Viški boj u svjetlu brodskog naoružanja:
Gespeichert in:
| 1. Verfasser: | |
|---|---|
| Format: | Buch |
| Sprache: | Croatian |
| Veröffentlicht: |
Split
Književni krug
2021
|
| Schriftenreihe: | Pomorska biblioteka
19 |
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | Inhaltsverzeichnis Literaturverzeichnis Abstract |
| Beschreibung: | Auflage 300. - Literaturverzeichnis Seite 329-349 |
| Beschreibung: | 349 Seiten Illustrationen 24 cm |
| ISBN: | 9789531635196 9789537742218 |
Internformat
MARC
| LEADER | 00000nam a2200000 cb4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | BV049068561 | ||
| 003 | DE-604 | ||
| 005 | 20231109 | ||
| 007 | t| | ||
| 008 | 230727s2021 ci a||| |||| 00||| hrv d | ||
| 020 | |a 9789531635196 |9 978-953-163-519-6 | ||
| 020 | |a 9789537742218 |9 978-953-7742-21-8 | ||
| 035 | |a (OCoLC)1410699529 | ||
| 035 | |a (DE-599)BVBBV049068561 | ||
| 040 | |a DE-604 |b ger |e rda | ||
| 041 | 0 | |a hrv | |
| 044 | |a ci |c HR | ||
| 049 | |a DE-12 | ||
| 084 | |a OST |q DE-12 |2 fid | ||
| 100 | 1 | |a Belamarić, Branko |e Verfasser |4 aut | |
| 245 | 1 | 0 | |a Viški boj u svjetlu brodskog naoružanja |c Branko Belamarić |
| 246 | 1 | 3 | |a The battle of Vis in the light of naval armaments |
| 264 | 1 | |a Split |b Književni krug |c 2021 | |
| 300 | |a 349 Seiten |b Illustrationen |c 24 cm | ||
| 336 | |b txt |2 rdacontent | ||
| 337 | |b n |2 rdamedia | ||
| 338 | |b nc |2 rdacarrier | ||
| 490 | 1 | |a Pomorska biblioteka |v 19 | |
| 500 | |a Auflage 300. - Literaturverzeichnis Seite 329-349 | ||
| 546 | |a Englische Zusammenfassung: The battle of Vis in the light of naval armaments | ||
| 650 | 4 | |a Naval architecture. Shipbuilding. Marine engineering | |
| 650 | 4 | |a Naval science (General) | |
| 650 | 7 | |a Military campaigns |2 fast | |
| 650 | 0 | 7 | |a Panzerschiff |0 (DE-588)4257817-6 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 650 | 0 | 7 | |a Schiffstechnik |0 (DE-588)4179595-7 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 650 | 0 | 7 | |a Seeschlacht von Lissa |g 1866 |0 (DE-588)4167826-6 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 650 | 0 | 7 | |a Kriegsschiff |0 (DE-588)4033146-5 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 651 | 7 | |a Croatia / Vis |2 fast | |
| 651 | 7 | |a Mediterranean Sea / Adriatic Sea |2 fast | |
| 651 | 7 | |a Italien |0 (DE-588)4027833-5 |2 gnd |9 rswk-swf | |
| 651 | 7 | |a Österreich |0 (DE-588)4043271-3 |2 gnd |9 rswk-swf | |
| 689 | 0 | 0 | |a Österreich |0 (DE-588)4043271-3 |D g |
| 689 | 0 | 1 | |a Italien |0 (DE-588)4027833-5 |D g |
| 689 | 0 | 2 | |a Kriegsschiff |0 (DE-588)4033146-5 |D s |
| 689 | 0 | 3 | |a Schiffstechnik |0 (DE-588)4179595-7 |D s |
| 689 | 0 | 4 | |a Panzerschiff |0 (DE-588)4257817-6 |D s |
| 689 | 0 | 5 | |a Seeschlacht von Lissa |g 1866 |0 (DE-588)4167826-6 |D s |
| 689 | 0 | |5 DE-604 | |
| 830 | 0 | |a Pomorska biblioteka |v 19 |w (DE-604)BV012171354 |9 19 | |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034330572&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Inhaltsverzeichnis |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034330572&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Literaturverzeichnis |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034330572&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Abstract |
| 940 | 1 | |n oe | |
| 940 | 1 | |q BSB_NED_20231109 | |
| 942 | 1 | 1 | |c 355.009 |e 22/bsb |f 09034 |g 436 |
| 942 | 1 | 1 | |c 609 |e 22/bsb |f 09034 |g 4972 |
| 942 | 1 | 1 | |c 609 |e 22/bsb |f 09034 |g 45 |
| 942 | 1 | 1 | |c 355.009 |e 22/bsb |f 09034 |g 4972 |
| 942 | 1 | 1 | |c 355.009 |e 22/bsb |f 09034 |g 45 |
| 942 | 1 | 1 | |c 609 |e 22/bsb |f 09034 |g 436 |
| 943 | 1 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-034330572 | |
Datensatz im Suchindex
| _version_ | 1820173157878726656 |
|---|---|
| adam_text |
SADRŽAJ Uvod. 5 1. POVIJESNI OBZOR: Povijest K. K. Kriegsmarine do godine 1866 1.1. Povijest K. K. Kriegsmarine do početka Viškog boja. 9 1.2. Razvoj Pule kao ratne luke Monarhije. 17 1.3. Prilike na Visu u prvoj polovici 19. stoljeća, do Viškog boja . 25 1.4. Razvoj trgovačke mornarice na istočnoj obali Jadrana u prvoj polovici 19. stoljeća. 33 1.5. Stvaranje Talijanske Ratne mornarice. 35 1.6. Početak razvitka obalnih utvrda. 39 1.7. Viške bitnice i utvrde. 1.8. Prilike u Dalmaciji i Istri od početka 19. stoljeća do Viškog boja 1.8.1. Prilike u Dalmaciji i Istri od pada Mletačke Republike 1797. do Bečkog kongresa 1815. 1.8.2. Prilike u Dalmaciji i Istri od Bečkog kongresa 1815. do Viškog boja 1866. 1.8.3. Tijek događaja neposredno prije Viškog boja. 40 55 55 60 65 2. POVIJESNI OBZOR: Viški boj 1866. g. 2.1. Naredba br. 794. 2.2. Pripreme austrijske i talijanske flote. 2.3. Prva faza Viškog boja.
2Â.Meleé. 71 73 83 85 2.5. Povlačenje talijanske flote, slavlje u narodu. 2.6. Pobjednikov brzojav Caru i pismo posadama ratne flote. 103 104 2.7. Promaknuće te službeno izvješće о Viškom boju c. kr. mjestoamiralja Guljema Tegetthoffa. 105 3. TEHNIČKI OBZOR: Glavne značajke bojnih brodova austrijske i talijanske ratne mornarice 3.1. Erzherzog Ferdinand Max. 115 32. SMS Kaiser. 117 3.3. Affondatore. 124
3.4. Re d’Italia. 3.5. Ostali austrijski ratni brodovi u Viškom boju. 3.6. Ostali talijanski ratni brodovi u Viškom boju. 127 129 134 4. TEHNOLOŠKI OBZOR: Razvoj brodskog naoružanja do vremena Viškog boja i u desetljeću nakon njega 4.1. Podvodni kljun. 145 4.2. Topovi glatkih i žlijebljenih cijevi. 167 4.3. Razvoj zrna. 190 4.4. Barut. 206 4.5. Ciljničke sprave. 4.6. Oklop. 4.7. Razvoj drvene ratne brodogradnje od 16. do sredine 19. stoljeća 4.8. Razvoj ratnih brodova u 19. stoljeću: usporedba glavnih brodograđevnih značajki u odnosu na sustav oklopa i topova. . 236 4.9. Pogon brodova. 4.10. Protuobraštajna zaštita oplakane površine ratnih brodova . . . 269 272 5. POGOVOR. 283 Prilozi. 292 Mjerne
jedinice. Glosarij, simboli, kratice, akronimi. Viški boj u svjetlu brodskog naoružanja (Sažetak). The Battle of Vis in the Light of Naval Armaments (Summary). Literatura. Popis povijesnih osoba koje se spominju u knjizi. 321 322 325 327 329 336 208 209 219
LITERATURA Adams, Jonathan et al., »The Belgammel Ram, a Hellenistic-Roman Bronze Proembolion Found off the Coast of Libya: test analysis of function, date and metallurgy, with a digital reference archive: Analysis of the Hellenistic-Ro man Belgammel Ram from Libya«, The International Journal of Nautical Archaeology 42, 2013. Adkins, Roy, Nelson’s Trafalgar: The Battle That Changed the World, Penguin, 2006. Almanach für die К. и. К. Kriegs-Marine, Pola 1893. Almanach für die К. и. К. Kriegs-Marine, Pola 1905. Alujević, Joško, Osvrt na stahilitet bojnih brodova HMS Captain (1869.) i HMS Monarch (1868.), Split 2020. Amico, Gaspar, Ifatti di Lissa. Narrazione storica compilata in base alprocesso Persano davanti al Senate del Regno costituito in Alta corte di Giustizia, e di altri documenti, Milano 1868. Avshalom Z., The Athlit Ram, Haifa 2011. Attlmayr, Ferdinand Ritter von, Der Krieg Osterreisches in der Adria im Jahre 1866,Wien 1896. Bačić, Vilim A., Poviest prvog svjetskog rata na Jadranu; 1 dio, do proljeća 1916, Zagreb 1945. Bassett, Richard, For God and Kaiser. The Imperial Austrian Army from 1619 to 1918, Yale University Press, 2015. Bašić, Divo, »Pomorstvo Dubrovnika od XII do početka XX stoljeća«, Pomorski zbornik 44, Dubrovnik 2006., str. 151-174. Batchelor, John i Chant, Christopher, The complete encyclopedia of sailing ships: 2000 BC-2006 AD, 2006. Belamarić, Branko, Obraštanje i otpor broda, Split 2016. Belamarić, Igor, Brod i entropija, Split 1998. Belamarić, Joško, Osnutak grada Korčule, Zagreb 2005. Beritić, Lukša, »Ivan Krstitelj de Tollis«, Prilozi za
povijest umjetnosti u Dalmaciji 8, Split 1955. Beritić, Lukša, »Obalna utvrđenja na našoj obali«, Pomorski zbornik I, Zagreb 1962., str. 217-264. Beritić, Lukša, »Prilog za dubrovačko pomorstvo pred pad Republike«, Pomorski zbornik 2, Zadar 1964., str. 755-758. Bermanec, Krešimir et al (Katić, M., Oroz, T., Škrbić Alempijević, N.), »Sjećanje na viški boj, proslave, spomenici.«, Stud, ethnol. Croat., vol. 19., Zagreb 2007., str. 77-127. 329
Blake, George, Lloyd’s Register of Shipping 1760-1960, LR, Susex 1960. Blažević, Petra i Radié, Ljubomir, Jadran, kolijevka paklenog stroja; 150 godina Luppis-Whitehead torpeda, Split 2018. Breemer, Jan S., The Great Race: Innovation and Counter-Innovation at Sea, 1840-1890, London 2011. Briggs, Asa, The Nineteenth Century; the Contradictions of Progress, London 1970. Bruce, Anthony i Cogar, William, Encyclopedia of Naval History, 2014. Bužančić, Radoslav, »Bitka u splitskoj luci u doba Francuza«, Pomorski Split do početka XX. stoljeća, Zbornik radova (ur. N. Cambi, A. Duplančić), Split 2016., str. 269-286. Carić, Juraj, Slike iz pomorskog života, Zagreb 1884/1885. Casson, Lionel, Steffy Richard i Linder Elisha: The Athlit Ram, College Station, Texas A M University Press, 1991. Casson, Lionel, The Ancient Mariners: Seafarers and Sea Fighters of the Mediterra nean in Ancient Times, Princeton 1991. Chapelle, Howard Irving, The Search for Speed under Sails 1700-1855, New York 1967. Chapman, Fredrik Henrik, Arhitectura Navališ Mercatoria. The Classic of Eighteen-Centur Naval Arhitecture, New York 2006. Corkill, Adrian, Hostile Sea: The U-boat Offensive Around the Isle of Man During World War One, (vlastita naklada) 2013. Coates, Joseph Francis, Morrison, J. i Rankov, N., The Athenian Trireme: The History and Reconstruction of an Ancient Greek Warship, Cambridge Uni versity Press, Cambridge 2000. Crawford, K. R. i Mitiukov, N. W., Identification of the Parameters ofNaval Artil lery, Prague 2013. Cvek, Elmo, Naredba br. 12; Pula u doba Austrije; ljudi i građevine, Pula 2015.
Ćuzela, Joško, Šibenski fortifikacijski sustav, Šibenik 2002. Cargo, Boris, Ljudi od željeza na brodovima od drva, Split 2016. Cipčić Marijan, »Međunarodni znanstveni skup 150 obljetnica Viškoga boja«, Kulturna baština 42-43, Split 2017. Cupin, Boris, Viški boj u povijesti pomorske ratne vještine, Split 1996. Degan, Vladimir Đuro, »The legal situation of wreck of the ironclad ‘Re d’Itaiia« sunk in the 1866 battle of Vis (Lissa)«, Poredbeno pomorsko pravo 51, 2012., 1-10. Dobrić, Bruno, »Salcherova Povijest carske i kraljevske mornaričke akademije«, Zbornik radova, Međunarodni simpozij Rijeka, 23-25 rujna, 2004., str. 103-114. 330
Donko, Wilhelm, A brief History of the Austrian Navy, Berlin 2012. Elgar, Francis, »Das wissenschaftliche Studium des Schiffbaues«, Mittheilungen aus dem Gebiete des Seewesens, Band XIII, Pola 1885., str. 416-426. Emerson Tennent, J., The Story of the Guns, London 1864. Evers,Heinrich, Ratna brodogradnja {Kriegschiffbau,Berlin 1943.),Zagreb 1951. Fio, Oliver, »Odjek pomorske bitke kod Visa iz 1866. godine u tadašnjim novina ma«, Pomorski zbornik, knjiga 4, Zadar 1966., str. 551-564. Fisković, Cvito, »Spomenici otoka Visa od IX. do XIX. stoljeća«, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 17, Split 1968., str. 61-264. Fleischer, Josef, Geschichte der К. К. Kriegsmarine während des Krieges im Jahre 1866, Wien 1906. Foretić, Dinko, »Vis u međunarodnom zbivanju na početku XIX stoljeća«, Mo gućnosti 7, Split 1956., str. 528. Foretić, Vinko, »Udio naših ljudi u stranim mornaricama i općim pomorskim zbivanjima kroz stoljeća«, Pomorski zbornik I, Zagreb 1962., str. 289-340. Freivogel, Zvonimir, »Viški boj«, Hrvatski vojnik, rujan, 1996. Freivogel, Zvonimir, Viški boj, 20. srpnja 1866., Zagreb 2016. Freivogel, Zvonimir, »Gradnja brodova i ‘opsežni popravci’ za carsku i kraljevsku ratnu mornaricu u Arsenalu u Puli«, Stotinu i pedeset godina brodogradnje u Puli /150 Jahre Schiffbau in Pula/Pola, Histria 1,2011. Gardiner, Robert, Steam, Steel Shellfire: The Steam Warship; 1815-1905., Lon don 1992. Gay, Franco, Le difese del nostro mare; Navi militari Italiane 1861-1920., Genova 1991. Goetz, Nicole Marie et al., The Age of Gunpowder: An Era of Technological, Ta ctical, Strategic and
Leadership Innovations, Volume V, Emory Endeavors in History, 2013. Grdina,Igor, Wilhelm von Tegetthof in bitka pri Visu 2O.julija 1866, Maribor 2016. Guilmartin, John F. Jr., »The Guns of the Santlssimo Sacramento«, Technology and Culture 24/4, 1983., str. 563. Hall, Rupert A. i Smith, Norman, History of Technology, 7th Annual Volume, Bloomsburg 1982. Hardy, Malcolm Scott, Velika Britanija i Vis; rat na Jadranu 1805-1815, Split 2006. Hay, William John, »On the protection of iron ships from oxidation and fouling«, Transactions of the Institute of Naval Architects, 1863., 149-162. Helgason, Guömundur, HMS Harvester (H19), Ships hit by U-boats, U-Boat War in World War I., uboat.net. 331
Helgason, Guömundur, U-46; U-103; U-655; UC-36; UC-78, U-Boat War in World War I., uboat.net. Helgason, Guömundur, HMS Hermione (74); HMS Pathfinder (G 10); Allied War ships, U-Boat War in World War I., uboat.net. Herkov, Zlatko, »Ljevaonica topova u Senju godine 1574.«, Senjski zbornik 19, 1992., str. 35-46. Hrvatski (ex Jugoslavenski) Registar brodova, »Brodska nomenklatura«, Split 1951. Hubmann, Gerald, Jobst, Clemens i Maier, Michaela, »A new long-run consumer price index for Austria (1800-2018)«, Vierteljahrschrift für Sozial- und Wirtschaftsgeschichte 107, 1,2020., str. 61-88. Hughes B. P., British Smooth Bore Artillery; The Muzzle Loading Artillery of the 18,h and 19th Centuries, London 1969. Ivkovic, Frane, »Organizacija uprave u Dalmaciji za vrijeme druge austrijske vla davine 1814-1918«, Arhivski vjesnik 34-35,1991-1992., str. 31-51. Jobst, Clemens, Stix, Helmut, »Florin, Crown, Schilling and Euro: an overview of 200 years of cash in Austria Oesterreiche Nationalbank«, Monetary policy the Economy Q3-Q4/16, Beč 2012., str. 94-119. Johow, Hans i Foerster, Ernst, Priručnik za brodogradnju, Zagreb 1951. Juričić, Josip, »Uspostava objekata za sigurnost plovidbe na istočnoj obali Jadran skog mora do 1875 godine«, Pomorski zbornik, god. 26, Rijeka 1988., str. 473-492. Jurišić, Blaž, »O našoj pomorskoj terminologiji«, Pomorski zbornik I, Zagreb 1962., str. 451-468. Kapović,Mato, »Bitka pod Visom \i66.«,Naše more Vol. 13, No 3., 1966., str. 90-94. Klen, Danilo, »Galioti i ratni brodovi na vesla u našoj prošlosti«, Pomorski zbornik I, Zagreb 1962., str. 115-141. Kojić,
Branko, »Brodogradnja na istočnom Jadranu kroz vjekove«, Pomorski zbornik I, Zagreb 1962., str. 67-114. Kuničić, Petar, Viški boj, Dom i svijet, Zagreb 1886. Lardas, Mark, Constitution vs Guerriere: Frigates during the War of 1812, Blo omsbury Publishing, 2012. Lazenby, John F., The Defence of Greece 490-479 BC, Warminster 1993. Luetic, Josip, Pomorci i jedrenjaci Republike Dubrovačke, Zagreb 1984. Lunn, Iver, Antifouling, A Brief Introduction to the Origins and Development of the Marine Antifouling Industry, London 1974., str. 1-7. Lukežić, Irvin, Vojnopomorska akademija i klub za prirodne znanosti u Salcherovo doba; Međunarodni simpozij, Rijeka, 23-25. rujna 2004., str. 85-91. 332
