Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima:
Gespeichert in:
| 1. Verfasser: | |
|---|---|
| Format: | Buch |
| Sprache: | Croatian |
| Veröffentlicht: |
Zagreb ; Križevci
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije u Križevcima
2022.
|
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | Inhaltsverzeichnis Abstract Abstract Literaturverzeichnis |
| Beschreibung: | Auflage 200. - Literaturverzeichnis Seite 385-410 |
| Beschreibung: | 432 Seiten Illustrationen 24 cm |
| ISBN: | 9789533474779 |
Internformat
MARC
| LEADER | 00000nam a2200000 c 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | BV049029914 | ||
| 003 | DE-604 | ||
| 005 | 20230823 | ||
| 007 | t | ||
| 008 | 230703s2022 ci a||| |||| 00||| hrv d | ||
| 020 | |a 9789533474779 |9 978-953-347-477-9 | ||
| 035 | |a (OCoLC)1401212940 | ||
| 035 | |a (DE-599)BVBBV049029914 | ||
| 040 | |a DE-604 |b ger |e rda | ||
| 041 | 0 | |a hrv | |
| 044 | |a ci |c HR | ||
| 049 | |a DE-12 | ||
| 084 | |a OST |q DE-12 |2 fid | ||
| 100 | 1 | |a Pernjak, Dejan |e Verfasser |4 aut | |
| 245 | 1 | 0 | |a Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima |c Dejan Pernjak |
| 264 | 1 | |a Zagreb ; Križevci |b Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije u Križevcima |c 2022. | |
| 300 | |a 432 Seiten |b Illustrationen |c 24 cm | ||
| 336 | |b txt |2 rdacontent | ||
| 337 | |b n |2 rdamedia | ||
| 338 | |b nc |2 rdacarrier | ||
| 500 | |a Auflage 200. - Literaturverzeichnis Seite 385-410 | ||
| 546 | |a Deutsche und englische Zusammenfassung | ||
| 610 | 1 | 7 | |a Pauline Fathers (Order of St. Paul the First Hermit) |2 fast |
| 610 | 2 | 7 | |a Pauliner |0 (DE-588)1235653-0 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 648 | 7 | |a Geschichte |2 gnd |9 rswk-swf | |
| 650 | 7 | |a Monasteries |2 fast | |
| 650 | 7 | |a Monasticism and religious orders |2 fast | |
| 650 | 7 | |a Monastic and religious life |2 fast | |
| 650 | 0 | 7 | |a Kloster |0 (DE-588)4031225-2 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 650 | 0 | 7 | |a Katholizismus |0 (DE-588)4030027-4 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 651 | 7 | |a Croatia / Križevci |2 fast | |
| 651 | 7 | |a Križevci |0 (DE-588)4229400-9 |2 gnd |9 rswk-swf | |
| 689 | 0 | 0 | |a Križevci |0 (DE-588)4229400-9 |D g |
| 689 | 0 | 1 | |a Pauliner |0 (DE-588)1235653-0 |D b |
| 689 | 0 | 2 | |a Katholizismus |0 (DE-588)4030027-4 |D s |
| 689 | 0 | 3 | |a Kloster |0 (DE-588)4031225-2 |D s |
| 689 | 0 | 4 | |a Geschichte |A z |
| 689 | 0 | |5 DE-604 | |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034292636&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Inhaltsverzeichnis |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034292636&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Abstract |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034292636&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Abstract |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034292636&sequence=000007&line_number=0004&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Literaturverzeichnis |
| 940 | 1 | |n oe | |
| 940 | 1 | |q BSB_NED_20230823 | |
| 999 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-034292636 | ||
| 942 | 1 | 1 | |c 200.9 |e 22/bsb |f 09033 |g 4972 |
| 942 | 1 | 1 | |c 200.9 |e 22/bsb |f 09034 |g 4972 |
| 942 | 1 | 1 | |c 200.9 |e 22/bsb |f 09032 |g 4972 |
| 942 | 1 | 1 | |c 200.9 |e 22/bsb |f 0904 |g 4972 |
Datensatz im Suchindex
| _version_ | 1804185313532182528 |
|---|---|
| adam_text | Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Sadržaj Uvod.................................................................................................................. 15 Križevci u vrijeme pavlina - kratak pregled društveno-privrednoga razvoja......................................................................19 Kratak pregled povijesti Reda sv. Pavla, prvoga pustinjaka (1215. - 1786.)................................................................................................... 29 Dolazak pavlina na hrvatski prostor................................................. 33 Osnivanje pavlinskoga Samostana sv. Ane u Križevcima............................ 43 Ivan Zakmardi Dijankovečki i dolazak pavlina u Križevce............. 43 Pavlini stječu posjed Majurec (Kapelanšćicu)................................. 55 Stjecanje posjeda na području Križevaca......................................... 56 Odnos gradskih vlasti i pavlina......................................................... 70 Sukob pavlina i predijalista zagrebačkoga biskupa......................... 74 Pavlini u posjedu Dijankovca......................................................................... 75 Dijankovec prije pavlina..................................................................... 75 Dijankovec u vrijeme pavlina..... ....................................................... 84 Odnos križevačkih pavlina s plemićima na primjeru posjeda u Rakovcu, Dropčevcu i Preseki..................................................................... 91 Rakovec, Dropčevec i Preseka prije
pavlina..................................... 91 Ivan Zakmardi Dijankovečki dolazi u posjed Rakovca i Dropčevca... 99 Pavlini u Rakovcu u vrijeme Zrinskih i Erdödyja............................ 99 Rakovec u vlasti Zagrebačkoga kaptola po prvi puta...................... 102 Ban Adam Batthyány dolazi u posjed Rakovca............................... 104 Rakovec ponovno u vlasništvu Zagrebačkoga kaptola.................... 105 Baltazar Patačić preuzima Rakovec..................................................107 Aleksandar Patačić u vlasništvu Rakovca......................................... 110 Ivan Patačić mijenja Rakovec za Preseku......................................... 112 Križevački pavlini u Preseki.............................................................. 113 Odnos grkokatolika i križevačkih pavlina........................................114 7
Dejan Pernjak՛. Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Posjedi Erdovec i Lemeš u vrijeme pavlina................................................... 117 Špiranec i Sveti Martin u vrijeme pavlina................ ................................... 127 Pavlini u posjedu Gregurovec........................................................................ 137 Gradnja samostana i utjecaj na urbani izgled Križevaca............................ 141 Specifičnost pavlinskoga Samostana sv, Ane................................... 148 Kompleks pavlinskoga Samostana sv. Ane u Križevcima........................... 157 Arhitektura samostana...................................................................... 157 Profana arhitektura............................................................................ 161 Inventar pavlinskoga Samostana sv. Ane u Križevcima.................. 163 Liturgijski predmeti...............................................................166 Monstrance............................................................................ 166 Ciboriji.................................................................................... 170 Kaleži...................................................................................... 170 Pacifikali................................................................................. 176 Ampulice za vino i vodu........................................................178 Pladanj s vrčem......................................................................180 Pastoralni
štap........................................................................ 181 Relikvij ari............................................................................... 184 Relikvijar svetoga Marka Križevčanina................................ 184 Relikvijar Sv. Križa (I)........................................................... 186 Relikvijar Sv. Križa (II).......................................................... 187 Navikula.................................................................................. 187 Vječno svjetlo......................................................................... 187 Ostala oprema pavlinskoga Samostana sv. Ane u Križevcima....... 188 Ormar u sakristiji...................................................................190 Propovjedaonica biskupa Jurja Branjuga............................. 194 Slikarska djela........................................................................196 Grešnica na mukama................................................ 196 Tri pavlina.................................................................. 198 Mučenje sv. Erazma.................................................. 200 Vjera, Ufanje i Ljubav............................................... 203 Oltarna slika sv. Ane................................................. 205 Skidanje Krista s križa.............................................. 207 Sv. Ivan Nepomuk..................................................... 207 Smrt sv. Franje Ksaverskoga..................................... 208 8
Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Gabrijel Taller................................................................................................... 211 Sv. Ivan pustinjak................................................................................ 213 Blaženi Kajetan Mlinaric.................................................................... 215 Blaženi Matija Eskanel....................................................................... 216 Dvadeset i pet mučenika.................................................................... 217 Ivan Krstitelj Ranger u Križevcima............................................................... 219 Općenito о Ivanu Krstitelju Rangera................................................ 219 Značajke Rangerova stila................................................................... 223 Djela Ivana Krstitelja Rangera u pavlinskome Samostanu sv. Ane u Križevcima...........................................................................225 Posljednja večera................................................................................ 228 Raspeće s Majkom Božjom u sakristiji..............................................230 Kapela sv. Florijana i Ivan Krstitelj Ranger.......................................232 Oltarna pala sv. Florijana................................................................... 233 Crkva Blažene Djevice Marije Žalosne u Koruškoj.......................................235 Postanak crkve Blažene Djevice Marije Žalosne u Koruškoj.......... 236 Pavlinsko slikarstvo u crkvi Blažene Djevice Marije
Žalosne u Koruškoj...........................................................................................241 Glavni oltar sa slikom Svete Obitelji................................................ 244 Kapela sv. Ivana Nepomuka............................................................... 245 Kapela sv. Vurija............................................................................................. 247 Pavlinsko kiparstvo u Križevcima.................................................................249 Aleksije Königer................................................................................. 252 Pavlinska gimnazija u Križevcima i njezina ostavština............................... 257 О početcima pavlinske obrazovne aktivnosti.................................. 257 Osnutak gimnazije u Križevcima..................................................... 266 Pavlinski Samostan sv. Ane u Križevcima kao locus credibilis................... 297 Zajmovi križevačkih pavlina plemstvu i dragima....................................... 305 Legati i misne zaklade pavlinskoga Samostana sv. Ane.............................. 313 Životopisi križevačkih pavlina...................................................................... 321 Atanazije Ankellin............................................................................. 321 Augustin Arky.................................................................................... 321 Franjo Balog....................................................................................... 321 Adalbert
Barberić...............................................................................322 Josip Ambrozije Bedečić................................................................... 322 9
Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Josip Bedekovič Komorski................................................................ 323 Benedikt Begri................................................................................... 326 Baltazar Belajec................................................................................. 326 Nikola Benger.................................................................................... 326 Adalbert Blažun................................................................................. 331 Donat Bocak....................................................................................... 331 Bruno Bogdan....................................................................................332 Emerik Borovec.................................................................................. 332 Titus Brezovački................................................................................. 333 Stjepan Demšić mlađi.......................................................... 333 Mihael Dúbravskí..............................................................................334 Benicije Fekeša................................................................................... 334 Aleksandar Ferencié........................................................................... 334 Stjepan Fištrović.................................................................................334 Celestin Gašparoti.............................................................................. 335 Jakov
Gaščić........................................................................................ 336 Juraj Gegač.......................................................................................... 336 Egidije Genner.................................................................................... 336 Antun Gietler..................................................................................... 337 Franjo Grabantović............................................................................337 Juraj Gradečak.................................................................................... 338 Martin Gruber.................................................................................... 338 Alojzije Grujiča...................................................................................338 Adalbert Horvat.................................................................................339 Melkior Horvat...................................................................................339 Juraj Humski...................................................................................... 339 Ivan Budimir Jármié.......................................................................... 340 Tomo Jelenszky................................................................................. 340 Franjo Ladislav Josepovié................................................................. 340 Ivan Adam Katanec............................................................................341 Franjo Ksaver Antun Kincher...........................................................
342 Nikola Klanjčec................................................................................. 342 Jakov Koller.............................................................. 343 Juraj Koščević.................................................................................... 343 Franjo Kovačič................................................................................... 343 Petar Kovačič..................................................................................... 344 10
Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Pavao Krainay...................................................................................... 345 Marko Krajačić.................................................................................... 345 Ivan Krištolovec................................................................................... 345 Luka Kron............................................................................................ 346 Cipri) an Krupčević..............................................................................346 Juraj Lacković......................................................................................346 Nepomuk Lacković.............................................................................347 Donat Lisjak........................................................................................ 347 Stjepan Magie......................................................................................347 Juraj Hrizostom Marković................................................................. 347 Stjepan Martinek............................................................................... 348 Petar Martinović................................................................................ 349 Ignacije Matkovič............................................................................... 350 Ćiril Novak......................................................................................... 350 Jakov Obostranec............................................................................... 350 Demetrije
Orosz.................................................................................. 351 David Paragy....................................................................................... 351 Antun Bernard Petrinić..................................................................... 351 Aleksander Prekmurec...................................................................... 351 Matija Prelogović............................................................................... 352 Euzebije Plušćak................................................................................ 352 Klement Pichler................................................................................. 352 Silvestar Petkovič............................................................................... 352 Dionizije Rački................................................................................... 352 Kazimir Radičevič.............................................................................. 353 Aleksije Ribarič.................................................................................. 353 Vjenceslav Ritzinger.......................................................................... 353 Juraj Ciprijan Rock............................................................................. 354 Ivan Rohonczy.................................................................................... 354 Rupert Rožman.................................................................................. 354 Franjo Ksaver Sabolič.........................................................................355
