Podaci kao potencijal, Ka politikama otvaranja javnih podataka u BiH:
Gespeichert in:
| Format: | Elektronisch E-Book |
|---|---|
| Sprache: | Bosnian |
| Veröffentlicht: |
Sarajevo [Bosnia and Herzegovina]
Analitika - Centar za društvena istraživanja, sva prava pridržana
2014
|
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | BSB01 |
| Beschreibung: | Država i njene institucije najveći su proizvođači, sakupljači i korisnici različitih vrsta podataka. Pored onih lične prirode, sadržanih u matičnim knjigama i medicinskim kartonima, prikupljaju se podaci od šire društvene važnosti, poput podataka o stanju okoliša ili o privrednim kretanjima, meteorološki i drugi podaci. U prošlosti su podaci od šire društvene važnosti uglavnom bili nedostupni javnosti, a ako su kojim slučajem i bili dostupni, bilo ih je iznimno teško pronaći i koristiti. Zahvaljujući tehnološkom razvoju i relativno jednostavnom i jeftinom otvaranju podataka putem interneta, ali i sve izraženijim zahtjevima javnosti za transparentnijom, odgovornijom i efikasnijom vlasti, vlade širom svijeta opredijelile su se za politike otvaranja podataka u posjedu javnih institucija. Primjeri takvih politika su web-portali Data.gov i Usa.gov Sjedinjenih Američkih Država, Data.gov.uk Velike Britanije ili Open data portal Evropske unije, na kojima su dostupne informacije iz oblasti obrazovanja, zdravstva, transporta, okoliša i drugih. Sve ovo dovelo je do ubrzanog rasta upotrebe otvorenih javnih podataka, kako u privatnom tako i u nevladinom sektoru. Softverske aplikacije omogućavaju pristup informacijama putem interneta ili mobilnih uređaja, a podaci se koriste da se unaprijede javne usluge, pokrenu novi komercijalni poslovi ili poboljša transparentnost vlasti. Neki od primjera web-stranica specijaliziranih za obradu, objavljivanje i daljnju upotrebu otvorenih podataka su OpenSpending.org na kojoj je trenutno objavljeno preko 700 setova podataka o javnoj potrošnji u 66 zemalja, ili OpenCongress.org koja objavljivanjem niza podataka i informacija omogućava praćenje rada američkog Kongresa. Iako je objavljivanje otvorenih javnih podataka izražen trend u svijetu, te su potencijali otvorenih podataka prepoznati i u regiji, u Bosni i Hercegovini takva praksa još uvijek nije istinski zaživjela. Bez obzira na inicijative otvaranja podataka koje dolaze iz nevladinog sektora, institucije javne vlasti, osim nekoliko izuzetaka, uglavnom ne pružaju pristup podacima putem interneta i mobilnih tehnologija. Kako bi se spriječilo da BiH ozbiljno zaostane u domenu proaktivnog objavljivanja takvih podataka, usljed čega bi trpjeli svi sektori društva, neophodno je pokrenuti širu društvenu raspravu za otvaranje podataka u posjedu javnih institucija. Ovaj memorandum nastoji dati doprinos takvoj raspravi |
| Beschreibung: | 1 Online-Ressource (4 Seiten) |
Internformat
MARC
| LEADER | 00000nmm a2200000zc 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | BV049449837 | ||
| 003 | DE-604 | ||
| 005 | 00000000000000.0 | ||
| 007 | cr|uuu---uuuuu | ||
| 008 | 231204s2014 |||| o||u| ||||||bos d | ||
| 035 | |a (ZDB-45-CGR)ceeol1076429 | ||
| 035 | |a (OCoLC)1414542612 | ||
| 035 | |a (DE-599)BVBBV049449837 | ||
| 040 | |a DE-604 |b ger |e aacr | ||
| 041 | 0 | |a bos | |
| 049 | |a DE-12 | ||
| 084 | |a OST |q DE-12 |2 fid | ||
| 245 | 1 | 0 | |a Podaci kao potencijal, Ka politikama otvaranja javnih podataka u BiH |
| 264 | 1 | |a Sarajevo [Bosnia and Herzegovina] |b Analitika - Centar za društvena istraživanja, sva prava pridržana |c 2014 | |
| 264 | 2 | |a Frankfurt M. |b CEEOL |c 2014 | |
| 300 | |a 1 Online-Ressource (4 Seiten) | ||
| 336 | |b txt |2 rdacontent | ||
| 337 | |b c |2 rdamedia | ||
| 338 | |b cr |2 rdacarrier | ||
| 500 | |a Država i njene institucije najveći su proizvođači, sakupljači i korisnici različitih vrsta podataka. Pored onih lične prirode, sadržanih u matičnim knjigama i medicinskim kartonima, prikupljaju se podaci od šire društvene važnosti, poput podataka o stanju okoliša ili o privrednim kretanjima, meteorološki i drugi podaci. U prošlosti su podaci od šire društvene važnosti uglavnom bili nedostupni javnosti, a ako su kojim slučajem i bili dostupni, bilo ih je iznimno teško pronaći i koristiti. Zahvaljujući tehnološkom razvoju i relativno jednostavnom i jeftinom otvaranju podataka putem interneta, ali i sve izraženijim zahtjevima javnosti za transparentnijom, odgovornijom i efikasnijom vlasti, vlade širom svijeta opredijelile su se za politike otvaranja podataka u posjedu javnih institucija. | ||