Mardešić, Petar, »Brod, razvitak ratnih brodova«, Pomorska enciklopedija 1, Zagreb 1954., str. 627-672. Mardešić, Petar, »Viška bitka«, Pomorski zbornik, Knjiga 4, Zadar 1966., 515-550. Mark, Samuel, »The Earliest Naval Ram«, International Journal of Nautical Ar chaeology 35, March 2008., str. 261-264; 37: 253-272. Maštrović, Vjekoslav, »Gusari u Dalmaciji u vrijeme ruske blokade Francuza u god. 1806. i 1807.«, Pomorski zbornik, knjiga 2, Zadar 1964., str. 733-754. Maštrović, Vjekoslav, »Engleska pomorska blokada Francuza na hrvatskoj obali igusarstvo od 1811.do 1813.«, Pomorski zbornik, knjiga 9., Rijeka 1971., str. 169-189. Novak, Grga, »Ratovi i bitke na Jadranskom moru«, Pomorski zbornik, knjiga 1, Zagreb 1962., str. 103. i 171-216. Novak, Grga, »Vis kroz stoljeća«, Pomorski zbornik, knjiga 2, Zadar 1964., 545-556. Ölender, P., Lissa 1866, Warszawa, 1993. Oron, Asaf, The Athlit Ram: Classical and Hellenistic Bronze Casting Technology, MA. Thesis, Texas A M University, 2001. Pavlović, Dušan, Novakovic, Milorad i Duilo, Ante, Osnovi konstrukcije artilje rijskog naoružanja, SSNO, Beograd 1983. Pederin, Ivan, »Drugi bokeljski ustanak (1882.) i Italija prema spisima austrijske špijunaže u zadarskoj pismohrani«, Povijesni prilozi 20 (2001)20, Zadar 2000., str. 239-258. Pederin, Ivan, »Francuska, Napoleon i Hrvati«, Croatica et Slavica ladertina 7-2, No 7, Zadar 2011., str. 423-441. Peričić, Šime, »Namjere Talijana glede Dalmacije i austrijske protumjere 1866. godine«, Pomorski zbornik, knjiga 4, Zadar 1966., str. 501-514. Peričić, Šime, »Razvitak gospodarstva otoka Visa u
prošlosti«, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 41, 1999., str. 61-144. Perović, Branko, »Luka Pula austrougarskog doba (Odsjaj grada u zaljevu 18501918)«, Iz povijesti Pulske luke, zbornik radova (ur. Mladen Černi), Pula 2000., str. 70-191. Peruško, Tone, »Historijat ‘Uljanika’ do 1947. godine«, Pomorski zbornik, knjiga 2, Zadar 1964., str. 393-411. Petar Kuničić, učitelj, književnik, rodoljub, zbornik radova sa skupa održanog u Dolu na Hvaru 23. kolovoza 2013. (ur. Ivica Moškatelo i Sanja Roić), Dol 2014. Petričević, Ivo, »Viški boj«, Hrvatska Zora 71/XXVI, Vis 2016. Pisani Paul: La Dalmatie, de 1797 à 1815: épisode des conquêtes napoléoniennes; Alphonse Picard et fils, Paris 1893. 333
Pomorska enciklopedija MCMLIV; 1; str. 214-246, 394, 395, 506-516, 580, 583, 627-672. Pomorska enciklopedija MCMLVI; 3; str. 116-119. Pomorska enciklopedija MCMLVII; 4; str. 667. Pomorska enciklopedija MCMLVIII; 5; str. 642-645. Poparić, Bare, Pregled povijesti pomorstva, I. i II. dio, Zagreb 1932. Prikril, Boris, Tri tisuće godina pomorskih ratova, I. i II. dio, Zagreb/Opatija 1985. Radetić, E., Istra pod Italijom 1918-1943, Zagreb 1944. Radić, Danka, Blažević, Petra i Miklić, Anđelo, I nakon rata - rat, Hrvatski po morski muzej Split 2018. Rakovac, Milan, Kvarnerski otočni lucidar, Zagreb 2006. Randaccio, Carlo, Storia delle marine militari Italiane dal 1750 al 1860 e della marina. Militare Italiana dal 1860 al 1870, Vol. 2 (Classic Reprint), 2018. Rottauscher, Maximilian, With Tegetthoff at Lissa: The Memoirs of an Austrian Naval Officer 1861-66, Beč, 2010. Ravlić, J., »Viška bitka u hrvatskoj književnosti«, Pomorski zbornik, knjiga 4, Zadar 1966., str. 709-734. Reed, Edward John, Shipbuilding in Iron and Steel, London 1869. Rittmeister, Wolfgang, Die Schiffsfibel, Bamberg 1953. Ropp, Theodore i Roberts, Stephen S., The Development of a Modern Navy: French Naval Policy, 1871-1904., Naval Institute Press, 1987. Ropp, Theodore, et al (Roberts, Hore), The Ironclads, 2006. Server, Dean Jacket, The Golden Age of Steam, New York 1996. Sondhaus, Lawrence, The Habsburg Empire and the Sea: Austrian Naval Policy 1797-1866., West Lafayette, Purdue University Press, 1989. Sondhaus, Lawrence, »Austria-Hungary’s Italian Policy under Count Beust, 1866-1871«, The Historian 56 (1),
1993., str. 41-54. Sondhaus, Lawrence, The Naval Policy ofAustria-Hungary, 1867-1918: navalism, industrial development, and the politics of dualism, Indiana 1994. Sondhaus, Lawrence, »Strategy, Tactics, and the Politics of Penury: The Au stro-Hungarian Navy and the Jeune Ecole«, The Journal ofMilitary History, 56, No. 4. (1992.), str. 587-602. Sondhaus, Lawrence, »Croatians in the Habsburg Navy, 1797-1818«, East European quarterly, 26/ 2, 1992., str. 149-191. Stankovic, N. N., »Bitka pod Visom«; Jadranska straža, br. 9, Split 1836., str. 365-368. Stevens, William Oliver i Westcott, Allan Ferguson, A History of Sea Power, New York 1920. (rep. 2016.) 334
Sullivan, Brian R., »A Fleet in Being: The Rise and Fall of Italian Sea Power, 1861-1943«, The International History Review, Vol. 10, No. 1, (1988.), str. 106-124. Šarinić, Marko, »150. obljetnica bitke kod Visa kroz medalje i plakete«, Numiz matičke vijesti, broj 69, Zagreb 2016., str. 273-288. Serie, Neven, Priče i legende о jadranskim svjetionicima, lokalitetima na kojima su izgrađeni i njihovom podmorju, Split 2002. »The Dead of the Utopia«, The New York Times, 20. March 1891. Unger, A., »Uspon i nestanak bojnih brodova (II dio)«, Hrvatski vojnik 9, 1993., str. 105-106. Vecchi, Augusto Vittorio, Storia generale della Marina Militare, Vol. 2, Livorno 1895. Vekarić, Stjepan, Naši jedrenjaci, Split 1997. Vidović, Radovan, Pomorski rječnik, Split 1984. Vidović, Radovan, Život pod jedrima, Split 2004. Visković, Berislav, Viška bitka, Split 1996. Winfield, Rif, The 50-Gun Ship, London 1997. Winfield, Rif, British Warships in the Age of Sail 1793-1817, Design, Construction, Careers and Fates, Barnsley 2005. Winfield, Rif i Roberts, Steven, French Warships in the Age of Sail 1786-1861 ; Design, Construction, Careers and Fates, Barnsley 2015. Woodman, Richard, The History of the Ship, London 1997. Zaninović, Joško, Šibenska ratna luka u Prvom svjetskom ratu, Državni arhiv u Šibeniku, Šibenik 2015. Zloković, Ignjatije, »Kontraadmiral Marko Florio«, Pomorski zbornik, Knjiga 4, Zadar 1966., str. 565-570. Linkovi: http: //italianmonarchist.blogspot.hr/2013/07/the-battle-of-lissa.html https://it.wikipedia.org/wiki/Ordine_di_battaglia_della_battaglia_di_Lissa
https://www.uow.edu.au/~morgan/lissab.htm http://www.viribus-unitis.hr/Brodovi.pdf http ://www.houseoftheorangemonkey.co .uk/monkey/trips/trip 1461615 .htm https://spasimobisevo.org/visit-to-lissa-and-pelagosa-richard-burton/ https://geopark-vis.com/en/heritage/cultural-and-historical-heritage/history http://www.eurologisch.at/el/interactive-anwenchungen/waehrung.html 335
POPIS POVIJESNIH OSOBA KOJE SE SPOMINJU U KNJIZI Abbe, Ernst Karl (1840. - 1905), njemački fizičar. Zajedno s optičarima Ottom Schottom i Carlom Zeissom razvio brojne optičke instrumente. Albini, Giovan Battista (1812. - 1876.), talijanski admiral. Izvrstan pomorac, ali slaba vojno-pomorskog znanja. Iako pristaša Piemonta, nije se slagao s Persanom. Albrecht, Friedrich Rudolf Dominik (1817. - 1895.), austrijski nadvojvoda, general, maršal i glavni savjetnik Franje Josipa I. Konzervativnih pogleda odgađao je modernizaciju austro-ugarske vojske. Andreuzzi, Antonio (1804. - 1874.), talijanski državnik, sudjelovao s Garibaldijem u ujedinjenju Italije. Angioletti, Diego (1822. - 1905.), talijanski general, državnik i ministar RM. Armstrong, William George (1810. - 1900.), engleski inženjer, znanstvenik, izumitelj, industrijalac, filantrop. U Engleskoj je najpoznatiji kao otac modernog topništva (Armstrongov top); razvio je metode izrade žlijebljenih topovskih cijevi, pojačanih žicanim obručima. Bach, Alexander Freiherr von (1813. - 1893.), austrijski državnik, ministar unutarnjih poslova. Uveo apsolutizam za vladavine cara Franje Josipa I. Bacon, Roger (1210.? - 1294.), engleski filozof i polihistor. Proganjan od Crkve i zatvaran, negira skolastiku. Bavi se eksperimentalnim istraživanjima, osobito na području razvoja baruta. Predvidio mnoga kasnija znanstvena otkrića. Bajamonti, Antonio (1822. - 1891.), jedan od zaslužnijih gradonačelnika u raz voju grada Splita. Po političkoj pripadnosti autonomaš i protivnik hrvatskog preporoda. Balota, Mate (pravo ime Mijo Mirković) (1898. -
1963.), hrvatski akademik, književnik, ekonomist, sveučilišni profesor i novinar. Barlow, Peter (1776. - 1862.), engleski matematičar i fizičar, svestranih interesa (optika, astronomija, brodski kompasi, elektromagnetski telegraf, lokomo tive, čvrstoća materijala). Beauharnais, Eugène Rose de (1781.- 1824. ), potkralj i vojni zapovjednik Italije, Napoleonov pastorak. Beaulieu, Antoine Hector Thésée Treuille de (1809. - 1885.), francuski general i izumitelj. Razvio je sustav žlijebljenja topovskih cijevi (sustav De Beaulieu). Osnivač francuske industrije oružja Manufacture d’Armes de Châtellerault (MAC). Belcredi, Richard von (1823. - 1902.), austrijski državnik i premijer Monarhije od 1865. do 1867. Bentinck, William Cavendish (1774. - 1839.), britanski veleposlanik na dvoru kralja Ferdinanda Napuljskog na Siciliji i vrhovni zapovjednik Britanske kopnene vojske na Sredozemlju. 336
Bering, Vitus Jonassen Bering (Ivan Ivanovič) (1681.- 1741.), danski istraživač i kartograf, u ruskoj službi. Godine 1728. ponovno otkrio morski prolaz između Azije i Sjeverne Amerike (Beringov prolaz, Beringovo more). Bernoulli, Daniel (1700. - 1782.), švicarski matematičar i fizičar, jedan od osnivača hidrodinamike i kinetičke teorije plinova. Bertrand, Henri-Gatien (1773. - 1844.), francuski general, glavni guverner Ilir skih pokrajina. Bessemer, Henry (1813. - 1898.), engleski inženjer i pronalazač, pronašao 1855. postupak za dobivanje čelika iz rastaljenog sirovog željeza, kroz koje se, pod velikim tlakom protiskuje zrak. Biringuccio, Vannoccio (1480. - 1539.), talijanski metalurg. Posthumno mu je iz dano djelo De lapirotechnia, 1540. godine. Boggio, Pietro (Pier) Carlo (1827. - 1866.), talijanski novinar, političar; nesuđeni guverner Dalmacije. Borgard, Albert (1659. - 1751.), danski časnik. Istaknuo se u brojnim ratovima. Služio je u raznim vojskama (Danska, Pruska, Austrija i Francuska) do pozi va u Englesku. Ondje se istaknuo kao projektant topova, no najpoznatiji je po tome što je znatno pojednostavnio dotadašnju brojnu i raznoliku klasifi kaciju topova. Tako je godine 1716. uveo klasifikaciju koja je umjesto to pova definirala veličinu topovskih kugli, odnosno njihove mase. Umjesto 17 vrsta topova novi je sustav određivao 8 veličina kugli. Mase su im određene u funtama (4,6,9,12,18, 24, 32,36), a time i odgovarajući promjeri u pal cima (inčima). Boxer, Edward Mounier (1822. - 1898.), engleski balistički časnik, poboljšao efikasnost šrapnel granata {Boxer
rocket i Bower primer). Brin, Benedetto (1833. - 1898.), talijanski brodograđevni inženjer i političar. Brooke, John Mercer (1826. - 1906.), američki inženjer, znanstvenik, dao veliki doprinos razvoju topovskih žlijebljenih cijevi. Također se istaknuo pri polaganju transatlantskog podmorskog telefonskog kabela. Buratović, Ivan, austrijski kontraadmiral (1785. - 1849.), podrijetlom s Brača. Stupio je u Austrijsku ratnu mornaricu. U doba revolucionarnih previranja i pokreta za nacionalno ujedinjenje 1848. godine imenovan kontraadmira lom, a potom zapovjednikom eskadre u Puli. Kad se ustanku u Veneciji pod vodstvom Danielea Manina i Niccolöa Tommasea te novostvorenoj privre menoj revolucionarnoj vladi priključio i zapovjednik glavnine Austrijske mornarice u Veneciji s talijanskom posadom, Buratović je odbio njegove naloge i prijetnje te zapovijed da se priključi Venecijanskoj Nezavisnoj Re publici. Iskrcao je sumnjivu posadu s brodova i s ostatkom hrvatske posade spasio taj dio Austrijske mornarice. Od 1849. u Glavnom je mornaričkom zapovjedništvu u Trstu. Campbell, Patrick (1773. - 1841.), britanski vice admiral, kapetan fregate Unité. Cavalli, Giovanni (1808. - 1879.), talijanski general poručnik, topnički časnik i 337
izumitelj. Od 1832. intenzivno se bavi idejom da se umjesto kugli uvede zrno u topovske cijevi, što je potpuno drugi pristup topništvu: žlijebljene cijevi i stražnje punjenje. Kugla se pretvara u zrno, dobiva izduljeni aerodinamični oblik i rotaciju koja sprječava prevrtanje u letu. Neovisno о Cavalliju do iste zamisle i provedbe dolazi i švedski barun Martin von Wahrendorff. Ubrzo se udružuju i zajedno surađuju pa 1846. uspješno iz vode prve pokuse. Od godine 1848. uvode se u Kopnenoj vojsci i Mornarici topovi sa žlijebljenom cijevi. Prijelaz s kugle na zrno, poslije granatu, sma tra se najvećim postignućem u razvoju topništva. Cavour, Camilo Benso (1810. - 1861.), talijanski političar, jedna od ključnih ličnosti u procesu ujedinjenja Italije; predsjednik Vlade (1852. - 1861.). Proglasio ujedinjenje Italije 1861. godine. Charles (Karlo) II. (1630. - 1685.), kralj Škotske (1649. - 1651.) i kralj Škotske, Engleske i Irske od 1660. Coles, Cowper Phipps (1819. - 1870.), engleski kapetan i izumitelj. Prvi je, 1859., patentirao okretnu topovsku kulu. Na žalost, zbog njegova lošeg proračuna stabiliteta stradao je zajedno sa svom posadom 1870. g., kad je u nevremenu potonula fregata HMS Captain. Collingwood, Cuthbert (1750. - 1810.), britanski lord, naslijedio Nelsona na položaju admirala britanske Sredozemne flote. Congreve, William (1772. - 1828.), engleski izumitelj. Bavio se zaštitom brod skih oklopa i prvi je uveo raketna zrna pogonjena barutnim punjenjem (Congreve rockets). D’Annunzio, Gabriele (1863. - 1938.), talijanski pjesnik, dramaturg, političar. Jedan je od
značajnijih članova iredentističkog pokreta te duhovni inspirator Benita Mussolinija. Godine 1919. bio je na čelu paravojne postrojbe koja je okupirala hrvatski grad Rijeku, koju Saveznici nisu bili namijenili Italiji, i ondje osnovao paradržavu Talijansku upravu za Kvarner. Dahlerup, Hans Birch Freiherr von (1790. - 1872.), časnik Danske ratne mor narice, viceadmiral Austrijske ratne mornarice. Godine 1848. napustio je Dansku mornaricu, prihvativši na poziv cara Franje Josipa I. zapovjedništvo nad Austrijskom ratnom mornaricom. Zapovijedao je Mornaricom tijekom pomorske blokade i ponovnoga zaposjedanja Venecije 1849. godine. Nakon tih događaja temeljito preustrojava Mornaricu, uklonivši većinu mletačkoga časničkog kadra. Umjesto talijanskoga jezika uveo je njemački kao službeni jezik. Kako bi mletački utjecaj u Mornarici sveo na najmanju moguću mjeru, odlučuje uvesti uglavnom nordijska i anglosaksonska pravila, te stvara novi naraštaj vojničkih časnika. Godine 1850. upravo na njegov poticaj Pula je odabrana za ratnu luku i sjedište Pomorskog arsenala. Nakon dužnosti za povjednika postao je savjetnik za mornarička pitanja pri vladi u Beču. Aus triju je napustio 1863. godine, uoči austrijsko-pruskog napada na Dansku. 338