Petar Saie............................................................................................ 355 Grgur Salaj.......................................................................................... 355 Andrija Zoerand Sandorič................................................................ 356 Rafael Sečen...................................................................................... 356 Ivan Selegović.................................................................................... 356 π
Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Tomo Siraić.........................................................................................357 Franjo Kasaver Sirčić..........................................................................357 Marko Silvester...................................................................................358 Aleksije Stančević..............................................................................358 Franjo Stibelli.....................................................................................358 Adrijan Strotzinger............................................................................358 Augustin Stručić................................................................................358 Bartol Stručić......................................................................................359 Jakov Stručić.......................................................................................359 Hrizostom Stupić...............................................................................359 Stanislav Špišić.................................................................................. 360 Pavao Špoljarić...................................................................................360 Tomo Štos...........................................................................................360 Petar Zoerard Švagelj......................................................................... 361 Emerik Švelić......................................................................................362 Franjo
Valenteković stariji................................................................ 362 Franjo Valenteković mlađi................................................................ 362 Kajetan Vangelić.................................................................................363 Hilarion Vrapčević.............................................................................363 Ciprijan Vrbanič.................................................................................363 Rudolf Wirer..................................................................................... 364 Matej Zanič.........................................................................................364 Juraj Zdešić.........................................................................................364 Franjo Teodor Žakić.......................................................................... 365 Zaključak........................................................................................................ 367 Sažetak.............................................................................................................371 Prilozi.............................................................................................................. 381 Bibliografija.................................................................................................... 385 Životopis autora............................................................................................. 411 Kazalo imena.................................................................................................. 413
12
Sažetak Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima SAŽETAK Pavlini ili Red sv. Pavla Prvog pustinjaka crkveni je red koji je nastao u južnoj Ugarskoj početkom 13. stoljeća, a vrlo brzo prvi pavlini javljaju se i na hrvatskim prostorima (Remete 1240. ili 1247., Dubica 1244.). Red je služ beno priznat 16. studenoga 1328. godine bulom Per sánete contemplationis studium pape Ivana XXII. (1316. - 1334.) i polako prerasta iz pustinjačkog u samostanski red. Najviše pavlinskih samostana na hrvatskom prostoru po dignuto je tijekom 14. stoljeća, npr.: 1301. godine Bakva (Donja Bukovica) kod Virovitice (danas Špišić Bukovica), 1303. godine Samostan sv. Petra u Zlatu (Petrova gora), u Čakovcu, 1375. godine. Tamošnji se samostan prvo zvao Samostan Majke Božje i Svih Svetih, a kasnije sv. Helene. Sjeverno od Bjelovara na obroncima Bilogore utemeljena je pavlinska zajednica u Strezi 1374. godine (Samostan Svih Svetih). Godine 1400. godine osnovan je najjači, najznačajniji i najutjecajniji samostan, onaj Blažene Djevice Marije u Lepoglavi. Pavlinski samostan sv. Ane u Križevcima nastao je u posljednjem valu širenja pavlina nakon prestanka osmanlijske opasnosti sredinom 17. stolje ća. Za osnivanje pavlinskog samostana sv. Ane u Križevcima najzaslužniji je protonotar Hrvatskog kraljevstva Ivan Zakmardi Dijankovečki, koji je na neki način želio pomoći razvoju svojega grada nakon prestanka osmanlijske opasnosti i pomicanje granica dalje na istok. Budući da je u križevačkom Do njem gradu boravila i vojna posada Zakmardi je odlučio u tom dijelu sagra diti crkvu i samostan
kako bi se u gradu čitalo više svetih misa i dijelili sveti sakramenti. Budući da su se pavlini pokazali kao vrsni duhovnici, a imali su pravo glasa na Hrvatskom i Ugarskom saboru, Zakmardi se odlučio za njih te s generalom reda Pavlom Ivanovičem dogovara realizaciju svoje namjere. Ivanovič je odredio da sve detalje dogovori generalni vikar Martin Borković, koji sa Zakmardijem pred sucem Donjeg grada Ivanom Prosenjakom i dva naest gradskih zastupnika sklapa zakladni ugovor u kojem pavlinima daruje brojne posjede, ali im ujedno uvjetuje i osnivanje škole u kojoj će uz domaću podučavati i vlašku mladež. Nakon što je riješen spor s franjevcima, koji su svoj samostan imali u Gornjem gradu, zagrebački biskup Petar Petretić 20. travnja 1667. godine izdaje službenu dozvolu pavlinima za ulazak u Donji 371
Sažetak Dejan Pernjak՛. Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima grad i početak njihovog djelovanja. Iako je Zakmardi ostavio pavlinima bo gatu ostavštinu, pavlini nastavljaju sa stjecanjem posjeda na području Kri ževaca, ali i šire okolice. Naime, do raznih posjeda i dragocjenosti, a koja im je bila potrebna prvenstveno za fùnkcioniranje škole, dolazili su raznim mi snim zakladama, legatima i zajmovima, ali i raznim donacijama. Na primje ru posjeda u Dijankovcu, Rakovcu, Dropčevcu, Preseki, Erdovcu, Lemešu, Špirancu, Svetom Martinu i Gregurovcu monografija prikazuje međusobne odnose križevačkih pavlina, lokalnog stanovništva i raznih plemićkih obite lji kao što su Zrinski, Frankopani, Batthynáy, Patačići, Erdödy, ali i odnose sa Zagrebačkim kaptolom i grkokatolicima. Pavlinski samostan u Križevcima jedinstven je po tome što je jedini pa vlinski samostan koji je od temelja podignut unutar gradske utvrde i kao takav utjecao je na urbani izgled same stare gradske jezgre, a što je vidljivo i dan danas. Gradnju zidanog zdanja započeo je prior Stjepan Fištrović 1699. godine, a svoj konačan oblik samostan dobiva 1721. godine u vrijeme priora Stjepana Demšića mlađeg, kada je podignut zvonik. Stilski, umjetnički i ar hitektonski pravac u kojem nastaje samostan sv. Ane u Križevcima omeđen je razdobljem baroka. Samostan je bio predviđen za djelovanje 12 redovnika, u 37 prostorija, ali u popisu iz 1770, godine vidimo da je u samostanu znalo boraviti i po 15 redovnika. Što se tiče inventara samostana, nije previše sa čuvano. Naime, nakon ukinuća reda 1786. godine u samostan
se seli župa Svetog Križa, a dio samostana otkupljuje gradski Magistrat. Također, neki smatraju da je dio inventara otpremljen i u Ugarsku. Dio inventara je danas dostupan u samoj crkvi i župskim prostorima župe sv. Ane, Dijecezanskom muzeju u Zagrebu, Gradskom muzeju u Križevcima kao i u budućem mu zeju Bjelovarsko-križevačke biskupije. Što se tiče umjetnika, križevački sa mostan krasila su djela Gabrijela Tallera, Ivana Krstitelja Rangera, Aleksija Königera i drugih. Pod pavlinskim utjecajem 1726. godine podignuta je i cr kva Blažene Djevice Marije Žalosne u Koruškoj, a koju je u svojem djelu Kra ljica mučenika opjevao najslavniji križevački pavlin Nikola Benger. Pavlinska niža gimnazija u Križevcima je jedna od najznačajnijih institucija koja je do tada osnovana u Križevcima, a njezino djelovanje posebnom diplomom odobrio je kralj Leopold I. 1675. godine. Gimnazija je slijedila, kao i ostale pavlinske gimnazije, isusovački Ratio studiorum, te je prema toj kategoriza ciji bila niža gimnazija koja je imala četiri razreda parva, principia, gramma tica i syntaxa. Iz pavlinske gimnazije kasnije se razvila Opća pučka te kasnije 372