| 500 | |a Primjeri takvih politika su web-portali Data.gov i Usa.gov Sjedinjenih Američkih Država, Data.gov.uk Velike Britanije ili Open data portal Evropske unije, na kojima su dostupne informacije iz oblasti obrazovanja, zdravstva, transporta, okoliša i drugih. Sve ovo dovelo je do ubrzanog rasta upotrebe otvorenih javnih podataka, kako u privatnom tako i u nevladinom sektoru. Softverske aplikacije omogućavaju pristup informacijama putem interneta ili mobilnih uređaja, a podaci se koriste da se unaprijede javne usluge, pokrenu novi komercijalni poslovi ili poboljša transparentnost vlasti. Neki od primjera web-stranica specijaliziranih za obradu, objavljivanje i daljnju upotrebu otvorenih podataka su OpenSpending.org na kojoj je trenutno objavljeno preko 700 setova podataka o javnoj potrošnji u 66 zemalja, ili OpenCongress.org koja objavljivanjem niza podataka i informacija omogućava praćenje rada američkog Kongresa. | ||
| 500 | |a Iako je objavljivanje otvorenih javnih podataka izražen trend u svijetu, te su potencijali otvorenih podataka prepoznati i u regiji, u Bosni i Hercegovini takva praksa još uvijek nije istinski zaživjela. Bez obzira na inicijative otvaranja podataka koje dolaze iz nevladinog sektora, institucije javne vlasti, osim nekoliko izuzetaka, uglavnom ne pružaju pristup podacima putem interneta i mobilnih tehnologija. Kako bi se spriječilo da BiH ozbiljno zaostane u domenu proaktivnog objavljivanja takvih podataka, usljed čega bi trpjeli svi sektori društva, neophodno je pokrenuti širu društvenu raspravu za otvaranje podataka u posjedu javnih institucija. Ovaj memorandum nastoji dati doprinos takvoj raspravi | ||
| 650 | 4 | |a Politics | |
| 650 | 4 | |a Information Architecture | |
| 650 | 4 | |a Electronic information storage and retrieval | |
| 650 | 4 | |a Public Administration | |
| 650 | 4 | |a Corruption - Transparency - Anti-Corruption | |
| 710 | 2 | |a Central and Eastern European Online Library |e Sonstige |4 oth | |
| 912 | |a ZDB-45-CGR | ||
| 940 | 1 | |n oe | |
| 940 | 1 | |q BSB_OE_CEEOL | |
| 999 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-034795733 | ||
| 966 | e | |u https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=1076429 |l BSB01 |p ZDB-45-CGR |x Verlag |3 Volltext | |
Datensatz im Suchindex
| _version_ | 1804186212808785920 |
|---|---|
| adam_txt | |
| any_adam_object | |
| any_adam_object_boolean | |
| building | Verbundindex |
| bvnumber | BV049449837 |
| collection | ZDB-45-CGR |
| ctrlnum | (ZDB-45-CGR)ceeol1076429 (OCoLC)1414542612 (DE-599)BVBBV049449837 |
| format | Electronic eBook |
| fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>03854nmm a2200421zc 4500</leader><controlfield tag="001">BV049449837</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">00000000000000.0</controlfield><controlfield tag="007">cr|uuu---uuuuu</controlfield><controlfield tag="008">231204s2014 |||| o||u| ||||||bos d</controlfield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(ZDB-45-CGR)ceeol1076429</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)1414542612</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV049449837</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">aacr</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">bos</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">OST</subfield><subfield code="q">DE-12</subfield><subfield code="2">fid</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Podaci kao potencijal, Ka politikama otvaranja javnih podataka u BiH</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Sarajevo [Bosnia and Herzegovina]</subfield><subfield code="b">Analitika - Centar za društvena istraživanja, sva prava pridržana</subfield><subfield code="c">2014</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="2"><subfield code="a">Frankfurt M.