosudnim institucijama. Istraživanje je zamišljeno i kao podsticaj bosanskohercegovačkim institucijama i međunarodnim organizacijama da, polazeći od specifičnih potreba romske populacije, omoguće bolji i ravnopravan pristup Roma i Romkinja pravosudnom sistemu. Metode koje su primijenjene u istraživanju uključuju normativnu analizu važećih domaćih i međunarodnih propisa, analizu postojeće literature i provedenih istraživanja te prikupljanje podataka putem polustrukturiranih i strukturiranih intervjua s Romima i predstavnicima/cama pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini. Iako je inicijalno predviđeno da istraživanje uključi veći broj detaljnih intervjua, od predviđenog broja intervjua se moralo odustati uslijed početka pandemije izazvane virusom bolesti COVID-19. Mogućnost provođenja online intervjua i fokus grupa, nakon konsultacija s predstavnicima romskog Udruženja "Kali Sara", nije uzeta u razmatranje zbog slabijeg pristupa sredstvima internetske komunikacije većine Roma. Ankete, iako predstavljaju mišljenje ograničenog uzorka romske populacije, pružaju uvid u veoma složenu temu pristupa Roma pravosuđu. Kreiranju ankete istraživačice su prišle sa stanovišta da su Romi ugroženi kada je riječ o pristupu javnim institucijama zbog sistemske diskriminacije i isključenosti iz društvenih tokova. Romske nevladine organizacije, s kojima je Atlantska inicijativa imala priliku da sarađuje, navode da opća populacija, kao i osobe koje rade s Romima, nerijetko imaju implicitne predrasude kojih nisu svjesni i da je potrebno ozbiljno i sistemsko tretiranje anticiganizma u Bosni i Hercegovini, odnosno višestruke, dugotrajne diskriminacije, predrasuda i pogrešnih stavova o Romima, što je česta pojava u BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana i Evrope. U vezi s navedenim, a u cilju stvaranja atmosfere povjerenja tokom provođenja istraživanja, Atlantska inicijativa i Udruženje "Kali Sara" donijeli su odluku da istraživači na terenu budu Romi kako bi se ostvario viši stepen povjerenja u istraživače i dobile što preciznije informacije. Sudije koje su zaposlene na različitim referatima i lokacijama i koje imaju profesionalno iskustvo u radu s Romima odgovarale su na otvorene upitnike koji su im dostavljeni putem elektronske pošte. Osim svojih ličnih iskustava i stavova, sudije su adresirale i pitanja općih stavova prema problemima pristupa i povjerenja Roma prema pravosudnim institucijama. Metode istraživanja, lokacije na kojima je istraživanje rađeno, kao i usaglašavanje upitnika proces je koji je usaglašavan između Atlantske inicijative i Udruženja "Kali Sara". Interpretaciju i analizu rezultata uradile su istraživačice Atlantske inicijative. Osobe s kojima su obavljeni polustrukturirani intervjui pripadaju različitim starosnim i socioekonomskim skupinama i žive na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini. Romi koji su učestvovali u istraživanju podijeljeni su u dvije kategorije: Romi angažirani u nevladinim organizacijama (11 učesnika/ca) i Romi koji nisu uključeni u rad organizacija i nisu aktivni u javnom i/ili političkom životu (136 učesnika/ca). Od navedenog broja u istraživanju je učestvovalo 73 posto muškaraca i 27 posto žena, što dovodi do problematizacije omjera žena i muškaraca koji su obuhvaćeni istraživanjem. Ukupno sedam sudija dalo je odgovore na pitanja koja su se odnosila na pristup Roma institucijama pravosuđa. Istraživanjem su obuhvaćena ukupno 154 ispitanika. Kada govorimo o metodološkim ograničenjima ovog istraživanja, primarno moramo spomenuti ograničen broj intervjuiranih Roma te da se nalazi istraživanja ne mogu generalizirati za cijelu romsku populaciju. Uprkos ograničenjima, studija obezbjeđuje uvid u probleme s kojima se susreću Romi i Romkinje u kontaktu s pravosudnim sistemom Law, Constitution, Jurisprudence Human Rights and Humanitarian Law Public Administration Security and defense Ethnic Minorities Studies Socio-Economic Research Court case Veljan, Nejra Sonstige oth Arnaut, Lejla Sonstige oth Ćehajić-Čampara, Maida Sonstige oth Sejdić, Dervo Sonstige oth Halilović, Majda Sonstige oth Central and Eastern European Online Library Sonstige oth |
| spellingShingle | Pristup i povjerenje Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa u Bosni i Hercegovini Law, Constitution, Jurisprudence Human Rights and Humanitarian Law Public Administration Security and defense Ethnic Minorities Studies Socio-Economic Research Court case |
| title | Pristup i povjerenje Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa u Bosni i Hercegovini |
| title_auth | Pristup i povjerenje Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa u Bosni i Hercegovini |
| title_exact_search | Pristup i povjerenje Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa u Bosni i Hercegovini |
| title_exact_search_txtP | Pristup i povjerenje Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa u Bosni i Hercegovini |
| title_full | Pristup i povjerenje Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa u Bosni i Hercegovini |
| title_fullStr | Pristup i povjerenje Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa u Bosni i Hercegovini |
| title_full_unstemmed | Pristup i povjerenje Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa u Bosni i Hercegovini |
| title_short | Pristup i povjerenje Roma u institucije sigurnosti i pravosuđa u Bosni i Hercegovini |
| title_sort | pristup i povjerenje roma u institucije sigurnosti i pravosuda u bosni i hercegovini |
| topic | Law, Constitution, Jurisprudence Human Rights and Humanitarian Law Public Administration Security and defense Ethnic Minorities Studies Socio-Economic Research Court case |
| topic_facet | Law, Constitution, Jurisprudence Human Rights and Humanitarian Law Public Administration Security and defense Ethnic Minorities Studies Socio-Economic Research Court case |
| work_keys_str_mv | AT veljannejra pristupipovjerenjeromauinstitucijesigurnostiipravosuđaubosniihercegovini AT arnautlejla pristupipovjerenjeromauinstitucijesigurnostiipravosuđaubosniihercegovini AT cehajiccamparamaida pristupipovjerenjeromauinstitucijesigurnostiipravosuđaubosniihercegovini AT sejdicdervo pristupipovjerenjeromauinstitucijesigurnostiipravosuđaubosniihercegovini AT halilovicmajda pristupipovjerenjeromauinstitucijesigurnostiipravosuđaubosniihercegovini AT centralandeasterneuropeanonlinelibrary pristupipovjerenjeromauinstitucijesigurnostiipravosuđaubosniihercegovini |