Sažetak Dejan Parnjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Narodna i trivijalna škola. Pavlinski samostan u Križevcima djelovao je i kao locus credibilis, odnosno vjerodostojno mjesto gdje su privatne osobe mogle pohranjivati svoje spise i dragocjenosti, a to su činili kako plemići tako i puk, ali i vojska te ostali kler. Na kraju monografija obrađuje biografije 101 pavlina koji su ili rođeni u Križevcima ili su djelovali u pavlinskom samostanu sv. Ane u Križevcima. Iz svega toga vidljivo je da je kroz 120 godina postojanja pavlinski samostan u Križevcima ostavio neizbježan trag u formiranju kul turne, umjetničke, obrazovne i gospodarske povijesti grada Križevaca. KLJUČNE RIJEČI: Križevci, pavlini, Red sv. Pavla Prvog pustinjaka, Ivan Zakmardi Dijankovečki, Martin Borković, Petar Petretić, Pavao Ivanovic, sv. Ana, Dijankovec, Rakovec, Dropčevec, Preseka, Erdovec, Lemeš, Špiranec, Sveti Martin, Gregurovec, Blažena Djevica Marija Žalosna Koruška, škola, gimnazija, Ratio studiorum, Ivan Krstitelj Ranger, sveti Vurij, sveti Florijan Gabrijel Taller, Aleksije Königer, Josip Bedekovič Komorski, Nikola Benger, Ivan Krištolovec 373
Sažetak Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima ZUSAMMENFASSUNG Die Pauliner oder der Orden des Hl. Paulus des Ersten Einsiedlers ist ein Kirchenorden, der zu Beginn des 13. Jahrhunderts in Südungarn entstand, sehr bald danach tauchten die ersten Pauliner auch in kroatischen Gebieten auf (Remete 1240 oder 1247, Dubica 1244). Offiziell wurde der Orden am 16. November 1328 mit der Bulle Per sánete contemplationis studium von Papst Johannes XXII. (1316 - 1334) anerkannt und wuchs allmählich von einem Eremi-tendasein zu einem Mönchsorden heran. Die meisten Paulinerklöster auf kroatischem Gebiet wurden im 14. Jahrhundert errichtet, zum Bei spiel: 1301 Bakva (Donja Bukovica) bei Viro-vitica (heute Špišić Bukovica), 1303 das Kloster des Hl. Petrus in Zlat (Petrova gora), in Čakovec, 1375. Das dortige Kloster hieß zunächst Kloster der Gottesmutter und Allerheili-gen, später der Hl. Helena. Nördlich von Bjelovar, an den Hängen von Bilogora, wurde 1374 die Paulinergemeinde in Streza gegründet (Allerheiligenklos ter). Im Jahr 1400 wurde das bedeutendste und einflussreichste Kloster, das der Heiligen Jungfrau Maria in Lepoglava, gegründet. Das Paulinerkloster der Hl. Anne in Križevci entstand in der letzten Welle der paulinischen Ex pansion, nach der Bedrohung durch die Osmanen, in der Mitte des 17. Jahr hunderts. Der größte Verdienst zur Gründung des Paulinerklosters der Hl. Anne in Križevci, gehört Ivan Zakmardi Dijankovečki, dem Protonotar des Königreichs Kroatien, der in gewis-ser Weise somit nach Ende der osma nischen Gefahr und der Verschiebung der Grenzen
wei-ter nach Osten zur Entwicklung seiner Stadt beitragen wollte. Da sich im unten gelegenen Teil der Stadt Križevci auch eine militärische Formation befand, beschloss Zak mardi, in diesem Teil eine Kirche und ein Kloster zu errichten, damit in der Stadt mehr heilige Mes-sen gelesen und heilige Sakramente verteilt werden konnten. Da sich die Pauliner als hervor-ragende Geistliche erwiesen haben, und im kroatischen und ungarischen Landtag stimmbe-rechtigt waren, ent schied sich Zakmardi für sie und verhandelte mit dem Stellvertreter des Di özesanbischofs Pavlo Ivanovič, über die Verwirklichung seines Vorhabens. Ivanovic ord-nete an, dass alle Details von Generalvikar Martin Borković vereinbart werden, der darauf mit Zakmardi vor Richter Ivan Prosenjak und 377
Sažetak Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima zwölf Vertretern der unteren Stadt einen Stif-tungsvertrag abschließt, in dem er den Paulinem zahlreiche Liegenschaften zueignet, aller-dings unter der Bedingung, dass sie eine Schule gründen in der sie neben der einheimi schen auch die Jugend der Vlaher unterrichten. Nachdem der Streit mit den Franziskanern, die ihr Kloster in der Oberstadt hatten, beigelegt war, erteil te der Zagreber Bischof Petar Petretic am 20. April 1667 den Paulinem die Erlaubnis, in der Unterstadt ihre Tätigkeit aufzuneh-men. Obwohl Zakmardi den Paulinem ein reiches Erbe hinterlassen hatte, erwarben die Pau-liner weiterhin Liegenschaften in der Gegend von Križevci sowie in der weiteren Umgebung. Mittels verschiedenen kirchlichen Stiftungen, Vermächtnissen und Leihgaben sowie durch die Hilfeleistung zahlreicher Wohltäter kamen sie zu verschiedenen Besitztümern und Wertgegenständen, die sie in ers ter Linie für den Betrieb der Schule benötigten. Am Beispiel der Güter in Dijankovac, Rakovac, Dropčevac, Preseka, Erdovac, Lemeš, Spirane, Sveti Martin und Gregurovac zeigt die Monographie die gegenseitigen Bezie hungen zwischen den Paulinem von Križevci, der lokalen Bevölkerung und verschiedenen Adelsfamilien, wie Zrinski, Frankopani, Batthynáy, Patačići, Erdödy, aber auch Beziehungen zum Zagreber Ka-pitel und der GriechischKatholischen Gemeinschaft. Das Paulinerkloster in Križevci ist insofern einzigartig, als es das einzige Paulinerkloster darstellt, das von Grund auf innerhalb der Stadtbefestigung errichtet wurde und als solches das
städtebauliche Erscheinungsbild des noch heute sichtbaren alten Stadtkerns stark beein-flusste. Mit dem Bau des Backsteingebäudes begann 1699 der Prior Stjepan Fištrović und im Jahr 1721 als der Glockenturm errichtet wurde, während der Zeit des Priors Stje pan Demšić des Jüngeren, erhielt das Kloster seine endgültige Form. Die stilistische, künstlerische und architektonische Richtung, in der das Kloster der Hl. Anne in Križevci errichtet wurde ge-hört zur Barockzeit. Das Klos ter war für 12 Mönche in 37 Räumen ausgelegt, aber aus der Volkszählung von 1770 sehen wir, dass im Kloster auch 15 Mönche ihren Dienst ausübten. Vom Inventar des Klosters ist nicht viel erhalten geblieben. Nach der Auf hebung des Ordens im Jahre 1786 zog nämlich die Pfarrei Heiliges Kreuz in das Kloster um, und ein Teil des Klosters wurde vom Stadtmagistrat erwor ben. Manche sind auch der Meinung, dass ein Teil des Inventars auch nach Ungarn überstellt wurde. Ein Teil des Inventars ist auch heute noch in der Kirche und in den Pfarrräumen der Pfarrei Hl. Anne, im Diözesanmuse- 378
Sažetak Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima um in Zagreb, im Stadtmuseum in Križevci sowie im zukünftigen Museum der Diözese Bjelovar-Križevci zu sehen. Was die Künstler betrifft, so wurde das Kloster Križevci mit Werken von Gabriel Taller, Johannes des Täufers Ranger, Alexius Königer und anderen geschmückt. 1726 wurde unter paulinischem Einfluss die Schmerzenskirche Unserer Lieben Frau in Kärnten erbaut, die von Nikola Benger, den berühmtesten Pauliner aus Križevci, in seinem Werk Königin der Märtyrer besungen hat. Das Pauliner Untergym nasium in Križevci ist eine der wichtigs-ten Institutionen, die bis dahin in Križevci gegründet wurden, und sein Betrieb wurde 1675 von König Leopold I. mit einem besonderen Diplom genehmigt. Das Gymnasium folgte, wie auch die anderen paulinischen Gymnasien, der jesuitischen Ratio studiorum und war gemäß dieser Kategorisierung ein Untergymnasium mit vier Klassen parva, principia, grammatica und syntaxa. Aus dem Paulinischen Gymnasium entwickelte sich später die Allgemeine Volksschule und spä ter die Volks- und Trivialschule. Das Paulinerkloster in Križevci fun-gierte auch als locus credibilis, bzw. als glaubwürdiger Ort, an dem Privatperso nen ihre Schriften und Wertsachen auftewahren konnten, und dies wurde sowohl von Adligen als auch vom Regiment sowie von der Armee und ande ren Geistlichen getan. Am Ende umfasst die Monographie die Biographien von 101 Paulinem, die entweder in der Stadt Križevci ge-boren wurden oder im Paulinerkloster der Hl. Anne gedient haben. Aus all dem ist ersicht-lich, dass das
Paulinerkloster in Križevci während der 120 Jahre seines Bestehens einen un-vermeidlichen Eindruck in der Bildung der Kultur-, Kunst-, Bil dungs- und Wirtschaftsge-schichte der Stadt Križevci hinterlassen hat. SCHLÜSSELWÖRTER Križevci, Pauliner, Orden des HL Paulus des ersten Einsiedlers, Ivan Zakmardi Dijankovečki, Martin Borkovič, Petar Petretič, Pavao Ivanovič, Hl. Ana, Di-jankovec, Rakovec, Dropčevec, Prese ka, Erdovec, Lemeš, Špiranec, Hl. Martin, Gregorovec, Heilige Jungfrau Ma riavon Kärnten, Schule, Gymnasium, Ratiostudiorum, Johannes der Täufer Ranger, Hl. Vurij, Hl. Florian Gabriel Taller, Alexius Königer, Josip Bedekovič Komorski, Nikola Benger, Ivan Krištolovec 379
Bibliografija Dejan Pernjak՛. Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima BIBLIOGRAFIJA Izvori, arhivska i rukopisna građa: Adamček, Josip; Kampuš, Ivan. 1976. Popisi i obračuni poreza u Hrvat skoj u XV. iXVI. stoljeću. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Institut za hrvatsku povijest. Barabás, Samu. 1899. Codex diplomaticus et epistolaris comitis Nicolai deZrinio, volumen 1-2. Budapest: kiadja a Magyar Tudományos Akadémia. Bedekovič, Josip. 2017. Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju, prijevod Marko Rašić. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Zavod za znanstvenoistraživački i umjetni[č]ki rad u Križevcima / Tkalčič - Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije / Družba Brača Hrvatskoga Zmaja; Čakovec: Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu / Zrinska garda Čakovec; Samoboro: Izdavačka kuća Meridijani. [Benger, Nicolaus]. 1730. Regina martyrům innumeris gratis Corusca, Dei mater dolorosa Maria: Crisiensis urbis urbs refugwi, afflicatorum locus atyli folatii, sive, Historica expositio ortus progressus miraculorum thaumaturgae statuae B.V. Dolorosae, Crisii ad fluviu Corusca errecŕae.Typs vero data. Benger, Nicolaus. 1743. Annalium Eremi-Coenobiticorum Ordinis Fra trum Eremitarum S. Pauli Primi Eremitae. Volumen Secundum, Duos In Li bros Partiturn. Quibus ab Anno Christi 1663. usque ad annum 1727. Posonii: Typis Haeredum Royerianorum. Benger, Nicolaus. Chronotaxis monasteriorum Ordinis. FF. Eremitarum s Pauli primi Eremitae in Provinciis Istriae et Croatiae, rukopis u Arhivu HAZU, sign. II-d-212. [Benger, Nicolaus], Cathalogus authorum ex religiosis ordinis S.