Dahlgren, John Adolphus Bernard (1809. - 1870.), američki mornarički časnik. Istaknuo se u razvoju topova glatkih cijevi. Osnovao odjel topništva i sudjelovao u Američkom građanskom ratu. Dandolo,Vincenzo (Viško, Vicko) (1758. - 1819.), talijanski ljekarnik, civilni upravitelj Dalmacije (generalni providur) za vrijeme francuske uprave. Davy, Humphry (1778,- 1829.), engleski kemičar i fizičar. Pronalazi nove kemij ske elemente, otkrio je električni luk između ugljenih elektroda, sigurnosnu rudarsku svjetiljku. U suradnji s Faraday em uspješno riješio problem pro padanja željeznih limova na oplakanoj brodskoj oplati prekrivenoj bakrenim pločama radi sprječavanja obraštaja. Depretis, Agostino (1813. - 1887.), jedan od najsnažnijih talijanskih političara. Osam puta je bio premijer. Zauzimao se za pristupanje Trojnom savezu (1882.) i za talijansku kolonijalnu ekspanziju. Dislère, Paul (1840. - 1928.), francuski inženjer i metalurg. Dao velik doprinos poboljšanju otpornosti oklopa, na prijelazu sa željeznih na čelične oklope. Douglas, Howard (1776. - 1861.), britanski general. Bavio se problemom zračnosti kugle i topovske cijevi. Danas bismo ga mogli smatrati pretečom razvoja tolerancije u strojarstvu. Dubourdieu, Bernard (1773. - 1811.), francuski kontraadmiral, zapovjednik francusko-venecijanske flote u viškom boju 1810. i 1811. Dupuy de Lome, Stanislas Charles Henri (1816. - 1885.), francuski brodogra đevni inženjer. Konstruirao je oklopljeni linijski bojni brod Napoléon pogonjen vijkom, odnosno parnim strojem, preteču kasnijih ironclad brodova. Poznatiji je ipak kao
projektant La Glorie (1858.), prvog ironclad broda, te poslije kao projektant Magente i Solferina. Elliot, George (1784. - 1863.), engleski admiral. Sudjelovao u brojnim ratovima; poboljšao sustav paljbe topova. Ericsson, John (Johann) (1803. - 1889.), švedsko-američki inženjer i izumitelj. Uz ostale brojne izume, u brodogradnji su najznačajniji: prva fregata na vijčani pogon (USS Princeton i USS Monitor') s okretnom topovskom kulom. Euler, Leonhard (1707. - 1783.), švicarski matematičar, fizičar, geograf i as tronom. Dao je nove poglede na čitava područja tada poznate znanosti. Faà di Bruno, Emilio (1820. - 1866.), talijanski časnik i diplomat; jedna od ključnih osoba za vrijeme ujedinjenja Italije i stvaranja Talijanske ratne mornarice (RM). Zapovjednik oklopnjače Re d’Italia u Viškom boju. Faraday, Michael (1791. - 1867.), engleski fizičar i kemičar, poznat mnogim radovima iz područja znanosti о elektricitetu (indukcija, elektroliza, elek tromagnetska teorija svjetlosti). Fautz, Ludwig Ritter von (1811. - 1880.), viceadmiral i zapovjednik Austrijske ratne mornarice. 339
Florio, Marko Eugen (1820. - 1906.), hrvatski pomorski kapetan, kontraadmi ral Austrougarske ratne mornarice, u Viškom boju zapovjednik korvete Erzherzog Friedrich. Fremantle, Thomas Francis (1765.- 1819.), engleski admiral. Vrhovni zapovjed nik britanske mornarice u Sredozemlju. Fresnel, Augustin-Jean (1788. - 1827.), francuski fizičar. Poznat po znanstvenim radovima о svjetlosti. Razvio sustav tankih leća za svjetionike, značajno boljih svojstava od dotadašnjih. Froude, William (1810. - 1879.), engleski inženjer i brodograditelj. Poznat po primjeni teorije sličnosti na rješavanje problema strujanja i propulzije broda pomoću modela. Smatra ga se ocem brodske hidrodinamike. Franjo Josip I. (1830. - 1916.), austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj od 1848., a od 1867. car i kralj Austro-Ugarske Monarhije. Došao je na prijestolje 1848., nakon abdikacije njegova strica Ferdinanda I. Uz rusku vojnu pomoć ugušio je 1849. mađarsku revoluciju i uveo centralističko-apsolutistički režim (Bachov apsolutizam, 1851. - I860.). Za Krimskoga rata (1853. 1856.) udaljio je Austriju od Rusije, no to je nije približilo zapadnim si lama, pa se našla izolirana za ratova protiv Francuske i Sardinije (1859.) te Pruske i Italije (1866.), koje je vodila radi očuvanja posjeda u Italiji i prevlasti u Njemačkom savezu. Ti su ratovi doveli do izbacivanja Austrije iz Njemačkoga saveza i iz Italije te do njezinih unutarnjih kriza, što je dovelo do preuređenje Monarhije. Nagodbom s Madžarima (1867.) Franjo Josip I. se u unutarnjim poslovima priklonio stvaranju dualističkog sustava, u kojem su vlast
dijelile vladajuće nacije, Austrijanci i Madžari, osiguravši domi naciju nad nenjemačkim i nemadžarskim, uglavnom slavenskim narodima (pod njegovim je pritiskom sklopljena i Hrvatsko-ugarska nagodba, 1868.). U vanjskoj politici okrenuo se suradnji s Njemačkom (Savez 1879., kojemu je 1882. pristupila Italija, pa se pretvorio u Trojni savez). Od tada su se njegova politika i pretenzije prema Balkanu sukobljavale s ruskom imperi jalnom politikom u tom prostoru kao i s interesima pojedinih balkanskih naroda (okupacija i aneksija BiH, 1878. i 1908., zaoštravanje odnosa sa Sr bijom). Nakon ubojstva Franje Ferdinanda u Sarajevu pokrenuo je zbivanja koja su uvela Europu u Prvi svjetski rat. Franjo П. (1768. - 1835.), posljednji car Svetog Rimskog Carstva, vlada od 1792. do 1806., kada ga raspušta, nakon poraza od Napoleonove Treće koalicije u bici kod Austerlitza. Osnovao je Austrijsko Carstvo 1804. i postao Franjo I., prvi car Austrije. Fulton, Robert (1765. - 1815.), američki inženjer i izumitelj. Izgradio prvi komer cijalno iskoristivi parobrod, Clermont, koji je plovio na rijeci Hudson od New Yorka do Albanyja, te prvi ratni brod na parni pogon. Na zahtjev Napoleona Bonapartea 1800. izgradio je Nautilus, prvu podmornicu u povijesti. 340
Harvey, Hayward Augustus (1824. - 1893.), američki metalurg, izumitelj i in dustrijalac. Harveyevim postupkom, tj. površinskim kaljenjem znatno su ojačane oklopne ploče. Henryson, John (? - 1841), pripadnik Kraljevske inženjerije Britanske kopnene vojske; vodio građevinske radove na viškim utvrdama. Nakon odlaska Brita naca obavio geodetsko mjerenje Jadrana po narudžbi Austrije (1818.-1819.). Héroult, Paul (Louis-Toussaint) (1863. - 1914.), francuski znanstvenik. Izumitelj elektrolize aluminija i elektrolučne peći za proizvodnju čelika. Hill, J. R. (1929. - 2017.), engleski kontraadmiral i povjesničar. Hinke, Johann von (Ivan pl.), austrougarski viceadmiral (1837. - 1904.), za povjednik eskadre, tvrđave i ratne luke Pula. Hooke, Robert (1635. - 1703.), engleski znanstvenik, arhitekt, fizičar, poznat po istraživanjima iz područja mehanike, matematike, kemije, astronomije i biologije. U Engleskoj poznat kao engleski Leonardo. Hutton, Charles (1737. - 1823.), engleski matematičar, bavio se balističkim izračunima u brodskom topništvu (karonade). Garibaldi, Giuseppe Maria (1807. - 1882.), talijanski revolucionar, general i državnik. Borac za slobodu i ujedinjenje Italije, protiv Austrije, Kraljevstva Obiju Sicilija i Papinske Države. Glasovit je njegov pohod godine 1860. na čelu 1067 dragovoljaca, kada je oslobođena Sicilija. Garibaldi, Ménotti (1840. - 1903.), stariji sin Giuseppea Garibaldia, zapovjednik dragovoljaca. Graecus, M. (Graecus Marcus), u svojem djelu Liber Ignium ad Comburendos Hostes u 35 poglavlja opisuje načine pripremanja grčke vatre i baruta. Gribeauval,
Jean-Baptiste Vaquette de ( 1715. -1789.), francuski časnik i inženjer. Njegov sustav konstrukcije topova zamijenio je tzv. de Vallièreov sustav. Njegovi su topovi bili osjetno lakši, a dijelovi su se mogli lako zamjenjivati u borbi. Svojim je inovacijama bitno pridonio Napoleonovu topništvu. Ivančić, Antun (Anton) Celestin (1813.-1893.), hrvatski pomorski kapetan, ratni ju nak, nositelj počasne zastavice Fortitudini navali. Zapovijedao lošinjskim je drenjacima. Sudionik ratnih djelovanja u Austrijsko-francuskom ratu 1859. godine. Zapovijedao je brigantinom Eolo, a zarobile su ga francuske snage u borbi kod Lastova. Ivančić je usprkos okolnostima uspio razoružati fran cusku pratnju, i to samo s dijelom posade te osloboditi brod iz francuskog zarobljeništva. Nakon uspješne akcije razoružavanja doplovio je neoštećenim brodom u luku Gruž. Ivičević, Stjepan (1801. - 1871.), političar i pisac. Pripadao je prvomu preporoditeljskomu naraštaju, razvivši vlastitu ideološku inačicu nacionalne ide ologije i vrijednosni sustav građanskoga društva utemeljen na pučkoj sas tavnici. Zastupao je slavensku ideju i zagovarao jezično i kulturno jedinstvo Južnih Slavena (»Ilira«). 341
Jelačić, Josip Bužimski (1801. - 1859.), general i hrvatski ban od 1848. do 1859., član plemićke obitelji. Imao je titulu grofa. Ukinuo je kmetstvo 1848. godine i sazvao prve izbore za Hrvatski sabor. Kao vojskovođa je pobijedio u nizu bitaka protiv ustanika u Habsburškoj Monarhiji za vrijeme revolucije u Mađarskoj 1848. U Hrvatskoj se slavi kao nacionalni junak. Josip II. (1741 . - 1790.), rimsko-njemački car, suvladar svoje majke Marije Terezije (1765. - 1790.) i hrvatsko-ugarski kralj (1780. - 1790.). Proveo brojne opsežne reforme, zbog neuspjeha u ratu s Turcima (1788. - 1790.) morao opozvati većinu svojih reformi. Juan de Austria, don (1547. - 1578.), španjolski vojskovođa, nezakoniti sin rimsko-njemačkog cara Karla V. Kao admiral flote Svete Alijanse pobjeđuje Osmanlije u bitci kod Lepanta 1571. Kandler, Pietro (1804,- 1872.), povjesničar i arheolog. Od 1842. gotovo do smrti obnašao je dužnost gradskog prokuratora (procuratore civico). Bavio se sku pljanjem i objavljivanjem povijesne i druge građe о Trstu i Istri. Obuhvaćao je arheologiju i epigrafiju, političku, kulturnu i gospodarsku povijest, zem ljopis, jezikoslovlje, etnografiju, demografsku i gospodarsku statistiku te meteorologiju, klimatologiju i metrologiju. Karlo VI. (1685. - 1740.), njemački car i hrvatsko-ugarski kralj (kao Karlo III. od 1711.) Pragmatičkom sankcijom 1713. osigurao je prijestolje kćeri Mariji Tereziji i sklopio mir s Turcima u Požarevcu 1718. i u Beogradu 1739. Kaunitz-Rietberg, Wenzel Anton (1711. - 1794.), austrijski i češki državnik. Vodio vanjsku politiku Habsburške Monarhije za
Marije Terezije, Josipa II. i Leopolda II. Za njegove vladavine počinje se razvijati Austrijska ratna mornarica. Knežević, Petar od Svete Jelene (oko 1746. - 1814.), član plemićke obite lji Kneževića, general bojnik vojske Habsburške Monarhije od 1799. godine. Kort, Ludwig (1888. - 1958.), njemački hidrodinamičar, patentirao godine 1936. brodski vijak u sapnici. Kossuth, Lajos (1802. - 1894.), mađarski političar. Vođa mađarskog nacionalnog pokreta 1848. Godine 1849. postaje vrhovni guverner Ugarske, te proglašava detronizaciju Habsburgovaca. Nakon ugušenja revolucije živio u emigraciji. Krupp, Friedrich Carl (1787. - 1826.), osnivač njemačkog koncerna Krupp. Proizvodnjom topova {Kralj topova) stekao golemo bogatstvo. Temelj nje mačke čelične ratne i svekolike ostale industrije koncern je danas objedinjen u ThyssenKrupp AG. Kuničić, Petar (Dol, otok Hvar, 28. siječnja 1862. - Split, 26. kolovoza 1940.) pisac i učitelj, opisao je Bitku pod Visom u knjizi Viški boj, koja je doživjela tri izdanja: 1892., 1889. i 1907., te pretisak 1996. 342
La Hitte, Jean-Ernest Ducos de (1789. - 1878.), francuski general, senator i mini star vanjskih poslova. Riješio je godine 1858. problem rotacije zrna/granate ugradnjom olovnih bradavica (sistem la Hitte), kako bi se granate ureziva njem u žljebove topovske cijevi mogle zavrtjeti, što je zrnu omogućilo sta bilnost tijekom leta. La Marmora, Alfonso Ferrero (1804. - 1878.), talijanski general i državnik, sklopio savez s Pruskom protiv Austrije. Labrousse, Nicolas-Hippolyte (1807. - 1871.), francuski viceadmiral (istaknuo se u Krimskom ratu); brodograđevni inženjer (brojne inovacije za brodski trup i parne strojeve). Lafreri, Antonio (Antoine du Pérac Lafréry) (1512. - 1577.), francuski graver i kartograf, poznat po izradi atlasa i mapa talijanskih gradova. Lambert, Andrew (1956.), britanski profesor i vojni povjesničar. Lanza, Domenico Giovanni Giuseppe Maria (1810. - 1882.), talijanski političar, osam puta na dužnosti premijera (1869. - 1873). Lauriston, Jacques Alexandre Bernard Law de (1768. - 1828.), francuski gene ral za vrijeme Napoleonskih ratova. Zauzeo Dubrovnik 1806. Layminger, Petar, utemeljitelj poznate obitelji ljevača zvona i topova. Njegovi si novi i unuci nastavljaju unosan posao: Gregor 1538. godine gradi kraljevsku ljevaonicu topova koju je nazvao Büchsenhausen. On je uskoro postao glavni ljevač topova u kraljevskoj ljevaonici topova u Innsbrucku. Gregor je također prvi obilježavao topove grbovima i ukrašavao drugim znakovima i dekoracijama. Aleksandar i Filip Layminger, također su nastavili očev posao i jednako lijevali zvona i topove. Lazarić, Josip
(1784. - 1859.), austrijski general, konzul u Trstu. Kao potpora djelovanju L. Nugenta oko Rijeke, u rujnu 1813. poveo protufrancusku akci ju u Istri. Premda slabiji, kraj Lindara je porazio francuske postrojbe, potom zauzeo Pazin, Pulu i Kopar te sudjelovao u opsadi Trsta. Za revolucionarnih zbivanja 1848., na Nugentov poziv, u Istri organizirao dobrovoljačku bojnu. Leopold, Friedrich Ferdinand (1821. - 1847.), austrijski nadvojvoda, zapovjed nik i viceadmiral Austrijske ratne mornarice. Leopold II. (1747. - 1792.), rimsko-njemački car i hrvatsko-ugarski kralj od 1790. Nastojao stišati nezadovoljstvo što su ga u Hrvata i Mađara izazvale centralističke reforme Josipa II. Linné (Linnaeus), Carl (1707. - 1778.), švedski liječnik i prirodoslovac. Uveo binarnu nomenklaturu po kojoj svaka biljka i životinja ima naziv roda i vrste; razvrstao biljni svijet na razrede, porodice, rodove i vrste. Magnus, sv. Albertus (1206.? - 1280.), njemački skolastički filozof i teolog. Bavio se alkemijom i 1275. utemeljio eksperimentalnu metodu za određivanje sastava baruta. Maitland, Frederick (1763. - 1848.), britanski general, vrhovni zapovjednik kopnene vojske na Sredozemlju. 343
Maksimilijan L, Ferdinand Joseph Maria (1832. - 1867.), austrijski nadvojvoda, kratko vrijeme (1864. - 1867.), do tragičnog kraja, car Meksika. Mlađi brat Franje Josipa I. Do odlaska u Meksiko glavni zapovjednik Austrijske ratne mornarice. Manin, Daniele (1804. - 1857.), talijanski državnik, jedan od utemeljitelja ideje talijanskog ujedinjenja. Proglasio Mletačku Republiku i branio Veneciju od austrijske opsade 1849. Manin, Giorgio (1831. - 1882.), sin Danielea Manina, sudjelovao je u ranijim Garibaldijevim pothvatima. Maritz, Johann Jean (1680. - 1743.), švicarski izumitelj. U strojnoj obradbi prvi je 1715. uveo vertikalno bušenje topovskih cijevi. Marmont, Auguste Frédéric Louis Viesse de (1774. - 1852.), francuski maršal, vojvoda od Dubrovnika, 1806. vojni zapovjednik Dalmacije, 1809. ge neralni guverner Ilirskih pokrajina. Sudjelovao u borbama u Njemačkoj i Francuskoj (1813.-1814.). Nakon Napoleonova pada pristao uz Bourbone. Marmontu je Napoleon dao novostvoreni naslov vojvode dubrovačkog (Duc de Raguse). Marmora, Alfonso Ferrero La (1804. - 1878.), talijanski državnik, general i zapovjednik vojske. Martin, Pierre-Emile (1824. - 1915.), francuski metalurg. Pronašao postupak dobivanja čelika iz sirovog i starog željeza, danas poznat kao Siemens Martinov postupak. Maxwell, Murray (1775. - 1831.), britanski časnik fregate, sudionik brojnih bitaka. Vodio radove na viškim utvrdama. Mazzini, Giuseppe (1805. - 1872.), talijanski revolucionar, političar i državnik. Kao karbonar godine 1831. u progonstvu osnovao društvo Mlada Italija, za oslobađanje i ujedinjenje Italije.