</subfield><subfield code="b">CEEOL</subfield><subfield code="c">2014</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">1 Online-Ressource (4 Seiten)</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">c</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">cr</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Država i njene institucije najveći su proizvođači, sakupljači i korisnici različitih vrsta podataka. Pored onih lične prirode, sadržanih u matičnim knjigama i medicinskim kartonima, prikupljaju se podaci od šire društvene važnosti, poput podataka o stanju okoliša ili o privrednim kretanjima, meteorološki i drugi podaci. U prošlosti su podaci od šire društvene važnosti uglavnom bili nedostupni javnosti, a ako su kojim slučajem i bili dostupni, bilo ih je iznimno teško pronaći i koristiti. Zahvaljujući tehnološkom razvoju i relativno jednostavnom i jeftinom otvaranju podataka putem interneta, ali i sve izraženijim zahtjevima javnosti za transparentnijom, odgovornijom i efikasnijom vlasti, vlade širom svijeta opredijelile su se za politike otvaranja podataka u posjedu javnih institucija. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Primjeri takvih politika su web-portali Data.gov i Usa.gov Sjedinjenih Američkih Država, Data.gov.uk Velike Britanije ili Open data portal Evropske unije, na kojima su dostupne informacije iz oblasti obrazovanja, zdravstva, transporta, okoliša i drugih. Sve ovo dovelo je do ubrzanog rasta upotrebe otvorenih javnih podataka, kako u privatnom tako i u nevladinom sektoru. Softverske aplikacije omogućavaju pristup informacijama putem interneta ili mobilnih uređaja, a podaci se koriste da se unaprijede javne usluge, pokrenu novi komercijalni poslovi ili poboljša transparentnost vlasti. Neki od primjera web-stranica specijaliziranih za obradu, objavljivanje i daljnju upotrebu otvorenih podataka su OpenSpending.org na kojoj je trenutno objavljeno preko 700 setova podataka o javnoj potrošnji u 66 zemalja, ili OpenCongress.org koja objavljivanjem niza podataka i informacija omogućava praćenje rada američkog Kongresa. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Iako je objavljivanje otvorenih javnih podataka izražen trend u svijetu, te su potencijali otvorenih podataka prepoznati i u regiji, u Bosni i Hercegovini takva praksa još uvijek nije istinski zaživjela. Bez obzira na inicijative otvaranja podataka koje dolaze iz nevladinog sektora, institucije javne vlasti, osim nekoliko izuzetaka, uglavnom ne pružaju pristup podacima putem interneta i mobilnih tehnologija. Kako bi se spriječilo da BiH ozbiljno zaostane u domenu proaktivnog objavljivanja takvih podataka, usljed čega bi trpjeli svi sektori društva, neophodno je pokrenuti širu društvenu raspravu za otvaranje podataka u posjedu javnih institucija. Ovaj memorandum nastoji dati doprinos takvoj raspravi</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Politics</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Information Architecture</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Electronic information storage and retrieval</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Public Administration</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Corruption - Transparency - Anti-Corruption</subfield></datafield><datafield tag="710" ind1="2" ind2=" "><subfield code="a">Central and Eastern European Online Library</subfield><subfield code="e">Sonstige</subfield><subfield code="4">oth</subfield></datafield><datafield tag="912" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">ZDB-45-CGR</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="q">BSB_OE_CEEOL</subfield></datafield><datafield tag="999" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-034795733</subfield></datafield><datafield tag="966" ind1="e" ind2=" "><subfield code="u">https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=1076429</subfield><subfield code="l">BSB01</subfield><subfield code="p">ZDB-45-CGR</subfield><subfield code="x">Verlag</subfield><subfield code="3">Volltext</subfield></datafield></record></collection> |
| id | DE-604.BV049449837 |
| illustrated | Not Illustrated |
| index_date | 2024-07-03T23:12:56Z |
| indexdate | 2024-07-10T10:07:33Z |
| institution | BVB |
| language | Bosnian |
| oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-034795733 |
| oclc_num | 1414542612 |
| open_access_boolean | |
| owner | DE-12 |
| owner_facet | DE-12 |
| physical | 1 Online-Ressource (4 Seiten) |
| psigel | ZDB-45-CGR BSB_OE_CEEOL |
| publishDate | 2014 |
| publishDateSearch | 2014 |
| publishDateSort | 2014 |
| publisher | Analitika - Centar za društvena istraživanja, sva prava pridržana |
| record_format | marc |