Pauli eremitae, rukopis u Arhivu HAZU, sign. Hb 22. [Benger, Nicolaus], Synopsis historico-chronologica monasterii Lepoglavensis ordinis S. Pauli primi ermitae provinciáé Croatico-Slavonicae, prijepis rukopisa (strojopis), arhiv Župe Bezgrešnog Začeća BDM Lepoglava. 385
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Benger, Nikola. 1996. Kraljica mučenika, preveo Ljudevit Plačko, Križev ci: Matica hrvatska, Ogranak Križevci. Biblija. Zagreb: Hrvatsko biblijsko društvo I Sarajevo: Vrhbosanska nad biskupija / Split: Verbum / Tomislavgrad: Naša ognjišta. Buturac, Josip. Stanisavljević, Mirko i drugi (pripremili), Zaključci Hr vatskog sabora, svezak 1: 1631-1693, Zagreb: Državni arhiv NR Hrvatske u Zagrebu, 1958. Čuvaj, Antun. 1907. Građa za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, sv. 1. Od najstarijih vremena do godine 1835. Zagreb: Trošak i naklada Kr.[aljevske] hrv.[atsko]-slav.[onsko]dalm.[atinske] zem.[aljske] vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu. Dočkal, Kamilo. Catalogus vivorum et mortorum, rukopis u Arhivu HAZU-a, sign. 16-28 a, b. Dočkal, Kamilo. Životopisní podaci hrvatskih pavlina, rukopis u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu. [Eggerer, Andreas], 1663. Fragmen Panis Corvi Protoeremitici Seu Re liquiae Annalium Eremi-Coenobiticorvm Ordinis Fratrum Eremitarum Sancii Pauli Primi Eremitae.Viennae: Ex officina typographica Matthaei Cosmerovij. Gradski muzej Križevci ֊ Zbirka arhivskih dokumenata. Gyöngyösy, Gregorius. 1988. Vitae fratrum eremitarum Ordinis sancii Pauli primi eremitae. Budapest: Akadémiai kiadó. Heller, Georg. 1978. Comitatus Crisiensis. München: Veröffentlichungen des Finnisch-Ugrisches Seminars an der Universität München. HR-HDA, Matična knjiga rođenih župe Križevci (1689. ֊ 1736.), roll. 139, տէր. 27 (dostupno na
https://www.familysearch.org/ark:/6i9O3/3:i:3QS7899C-PFRM?i=29 wc=9RKi-RMW%3A39i6448oi%2C39i6458oi%2C39i87 O4O2 cc=2O4OO54), posjećeno 27. veljače 2019. HR-HDA, Matična knjiga rođenih župe Križevci (1736. -1763.), roll. 140, str. 153 (dostupno nawww.familysearch.org [https://www.familysearch.org/ ark:/6i903/3:i:3QSQ-G99C-LDH6?i=8i cc=2040054]), posjećeno 25. velja če 2019. HR-HDA, Matična knjiga umrlih župe Kloštar Podravski (1772. ֊ 1831.), roll. 115. HR-HDA, Matična knjiga umrlih župe Kostajnica (1760. -1811.), roll. 127, str. 125. (dostupno na https://www.familysearch.0rg/ark:/61903/3:1:3QS7L9 386
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima 9CGL93?i=3OO wc=9RKiDP6%3A39i6448oi%2C39i6723oi%2C39i86o2oi €€=2040054), posjećeno 28. veljače 2019. HR-HDA, Matična knjiga umrlih župe Križevci (1788. - 1836.), roll. 142, str. 60 (dostupno na https.7/www.familysearch.org/ark:/6i9O3/3:i:3QSQG9 9FF4jJ?i=377 wc=9R2FW3D%3A39i6448oi%2C39i6458oi%2C39i873ooi 00=2040054 ), posjećeno 7. ožujka 2019. HR-HDA-i, Sabor Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. HR-HDA-43, Poglavarstvo grada Križevaca, kutija 4, Povlastice. HR-HDA-649, Pavlinski samostan Križevci (fond). Imhof, Andreas Lazarus von. 1744. Neu-eröffneter Historischer Bilder-Saal, Das ist: Kurtze, deutliche und unpassionirte Beschreibung Der Históriáé Universalis: Von Anfang der Welt biß auf unsere Zeiten und das Jahr 1743. Nürnberg: Verlegts Johann Leonhard Buggel, und Johann Andreas Seitz, Buchhändlere. Kercselich, Balthasarus Adamus. 1952. Annuae sive Historia ab anno inclusive 1748 et subsequitis I1767I ad posteritatis notitiam (Zagrabiae: Academia scientarum et artium Slavorum meridionalium, 1952) / Baltazar Adam Krčelić, Annuae ili historija 1748-1767, preveo Veljko Gortan. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Kristolovec, loannes. Descripția synoptica monasteriorum Ordinis sanc ii Pauli primi eremitae in Illyrio fimdatorum, rukopisu u Arhivu HAZU-a, sign. II b 72. Lajer, Josip. 1864. „Kratak nacert о postanku i razvitku Glavne škole križevačke“, u: Pervo godišnje izvestje Glave dečačke i trivijalne devojačke učione u Križevcu na koncu školske godine 1864. Zagreb: Narodna
tiskara Ljudevita Gaja. Laszowski, Emilij (uredio). 1914. Monumenta Habsburgica Regni Croatiae Dalmatiae Slavoniae, volumen I. / Habsburški spomenici Kraljevine Hr vatske, Dalmacije i Slavonije, knjiga 1: od godine 1326. do godine 1330., Mo numenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, vol. 35. Zagrabiae: Academia scientarum et artium Slavorum meridionalium. Laszowski, Emilij (uredio). 1917. Monumenta Habsburgica Regni Croatiae Dalmatiae Slavoniae, volumen III / Habsburški spomenici Kraljevine Hr vatske, Dalmacije i Slavonije, knjiga ili: od godine 1344. do godine 1554.,Mo numenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, vol. 40. Zagrabiae: Academia scientarum et artium Slavorum meridionalium. 387
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Laszowski, Emilius (collegit et edidit). 1904. Monumenta historica nob. [ilis] comunitatis Turopolje olim »Campus Zagrabiensis« dicate, volumen primus 1225.-1466. (Zagrabiae: Typis Antonii Scholz, 1904) / Emilij Laszowski (sabrao i izdao), Povjesni spomenici plem.[ičke] općine Turopolja nekoć »Za grebačko polje« zvane, svezak prvi 1225.-1466. Zagreb: Tiskom Antuna Scholza. Laszowski, Emilius (collegit et edidit). 1905. Monumenta historica nob.jilis] comunitatis Turopolje olim »Campus Zagrabiensis« dicate, volu men secundum 1467.-1526. (Zagrabiae: Typis Antonii Scholz, 1905) / Emilij Laszowski (sabrao i izdao), Povjesni spomenici plem.[ičke] općine Turopo lja nekoć »Zagrebačko polje« zvane, svezak drugi 1467.-1526. Zagreb: Tiskom Antuna Scholza. Laszowski, Emilius (collegit et edidit). 1906. Monumenta historica nob. [Uis] comunitatis Turopolje olim »Campus Zagrabiensis« dicate, volumen ter tium 1527.-1560. (Zagrabiae: Typis Antonii Scholz, 1906) / Emilij Laszowski (sabrao i izdao), Povjesni spomenici plem.[ičke] općine Turopolja nekoć »Zagrebačko polje« zvane, svezak treći 1527.-1560. Zagreb: Tiskom Antuna Scholza. Laszowski. Emilij (uredio). 1916. Monumenta Habsburgica Regni Croatiae Dalmatiae Slavoniae, volumen II / Habsburški spomenici Kraljevine Hr vatske, Dalmacije i Slavonije, knjiga ii: od godine 1551. do godine 1540., Mo numenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, vol. 38. Zagrabiae: Academia scientarum et artium Slavorum meridionalium. Liber memorabilium - Spomenica (Ljetopis)