Mensdorff-Pouilly, Alexander Konstantin Albrecht von, von Dietrichstein zu Nikolsburg (1813.- 1871.), austrijski general, ministar vanjskih poslova u vrijeme Viškog boja. Mittrowitz-Nettolitzky, Eugen Count Wratislaw von (1786. - 1867.), austrijski maršal, vrhovni zapovjednik vojske (1854. - I860.). Matutinović, Juraj Antun (? - Split, 15. VI. 1797.), hrvatski pukovnik i nadintendant Splitskoga područja u mletačkoj službi. Bio je gorljivi zagovornik ideja Francuske revolucije pa se nalazio na čelu skupine protiv koje je, pod optužbom da su nezadovoljnici i buntovnici, sredinom 1793. bio pokrenut sudski proces. Skupina se isticala revolucionarnim idejama, kritikom svećenstva i plemića, zakonskih mjera splitske gradske uprave, a poglavito odluka о poskupljenju živežnih namirnica. U vrijeme pada Mletačke Republike (1797.) bio je na službi u Veneciji, a potom se vratio u Split s mišlju da uspostavi vlast dosljedno idejama Francuske revolucije. Kako je, međutim, u razdoblju bezvlašća izravno nakon pada Mletačke Republike 344
u Splitu prevladala skupina pristaša staroga režima (tada proaustrijski usmjerenih), njegove zamisli nisu imale odjeka; na njega je bio pokrenut javni linč pa je ubijen zajedno sa svojom suprugom. Metternich, Clemens Wenzel Nepomuk Lothar, knez (1773. - 1859.), austrijski političar. Od 1821. ministar vanjskih poslova, od 1809. do 1821. kancelar. Središnja ličnost Bečkog kongresa (1814. - 1815.), suosnivač Svete alijanse, ostvario apsolutnu monarhiju sustavom policijske cenzure. Pred bečkom revolucijom 1848. pobjegao u emigraciju. Möring, Karl (1810. - 1870.), austrijski general, publicist i političar. Müller, John (1699. - 1784 ), njemački matematičar i inženjer. Nahimov, Pavel Stepanovič (1802. - 1855.), jedan od najpoznatijih ruskih admi rala (Navarino 1827.) i Krimski rat (1853. - 1856.). Newcomen, Thomas (1664. - 1729.), engleski izumitelj. Prvi je stvorio 1712. atmosferski parni stroj ponajprije namijenjen crpenju vode iz rudnika. Nugent, Laval (1777. - 1862.), austrijski feldmaršal. Godine 1840. stupio je na dužnost vojnog zapovjednika Hrvatske. U to vrijeme u Hrvatskoj se rasplamsava hrvatski nacionalni preporod, ilirski pokret. Nugent se od samog početka pokreta izjasnio za hrvatsku narodnost, a zatim za ilirizam. Njegovan, Maksimilijan (Maximilian) (1858. - 1930.), hrvatski admiral u Aus trougarskoj ratnoj mornarici. Tijekom druge polovice Prvoga svjetskog rata (1917.-1918.) bio je zapovjednik Austrougarske mornarice. Jedini je Hrvat koji je služio na toj dužnosti te jedini koji je postigao čin admirala za vrijeme čitavog postojanja Mornarice. Paschen, Karl
Heinrich Theodor (1835. - 1911.), njemački admiral i povjesničar. Paixhans, Henri-Joseph (1783. - 1854.), francuski topnički general. Istaknuo se u Napoleonovim ratovima. Uveo dugocijevne topove koji su izbacivali eksplozivne bombe, kratkog dometa, ravne trajektorije namijenjene bliskoj borbi drvenim brodovima. Uveo također i velike minobacače (bombe do 500 kg). Palliser, William (1830. - 1882.), irski političar i izumitelj, u razdoblju prijelaza s topova glatkih cijevi na žlijebljene (Paliser granata). Papin, Denis (1647. - 1712.), francuski fizičar, jedan od pionira parnog stroja. Konstruktor lonca za kuhanje. Penne, Jean-Antoine de Barras de la (1650. - 1730.), francuski mornarički časnik za kralja Luja XIV., zapovjednik luke Marseille. Perasti, Vicko, iz Perasta u Boki kotorskoj. Kao doseljenik na Vis dobio je dozvolu za gradnju kule u viškoj luci. Kula se trebala nalaziti u blizini njegove kuće i služila bi za sklonište njegovoj obitelji, ali i drugim stanovnicima Visa, koji se nisu imali gdje skloniti u slučaju gusarskih, turskih ili uskočkih 345
napada. Vicko je kulu sagradio 1617. godine, a nakon smrti 1622. godine ostavio ju je svojim sinovima (koji će dobiti prezime Perasti), uz uvjet da je ne smiju prodavati niti dijeliti. Kula kvadratnog tlocrta nalazi se i danas na viškoj obali. Izvorno je imala dva kata i cisternu u prizemlju. Donji su zidovi kule zakošeni, a ulaz je nekad bio na prvom katu. Krajem 17. ili početkom 18. st. kula je nadograđena. Tada je ulaz premješten na drugi kat i mostom povezan s kućom Perasti, jugozapadno od kule. Kula završava ravnom terasom s dvije stražarnice na uglovima, a bila je naoružana topo vima sve do početka 19. stoljeća. Pepe, Guglielmo (1783. - 1855.), talijanski političar i general. Rakovac, Milan (1939.), hrvatski književnik, publicist i prevoditelj. Raleigh (Ralegh), Walter, (1552. (ili 1554.) -1618.), engleski političar i istraživač. Popularizirao duhan. Jedna od najistaknutijih osoba elizabetanske ere u En gleskoj. Rankine, William John Macquorn (1820. - 1872.), svestrani škotski fizičar, širokih interesa (matematika, botanika, glazba, publiciranje). Potpuno objasnio toplinske strojeve. Osnivač termodinamike, uz suradnike (Rudolf Clausius i William Thomson - lord Kelvin). Rastelli, Achille (1944. - 2012.), talijanski povjesničar. Reed, Edward James (1830. - 1906.), britanski brodograđevni inženjer, političar i željeznički magnat. Kao glavni projektant Mornarice unio brojne promjene: HMS Bellerophon, okvirna rebra, 1865.; MS Monarch, prvi brod s topov skim kulama, 1868.; HMS Devastation, brod s kulama, bez snasti, 1871. Ressel, Josef Ludwig Franz (1793. - 1857.), češki
šumar, zaslužan za brojne patente, dugo je djelovao u Hrvatskoj. Već je za studija u Beču 1812. kon struirao prvi vijčani propeler i ugradio ga u čamac. Riboty, Augusto (1816. - 1888.), talijanski admiral i ministar RM. Ricasoli, Bettino (1809. - 1880.), talijanski političar, predsjednik Parlamenta. Ritter von Romako, Josef (1828. - 1882.), najznačajniji austrijski brodograđevni inženjer. Projektant većine ratnih brodova, klase Drach, Zara, SMS Tegetthoff. Robertson, George Duncan (1786. - 1842.), britanski general major; sudjelovao u više bitaka. U činu pukovnika vodio radove na izgradnji viških utvrda. Robins, Benjamin (1707. - 1751), engleski znanstvenik, matematičar i vojni inženjer. Rüstow, Friedrich Wilhelm (1821.- 1878.), prusko-švicarski časnik i vojni pisac. Schneider, Joseph Eugène (1805. - 1875.), uz brata Adolphea, vodeći francuski metalurg i industrijalac. Brojni izumi u strojogradnji, ratnoj industriji (legirani čelici za brodske oklope). 346
Schwarz (Schwartz), Berthold, njemački alkemičar, živio pred kraj 14. stoljeća. Nijemci mu pripisuju izum baruta. Scott, Percy Moreton (1853. - 1924.), britanski inženjer i admiral. Prvi je, 1881., uveo električnu energiju u sustav topovske paljbe, s tadašnjim elektrouređajima koji su ubrzo krajem stoljeća, doveli do prvog računalnog sustava, director. Seignelay, Jean-Baptiste Colbert (1651. -1690.), francuski ministar vanjskih poslova za Louisa XIV. Zapovjednik mornarice, istakao se u više bitaka, značajan za razvoj francuske ratne mornarice. Senjavin, Dmitrij Nikolayevič (1763.- 1831.), jedan od najvećih ruskih admirala za Napoleonskih ratova. Shrapnel, Henry (1761. - 1842.), engleski general poručnik; izumitelj šrapnel granate. Siemens, Carl Wilhelm (Charles William) (1823. - 1883.) i njegov brat Fried rich (1826. - 1904.), njemačko-britanski inženjeri i industrijalci. Uz njih se vezuje Siemens-Martinova peć, s regenerativnim ložištem za proizvodnju čelika prema postupku P. E. Martina, koju su konstruirala braća Siemens. Smith, Francis Pettit (1808. - 1874.), engleski inženjer, jedan od izumitelja brod skog vijka. Patentirao je propeler 6 tjedana prije Johna Ericssona 1835. Prvi je ugradio brodski vijak, na škuner SS Archimedes, 1839. Smith, John Mark Frederick (1790. - 1874.), pripadnik Kraljevske inženjerije britanske kopnene vojske; na kraju karijere dosegao čin generala. Izvodio radove na viškim utvrdama. Sterneck, Maximilian Daublebsky Freiherr von Sterneck zu Ehrenstein ( 1829. - 1897.), austrijski admiral i glavni administrator Austrijske mornarice. Stevens,
John (1749. - 1838.), američki inženjer, patentirao prvi vodocijevni brodski kotao i prvi brodski propeler (na rijeci Hudson, 1802. - 1806.). Symington, William (1764. - 1831.), škotski inženjer i izumitelj. Graditelj prvog parnog broda, Charlotte Dundas. Skoda, Emil (1839. - 1900.), češki inženjer i industrijalac. Osnivač koncerna Skoda, velikog proizvođača topova i ratne opreme. Talleyrand - Périgord, Charles Maurice de (1754. - 1838.), francuski diplomat, političar i biskup. Godine 1791. prišao Revoluciji i odrekao se svećeničkog zvanja. Pomogao Bonaparteov državni udar 18. brumairea-, pristao uz Burbonce 1814., a 1830. radio na njihovu obaranju. Postao pojam za diplo matsku vještinu. Tartaglia, Niccolo Fontana (1499. - 1557.), talijanski matematičar, inženjer, topograf. Smatra se utemeljiteljem balistike. Taylor, Bridges Watkinson (? - 1814.), britanski kapetan fregate. Sudjelovao u zauzimanju Lastova i Korčule u veljači 1813. 347
Thomas, Sidney Gilchrist (1850. - 1885.), engleski metalurg i izumitelj. Thomasov postupak modificirana je Bessemerova metoda proizvodnje konvertorskog čelika; smanjenjem sadržaja sumpora i fosfora poboljšava se kvaliteta, omogućuje prerada lošijih vrsta sirova željeza i dobiva Thomasova troska kao korisni nusprodukt. Thornycroft, John Isaac (1843. - 1928.), svestrani engleski brodograditelj, pronalazač i industrijalac. Bavio se brodskom hidrodinamikom (bazenski modeli, kavitacija, pomorstvenost broda), brodskim kodovima, torpedima, gradnjom topovnjača i razarača. Tollis, Ivan Krstitelj Rabljanin de Tollis, de Comite, de Conte (? - 1540.), od 1505. u službi Dubrovačke Republike kao ljevač topova i zvona u tvrđavi Revelin. Lijevao je također topove za brodove i neke gradove u južnoj Italiji. Radove je potpisivao opus Baptistae Arbensis. Tomašić, Franjo Xaver (1761.- 1831.), hrvatski barun, prvi guverner Dalmacije, podmaršal u vojsci Habsburške Monarhije. Tommaseo, Niccolo (1802. - 1874.), talijanski književnik, jezikoslovac, novi nar i esejist. Unatoč osobnoj karizmi nije uspio održati veze s hrvatskim ilircima jer je u polemici oko sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom zagovarao au tonomiju Dalmacije (Dalmatinsko pitanje - La questione Dalmatica, 1861.). Tousard, Louis de (1749. -1817.), francuski topnički inženjer. Autor utjecajnih knjiga (jedna koja se navodi kao prvi udžbenik za čuvenu američku aka demiju u West Pointu i drugu za topničke časnike u francuskoj vojsci). Vacca, Giovanni (1810. - 1879.), kontraadmiral Sicilske mornarice i poslije Tali janske ratne mornarice.
Počeo je kao zapovjednik u Mornarici Obiju Sicilija, ali su ga Burbonci maknuli s položaja. Neko vrijeme bio je izvan službe jer se politički aktivirao kao poslanik u Parlamentu. Godine 1863. zapovijedao je divizijom brodova na Levantu, a poslije 1865. opremljenom mirnodop skom vježbovnom eskadrom. Vallière, Jean-Florent de (1667. - 1759.), francuski topnički časnik. Osnovao artiljerijsku školu. Poboljšao sustav obradbe topovskih cijevi. Valussi, Pacifico (1813. - 1893.), talijanski novinar i istaknuti političar iredente. Vegecije (latinski Flavius Vegetius), rimski vojni pisac (4. - 5. st.). Autor priručnika Epitoma rei militaris (Sažet prikaz vojne vještine) u 4 knjige, о vojnoj vještini (novačenje i izobrazba novaka, vojnička organizacija, taktika, način opsjedanja i vođenje pomorskoga rata), posvećenoga caru, vjerojatno Teodoziju Velikomu. Venosta, Emilio Visconti (1829. - 1914.), talijanski političar i jedan od ministara vanjskih poslova, najdulje na dužnosti. Viktor Emanuel II., Vittorio Emmanuele Maria Alberto Eugenio Ferdinando Tommaso di Savoia (1820. - 1878.), kralj Sardinije (1849.- 1861.) i kralj 348
ujedinjene Italije do 1878. U Italiji ga nazivaju ocem domovine {Padre della Patria). Vilim II. (Wilhelm II., Friedrich Wilhelm Viktor Albert, 1859. - 1941.), zadnji njemački car i kralj Pruske. Vladao od 1888. do abdikacije 1918. Vuković Podkapelski, Janko, austrougarski mornarički časnik (1871. - Pula, 1. X 1.1918.). Vojnopomorsku akademiju završio je u Rijeci. Istaknuo se u bitka ma pred talijanskim poluotokom Garganom te u akciji zauzimanja Palagruže (1915.). Preuzeo je 1918. zapovjedništvo nad zastavnim brodom Viribus Unitis, najvećim brodom Austrougarske mornarice. Uoči sloma Austro ugarske taj je bojni brod došao 31. X. 1918. pod vlast Narodnoga vijeća Države SHS, koje je Podkapelskog istodobno imenovalo kontraadmiralom i postavilo za zapovjednika flote. Već idućega jutra talijanski diverzanti mini rali su ratni brod te je on potonuo u pulskoj luci. Poginulo je nekoliko stotina mornara te kapetan Vuković Podkapelski, koji nije htio napustiti brod. Wahrendorff, Martin von (1789. - 1861.), švedski izumitelj, industrijalac i dip lomat. Neovisno о Cavalliju razvio sustav žlijebljenih topovskih cijevi te zatvarača. Poslije su zajedno nastavili rad u njegovoj ljevaonici topova. Watt, James (1736. - 1819.), škotski inženjer, kemičar, izumitelj. Poboljšao Newcomenov parni stroj; smatra ga se ocem parnog stroja (1776.), ključnog izuma industrijske revolucije. Whitworth, Joseph ( 1803 .-1887.), engleski izumitelj, industrijalac, filantrop. Ute meljio novi sustav mjera (britanski imperijalni sustav mjera Whithworth), koji je najprije uveden u balistička oružja, a poslije i
u opće strojarstvo. Wimpffen, Franz Emil Lorenz Heeremann Graf von (1797. - 1870.), austrijski general i admiral, zapovjednik Ratne Mornarice (1851. - 1854.). Wimpffen, Maximilian Freiherr (1770. - 1854.), vrhovni zapovjednik Austrijske vojske (1844,- 1846.). Wüllerstorf - Urbair, Bernhard von (1816. - 1883.), austrijski viceadmiral, ministar trgovine. Zapovjednik fregate Novara. Dva puta putuje u Meksiko te oko svijeta (1857. - 1859.). Young, Thomas (1773. - 1829.), engleski liječnik i fizičar. Širokih pogleda (glazba, egiptologija itd.), dao je velik doprinos mehanici. 349
THE BATTLE OF VIS IN THE LIGHT OF NAVAL ARM AMENTS 5 и m m ary In the mid-19th century the world’s navies took on board the advantages of industrialisation, bringing in iron ships (steel was not yet available), (the recipro cating) steam engine and rifled guns. The Battle of Vis was in many ways a turning point in naval warfare. This refers first of all to the exceptionally small number of ships sunk with the bow ram. For centuries, since antiquity, the submerged armoured ram (beak or rostrum) had primarily a visual effect, its purpose being to intimidate, and less of a real role in a battle. Something similar could be said about the exceptionally raked bow posts of men-of-war, as well as parts of the superstructure, masts and the chimneys, which in the warships of the 19th and 20th century were supposed to produce a similar impression. The Battle of Vis in many ways changed things in naval warfare through the duels of technologies involved. Wooden ships without armour plating with smooth bore guns like the Kaiser and iron ships with additional armour plating, like the Affondatore, which had rifled guns and shells instead of round shots, fought side by side. The range of ship’s guns up to the end of the 19th century did not exceed 1 000 meters. All battles waged in the 18th and 19th century took place within 300 metres, and so even the Affondatore was first imagined just with a ram, guns being added only later. Steel had only just been introduced into shipbuilding (for the hull, the armour), but the standard was far from that of today. There was no electricity and
everything depended on steam engines and sails for drive. The numerous crew practically took care of everything by hand with the use of various winches and aids. In the literature from this time the concept of the ironclad is familiar. According to military historian J. Richard Hill there are three main parts to the concept of ironclad: the iron armour over the wooden hull plating, the steam engine, and the introduction of explosive shells. The 1848. patents of Wahrendorff and Cavalli radically changed gunnery. Instead of the smooth - bore guns and cannon balls, the elongated round and rifled barrels were introduced, neces sitating breechloading ie. ammunition loaded from the rear of the barrel instead of muzzleloading (ammunition loaded from the front of the barrel). Thanks to the rotation of the projectile and the new powder mixes, the power of gunnery increased incomparably. In the Battle of Vis, the last battle in which wooden ships and ironclads fought side by side and against each other, three main factors stood out: weaponry, armour and speed. The calibre of guns in moving turrets exceeded 200 mm. Grooved bar- 327
reis were brought in, solid shots giving way to shells. Armour plating exceeded a thickness of 100 mm, while the greatest speeds of the warships of the time did not exceed 13 knots. The sail still featured as additional propulsion even in iron ships with steam propulsion. Ship propellers had a very low screw efficiency, and paddle wheelers were still in service. After Vis, the calibre of guns increased, becoming twice as great. The side armour increased, exceeding half a metre and after the invention of the torpedo was to go beneath the water line. Speeds were up to and even past 40 knots. To day, however, gun calibre does not exceed 150 mm, there is no more armour and speeds range from 20 to 30 knots, depending on the type of vessel. The biggest of all, battleships, are no longer in service. In the Battle of Vis, half of each of the opposing fleets consisted of classical wooden sailing ships. Their main shortcoming, apart from the weak armour and small range, was that they could only fire broadsides. The book considers the main features of the fighting ships of the two navies, and the key ships, their destinies connected, Erzherzog Ferdinand Max, Kaiser, Affondatore and Re d’Italia are described in detail. The historical development of the Austrian and Italian navies will be discussed in brief, together with conditions on Vis and in Dalmatia up the Battle of Vis and the development of the naval port of Pula. A survey of the Austrian merchant fleet will be briefly given because of its connections with the navy. Also discussed is the development of coastal fortifications,
especially the Vis batteries and forts up to 1866. Part of the historical development of naval armaments up to the end of the 19th century is covered. There are descriptions of the development of the ram, smooth bore and rifled guns, cannon balls and shells, armour, gunpowder, aiming devices, transition from wooden to iron naval shipbuilding, propulsion and underwater pro tection. The main shipbuilding features are considered with respect to the systems of armouring and weaponry. For each individual area, the further development of naval technology is also addressed. 328 |
| adam_txt |
SADRŽAJ Uvod. 5 1. POVIJESNI OBZOR: Povijest K. K. Kriegsmarine do godine 1866 1.1. Povijest K. K. Kriegsmarine do početka Viškog boja. 9 1.2. Razvoj Pule kao ratne luke Monarhije. 17 1.3. Prilike na Visu u prvoj polovici 19. stoljeća, do Viškog boja . 25 1.4. Razvoj trgovačke mornarice na istočnoj obali Jadrana u prvoj polovici 19. stoljeća. 33 1.5. Stvaranje Talijanske Ratne mornarice. 35 1.6. Početak razvitka obalnih utvrda. 39 1.7. Viške bitnice i utvrde. 1.8. Prilike u Dalmaciji i Istri od početka 19. stoljeća do Viškog boja 1.8.1. Prilike u Dalmaciji i Istri od pada Mletačke Republike 1797. do Bečkog kongresa 1815. 1.8.2. Prilike u Dalmaciji i Istri od Bečkog kongresa 1815. do Viškog boja 1866. 1.8.3. Tijek događaja neposredno prije Viškog boja. 40 55 55 60 65 2. POVIJESNI OBZOR: Viški boj 1866. g. 2.1. Naredba br. 794. 2.2. Pripreme austrijske i talijanske flote. 2.3. Prva faza Viškog boja.