| spelling | Podaci kao potencijal, Ka politikama otvaranja javnih podataka u BiH Sarajevo [Bosnia and Herzegovina] Analitika - Centar za društvena istraživanja, sva prava pridržana 2014 Frankfurt M. CEEOL 2014 1 Online-Ressource (4 Seiten) txt rdacontent c rdamedia cr rdacarrier Država i njene institucije najveći su proizvođači, sakupljači i korisnici različitih vrsta podataka. Pored onih lične prirode, sadržanih u matičnim knjigama i medicinskim kartonima, prikupljaju se podaci od šire društvene važnosti, poput podataka o stanju okoliša ili o privrednim kretanjima, meteorološki i drugi podaci. U prošlosti su podaci od šire društvene važnosti uglavnom bili nedostupni javnosti, a ako su kojim slučajem i bili dostupni, bilo ih je iznimno teško pronaći i koristiti. Zahvaljujući tehnološkom razvoju i relativno jednostavnom i jeftinom otvaranju podataka putem interneta, ali i sve izraženijim zahtjevima javnosti za transparentnijom, odgovornijom i efikasnijom vlasti, vlade širom svijeta opredijelile su se za politike otvaranja podataka u posjedu javnih institucija. Primjeri takvih politika su web-portali Data.gov i Usa.gov Sjedinjenih Američkih Država, Data.gov.uk Velike Britanije ili Open data portal Evropske unije, na kojima su dostupne informacije iz oblasti obrazovanja, zdravstva, transporta, okoliša i drugih. Sve ovo dovelo je do ubrzanog rasta upotrebe otvorenih javnih podataka, kako u privatnom tako i u nevladinom sektoru. Softverske aplikacije omogućavaju pristup informacijama putem interneta ili mobilnih uređaja, a podaci se koriste da se unaprijede javne usluge, pokrenu novi komercijalni poslovi ili poboljša transparentnost vlasti. Neki od primjera web-stranica specijaliziranih za obradu, objavljivanje i daljnju upotrebu otvorenih podataka su OpenSpending.org na kojoj je trenutno objavljeno preko 700 setova podataka o javnoj potrošnji u 66 zemalja, ili OpenCongress.org koja objavljivanjem niza podataka i informacija omogućava praćenje rada američkog Kongresa. Iako je objavljivanje otvorenih javnih podataka izražen trend u svijetu, te su potencijali otvorenih podataka prepoznati i u regiji, u Bosni i Hercegovini takva praksa još uvijek nije istinski zaživjela. Bez obzira na inicijative otvaranja podataka koje dolaze iz nevladinog sektora, institucije javne vlasti, osim nekoliko izuzetaka, uglavnom ne pružaju pristup podacima putem interneta i mobilnih tehnologija. Kako bi se spriječilo da BiH ozbiljno zaostane u domenu proaktivnog objavljivanja takvih podataka, usljed čega bi trpjeli svi sektori društva, neophodno je pokrenuti širu društvenu raspravu za otvaranje podataka u posjedu javnih institucija. Ovaj memorandum nastoji dati doprinos takvoj raspravi Politics Information Architecture Electronic information storage and retrieval Public Administration Corruption - Transparency - Anti-Corruption Central and Eastern European Online Library Sonstige oth |
| spellingShingle | Podaci kao potencijal, Ka politikama otvaranja javnih podataka u BiH Politics Information Architecture Electronic information storage and retrieval Public Administration Corruption - Transparency - Anti-Corruption |
| title | Podaci kao potencijal, Ka politikama otvaranja javnih podataka u BiH |
| title_auth | Podaci kao potencijal, Ka politikama otvaranja javnih podataka u BiH |
| title_exact_search | Podaci kao potencijal, Ka politikama otvaranja javnih podataka u BiH |
| title_exact_search_txtP | Podaci kao potencijal, Ka politikama otvaranja javnih podataka u BiH |
| title_full | Podaci kao potencijal, Ka politikama otvaranja javnih podataka u BiH |
| title_fullStr | Podaci kao potencijal, Ka politikama otvaranja javnih podataka u BiH |
| title_full_unstemmed | Podaci kao potencijal, Ka politikama otvaranja javnih podataka u BiH |
| title_short | Podaci kao potencijal, Ka politikama otvaranja javnih podataka u BiH |
| title_sort | podaci kao potencijal ka politikama otvaranja javnih podataka u bih |
| topic | Politics Information Architecture Electronic information storage and retrieval Public Administration Corruption - Transparency - Anti-Corruption |
| topic_facet | Politics Information Architecture Electronic information storage and retrieval Public Administration Corruption - Transparency - Anti-Corruption |
| work_keys_str_mv | AT centralandeasterneuropeanonlinelibrary podacikaopotencijalkapolitikamaotvaranjajavnihpodatakaubih |