župe u Križevcima, rukopis pripremio i preveo Ljudevit Plačko, Gradski muzej Križevci, fascikl rukopisa A. Liber Memorabilium Parochiae Lepoglavensis ab Anno 1401 usque 178g. um, rukopis u Arhivu HAZU-a, IVd 77. Lopašić, Radoslav (sakupio i uredio). 1885. Spomenici hrvatske Krajine, knjiga II: od godine 1610 do 1693., Monumenta spectantia historiam Slavo rum meridionalium, vol. 16. Zagrabiae: Academia scientarum et artium Sla vorum meridionalium. Mallechich, Gasparus. 1708. Quadripartitum Regularium. Viennae: Typis Annae Franciscae Voigtin. NAZ, Arhiđakonat Kalnik, protokol 137/VIII. NAZ, Kanonska vizitacija župe Svetog Križa u Križevcima, Prot. 130/I. NAZ, Kanonska vizitacija župe Svetog Križa u Križevcima, Prot. 137/VIII. NAZ, Kanonska vizitacija župe Svetog Križa u Križevcima, Prot. 133/IV. 388
Bibliografija Dejan Pernjak՛. Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima NAZ, Kanonska vizitacija župe Svetog Križa u Križevcima, Prot. 132/IIL NAZ, Kanonska vizitacija župe Svetog Križa u Križevcima, Prot. 4/IV. NAZ, Župni arhiv Križevci Sv. Ane, kut 29 (Pred. 1-6), Predmetni spis, br. 2, Imovnici, god. 1922. Ordo Doctorum Facultatis Neomedicae fundate in vidovec a 1696. per Bartgolomaeum Patačić, Arhiv HAZU-a, III. d 114 (br. DCCCXV). Orosz, Franciscus. 1747. Synopsis annalium eremi-coenobiticorum ff. eremitiarum Ordinis S. Pauli Primi eremitae.Sopronii: Typis Annae Mariae Rennauerin. Rattkay, Juraj. 2001. Spomen na kraljeve i banove Kraljevstava Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, preveli Zrinka Blažević et al. Zagreb: Hrvatski institut za povijest. Smičiklas, Tadija (sabrao i uredio). 1906. Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen IV. Diplomata annorum 1236-1255. continens. / Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezak IV. Listine godine 1236-1233. Zagreb: Jugoslavenska akademija znano sti i umjetnosti, Tisak dioničke tiskare. Smičiklas, Tadija (sabrao i uredio). 1910. Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen VIII. Diplomata annorum 1301-1320. continens. / Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezak VIII. Listine godine 1301-1320. Zagreb: Jugoslavenska akademija zna nosti i umjetnosti, Tisak dioničke tiskare. Smičiklas, Tadija (sabrao). Gunjaca, Stjepan (uredio). Stipišić, Jakov. Šamšalović, Miljen (dopunili, sumarij i indekse izradili). 1976. Codex di plomaticus
Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen 16. Diplomata annorum 1377-1383. continens. / Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezak XVI. Listine godine 1377-1383. Zagreb: Jugosla venska akademija znanosti i umjetnosti. Smičiklas, Tadija (sabrao). Gunjaca, Stjepan (uredio). Stipišić, Jakov (dopunio, sumarij i indekse izradio). 1981. Codex diplomaticus Regni Cro atiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen 17. Diplomata annorum 1386.-1394. continens. / Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezakXVII. Listine godine 1386-1394. Zagreb: Jugoslavenska akademija zna nosti i umjetnosti. Smičiklas, Tadija (sabrao i uredio). 1905. Codex diplomaticus Regni Cro atiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen III. Diplomata annorum 1201.-1233. 389
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima continens. I Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezak III. Listine godine 1201-1235. Zagreb: Jugoslavenska akademija znano sti i umjetnosti, Tisak dioničke tiskare. Smičiklas, Tadija (sabrao i uredio). 1911. Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen IX. Diplomata annorum 1321.-1331. continens. / Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezak IX. Listine godine 1321-1331. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Tisak dioničke tiskare. Smičiklas, Tadija (sabrao i uredio). 1913. Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen XI. Diplomata annorum 1342.-1350. continens. / Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezakXI. Listine godine 1342-1350. Zagreb: Jugoslavenska akademija znano sti i umjetnosti, Tisak dioničke tiskare. Smičiklas, Tadija (sabrao i uredio). 1914. Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen XII. Diplomata annorum ΐ35ΐ·-ΐ359· continens. / Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezakXII. Listine godine 1351-1359. Zagreb: Jugoslavenska akademija znano sti i umjetnosti, Tisak dioničke tiskare. Smičiklas, Tadija (sabrao). Kostrenčić, Marko (uredio). 1934. Codex di plomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen XV. Diplomata annorum 1374-1378. continens. / Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezak XV. Listine godine 1374-178. Zagreb: Jugoslaven ska akademija
znanosti i umjetnosti, Tisak Zaklade tiskare Narodnih novina. Spomenica obće pučke škole križevačke, rukopis u vlasništvu OŠ „Vladi mir Nazor“ Križevci. Šišić, Ferdo (uredio). 1917. Hrvatski saborski spisi, knjiga IV: od godine 1578. do godine 1608. Dodatak od godine 1573-1605. ¡Acta comitialia regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen IV, Monumenta spectantia hi storiam Slavorum meridionalium, vol 41. Zagrabiae: Zagrabiae: Academia scientarum et artium Slavorum meridionalium. Theiner, Augustino (depromta et collecta). 1875. Vetera monumenta Sla vorum meridionalium historiam illustrantia maximam partem nondum edita ex tabulariis vaticanis deprompta collecta. Tomus secundus. Zagrabiae: Acadademiae Scientiarum et Artium Slavorum Meridionalium. Tkalčič, Joannes Bapt.[ista] (edidit). 1894. Monumenta historica liberae regiae civitatis Zagrabiae metropolis Regni Dalmatiae, Croatiae et Slavo- 390