2Â.Meleé. 71 73 83 85 2.5. Povlačenje talijanske flote, slavlje u narodu. 2.6. Pobjednikov brzojav Caru i pismo posadama ratne flote. 103 104 2.7. Promaknuće te službeno izvješće о Viškom boju c. kr. mjestoamiralja Guljema Tegetthoffa. 105 3. TEHNIČKI OBZOR: Glavne značajke bojnih brodova austrijske i talijanske ratne mornarice 3.1. Erzherzog Ferdinand Max. 115 32. SMS Kaiser. 117 3.3. Affondatore. 124
3.4. Re d’Italia. 3.5. Ostali austrijski ratni brodovi u Viškom boju. 3.6. Ostali talijanski ratni brodovi u Viškom boju. 127 129 134 4. TEHNOLOŠKI OBZOR: Razvoj brodskog naoružanja do vremena Viškog boja i u desetljeću nakon njega 4.1. Podvodni kljun. 145 4.2. Topovi glatkih i žlijebljenih cijevi. 167 4.3. Razvoj zrna. 190 4.4. Barut. 206 4.5. Ciljničke sprave. 4.6. Oklop. 4.7. Razvoj drvene ratne brodogradnje od 16. do sredine 19. stoljeća 4.8. Razvoj ratnih brodova u 19. stoljeću: usporedba glavnih brodograđevnih značajki u odnosu na sustav oklopa i topova. . 236 4.9. Pogon brodova. 4.10. Protuobraštajna zaštita oplakane površine ratnih brodova . . . 269 272 5. POGOVOR. 283 Prilozi. 292 Mjerne
jedinice. Glosarij, simboli, kratice, akronimi. Viški boj u svjetlu brodskog naoružanja (Sažetak). The Battle of Vis in the Light of Naval Armaments (Summary). Literatura. Popis povijesnih osoba koje se spominju u knjizi. 321 322 325 327 329 336 208 209 219
LITERATURA Adams, Jonathan et al., »The Belgammel Ram, a Hellenistic-Roman Bronze Proembolion Found off the Coast of Libya: test analysis of function, date and metallurgy, with a digital reference archive: Analysis of the Hellenistic-Ro man Belgammel Ram from Libya«, The International Journal of Nautical Archaeology 42, 2013. Adkins, Roy, Nelson’s Trafalgar: The Battle That Changed the World, Penguin, 2006. Almanach für die К. и. К. Kriegs-Marine, Pola 1893. Almanach für die К. и. К. Kriegs-Marine, Pola 1905. Alujević, Joško, Osvrt na stahilitet bojnih brodova HMS Captain (1869.) i HMS Monarch (1868.), Split 2020. Amico, Gaspar, Ifatti di Lissa. Narrazione storica compilata in base alprocesso Persano davanti al Senate del Regno costituito in Alta corte di Giustizia, e di altri documenti, Milano 1868. Avshalom Z., The Athlit Ram, Haifa 2011. Attlmayr, Ferdinand Ritter von, Der Krieg Osterreisches in der Adria im Jahre 1866,Wien 1896. Bačić, Vilim A., Poviest prvog svjetskog rata na Jadranu; 1 dio, do proljeća 1916, Zagreb 1945. Bassett, Richard, For God and Kaiser. The Imperial Austrian Army from 1619 to 1918, Yale University Press, 2015. Bašić, Divo, »Pomorstvo Dubrovnika od XII do početka XX stoljeća«, Pomorski zbornik 44, Dubrovnik 2006., str. 151-174. Batchelor, John i Chant, Christopher, The complete encyclopedia of sailing ships: 2000 BC-2006 AD, 2006. Belamarić, Branko, Obraštanje i otpor broda, Split 2016. Belamarić, Igor, Brod i entropija, Split 1998. Belamarić, Joško, Osnutak grada Korčule, Zagreb 2005. Beritić, Lukša, »Ivan Krstitelj de Tollis«, Prilozi za
povijest umjetnosti u Dalmaciji 8, Split 1955. Beritić, Lukša, »Obalna utvrđenja na našoj obali«, Pomorski zbornik I, Zagreb 1962., str. 217-264. Beritić, Lukša, »Prilog za dubrovačko pomorstvo pred pad Republike«, Pomorski zbornik 2, Zadar 1964., str. 755-758. Bermanec, Krešimir et al (Katić, M., Oroz, T., Škrbić Alempijević, N.), »Sjećanje na viški boj, proslave, spomenici.«, Stud, ethnol. Croat., vol. 19., Zagreb 2007., str. 77-127. 329
Blake, George, Lloyd’s Register of Shipping 1760-1960, LR, Susex 1960. Blažević, Petra i Radié, Ljubomir, Jadran, kolijevka paklenog stroja; 150 godina Luppis-Whitehead torpeda, Split 2018. Breemer, Jan S., The Great Race: Innovation and Counter-Innovation at Sea, 1840-1890, London 2011. Briggs, Asa, The Nineteenth Century; the Contradictions of Progress, London 1970. Bruce, Anthony i Cogar, William, Encyclopedia of Naval History, 2014. Bužančić, Radoslav, »Bitka u splitskoj luci u doba Francuza«, Pomorski Split do početka XX. stoljeća, Zbornik radova (ur. N. Cambi, A. Duplančić), Split 2016., str. 269-286. Carić, Juraj, Slike iz pomorskog života, Zagreb 1884/1885. Casson, Lionel, Steffy Richard i Linder Elisha: The Athlit Ram, College Station, Texas A M University Press, 1991. Casson, Lionel, The Ancient Mariners: Seafarers and Sea Fighters of the Mediterra nean in Ancient Times, Princeton 1991. Chapelle, Howard Irving, The Search for Speed under Sails 1700-1855, New York 1967. Chapman, Fredrik Henrik, Arhitectura Navališ Mercatoria. The Classic of Eighteen-Centur Naval Arhitecture, New York 2006. Corkill, Adrian, Hostile Sea: The U-boat Offensive Around the Isle of Man During World War One, (vlastita naklada) 2013. Coates, Joseph Francis, Morrison, J. i Rankov, N., The Athenian Trireme: The History and Reconstruction of an Ancient Greek Warship, Cambridge Uni versity Press, Cambridge 2000. Crawford, K. R. i Mitiukov, N. W., Identification of the Parameters ofNaval Artil lery, Prague 2013. Cvek, Elmo, Naredba br. 12; Pula u doba Austrije; ljudi i građevine, Pula 2015.
Ćuzela, Joško, Šibenski fortifikacijski sustav, Šibenik 2002. Cargo, Boris, Ljudi od željeza na brodovima od drva, Split 2016. Cipčić Marijan, »Međunarodni znanstveni skup 150 obljetnica Viškoga boja«, Kulturna baština 42-43, Split 2017. Cupin, Boris, Viški boj u povijesti pomorske ratne vještine, Split 1996. Degan, Vladimir Đuro, »The legal situation of wreck of the ironclad ‘Re d’Itaiia« sunk in the 1866 battle of Vis (Lissa)«, Poredbeno pomorsko pravo 51, 2012., 1-10. Dobrić, Bruno, »Salcherova Povijest carske i kraljevske mornaričke akademije«, Zbornik radova, Međunarodni simpozij Rijeka, 23-25 rujna, 2004., str. 103-114. 330
Donko, Wilhelm, A brief History of the Austrian Navy, Berlin 2012. Elgar, Francis, »Das wissenschaftliche Studium des Schiffbaues«, Mittheilungen aus dem Gebiete des Seewesens, Band XIII, Pola 1885., str. 416-426. Emerson Tennent, J., The Story of the Guns, London 1864. Evers,Heinrich, Ratna brodogradnja {Kriegschiffbau,Berlin 1943.),Zagreb 1951. Fio, Oliver, »Odjek pomorske bitke kod Visa iz 1866. godine u tadašnjim novina ma«, Pomorski zbornik, knjiga 4, Zadar 1966., str. 551-564. Fisković, Cvito, »Spomenici otoka Visa od IX. do XIX. stoljeća«, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 17, Split 1968., str. 61-264. Fleischer, Josef, Geschichte der К. К. Kriegsmarine während des Krieges im Jahre 1866, Wien 1906. Foretić, Dinko, »Vis u međunarodnom zbivanju na početku XIX stoljeća«, Mo gućnosti 7, Split 1956., str. 528. Foretić, Vinko, »Udio naših ljudi u stranim mornaricama i općim pomorskim zbivanjima kroz stoljeća«, Pomorski zbornik I, Zagreb 1962., str. 289-340. Freivogel, Zvonimir, »Viški boj«, Hrvatski vojnik, rujan, 1996. Freivogel, Zvonimir, Viški boj, 20. srpnja 1866., Zagreb 2016. Freivogel, Zvonimir, »Gradnja brodova i ‘opsežni popravci’ za carsku i kraljevsku ratnu mornaricu u Arsenalu u Puli«, Stotinu i pedeset godina brodogradnje u Puli /150 Jahre Schiffbau in Pula/Pola, Histria 1,2011. Gardiner, Robert, Steam, Steel Shellfire: The Steam Warship; 1815-1905., Lon don 1992. Gay, Franco, Le difese del nostro mare; Navi militari Italiane 1861-1920., Genova 1991. Goetz, Nicole Marie et al., The Age of Gunpowder: An Era of Technological, Ta ctical, Strategic and
Leadership Innovations, Volume V, Emory Endeavors in History, 2013. Grdina,Igor, Wilhelm von Tegetthof in bitka pri Visu 2O.julija 1866, Maribor 2016. Guilmartin, John F. Jr., »The Guns of the Santlssimo Sacramento«, Technology and Culture 24/4, 1983., str. 563. Hall, Rupert A. i Smith, Norman, History of Technology, 7th Annual Volume, Bloomsburg 1982. Hardy, Malcolm Scott, Velika Britanija i Vis; rat na Jadranu 1805-1815, Split 2006. Hay, William John, »On the protection of iron ships from oxidation and fouling«, Transactions of the Institute of Naval Architects, 1863., 149-162. Helgason, Guömundur, HMS Harvester (H19), Ships hit by U-boats, U-Boat War in World War I., uboat.net. 331
Helgason, Guömundur, U-46; U-103; U-655; UC-36; UC-78, U-Boat War in World War I., uboat.net. Helgason, Guömundur, HMS Hermione (74); HMS Pathfinder (G 10); Allied War ships, U-Boat War in World War I., uboat.net. Herkov, Zlatko, »Ljevaonica topova u Senju godine 1574.«, Senjski zbornik 19, 1992., str. 35-46. Hrvatski (ex Jugoslavenski) Registar brodova, »Brodska nomenklatura«, Split 1951. Hubmann, Gerald, Jobst, Clemens i Maier, Michaela, »A new long-run consumer price index for Austria (1800-2018)«, Vierteljahrschrift für Sozial- und Wirtschaftsgeschichte 107, 1,2020., str. 61-88. Hughes B. P., British Smooth Bore Artillery; The Muzzle Loading Artillery of the 18,h and 19th Centuries, London 1969. Ivkovic, Frane, »Organizacija uprave u Dalmaciji za vrijeme druge austrijske vla davine 1814-1918«, Arhivski vjesnik 34-35,1991-1992., str. 31-51. Jobst, Clemens, Stix, Helmut, »Florin, Crown, Schilling and Euro: an overview of 200 years of cash in Austria Oesterreiche Nationalbank«, Monetary policy the Economy Q3-Q4/16, Beč 2012., str. 94-119. Johow, Hans i Foerster, Ernst, Priručnik za brodogradnju, Zagreb 1951. Juričić, Josip, »Uspostava objekata za sigurnost plovidbe na istočnoj obali Jadran skog mora do 1875 godine«, Pomorski zbornik, god. 26, Rijeka 1988., str. 473-492. Jurišić, Blaž, »O našoj pomorskoj terminologiji«, Pomorski zbornik I, Zagreb 1962., str. 451-468. Kapović,Mato, »Bitka pod Visom \i66.«,Naše more Vol. 13, No 3., 1966., str. 90-94. Klen, Danilo, »Galioti i ratni brodovi na vesla u našoj prošlosti«, Pomorski zbornik I, Zagreb 1962., str. 115-141. Kojić,
Branko, »Brodogradnja na istočnom Jadranu kroz vjekove«, Pomorski zbornik I, Zagreb 1962., str. 67-114. Kuničić, Petar, Viški boj, Dom i svijet, Zagreb 1886. Lardas, Mark, Constitution vs Guerriere: Frigates during the War of 1812, Blo omsbury Publishing, 2012. Lazenby, John F., The Defence of Greece 490-479 BC, Warminster 1993. Luetic, Josip, Pomorci i jedrenjaci Republike Dubrovačke, Zagreb 1984. Lunn, Iver, Antifouling, A Brief Introduction to the Origins and Development of the Marine Antifouling Industry, London 1974., str. 1-7. Lukežić, Irvin, Vojnopomorska akademija i klub za prirodne znanosti u Salcherovo doba; Međunarodni simpozij, Rijeka, 23-25. rujna 2004., str. 85-91. 332
Mardešić, Petar, »Brod, razvitak ratnih brodova«, Pomorska enciklopedija 1, Zagreb 1954., str. 627-672. Mardešić, Petar, »Viška bitka«, Pomorski zbornik, Knjiga 4, Zadar 1966., 515-550. Mark, Samuel, »The Earliest Naval Ram«, International Journal of Nautical Ar chaeology 35, March 2008., str. 261-264; 37: 253-272. Maštrović, Vjekoslav, »Gusari u Dalmaciji u vrijeme ruske blokade Francuza u god. 1806. i 1807.«, Pomorski zbornik, knjiga 2, Zadar 1964., str. 733-754. Maštrović, Vjekoslav, »Engleska pomorska blokada Francuza na hrvatskoj obali igusarstvo od 1811.do 1813.«, Pomorski zbornik, knjiga 9., Rijeka 1971., str. 169-189. Novak, Grga, »Ratovi i bitke na Jadranskom moru«, Pomorski zbornik, knjiga 1, Zagreb 1962., str. 103. i 171-216. Novak, Grga, »Vis kroz stoljeća«, Pomorski zbornik, knjiga 2, Zadar 1964., 545-556. Ölender, P., Lissa 1866, Warszawa, 1993. Oron, Asaf, The Athlit Ram: Classical and Hellenistic Bronze Casting Technology, MA. Thesis, Texas A M University, 2001. Pavlović, Dušan, Novakovic, Milorad i Duilo, Ante, Osnovi konstrukcije artilje rijskog naoružanja, SSNO, Beograd 1983. Pederin, Ivan, »Drugi bokeljski ustanak (1882.) i Italija prema spisima austrijske špijunaže u zadarskoj pismohrani«, Povijesni prilozi 20 (2001)20, Zadar 2000., str. 239-258. Pederin, Ivan, »Francuska, Napoleon i Hrvati«, Croatica et Slavica ladertina 7-2, No 7, Zadar 2011., str. 423-441. Peričić, Šime, »Namjere Talijana glede Dalmacije i austrijske protumjere 1866. godine«, Pomorski zbornik, knjiga 4, Zadar 1966., str. 501-514. Peričić, Šime, »Razvitak gospodarstva otoka Visa u
prošlosti«, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 41, 1999., str. 61-144. Perović, Branko, »Luka Pula austrougarskog doba (Odsjaj grada u zaljevu 18501918)«, Iz povijesti Pulske luke, zbornik radova (ur. Mladen Černi), Pula 2000., str. 70-191. Peruško, Tone, »Historijat ‘Uljanika’ do 1947. godine«, Pomorski zbornik, knjiga 2, Zadar 1964., str. 393-411. Petar Kuničić, učitelj, književnik, rodoljub, zbornik radova sa skupa održanog u Dolu na Hvaru 23. kolovoza 2013. (ur. Ivica Moškatelo i Sanja Roić), Dol 2014. Petričević, Ivo, »Viški boj«, Hrvatska Zora 71/XXVI, Vis 2016. Pisani Paul: La Dalmatie, de 1797 à 1815: épisode des conquêtes napoléoniennes; Alphonse Picard et fils, Paris 1893. 333
Pomorska enciklopedija MCMLIV; 1; str. 214-246, 394, 395, 506-516, 580, 583, 627-672. Pomorska enciklopedija MCMLVI; 3; str. 116-119. Pomorska enciklopedija MCMLVII; 4; str. 667. Pomorska enciklopedija MCMLVIII; 5; str. 642-645. Poparić, Bare, Pregled povijesti pomorstva, I. i II. dio, Zagreb 1932. Prikril, Boris, Tri tisuće godina pomorskih ratova, I. i II. dio, Zagreb/Opatija 1985. Radetić, E., Istra pod Italijom 1918-1943, Zagreb 1944. Radić, Danka, Blažević, Petra i Miklić, Anđelo, I nakon rata - rat, Hrvatski po morski muzej Split 2018. Rakovac, Milan, Kvarnerski otočni lucidar, Zagreb 2006. Randaccio, Carlo, Storia delle marine militari Italiane dal 1750 al 1860 e della marina. Militare Italiana dal 1860 al 1870, Vol. 2 (Classic Reprint), 2018. Rottauscher, Maximilian, With Tegetthoff at Lissa: The Memoirs of an Austrian Naval Officer 1861-66, Beč, 2010. Ravlić, J., »Viška bitka u hrvatskoj književnosti«, Pomorski zbornik, knjiga 4, Zadar 1966., str. 709-734. Reed, Edward John, Shipbuilding in Iron and Steel, London 1869. Rittmeister, Wolfgang, Die Schiffsfibel, Bamberg 1953. Ropp, Theodore i Roberts, Stephen S., The Development of a Modern Navy: French Naval Policy, 1871-1904., Naval Institute Press, 1987. Ropp, Theodore, et al (Roberts, Hore), The Ironclads, 2006. Server, Dean Jacket, The Golden Age of Steam, New York 1996. Sondhaus, Lawrence, The Habsburg Empire and the Sea: Austrian Naval Policy 1797-1866., West Lafayette, Purdue University Press, 1989. Sondhaus, Lawrence, »Austria-Hungary’s Italian Policy under Count Beust, 1866-1871«, The Historian 56 (1),
1993., str. 41-54. Sondhaus, Lawrence, The Naval Policy ofAustria-Hungary, 1867-1918: navalism, industrial development, and the politics of dualism, Indiana 1994. Sondhaus, Lawrence, »Strategy, Tactics, and the Politics of Penury: The Au stro-Hungarian Navy and the Jeune Ecole«, The Journal ofMilitary History, 56, No. 4. (1992.), str. 587-602. Sondhaus, Lawrence, »Croatians in the Habsburg Navy, 1797-1818«, East European quarterly, 26/ 2, 1992., str. 149-191. Stankovic, N. N., »Bitka pod Visom«; Jadranska straža, br. 9, Split 1836., str. 365-368. Stevens, William Oliver i Westcott, Allan Ferguson, A History of Sea Power, New York 1920. (rep. 2016.) 334
Sullivan, Brian R., »A Fleet in Being: The Rise and Fall of Italian Sea Power, 1861-1943«, The International History Review, Vol. 10, No. 1, (1988.), str. 106-124. Šarinić, Marko, »150. obljetnica bitke kod Visa kroz medalje i plakete«, Numiz matičke vijesti, broj 69, Zagreb 2016., str. 273-288. Serie, Neven, Priče i legende о jadranskim svjetionicima, lokalitetima na kojima su izgrađeni i njihovom podmorju, Split 2002. »The Dead of the Utopia«, The New York Times, 20. March 1891. Unger, A., »Uspon i nestanak bojnih brodova (II dio)«, Hrvatski vojnik 9, 1993., str. 105-106. Vecchi, Augusto Vittorio, Storia generale della Marina Militare, Vol. 2, Livorno 1895. Vekarić, Stjepan, Naši jedrenjaci, Split 1997. Vidović, Radovan, Pomorski rječnik, Split 1984. Vidović, Radovan, Život pod jedrima, Split 2004. Visković, Berislav, Viška bitka, Split 1996. Winfield, Rif, The 50-Gun Ship, London 1997. Winfield, Rif, British Warships in the Age of Sail 1793-1817, Design, Construction, Careers and Fates, Barnsley 2005. Winfield, Rif i Roberts, Steven, French Warships in the Age of Sail 1786-1861 ; Design, Construction, Careers and Fates, Barnsley 2015. Woodman, Richard, The History of the Ship, London 1997. Zaninović, Joško, Šibenska ratna luka u Prvom svjetskom ratu, Državni arhiv u Šibeniku, Šibenik 2015. Zloković, Ignjatije, »Kontraadmiral Marko Florio«, Pomorski zbornik, Knjiga 4, Zadar 1966., str. 565-570. Linkovi: http: //italianmonarchist.blogspot.hr/2013/07/the-battle-of-lissa.html https://it.wikipedia.org/wiki/Ordine_di_battaglia_della_battaglia_di_Lissa
https://www.uow.edu.au/~morgan/lissab.htm http://www.viribus-unitis.hr/Brodovi.pdf http ://www.houseoftheorangemonkey.co .uk/monkey/trips/trip 1461615 .htm https://spasimobisevo.org/visit-to-lissa-and-pelagosa-richard-burton/ https://geopark-vis.com/en/heritage/cultural-and-historical-heritage/history http://www.eurologisch.at/el/interactive-anwenchungen/waehrung.html 335