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima niae, volumen secundum. Diplomata: 1400-1499.Zagrabiae: Velocibus typis C.[aroli] Albrecht. Valentie, Mirko. Horbec, Ivana. Jukič, Ivana (pripremili). 2003. Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća: Križevačka pukovnija, knjiga 7, pre vela Lidija Šimunić Mesič. Zagreb: Hrvatski institut za povijest. Valentič, Mirko. Horbec, Ivana. Jukič, Ivana (pripremili). 2004. Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća: Križevačka županija, knjiga 9, pre vela Lidija Šimunić Mesič. Zagreb: Hrvatski institut za povijest. Zbirka arhivskih dokumenata Gradskog muzeja Križevci. Literatura: Adamček, Josip. 1980. Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredineXV. do kraja XVII. stoljeća. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Cen tar za povijesne znanosti Sveučilišta, Odjel za hrvatsku povijest, Sveučilišna naklada Liber. Ančić, Mladen. 2005. „Splitski i zadarski kaptol kao ‘vjerodostojna mje sta’“, Fontes: izvori za hrvatsku povijest n.Zagreb, str. 11-77. Antoljak, Stjepan. 2004. Hrvatska historiografija, 2. dopunjeno izdanje. Zagreb: Matica hrvatska. Badurina, Anđelko (uredio). 2006. Leksikon ikonografije, liturgikę i sim bolike zapadnog kršćanstva .Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Balog, Zdenko. 1988. „Pavlinski objekti u okolici lepoglavskog samosta na“, Kaj: časopis za književnost umjetnost i kulturu 3-5, Zagreb, str. 95-111. Balog, Zdenko. 1996. „Nikola Benger i njegova Kraljica mučenika“, Croatica Christiana periodica 20/38. Zagreb, տէր. 181-185. Balog, Zdenko. 1997. „Građa za najraniju
povijest župe Lemeš - Đurđic“, Kaj: časopis za književnost umjetnost i kulturu 30/2, Zagreb, str. 78-83. Balog, Zdenko. 2003. Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku. Kri ževci: Matica hrvatska Križevci. Balog, Zdenko. 2004. „Građa za toponomastiku i hagiografijų kalničkog kraja“, Cris: časopis povijesnog društva Križevci 6, Križevci, str. 59-72. Balog, Zdenko. 2014. „Oslik crkve Majke Božje Koruške u Križevcima atributivna pitanja“, Cris: časopis povijesnog društva Križevci 16, Križevci, str. 56-64. Balog, Zdenko; Žulj, Nikola. 2015. Crkva Marije Snježne u Belcu: Remekdjelo barokne umjetnosti. Križevci: Izdavačka kuća Veda. 391
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Baričević, Doris. 1979. „Djela varaždinskog kipara Fridriką Pettera u Va raždinu i Križevcima“, Bulletin JAZU 49, Zagreb, str. 53-74. Baričević, Doris. 1981. „Zivi kipi Lepoglavski“, Kaj: časopis za književnost umjetnost i kulturu 2, str. 3-62. Baričević, Doris. 1982. „Varaždinski kipar Ivan Jakob Altenbach“, Peristil: zbornik radova za povijest umjetnosti 25. Zagreb, str. 107-132. Baričević, Doris. 1987. „Dominus sculptor Stephanus Szeverin Crisiensi“, Peristil: zbornik radova za povijest umjetnosti 30. Zagreb, str. 81-102. Baričević, Doris. 1989. „Kiparstvo u pavlinskim crkvama u doba baroka“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Za greb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 183-221. Baričević, Doris. 1993. „Crkva Majke Božje Koruške“, u: Žarko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjet nosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 183-186. Baričević, Doris. 1993. „Kiparstvo i drvorezbarstvo“, u: Žarko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjet nosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 199-207. Baričević, Doris. 2008. Barokno kiparstvo sjeverne Hrvatske.Zagreb: Školska knjiga. Baričević, Doris; Repanić Braun, Mirjana. 1993. „Katalog sakralnih gra đevina“, u: Žarko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za
povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu., str. 223-237. Barié, Janko. 1903. „Domovina Marka Križevčanina“, Katolički list, 54/1903, br. 46, str. 553-555. Barié, Janko. 1914. Remete: povijesni podaci о samostanu, crkvi i župi. Zagreb: Tisak i naklada Marka Mileusnića. Bedenko, Vladimir. 1974. „Križevci - razvoj grada, Križevci“, Glasilo Arhi tektonskog fakulteta, god. IL, br. 3. Zagreb, str. 1-64. Bedenko, Vladimir. 1993. „Urbanistički razvoj Križevaca do sredine 19. stoljeća“, u: Žarko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 75-92. Bertoša, Slaven. 2015. „Sv. Petar u Šumi u novom vijeku (17. - 19. stolje ća)“, Croatica Christiana Periodica 76. Zagreb, str. 69-82. 392
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Beuc, Ivan 1985. Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zagreb: Pravni fakultet, Centar za stručno usavršava nje i suradnju s udruženim radom. Blagec, Ozren (tekst kataloga). 2011. Povijest cehova u Križevcima. Kri ževci: Gradski muzej Križevci. Bogdanovič, Tomislav. 2010. „Kratki pregled povijest[i] pavlina s osvrtom na njihovo djelovanje u Križevcima“, Cris: časopis povijesnog društva Križev ci 12. Križevci, str. 170-187. Bogovič, Mile. 1988. „Pavlini u Senju“, Senjski zbornik: prilozi za geogra fiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu 15, str. 109-119. Bogovič, Mile. 1989. „Senjska gimnazija od osnutka do smrti biskupa Mirka Ožegoviča (1725.-1869.)“, Senjski zbornik:prilozi za geografiju, etnolo giju, gospodarstvo, povijest i kulturu 16. Senj, str. 3-29. Borak, Hadrijan (priredio). 2005. Redovnička pravila: sveti Pahomije, sveti Bazilije, sveti Augustin, sveti Cezarije, sveti Benedikt, sveti Franjo. Za greb: Viječe franjevačkih zajednica i Kršćanska sadašnjost. Bratulić, Josip. 1988. „Školska djelatnost hrvatskih pavlina“, Kaj: časopis za kulturu i prosvjetu 3-5. Zagreb, str. 81-87. Bratulić, Josip. 1989. „Književna djelatnost hrvatskih pavlina“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Malekovič, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pa vlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Zagreb: Globus I Muzej za umjetnost i obrt, str. 279-296. Bratulić, Josip.