POPIS POVIJESNIH OSOBA KOJE SE SPOMINJU U KNJIZI Abbe, Ernst Karl (1840. - 1905), njemački fizičar. Zajedno s optičarima Ottom Schottom i Carlom Zeissom razvio brojne optičke instrumente. Albini, Giovan Battista (1812. - 1876.), talijanski admiral. Izvrstan pomorac, ali slaba vojno-pomorskog znanja. Iako pristaša Piemonta, nije se slagao s Persanom. Albrecht, Friedrich Rudolf Dominik (1817. - 1895.), austrijski nadvojvoda, general, maršal i glavni savjetnik Franje Josipa I. Konzervativnih pogleda odgađao je modernizaciju austro-ugarske vojske. Andreuzzi, Antonio (1804. - 1874.), talijanski državnik, sudjelovao s Garibaldijem u ujedinjenju Italije. Angioletti, Diego (1822. - 1905.), talijanski general, državnik i ministar RM. Armstrong, William George (1810. - 1900.), engleski inženjer, znanstvenik, izumitelj, industrijalac, filantrop. U Engleskoj je najpoznatiji kao otac modernog topništva (Armstrongov top); razvio je metode izrade žlijebljenih topovskih cijevi, pojačanih žicanim obručima. Bach, Alexander Freiherr von (1813. - 1893.), austrijski državnik, ministar unutarnjih poslova. Uveo apsolutizam za vladavine cara Franje Josipa I. Bacon, Roger (1210.? - 1294.), engleski filozof i polihistor. Proganjan od Crkve i zatvaran, negira skolastiku. Bavi se eksperimentalnim istraživanjima, osobito na području razvoja baruta. Predvidio mnoga kasnija znanstvena otkrića. Bajamonti, Antonio (1822. - 1891.), jedan od zaslužnijih gradonačelnika u raz voju grada Splita. Po političkoj pripadnosti autonomaš i protivnik hrvatskog preporoda. Balota, Mate (pravo ime Mijo Mirković) (1898. -
1963.), hrvatski akademik, književnik, ekonomist, sveučilišni profesor i novinar. Barlow, Peter (1776. - 1862.), engleski matematičar i fizičar, svestranih interesa (optika, astronomija, brodski kompasi, elektromagnetski telegraf, lokomo tive, čvrstoća materijala). Beauharnais, Eugène Rose de (1781.- 1824. ), potkralj i vojni zapovjednik Italije, Napoleonov pastorak. Beaulieu, Antoine Hector Thésée Treuille de (1809. - 1885.), francuski general i izumitelj. Razvio je sustav žlijebljenja topovskih cijevi (sustav De Beaulieu). Osnivač francuske industrije oružja Manufacture d’Armes de Châtellerault (MAC). Belcredi, Richard von (1823. - 1902.), austrijski državnik i premijer Monarhije od 1865. do 1867. Bentinck, William Cavendish (1774. - 1839.), britanski veleposlanik na dvoru kralja Ferdinanda Napuljskog na Siciliji i vrhovni zapovjednik Britanske kopnene vojske na Sredozemlju. 336
Bering, Vitus Jonassen Bering (Ivan Ivanovič) (1681.- 1741.), danski istraživač i kartograf, u ruskoj službi. Godine 1728. ponovno otkrio morski prolaz između Azije i Sjeverne Amerike (Beringov prolaz, Beringovo more). Bernoulli, Daniel (1700. - 1782.), švicarski matematičar i fizičar, jedan od osnivača hidrodinamike i kinetičke teorije plinova. Bertrand, Henri-Gatien (1773. - 1844.), francuski general, glavni guverner Ilir skih pokrajina. Bessemer, Henry (1813. - 1898.), engleski inženjer i pronalazač, pronašao 1855. postupak za dobivanje čelika iz rastaljenog sirovog željeza, kroz koje se, pod velikim tlakom protiskuje zrak. Biringuccio, Vannoccio (1480. - 1539.), talijanski metalurg. Posthumno mu je iz dano djelo De lapirotechnia, 1540. godine. Boggio, Pietro (Pier) Carlo (1827. - 1866.), talijanski novinar, političar; nesuđeni guverner Dalmacije. Borgard, Albert (1659. - 1751.), danski časnik. Istaknuo se u brojnim ratovima. Služio je u raznim vojskama (Danska, Pruska, Austrija i Francuska) do pozi va u Englesku. Ondje se istaknuo kao projektant topova, no najpoznatiji je po tome što je znatno pojednostavnio dotadašnju brojnu i raznoliku klasifi kaciju topova. Tako je godine 1716. uveo klasifikaciju koja je umjesto to pova definirala veličinu topovskih kugli, odnosno njihove mase. Umjesto 17 vrsta topova novi je sustav određivao 8 veličina kugli. Mase su im određene u funtama (4,6,9,12,18, 24, 32,36), a time i odgovarajući promjeri u pal cima (inčima). Boxer, Edward Mounier (1822. - 1898.), engleski balistički časnik, poboljšao efikasnost šrapnel granata {Boxer
rocket i Bower primer). Brin, Benedetto (1833. - 1898.), talijanski brodograđevni inženjer i političar. Brooke, John Mercer (1826. - 1906.), američki inženjer, znanstvenik, dao veliki doprinos razvoju topovskih žlijebljenih cijevi. Također se istaknuo pri polaganju transatlantskog podmorskog telefonskog kabela. Buratović, Ivan, austrijski kontraadmiral (1785. - 1849.), podrijetlom s Brača. Stupio je u Austrijsku ratnu mornaricu. U doba revolucionarnih previranja i pokreta za nacionalno ujedinjenje 1848. godine imenovan kontraadmira lom, a potom zapovjednikom eskadre u Puli. Kad se ustanku u Veneciji pod vodstvom Danielea Manina i Niccolöa Tommasea te novostvorenoj privre menoj revolucionarnoj vladi priključio i zapovjednik glavnine Austrijske mornarice u Veneciji s talijanskom posadom, Buratović je odbio njegove naloge i prijetnje te zapovijed da se priključi Venecijanskoj Nezavisnoj Re publici. Iskrcao je sumnjivu posadu s brodova i s ostatkom hrvatske posade spasio taj dio Austrijske mornarice. Od 1849. u Glavnom je mornaričkom zapovjedništvu u Trstu. Campbell, Patrick (1773. - 1841.), britanski vice admiral, kapetan fregate Unité. Cavalli, Giovanni (1808. - 1879.), talijanski general poručnik, topnički časnik i 337
izumitelj. Od 1832. intenzivno se bavi idejom da se umjesto kugli uvede zrno u topovske cijevi, što je potpuno drugi pristup topništvu: žlijebljene cijevi i stražnje punjenje. Kugla se pretvara u zrno, dobiva izduljeni aerodinamični oblik i rotaciju koja sprječava prevrtanje u letu. Neovisno о Cavalliju do iste zamisle i provedbe dolazi i švedski barun Martin von Wahrendorff. Ubrzo se udružuju i zajedno surađuju pa 1846. uspješno iz vode prve pokuse. Od godine 1848. uvode se u Kopnenoj vojsci i Mornarici topovi sa žlijebljenom cijevi. Prijelaz s kugle na zrno, poslije granatu, sma tra se najvećim postignućem u razvoju topništva. Cavour, Camilo Benso (1810. - 1861.), talijanski političar, jedna od ključnih ličnosti u procesu ujedinjenja Italije; predsjednik Vlade (1852. - 1861.). Proglasio ujedinjenje Italije 1861. godine. Charles (Karlo) II. (1630. - 1685.), kralj Škotske (1649. - 1651.) i kralj Škotske, Engleske i Irske od 1660. Coles, Cowper Phipps (1819. - 1870.), engleski kapetan i izumitelj. Prvi je, 1859., patentirao okretnu topovsku kulu. Na žalost, zbog njegova lošeg proračuna stabiliteta stradao je zajedno sa svom posadom 1870. g., kad je u nevremenu potonula fregata HMS Captain. Collingwood, Cuthbert (1750. - 1810.), britanski lord, naslijedio Nelsona na položaju admirala britanske Sredozemne flote. Congreve, William (1772. - 1828.), engleski izumitelj. Bavio se zaštitom brod skih oklopa i prvi je uveo raketna zrna pogonjena barutnim punjenjem (Congreve rockets). D’Annunzio, Gabriele (1863. - 1938.), talijanski pjesnik, dramaturg, političar. Jedan je od
značajnijih članova iredentističkog pokreta te duhovni inspirator Benita Mussolinija. Godine 1919. bio je na čelu paravojne postrojbe koja je okupirala hrvatski grad Rijeku, koju Saveznici nisu bili namijenili Italiji, i ondje osnovao paradržavu Talijansku upravu za Kvarner. Dahlerup, Hans Birch Freiherr von (1790. - 1872.), časnik Danske ratne mor narice, viceadmiral Austrijske ratne mornarice. Godine 1848. napustio je Dansku mornaricu, prihvativši na poziv cara Franje Josipa I. zapovjedništvo nad Austrijskom ratnom mornaricom. Zapovijedao je Mornaricom tijekom pomorske blokade i ponovnoga zaposjedanja Venecije 1849. godine. Nakon tih događaja temeljito preustrojava Mornaricu, uklonivši većinu mletačkoga časničkog kadra. Umjesto talijanskoga jezika uveo je njemački kao službeni jezik. Kako bi mletački utjecaj u Mornarici sveo na najmanju moguću mjeru, odlučuje uvesti uglavnom nordijska i anglosaksonska pravila, te stvara novi naraštaj vojničkih časnika. Godine 1850. upravo na njegov poticaj Pula je odabrana za ratnu luku i sjedište Pomorskog arsenala. Nakon dužnosti za povjednika postao je savjetnik za mornarička pitanja pri vladi u Beču. Aus triju je napustio 1863. godine, uoči austrijsko-pruskog napada na Dansku. 338
Dahlgren, John Adolphus Bernard (1809. - 1870.), američki mornarički časnik. Istaknuo se u razvoju topova glatkih cijevi. Osnovao odjel topništva i sudjelovao u Američkom građanskom ratu. Dandolo,Vincenzo (Viško, Vicko) (1758. - 1819.), talijanski ljekarnik, civilni upravitelj Dalmacije (generalni providur) za vrijeme francuske uprave. Davy, Humphry (1778,- 1829.), engleski kemičar i fizičar. Pronalazi nove kemij ske elemente, otkrio je električni luk između ugljenih elektroda, sigurnosnu rudarsku svjetiljku. U suradnji s Faraday em uspješno riješio problem pro padanja željeznih limova na oplakanoj brodskoj oplati prekrivenoj bakrenim pločama radi sprječavanja obraštaja. Depretis, Agostino (1813. - 1887.), jedan od najsnažnijih talijanskih političara. Osam puta je bio premijer. Zauzimao se za pristupanje Trojnom savezu (1882.) i za talijansku kolonijalnu ekspanziju. Dislère, Paul (1840. - 1928.), francuski inženjer i metalurg. Dao velik doprinos poboljšanju otpornosti oklopa, na prijelazu sa željeznih na čelične oklope. Douglas, Howard (1776. - 1861.), britanski general. Bavio se problemom zračnosti kugle i topovske cijevi. Danas bismo ga mogli smatrati pretečom razvoja tolerancije u strojarstvu. Dubourdieu, Bernard (1773. - 1811.), francuski kontraadmiral, zapovjednik francusko-venecijanske flote u viškom boju 1810. i 1811. Dupuy de Lome, Stanislas Charles Henri (1816. - 1885.), francuski brodogra đevni inženjer. Konstruirao je oklopljeni linijski bojni brod Napoléon pogonjen vijkom, odnosno parnim strojem, preteču kasnijih ironclad brodova. Poznatiji je ipak kao
projektant La Glorie (1858.), prvog ironclad broda, te poslije kao projektant Magente i Solferina. Elliot, George (1784. - 1863.), engleski admiral. Sudjelovao u brojnim ratovima; poboljšao sustav paljbe topova. Ericsson, John (Johann) (1803. - 1889.), švedsko-američki inženjer i izumitelj. Uz ostale brojne izume, u brodogradnji su najznačajniji: prva fregata na vijčani pogon (USS Princeton i USS Monitor') s okretnom topovskom kulom. Euler, Leonhard (1707. - 1783.), švicarski matematičar, fizičar, geograf i as tronom. Dao je nove poglede na čitava područja tada poznate znanosti. Faà di Bruno, Emilio (1820. - 1866.), talijanski časnik i diplomat; jedna od ključnih osoba za vrijeme ujedinjenja Italije i stvaranja Talijanske ratne mornarice (RM). Zapovjednik oklopnjače Re d’Italia u Viškom boju. Faraday, Michael (1791. - 1867.), engleski fizičar i kemičar, poznat mnogim radovima iz područja znanosti о elektricitetu (indukcija, elektroliza, elek tromagnetska teorija svjetlosti). Fautz, Ludwig Ritter von (1811. - 1880.), viceadmiral i zapovjednik Austrijske ratne mornarice. 339
Florio, Marko Eugen (1820. - 1906.), hrvatski pomorski kapetan, kontraadmi ral Austrougarske ratne mornarice, u Viškom boju zapovjednik korvete Erzherzog Friedrich. Fremantle, Thomas Francis (1765.- 1819.), engleski admiral. Vrhovni zapovjed nik britanske mornarice u Sredozemlju. Fresnel, Augustin-Jean (1788. - 1827.), francuski fizičar. Poznat po znanstvenim radovima о svjetlosti. Razvio sustav tankih leća za svjetionike, značajno boljih svojstava od dotadašnjih. Froude, William (1810. - 1879.), engleski inženjer i brodograditelj. Poznat po primjeni teorije sličnosti na rješavanje problema strujanja i propulzije broda pomoću modela. Smatra ga se ocem brodske hidrodinamike. Franjo Josip I. (1830. - 1916.), austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj od 1848., a od 1867. car i kralj Austro-Ugarske Monarhije. Došao je na prijestolje 1848., nakon abdikacije njegova strica Ferdinanda I. Uz rusku vojnu pomoć ugušio je 1849. mađarsku revoluciju i uveo centralističko-apsolutistički režim (Bachov apsolutizam, 1851. - I860.). Za Krimskoga rata (1853. 1856.) udaljio je Austriju od Rusije, no to je nije približilo zapadnim si lama, pa se našla izolirana za ratova protiv Francuske i Sardinije (1859.) te Pruske i Italije (1866.), koje je vodila radi očuvanja posjeda u Italiji i prevlasti u Njemačkom savezu. Ti su ratovi doveli do izbacivanja Austrije iz Njemačkoga saveza i iz Italije te do njezinih unutarnjih kriza, što je dovelo do preuređenje Monarhije. Nagodbom s Madžarima (1867.) Franjo Josip I. se u unutarnjim poslovima priklonio stvaranju dualističkog sustava, u kojem su vlast
dijelile vladajuće nacije, Austrijanci i Madžari, osiguravši domi naciju nad nenjemačkim i nemadžarskim, uglavnom slavenskim narodima (pod njegovim je pritiskom sklopljena i Hrvatsko-ugarska nagodba, 1868.). U vanjskoj politici okrenuo se suradnji s Njemačkom (Savez 1879., kojemu je 1882. pristupila Italija, pa se pretvorio u Trojni savez). Od tada su se njegova politika i pretenzije prema Balkanu sukobljavale s ruskom imperi jalnom politikom u tom prostoru kao i s interesima pojedinih balkanskih naroda (okupacija i aneksija BiH, 1878. i 1908., zaoštravanje odnosa sa Sr bijom). Nakon ubojstva Franje Ferdinanda u Sarajevu pokrenuo je zbivanja koja su uvela Europu u Prvi svjetski rat. Franjo П. (1768. - 1835.), posljednji car Svetog Rimskog Carstva, vlada od 1792. do 1806., kada ga raspušta, nakon poraza od Napoleonove Treće koalicije u bici kod Austerlitza. Osnovao je Austrijsko Carstvo 1804. i postao Franjo I., prvi car Austrije. Fulton, Robert (1765. - 1815.), američki inženjer i izumitelj. Izgradio prvi komer cijalno iskoristivi parobrod, Clermont, koji je plovio na rijeci Hudson od New Yorka do Albanyja, te prvi ratni brod na parni pogon. Na zahtjev Napoleona Bonapartea 1800. izgradio je Nautilus, prvu podmornicu u povijesti. 340
Harvey, Hayward Augustus (1824. - 1893.), američki metalurg, izumitelj i in dustrijalac. Harveyevim postupkom, tj. površinskim kaljenjem znatno su ojačane oklopne ploče. Henryson, John (? - 1841), pripadnik Kraljevske inženjerije Britanske kopnene vojske; vodio građevinske radove na viškim utvrdama. Nakon odlaska Brita naca obavio geodetsko mjerenje Jadrana po narudžbi Austrije (1818.-1819.). Héroult, Paul (Louis-Toussaint) (1863. - 1914.), francuski znanstvenik. Izumitelj elektrolize aluminija i elektrolučne peći za proizvodnju čelika. Hill, J. R. (1929. - 2017.), engleski kontraadmiral i povjesničar. Hinke, Johann von (Ivan pl.), austrougarski viceadmiral (1837. - 1904.), za povjednik eskadre, tvrđave i ratne luke Pula. Hooke, Robert (1635. - 1703.), engleski znanstvenik, arhitekt, fizičar, poznat po istraživanjima iz područja mehanike, matematike, kemije, astronomije i biologije. U Engleskoj poznat kao engleski Leonardo. Hutton, Charles (1737. - 1823.), engleski matematičar, bavio se balističkim izračunima u brodskom topništvu (karonade). Garibaldi, Giuseppe Maria (1807. - 1882.), talijanski revolucionar, general i državnik. Borac za slobodu i ujedinjenje Italije, protiv Austrije, Kraljevstva Obiju Sicilija i Papinske Države. Glasovit je njegov pohod godine 1860. na čelu 1067 dragovoljaca, kada je oslobođena Sicilija. Garibaldi, Ménotti (1840. - 1903.), stariji sin Giuseppea Garibaldia, zapovjednik dragovoljaca. Graecus, M. (Graecus Marcus), u svojem djelu Liber Ignium ad Comburendos Hostes u 35 poglavlja opisuje načine pripremanja grčke vatre i baruta. Gribeauval,
Jean-Baptiste Vaquette de ( 1715. -1789.), francuski časnik i inženjer. Njegov sustav konstrukcije topova zamijenio je tzv. de Vallièreov sustav. Njegovi su topovi bili osjetno lakši, a dijelovi su se mogli lako zamjenjivati u borbi. Svojim je inovacijama bitno pridonio Napoleonovu topništvu. Ivančić, Antun (Anton) Celestin (1813.-1893.), hrvatski pomorski kapetan, ratni ju nak, nositelj počasne zastavice Fortitudini navali. Zapovijedao lošinjskim je drenjacima. Sudionik ratnih djelovanja u Austrijsko-francuskom ratu 1859. godine. Zapovijedao je brigantinom Eolo, a zarobile su ga francuske snage u borbi kod Lastova. Ivančić je usprkos okolnostima uspio razoružati fran cusku pratnju, i to samo s dijelom posade te osloboditi brod iz francuskog zarobljeništva. Nakon uspješne akcije razoružavanja doplovio je neoštećenim brodom u luku Gruž. Ivičević, Stjepan (1801. - 1871.), političar i pisac. Pripadao je prvomu preporoditeljskomu naraštaju, razvivši vlastitu ideološku inačicu nacionalne ide ologije i vrijednosni sustav građanskoga društva utemeljen na pučkoj sas tavnici. Zastupao je slavensku ideju i zagovarao jezično i kulturno jedinstvo Južnih Slavena (»Ilira«). 341
Jelačić, Josip Bužimski (1801. - 1859.), general i hrvatski ban od 1848. do 1859., član plemićke obitelji. Imao je titulu grofa. Ukinuo je kmetstvo 1848. godine i sazvao prve izbore za Hrvatski sabor. Kao vojskovođa je pobijedio u nizu bitaka protiv ustanika u Habsburškoj Monarhiji za vrijeme revolucije u Mađarskoj 1848. U Hrvatskoj se slavi kao nacionalni junak. Josip II. (1741 . - 1790.), rimsko-njemački car, suvladar svoje majke Marije Terezije (1765. - 1790.) i hrvatsko-ugarski kralj (1780. - 1790.). Proveo brojne opsežne reforme, zbog neuspjeha u ratu s Turcima (1788. - 1790.) morao opozvati većinu svojih reformi. Juan de Austria, don (1547. - 1578.), španjolski vojskovođa, nezakoniti sin rimsko-njemačkog cara Karla V. Kao admiral flote Svete Alijanse pobjeđuje Osmanlije u bitci kod Lepanta 1571. Kandler, Pietro (1804,- 1872.), povjesničar i arheolog. Od 1842. gotovo do smrti obnašao je dužnost gradskog prokuratora (procuratore civico). Bavio se sku pljanjem i objavljivanjem povijesne i druge građe о Trstu i Istri. Obuhvaćao je arheologiju i epigrafiju, političku, kulturnu i gospodarsku povijest, zem ljopis, jezikoslovlje, etnografiju, demografsku i gospodarsku statistiku te meteorologiju, klimatologiju i metrologiju. Karlo VI. (1685. - 1740.), njemački car i hrvatsko-ugarski kralj (kao Karlo III. od 1711.) Pragmatičkom sankcijom 1713. osigurao je prijestolje kćeri Mariji Tereziji i sklopio mir s Turcima u Požarevcu 1718. i u Beogradu 1739. Kaunitz-Rietberg, Wenzel Anton (1711. - 1794.), austrijski i češki državnik. Vodio vanjsku politiku Habsburške Monarhije za
Marije Terezije, Josipa II. i Leopolda II. Za njegove vladavine počinje se razvijati Austrijska ratna mornarica. Knežević, Petar od Svete Jelene (oko 1746. - 1814.), član plemićke obite lji Kneževića, general bojnik vojske Habsburške Monarhije od 1799. godine. Kort, Ludwig (1888. - 1958.), njemački hidrodinamičar, patentirao godine 1936. brodski vijak u sapnici. Kossuth, Lajos (1802. - 1894.), mađarski političar. Vođa mađarskog nacionalnog pokreta 1848. Godine 1849. postaje vrhovni guverner Ugarske, te proglašava detronizaciju Habsburgovaca. Nakon ugušenja revolucije živio u emigraciji. Krupp, Friedrich Carl (1787. - 1826.), osnivač njemačkog koncerna Krupp. Proizvodnjom topova {Kralj topova) stekao golemo bogatstvo. Temelj nje mačke čelične ratne i svekolike ostale industrije koncern je danas objedinjen u ThyssenKrupp AG. Kuničić, Petar (Dol, otok Hvar, 28. siječnja 1862. - Split, 26. kolovoza 1940.) pisac i učitelj, opisao je Bitku pod Visom u knjizi Viški boj, koja je doživjela tri izdanja: 1892., 1889. i 1907., te pretisak 1996. 342
La Hitte, Jean-Ernest Ducos de (1789. - 1878.), francuski general, senator i mini star vanjskih poslova. Riješio je godine 1858. problem rotacije zrna/granate ugradnjom olovnih bradavica (sistem la Hitte), kako bi se granate ureziva njem u žljebove topovske cijevi mogle zavrtjeti, što je zrnu omogućilo sta bilnost tijekom leta. La Marmora, Alfonso Ferrero (1804. - 1878.), talijanski general i državnik, sklopio savez s Pruskom protiv Austrije. Labrousse, Nicolas-Hippolyte (1807. - 1871.), francuski viceadmiral (istaknuo se u Krimskom ratu); brodograđevni inženjer (brojne inovacije za brodski trup i parne strojeve). Lafreri, Antonio (Antoine du Pérac Lafréry) (1512. - 1577.), francuski graver i kartograf, poznat po izradi atlasa i mapa talijanskih gradova. Lambert, Andrew (1956.), britanski profesor i vojni povjesničar. Lanza, Domenico Giovanni Giuseppe Maria (1810. - 1882.), talijanski političar, osam puta na dužnosti premijera (1869. - 1873). Lauriston, Jacques Alexandre Bernard Law de (1768. - 1828.), francuski gene ral za vrijeme Napoleonskih ratova. Zauzeo Dubrovnik 1806. Layminger, Petar, utemeljitelj poznate obitelji ljevača zvona i topova. Njegovi si novi i unuci nastavljaju unosan posao: Gregor 1538. godine gradi kraljevsku ljevaonicu topova koju je nazvao Büchsenhausen. On je uskoro postao glavni ljevač topova u kraljevskoj ljevaonici topova u Innsbrucku. Gregor je također prvi obilježavao topove grbovima i ukrašavao drugim znakovima i dekoracijama. Aleksandar i Filip Layminger, također su nastavili očev posao i jednako lijevali zvona i topove. Lazarić, Josip
(1784. - 1859.), austrijski general, konzul u Trstu. Kao potpora djelovanju L. Nugenta oko Rijeke, u rujnu 1813. poveo protufrancusku akci ju u Istri. Premda slabiji, kraj Lindara je porazio francuske postrojbe, potom zauzeo Pazin, Pulu i Kopar te sudjelovao u opsadi Trsta. Za revolucionarnih zbivanja 1848., na Nugentov poziv, u Istri organizirao dobrovoljačku bojnu. Leopold, Friedrich Ferdinand (1821. - 1847.), austrijski nadvojvoda, zapovjed nik i viceadmiral Austrijske ratne mornarice. Leopold II. (1747. - 1792.), rimsko-njemački car i hrvatsko-ugarski kralj od 1790. Nastojao stišati nezadovoljstvo što su ga u Hrvata i Mađara izazvale centralističke reforme Josipa II. Linné (Linnaeus), Carl (1707. - 1778.), švedski liječnik i prirodoslovac. Uveo binarnu nomenklaturu po kojoj svaka biljka i životinja ima naziv roda i vrste; razvrstao biljni svijet na razrede, porodice, rodove i vrste. Magnus, sv. Albertus (1206.? - 1280.), njemački skolastički filozof i teolog. Bavio se alkemijom i 1275. utemeljio eksperimentalnu metodu za određivanje sastava baruta. Maitland, Frederick (1763. - 1848.), britanski general, vrhovni zapovjednik kopnene vojske na Sredozemlju. 343
Maksimilijan L, Ferdinand Joseph Maria (1832. - 1867.), austrijski nadvojvoda, kratko vrijeme (1864. - 1867.), do tragičnog kraja, car Meksika. Mlađi brat Franje Josipa I. Do odlaska u Meksiko glavni zapovjednik Austrijske ratne mornarice. Manin, Daniele (1804. - 1857.), talijanski državnik, jedan od utemeljitelja ideje talijanskog ujedinjenja. Proglasio Mletačku Republiku i branio Veneciju od austrijske opsade 1849. Manin, Giorgio (1831. - 1882.), sin Danielea Manina, sudjelovao je u ranijim Garibaldijevim pothvatima. Maritz, Johann Jean (1680. - 1743.), švicarski izumitelj. U strojnoj obradbi prvi je 1715. uveo vertikalno bušenje topovskih cijevi. Marmont, Auguste Frédéric Louis Viesse de (1774. - 1852.), francuski maršal, vojvoda od Dubrovnika, 1806. vojni zapovjednik Dalmacije, 1809. ge neralni guverner Ilirskih pokrajina. Sudjelovao u borbama u Njemačkoj i Francuskoj (1813.-1814.). Nakon Napoleonova pada pristao uz Bourbone. Marmontu je Napoleon dao novostvoreni naslov vojvode dubrovačkog (Duc de Raguse). Marmora, Alfonso Ferrero La (1804. - 1878.), talijanski državnik, general i zapovjednik vojske. Martin, Pierre-Emile (1824. - 1915.), francuski metalurg. Pronašao postupak dobivanja čelika iz sirovog i starog željeza, danas poznat kao Siemens Martinov postupak. Maxwell, Murray (1775. - 1831.), britanski časnik fregate, sudionik brojnih bitaka. Vodio radove na viškim utvrdama. Mazzini, Giuseppe (1805. - 1872.), talijanski revolucionar, političar i državnik. Kao karbonar godine 1831. u progonstvu osnovao društvo Mlada Italija, za oslobađanje i ujedinjenje Italije.
Mensdorff-Pouilly, Alexander Konstantin Albrecht von, von Dietrichstein zu Nikolsburg (1813.- 1871.), austrijski general, ministar vanjskih poslova u vrijeme Viškog boja. Mittrowitz-Nettolitzky, Eugen Count Wratislaw von (1786. - 1867.), austrijski maršal, vrhovni zapovjednik vojske (1854. - I860.). Matutinović, Juraj Antun (? - Split, 15. VI. 1797.), hrvatski pukovnik i nadintendant Splitskoga područja u mletačkoj službi. Bio je gorljivi zagovornik ideja Francuske revolucije pa se nalazio na čelu skupine protiv koje je, pod optužbom da su nezadovoljnici i buntovnici, sredinom 1793. bio pokrenut sudski proces. Skupina se isticala revolucionarnim idejama, kritikom svećenstva i plemića, zakonskih mjera splitske gradske uprave, a poglavito odluka о poskupljenju živežnih namirnica. U vrijeme pada Mletačke Republike (1797.) bio je na službi u Veneciji, a potom se vratio u Split s mišlju da uspostavi vlast dosljedno idejama Francuske revolucije. Kako je, međutim, u razdoblju bezvlašća izravno nakon pada Mletačke Republike 344
u Splitu prevladala skupina pristaša staroga režima (tada proaustrijski usmjerenih), njegove zamisli nisu imale odjeka; na njega je bio pokrenut javni linč pa je ubijen zajedno sa svojom suprugom. Metternich, Clemens Wenzel Nepomuk Lothar, knez (1773. - 1859.), austrijski političar. Od 1821. ministar vanjskih poslova, od 1809. do 1821. kancelar. Središnja ličnost Bečkog kongresa (1814. - 1815.), suosnivač Svete alijanse, ostvario apsolutnu monarhiju sustavom policijske cenzure. Pred bečkom revolucijom 1848. pobjegao u emigraciju. Möring, Karl (1810. - 1870.), austrijski general, publicist i političar. Müller, John (1699. - 1784 ), njemački matematičar i inženjer. Nahimov, Pavel Stepanovič (1802. - 1855.), jedan od najpoznatijih ruskih admi rala (Navarino 1827.) i Krimski rat (1853. - 1856.). Newcomen, Thomas (1664. - 1729.), engleski izumitelj. Prvi je stvorio 1712. atmosferski parni stroj ponajprije namijenjen crpenju vode iz rudnika. Nugent, Laval (1777. - 1862.), austrijski feldmaršal. Godine 1840. stupio je na dužnost vojnog zapovjednika Hrvatske. U to vrijeme u Hrvatskoj se rasplamsava hrvatski nacionalni preporod, ilirski pokret. Nugent se od samog početka pokreta izjasnio za hrvatsku narodnost, a zatim za ilirizam. Njegovan, Maksimilijan (Maximilian) (1858. - 1930.), hrvatski admiral u Aus trougarskoj ratnoj mornarici. Tijekom druge polovice Prvoga svjetskog rata (1917.-1918.) bio je zapovjednik Austrougarske mornarice. Jedini je Hrvat koji je služio na toj dužnosti te jedini koji je postigao čin admirala za vrijeme čitavog postojanja Mornarice. Paschen, Karl
Heinrich Theodor (1835. - 1911.), njemački admiral i povjesničar. Paixhans, Henri-Joseph (1783. - 1854.), francuski topnički general. Istaknuo se u Napoleonovim ratovima. Uveo dugocijevne topove koji su izbacivali eksplozivne bombe, kratkog dometa, ravne trajektorije namijenjene bliskoj borbi drvenim brodovima. Uveo također i velike minobacače (bombe do 500 kg). Palliser, William (1830. - 1882.), irski političar i izumitelj, u razdoblju prijelaza s topova glatkih cijevi na žlijebljene (Paliser granata). Papin, Denis (1647. - 1712.), francuski fizičar, jedan od pionira parnog stroja. Konstruktor lonca za kuhanje. Penne, Jean-Antoine de Barras de la (1650. - 1730.), francuski mornarički časnik za kralja Luja XIV., zapovjednik luke Marseille. Perasti, Vicko, iz Perasta u Boki kotorskoj. Kao doseljenik na Vis dobio je dozvolu za gradnju kule u viškoj luci. Kula se trebala nalaziti u blizini njegove kuće i služila bi za sklonište njegovoj obitelji, ali i drugim stanovnicima Visa, koji se nisu imali gdje skloniti u slučaju gusarskih, turskih ili uskočkih 345
napada. Vicko je kulu sagradio 1617. godine, a nakon smrti 1622. godine ostavio ju je svojim sinovima (koji će dobiti prezime Perasti), uz uvjet da je ne smiju prodavati niti dijeliti. Kula kvadratnog tlocrta nalazi se i danas na viškoj obali. Izvorno je imala dva kata i cisternu u prizemlju. Donji su zidovi kule zakošeni, a ulaz je nekad bio na prvom katu. Krajem 17. ili početkom 18. st. kula je nadograđena. Tada je ulaz premješten na drugi kat i mostom povezan s kućom Perasti, jugozapadno od kule. Kula završava ravnom terasom s dvije stražarnice na uglovima, a bila je naoružana topo vima sve do početka 19. stoljeća. Pepe, Guglielmo (1783. - 1855.), talijanski političar i general. Rakovac, Milan (1939.), hrvatski književnik, publicist i prevoditelj. Raleigh (Ralegh), Walter, (1552. (ili 1554.) -1618.), engleski političar i istraživač. Popularizirao duhan. Jedna od najistaknutijih osoba elizabetanske ere u En gleskoj. Rankine, William John Macquorn (1820. - 1872.), svestrani škotski fizičar, širokih interesa (matematika, botanika, glazba, publiciranje). Potpuno objasnio toplinske strojeve. Osnivač termodinamike, uz suradnike (Rudolf Clausius i William Thomson - lord Kelvin). Rastelli, Achille (1944. - 2012.), talijanski povjesničar. Reed, Edward James (1830. - 1906.), britanski brodograđevni inženjer, političar i željeznički magnat. Kao glavni projektant Mornarice unio brojne promjene: HMS Bellerophon, okvirna rebra, 1865.; MS Monarch, prvi brod s topov skim kulama, 1868.; HMS Devastation, brod s kulama, bez snasti, 1871. Ressel, Josef Ludwig Franz (1793. - 1857.), češki
šumar, zaslužan za brojne patente, dugo je djelovao u Hrvatskoj. Već je za studija u Beču 1812. kon struirao prvi vijčani propeler i ugradio ga u čamac. Riboty, Augusto (1816. - 1888.), talijanski admiral i ministar RM. Ricasoli, Bettino (1809. - 1880.), talijanski političar, predsjednik Parlamenta. Ritter von Romako, Josef (1828. - 1882.), najznačajniji austrijski brodograđevni inženjer. Projektant većine ratnih brodova, klase Drach, Zara, SMS Tegetthoff. Robertson, George Duncan (1786. - 1842.), britanski general major; sudjelovao u više bitaka. U činu pukovnika vodio radove na izgradnji viških utvrda. Robins, Benjamin (1707. - 1751), engleski znanstvenik, matematičar i vojni inženjer. Rüstow, Friedrich Wilhelm (1821.- 1878.), prusko-švicarski časnik i vojni pisac. Schneider, Joseph Eugène (1805. - 1875.), uz brata Adolphea, vodeći francuski metalurg i industrijalac. Brojni izumi u strojogradnji, ratnoj industriji (legirani čelici za brodske oklope). 346
Schwarz (Schwartz), Berthold, njemački alkemičar, živio pred kraj 14. stoljeća. Nijemci mu pripisuju izum baruta. Scott, Percy Moreton (1853. - 1924.), britanski inženjer i admiral. Prvi je, 1881., uveo električnu energiju u sustav topovske paljbe, s tadašnjim elektrouređajima koji su ubrzo krajem stoljeća, doveli do prvog računalnog sustava, director. Seignelay, Jean-Baptiste Colbert (1651. -1690.), francuski ministar vanjskih poslova za Louisa XIV. Zapovjednik mornarice, istakao se u više bitaka, značajan za razvoj francuske ratne mornarice. Senjavin, Dmitrij Nikolayevič (1763.- 1831.), jedan od najvećih ruskih admirala za Napoleonskih ratova. Shrapnel, Henry (1761. - 1842.), engleski general poručnik; izumitelj šrapnel granate. Siemens, Carl Wilhelm (Charles William) (1823. - 1883.) i njegov brat Fried rich (1826. - 1904.), njemačko-britanski inženjeri i industrijalci. Uz njih se vezuje Siemens-Martinova peć, s regenerativnim ložištem za proizvodnju čelika prema postupku P. E. Martina, koju su konstruirala braća Siemens. Smith, Francis Pettit (1808. - 1874.), engleski inženjer, jedan od izumitelja brod skog vijka. Patentirao je propeler 6 tjedana prije Johna Ericssona 1835. Prvi je ugradio brodski vijak, na škuner SS Archimedes, 1839. Smith, John Mark Frederick (1790. - 1874.), pripadnik Kraljevske inženjerije britanske kopnene vojske; na kraju karijere dosegao čin generala. Izvodio radove na viškim utvrdama. Sterneck, Maximilian Daublebsky Freiherr von Sterneck zu Ehrenstein ( 1829. - 1897.), austrijski admiral i glavni administrator Austrijske mornarice. Stevens,
John (1749. - 1838.), američki inženjer, patentirao prvi vodocijevni brodski kotao i prvi brodski propeler (na rijeci Hudson, 1802. - 1806.). Symington, William (1764. - 1831.), škotski inženjer i izumitelj. Graditelj prvog parnog broda, Charlotte Dundas. Skoda, Emil (1839. - 1900.), češki inženjer i industrijalac. Osnivač koncerna Skoda, velikog proizvođača topova i ratne opreme. Talleyrand - Périgord, Charles Maurice de (1754. - 1838.), francuski diplomat, političar i biskup. Godine 1791. prišao Revoluciji i odrekao se svećeničkog zvanja. Pomogao Bonaparteov državni udar 18. brumairea-, pristao uz Burbonce 1814., a 1830. radio na njihovu obaranju. Postao pojam za diplo matsku vještinu. Tartaglia, Niccolo Fontana (1499. - 1557.), talijanski matematičar, inženjer, topograf. Smatra se utemeljiteljem balistike. Taylor, Bridges Watkinson (? - 1814.), britanski kapetan fregate. Sudjelovao u zauzimanju Lastova i Korčule u veljači 1813. 347
Thomas, Sidney Gilchrist (1850. - 1885.), engleski metalurg i izumitelj. Thomasov postupak modificirana je Bessemerova metoda proizvodnje konvertorskog čelika; smanjenjem sadržaja sumpora i fosfora poboljšava se kvaliteta, omogućuje prerada lošijih vrsta sirova željeza i dobiva Thomasova troska kao korisni nusprodukt. Thornycroft, John Isaac (1843. - 1928.), svestrani engleski brodograditelj, pronalazač i industrijalac. Bavio se brodskom hidrodinamikom (bazenski modeli, kavitacija, pomorstvenost broda), brodskim kodovima, torpedima, gradnjom topovnjača i razarača. Tollis, Ivan Krstitelj Rabljanin de Tollis, de Comite, de Conte (? - 1540.), od 1505. u službi Dubrovačke Republike kao ljevač topova i zvona u tvrđavi Revelin. Lijevao je također topove za brodove i neke gradove u južnoj Italiji. Radove je potpisivao opus Baptistae Arbensis. Tomašić, Franjo Xaver (1761.- 1831.), hrvatski barun, prvi guverner Dalmacije, podmaršal u vojsci Habsburške Monarhije. Tommaseo, Niccolo (1802. - 1874.), talijanski književnik, jezikoslovac, novi nar i esejist. Unatoč osobnoj karizmi nije uspio održati veze s hrvatskim ilircima jer je u polemici oko sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom zagovarao au tonomiju Dalmacije (Dalmatinsko pitanje - La questione Dalmatica, 1861.). Tousard, Louis de (1749. -1817.), francuski topnički inženjer. Autor utjecajnih knjiga (jedna koja se navodi kao prvi udžbenik za čuvenu američku aka demiju u West Pointu i drugu za topničke časnike u francuskoj vojsci). Vacca, Giovanni (1810. - 1879.), kontraadmiral Sicilske mornarice i poslije Tali janske ratne mornarice.
Počeo je kao zapovjednik u Mornarici Obiju Sicilija, ali su ga Burbonci maknuli s položaja. Neko vrijeme bio je izvan službe jer se politički aktivirao kao poslanik u Parlamentu. Godine 1863. zapovijedao je divizijom brodova na Levantu, a poslije 1865. opremljenom mirnodop skom vježbovnom eskadrom. Vallière, Jean-Florent de (1667. - 1759.), francuski topnički časnik. Osnovao artiljerijsku školu. Poboljšao sustav obradbe topovskih cijevi. Valussi, Pacifico (1813. - 1893.), talijanski novinar i istaknuti političar iredente. Vegecije (latinski Flavius Vegetius), rimski vojni pisac (4. - 5. st.). Autor priručnika Epitoma rei militaris (Sažet prikaz vojne vještine) u 4 knjige, о vojnoj vještini (novačenje i izobrazba novaka, vojnička organizacija, taktika, način opsjedanja i vođenje pomorskoga rata), posvećenoga caru, vjerojatno Teodoziju Velikomu. Venosta, Emilio Visconti (1829. - 1914.), talijanski političar i jedan od ministara vanjskih poslova, najdulje na dužnosti. Viktor Emanuel II., Vittorio Emmanuele Maria Alberto Eugenio Ferdinando Tommaso di Savoia (1820. - 1878.), kralj Sardinije (1849.- 1861.) i kralj 348
ujedinjene Italije do 1878. U Italiji ga nazivaju ocem domovine {Padre della Patria). Vilim II. (Wilhelm II., Friedrich Wilhelm Viktor Albert, 1859. - 1941.), zadnji njemački car i kralj Pruske. Vladao od 1888. do abdikacije 1918. Vuković Podkapelski, Janko, austrougarski mornarički časnik (1871. - Pula, 1. X 1.1918.). Vojnopomorsku akademiju završio je u Rijeci. Istaknuo se u bitka ma pred talijanskim poluotokom Garganom te u akciji zauzimanja Palagruže (1915.). Preuzeo je 1918. zapovjedništvo nad zastavnim brodom Viribus Unitis, najvećim brodom Austrougarske mornarice. Uoči sloma Austro ugarske taj je bojni brod došao 31. X. 1918. pod vlast Narodnoga vijeća Države SHS, koje je Podkapelskog istodobno imenovalo kontraadmiralom i postavilo za zapovjednika flote. Već idućega jutra talijanski diverzanti mini rali su ratni brod te je on potonuo u pulskoj luci. Poginulo je nekoliko stotina mornara te kapetan Vuković Podkapelski, koji nije htio napustiti brod. Wahrendorff, Martin von (1789. - 1861.), švedski izumitelj, industrijalac i dip lomat. Neovisno о Cavalliju razvio sustav žlijebljenih topovskih cijevi te zatvarača. Poslije su zajedno nastavili rad u njegovoj ljevaonici topova. Watt, James (1736. - 1819.), škotski inženjer, kemičar, izumitelj. Poboljšao Newcomenov parni stroj; smatra ga se ocem parnog stroja (1776.), ključnog izuma industrijske revolucije. Whitworth, Joseph ( 1803 .-1887.), engleski izumitelj, industrijalac, filantrop. Ute meljio novi sustav mjera (britanski imperijalni sustav mjera Whithworth), koji je najprije uveden u balistička oružja, a poslije i
u opće strojarstvo. Wimpffen, Franz Emil Lorenz Heeremann Graf von (1797. - 1870.), austrijski general i admiral, zapovjednik Ratne Mornarice (1851. - 1854.). Wimpffen, Maximilian Freiherr (1770. - 1854.), vrhovni zapovjednik Austrijske vojske (1844,- 1846.). Wüllerstorf - Urbair, Bernhard von (1816. - 1883.), austrijski viceadmiral, ministar trgovine. Zapovjednik fregate Novara. Dva puta putuje u Meksiko te oko svijeta (1857. - 1859.). Young, Thomas (1773. - 1829.), engleski liječnik i fizičar. Širokih pogleda (glazba, egiptologija itd.), dao je velik doprinos mehanici. 349
THE BATTLE OF VIS IN THE LIGHT OF NAVAL ARM AMENTS 5 и m m ary In the mid-19th century the world’s navies took on board the advantages of industrialisation, bringing in iron ships (steel was not yet available), (the recipro cating) steam engine and rifled guns. The Battle of Vis was in many ways a turning point in naval warfare. This refers first of all to the exceptionally small number of ships sunk with the bow ram. For centuries, since antiquity, the submerged armoured ram (beak or rostrum) had primarily a visual effect, its purpose being to intimidate, and less of a real role in a battle. Something similar could be said about the exceptionally raked bow posts of men-of-war, as well as parts of the superstructure, masts and the chimneys, which in the warships of the 19th and 20th century were supposed to produce a similar impression. The Battle of Vis in many ways changed things in naval warfare through the duels of technologies involved. Wooden ships without armour plating with smooth bore guns like the Kaiser and iron ships with additional armour plating, like the Affondatore, which had rifled guns and shells instead of round shots, fought side by side. The range of ship’s guns up to the end of the 19th century did not exceed 1 000 meters. All battles waged in the 18th and 19th century took place within 300 metres, and so even the Affondatore was first imagined just with a ram, guns being added only later. Steel had only just been introduced into shipbuilding (for the hull, the armour), but the standard was far from that of today. There was no electricity and
everything depended on steam engines and sails for drive. The numerous crew practically took care of everything by hand with the use of various winches and aids. In the literature from this time the concept of the ironclad is familiar. According to military historian J. Richard Hill there are three main parts to the concept of ironclad: the iron armour over the wooden hull plating, the steam engine, and the introduction of explosive shells. The 1848. patents of Wahrendorff and Cavalli radically changed gunnery. Instead of the smooth - bore guns and cannon balls, the elongated round and rifled barrels were introduced, neces sitating breechloading ie. ammunition loaded from the rear of the barrel instead of muzzleloading (ammunition loaded from the front of the barrel). Thanks to the rotation of the projectile and the new powder mixes, the power of gunnery increased incomparably. In the Battle of Vis, the last battle in which wooden ships and ironclads fought side by side and against each other, three main factors stood out: weaponry, armour and speed. The calibre of guns in moving turrets exceeded 200 mm. Grooved bar- 327
reis were brought in, solid shots giving way to shells. Armour plating exceeded a thickness of 100 mm, while the greatest speeds of the warships of the time did not exceed 13 knots. The sail still featured as additional propulsion even in iron ships with steam propulsion. Ship propellers had a very low screw efficiency, and paddle wheelers were still in service. After Vis, the calibre of guns increased, becoming twice as great. The side armour increased, exceeding half a metre and after the invention of the torpedo was to go beneath the water line. Speeds were up to and even past 40 knots. To day, however, gun calibre does not exceed 150 mm, there is no more armour and speeds range from 20 to 30 knots, depending on the type of vessel. The biggest of all, battleships, are no longer in service. In the Battle of Vis, half of each of the opposing fleets consisted of classical wooden sailing ships. Their main shortcoming, apart from the weak armour and small range, was that they could only fire broadsides. The book considers the main features of the fighting ships of the two navies, and the key ships, their destinies connected, Erzherzog Ferdinand Max, Kaiser, Affondatore and Re d’Italia are described in detail. The historical development of the Austrian and Italian navies will be discussed in brief, together with conditions on Vis and in Dalmatia up the Battle of Vis and the development of the naval port of Pula. A survey of the Austrian merchant fleet will be briefly given because of its connections with the navy. Also discussed is the development of coastal fortifications,
especially the Vis batteries and forts up to 1866. Part of the historical development of naval armaments up to the end of the 19th century is covered. There are descriptions of the development of the ram, smooth bore and rifled guns, cannon balls and shells, armour, gunpowder, aiming devices, transition from wooden to iron naval shipbuilding, propulsion and underwater pro tection. The main shipbuilding features are considered with respect to the systems of armouring and weaponry. For each individual area, the further development of naval technology is also addressed. 328 |
| any_adam_object | 1 |
| any_adam_object_boolean | 1 |
| author | Belamarić, Branko |
| author_facet | Belamarić, Branko |
| author_role | aut |
| author_sort | Belamarić, Branko |
| author_variant | b b bb |
| building | Verbundindex |
| bvnumber | BV049068561 |
| ctrlnum | (OCoLC)1410699529 (DE-599)BVBBV049068561 |
| format | Book |
| fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>00000nam a2200000 cb4500</leader><controlfield tag="001">BV049068561</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">20231109</controlfield><controlfield tag="007">t|</controlfield><controlfield tag="008">230727s2021 ci a||| |||| 00||| hrv d</controlfield><datafield tag="020" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">9789531635196</subfield><subfield code="9">978-953-163-519-6</subfield></datafield><datafield tag="020" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">9789537742218</subfield><subfield code="9">978-953-7742-21-8</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)1410699529</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV049068561</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">rda</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">hrv</subfield></datafield><datafield tag="044" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">ci</subfield><subfield code="c">HR</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">OST</subfield><subfield code="q">DE-12</subfield><subfield code="2">fid</subfield></datafield><datafield tag="100" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Belamarić, Branko</subfield><subfield code="e">Verfasser</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Viški boj u svjetlu brodskog naoružanja</subfield><subfield code="c">Branko Belamarić</subfield></datafield><datafield tag="246" ind1="1" ind2="3"><subfield code="a">The battle of Vis in the light of naval armaments</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Split</subfield><subfield code="b">Književni krug</subfield><subfield code="c">2021</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">349 Seiten</subfield><subfield code="b">Illustrationen</subfield><subfield code="c">24 cm</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">n</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">nc</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="490" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Pomorska biblioteka</subfield><subfield code="v">19</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Auflage 300. - Literaturverzeichnis Seite 329-349</subfield></datafield><datafield tag="546" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Englische Zusammenfassung: The battle of Vis in the light of naval armaments</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Naval architecture. Shipbuilding. Marine engineering</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Naval science (General)</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Military campaigns</subfield><subfield code="2">fast</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Panzerschiff</subfield><subfield code="0">(DE-588)4257817-6</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Schiffstechnik</subfield><subfield code="0">(DE-588)4179595-7</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Seeschlacht von Lissa</subfield><subfield code="g">1866</subfield><subfield code="0">(DE-588)4167826-6</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Kriegsschiff</subfield><subfield code="0">(DE-588)4033146-5</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Croatia / Vis</subfield><subfield code="2">fast</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Mediterranean Sea / Adriatic Sea</subfield><subfield code="2">fast</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Italien</subfield><subfield code="0">(DE-588)4027833-5</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Österreich</subfield><subfield code="0">(DE-588)4043271-3</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="0"><subfield code="a">Österreich</subfield><subfield code="0">(DE-588)4043271-3</subfield><subfield code="D">g</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="1"><subfield code="a">Italien</subfield><subfield code="0">(DE-588)4027833-5</subfield><subfield code="D">g</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="2"><subfield code="a">Kriegsschiff</subfield><subfield code="0">(DE-588)4033146-5</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="3"><subfield code="a">Schiffstechnik</subfield><subfield code="0">(DE-588)4179595-7</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="4"><subfield code="a">Panzerschiff</subfield><subfield code="0">(DE-588)4257817-6</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="5"><subfield code="a">Seeschlacht von Lissa</subfield><subfield code="g">1866</subfield><subfield code="0">(DE-588)4167826-6</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2=" "><subfield code="5">DE-604</subfield></datafield><datafield tag="830" ind1=" " ind2="0"><subfield code="a">Pomorska biblioteka</subfield><subfield code="v">19</subfield><subfield code="w">(DE-604)BV012171354</subfield><subfield code="9">19</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034330572&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Inhaltsverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034330572&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Literaturverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034330572&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Abstract</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="q">BSB_NED_20231109</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">355.009</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">09034</subfield><subfield code="g">436</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">609</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">09034</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">609</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">09034</subfield><subfield code="g">45</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">355.009</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">09034</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">355.009</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">09034</subfield><subfield code="g">45</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">609</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">09034</subfield><subfield code="g">436</subfield></datafield><datafield tag="943" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-034330572</subfield></datafield></record></collection> |
| geographic | Croatia / Vis fast Mediterranean Sea / Adriatic Sea fast Italien (DE-588)4027833-5 gnd Österreich (DE-588)4043271-3 gnd |
| geographic_facet | Croatia / Vis Mediterranean Sea / Adriatic Sea Italien Österreich |
| id | DE-604.BV049068561 |
| illustrated | Illustrated |
| index_date | 2024-07-03T22:26:23Z |
| indexdate | 2025-01-02T21:13:11Z |
| institution | BVB |
| isbn | 9789531635196 9789537742218 |
| language | Croatian |
| oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-034330572 |
| oclc_num | 1410699529 |
| open_access_boolean | |
| owner | DE-12 |
| owner_facet | DE-12 |
| physical | 349 Seiten Illustrationen 24 cm |
| psigel | BSB_NED_20231109 |
| publishDate | 2021 |
| publishDateSearch | 2021 |
| publishDateSort | 2021 |
| publisher | Književni krug |
| record_format | marc |
| series | Pomorska biblioteka |
| series2 | Pomorska biblioteka |
| spelling | Belamarić, Branko Verfasser aut Viški boj u svjetlu brodskog naoružanja Branko Belamarić The battle of Vis in the light of naval armaments Split Književni krug 2021 349 Seiten Illustrationen 24 cm txt rdacontent n rdamedia nc rdacarrier Pomorska biblioteka 19 Auflage 300. - Literaturverzeichnis Seite 329-349 Englische Zusammenfassung: The battle of Vis in the light of naval armaments Naval architecture. Shipbuilding. Marine engineering Naval science (General) Military campaigns fast Panzerschiff (DE-588)4257817-6 gnd rswk-swf Schiffstechnik (DE-588)4179595-7 gnd rswk-swf Seeschlacht von Lissa 1866 (DE-588)4167826-6 gnd rswk-swf Kriegsschiff (DE-588)4033146-5 gnd rswk-swf Croatia / Vis fast Mediterranean Sea / Adriatic Sea fast Italien (DE-588)4027833-5 gnd rswk-swf Österreich (DE-588)4043271-3 gnd rswk-swf Österreich (DE-588)4043271-3 g Italien (DE-588)4027833-5 g Kriegsschiff (DE-588)4033146-5 s Schiffstechnik (DE-588)4179595-7 s Panzerschiff (DE-588)4257817-6 s Seeschlacht von Lissa 1866 (DE-588)4167826-6 s DE-604 Pomorska biblioteka 19 (DE-604)BV012171354 19 Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034330572&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Inhaltsverzeichnis Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034330572&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Literaturverzeichnis Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034330572&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Abstract |
| spellingShingle | Belamarić, Branko Viški boj u svjetlu brodskog naoružanja Pomorska biblioteka Naval architecture. Shipbuilding. Marine engineering Naval science (General) Military campaigns fast Panzerschiff (DE-588)4257817-6 gnd Schiffstechnik (DE-588)4179595-7 gnd Seeschlacht von Lissa 1866 (DE-588)4167826-6 gnd Kriegsschiff (DE-588)4033146-5 gnd |
| subject_GND | (DE-588)4257817-6 (DE-588)4179595-7 (DE-588)4167826-6 (DE-588)4033146-5 (DE-588)4027833-5 (DE-588)4043271-3 |
| title | Viški boj u svjetlu brodskog naoružanja |
| title_alt | The battle of Vis in the light of naval armaments |
| title_auth | Viški boj u svjetlu brodskog naoružanja |
| title_exact_search | Viški boj u svjetlu brodskog naoružanja |
| title_exact_search_txtP | Viški boj u svjetlu brodskog naoružanja |
| title_full | Viški boj u svjetlu brodskog naoružanja Branko Belamarić |
| title_fullStr | Viški boj u svjetlu brodskog naoružanja Branko Belamarić |
| title_full_unstemmed | Viški boj u svjetlu brodskog naoružanja Branko Belamarić |
| title_short | Viški boj u svjetlu brodskog naoružanja |
| title_sort | viski boj u svjetlu brodskog naoruzanja |
| topic | Naval architecture. Shipbuilding. Marine engineering Naval science (General) Military campaigns fast Panzerschiff (DE-588)4257817-6 gnd Schiffstechnik (DE-588)4179595-7 gnd Seeschlacht von Lissa 1866 (DE-588)4167826-6 gnd Kriegsschiff (DE-588)4033146-5 gnd |
| topic_facet | Naval architecture. Shipbuilding. Marine engineering Naval science (General) Military campaigns Panzerschiff Schiffstechnik Seeschlacht von Lissa 1866 Kriegsschiff Croatia / Vis Mediterranean Sea / Adriatic Sea Italien Österreich |
| url | http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034330572&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034330572&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034330572&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |
| volume_link | (DE-604)BV012171354 |
| work_keys_str_mv | AT belamaricbranko viskibojusvjetlubrodskognaoruzanja AT belamaricbranko thebattleofvisinthelightofnavalarmaments |