1995. „Pavlini u hrvatskoj društvenoj i kulturnoj povije sti“, u: Zdenko Balog (urednik), Lepoglavski zbornik 1994. Radovi sa znan stvenog skupa Šest stoljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi 17. IX. 1994. Za greb: Kajkavsko spravišče, str. 7-12. Bratulić, Vjekoslav. 1973. - 75. „Simun Bratulić (? — 1611)“, Jadranski zbornik 9 (Rijeka -Pula), str. 199-237. Bregovac Pisk, Marina. 1989. „Katalog: slikarstvo, kiparstvo, namještaj, metal, tekstil, oslikana pozlaćena koža, keramika, isprave i knjige, popis arhivalija“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhi tektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodar stvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 391-502. 393
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Budak, Neven. 1993. „Društveni i privredni razvoj Križevaca do sredine 19. stoljeća“, u: Žarko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Za greb: Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 41-50. Buturac, Josip. 1984. „Popis župa Zagrebačke biskupije 1334. i 1504.“ Starine [Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti] knjiga 59. Zagreb, str. 43-108. Buturac, Josip. 1991. Regesta za spomenike Križevaca i okolice 1134-1940. Križevci: Skupština općine Križevci. Buturac, Josip. Vrbovec i okolica 1134-1984. Vrbovec: Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda. Cesar, Đurđica. 1998. „Povijest Varaždinske gimnazije u doba Pavlina u rukopisu Kamila Dočkala“, Radovi Zavoda za znanstveni rad [HAZU] Varaž din, ίο-п. Varaždin, str. 125-132. Crnčević, Ante. 2018. „Kristov gozbeni stol - Posljednja večera u umjet nosti“, Živo vrelo: liturgijski pastoralni list, 35. Zagreb, str. 9-15. Čuvaj, Antun. 1910. Građa za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Sla vonije od najstarijih vremena do danas, sv. 2. Od godine 1780. do 2. ožujka 1835., 2. ispravljeno i dopunjeno. Zagreb: Trošak i naklada Kr.Ialjevske] hrv. [atsko]-slav.[onsko]-dalm.[atinske] zem.Įaljske] vlade, Odjela za bogoštov lje i nastavu. Čuvaj, Antun. 1910. Građa za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, sv. 1. Od najstarijih vremena do godine 1780., 2. ispravljeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Trošak i naklada Kr.Ialjevske] hrv.[atsko]-slav.[onsko]-dalm.[atinske] zem.Įaljske]
vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu. Cvetnić, Sanja. 2003. „Kapela sv. Ivana Krstitelja na Gorici kraj Lepoglave - ‘pustinjačka’ ikonografija“, Croatica christiana periodica 52. Zagreb, str. 119-136. Cvetnić, Sanja. 2005. „Alegorija milosti govora i milosti šutnje Ivana Kr stitelja Rangera u Krapini: natpisi i vizualna egzegeza“, Peristil: zbornik ra dova za povijest umjetnosti 48. Zagreb, str. 123-130. Cvetnić, Sanja. 2005. „Likovni i pisani izvori za slikanje medaljone s ču dima Majke Božje Remetske Ivana Krstitelja Rangera u Remetama“, Radovi instituta za povijest umjetnosti 29. Zagreb, str. 187-200. Cvetnić, Sanja. 2006. „Slikarska djela Ivana Krstitelja Rangera na pjevalištu crkve u Lepoglavi (1735-1737)“ Radovi instituta za povijest umjetnosti 30. Zagreb, str. 141-162. 394
Bibliografija Dejan Pernjak՛. Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Cvetnić, Sanja. 2008. „loannes Baptista Rangger ֊ Natione Tirolensis“, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 32. Zagreb, str. 225-236. Cvetnić, Sanja. 2016. „Pavlinski redovnik i slikar Ivan Krstitelj Ranger (1700. - 1753.)“, u: Lovorka Čoralić, i ostali (uredili), Ljudi 18. stoljeća na hrvatskom prostoru: od plemića i crkvenih dostojanstvenika do težaka i ri bara. Zagreb: Hrvatski institut zapovijest, str. 578-585. Cvitanović, Đurđica. 1973. „Povijest i barokna obnova pavlinskog sa mostana i crkve BI. Dj. Marije Snježne u Kamenskom“, u: Branko Lučić (urednik), Kamenska: crkva i samostan pavlina. Zagreb: Restauratorski zavod Hrvatske, Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 7-41. Cvitanović, Đurđica. 1989. „Slikarstvo pavlinskog kruga u 17. i 18. sto ljeću“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gos podarstvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 165-181. Cvitanović, Đurđica. 1989. „Arhitektura pavlinskog reda u baroknom razdoblju“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, ar hitektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gos podarstvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 111-126. Cvitanović, Đurđica. 1993. „Katalog sakralnih građevina“, u: Žarko Do mijan
(glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 223-237. Cvitanović, Đurđica. 1993. „Pavlinski samostan i crkva sv. Ane“, u: Žar ko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 159-165. Cvitanović, Đurđica. 1996. „Pavlini u Križevcima, gradu svetog Marka Križevčanina“, u: Božica Pažur (urednica), Lepoglavski zbornik 1995. Ra dovi sa znanstvenog skupa Šest stoljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi. Lepoglava 21. listopada 1995. Zagreb: Kajkavsko spravišče, str. 85-95. Dabinović, Antun. 1990. Hrvatska državna i pravna povijest. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. Dobrica, Ladislav (autor izložbe i tekstova). Ivan Zakmardi i njegovo nasljeđe. Izložba u povodu Dana arhiva 11. listopada 2010. Zagreb: Hrvatski državni arhiv. 395
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Dobronie, Leija. 1951. „Topografija zemljišnih posjeda zagrebačkih bi skupa prema ispravi kralja Emerika iz god. 1201.“, Rad Jugoslavenske akade mije znanosti i umjetnosti. Knjiga 283. Odjel za filozofske i društvene na uke. Knjiga 2. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, str. 245-318. Dočkal, Kamilo. „Pavlinski samostan u Križevcima“, u: Građa za povi jest pavlinskih samostana u Hrvatskoj. Rukopis u Arhivu HAZU-a, sign. 16 29 (a). Dočkal, Kamilo. 1944. Diecezanski muzej nadbiskupije zagrebačke, sve zak 2. Zagreb: Tisak narodne tiskare. Dočkal, Kamilo. 2014. Povijest pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije u Lepoglavi. Zagreb: Glas koncila. Dugački, Vladimir. 2004. „‘Doktori neomedicinskog fakulteta’ Baltazara Patačića (1696. - 1719.)“, Gazophylacium 9. Zagreb, str. 5-49. Đurakić, Marko. 2015. Orgulje Bjelovarsko-križevačke biskupije. Bjelovar: Bjelovarsko-križevačka biskupija. Elemér, Mályusz. 1928. „A szlavóniai és horvátországi középkori pálos kolostorok oklevelei az Orszá.[gos] Levéltárban (III. közlemény)“, Levéltári Közlemények 6. Budapest, տէր. 87-203. Elemér, Mályusz. 1930. „A szlavóniai és horvátországi középkori pálo skolostorok oklevelei az Orszá.fgos] Levéltárban (V. közlemény)“, Levéltári Közlemények 8. Budapest, տէր. 65-111. Feletar, Dragutin. 2017. „Učeni pavlin Josip Bedekovič (1688.-1760.) i nje govo djelo“, u: Josip Bedekovič, Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju, prijevod Marko Rašić. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Zavod za
znanstvenoistraživački i umjetni[č]ki rad u Križevcima / Tkalčič Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije / Družba Braća Hrvatskoga Zmaja; Čakovec: Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu / Zrinska garda Čako vec; Samobor: Izdavačka kuća Meridijani, str. 511-532. Feletar, Dragutin; Petrič, Hrvoje. 2008. Općina Đelekovec - povijesnozemljopisna monografija. Samobor: Nakladnička kuća Meridijani. Fišer, Ernest. 1995. „Ivan Ranger kao pejsažist“ u: Božica Pažur (ured nica), Lepoglavski zbornik 1994. Radovi sa znanstvenog skupa Šest stoljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi 17. IX. 1994. Zagreb: Kajkavsko spravišče, str. 137-140· 396
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Glogović, Marko. 1994. „Pavlini u povijesti između monaštva i aposto lata, uz 1650. obljetnicu osnutka prvih eremitskih samostana i 555. obljet nicu pavlinskog reda u Hrvatskoj“, u: Božica Pažur (urednik), Lepoglavski zbornik 1993; radovi sa znanstvenog skupa Šest stoljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi, Lepoglava, 9.10.1993. Zagreb: Kajkavsko spravišče, str. 95-106. Hausner, Gábor. 2012. „Posljednji junak obitelji Zrinski: grof Adam Zrin ski (1662-1691)“, u: Sándor Bene, Zoran Ladić i Gábor Hausner (urednici), Susret dviju kultura - Obitelj Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti. Za greb: Matica Hrvatska, str. 447-462. Herkov, Zlatko. 1971. „Kupljenik - stara hrvatska mjera“, Vjesnik historij skih arhiva u Rijeci i Pazinu 16. Rijeka - Pazin, str. 213-260. Holler, Laszlo. 2010. „A new interpretation on the formation-process of the Pauline order. Some remarks on a charter of Paul, bishop of Veszprém from 1263“, u: Gábor Sarbak (Hrsg.), Der Paulinerorden: Geschichte, Geist, Kultur. Budapest: Szent István Kiadó, տէր. 93՜1Օ3· Holjevac, Željko; Moačanin, Nenad. 2007. Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga carstva u ranom novom vijeku. Za greb: Leykam International. Homen, Zoran. 1997. Vodič kroz zbirke Gradskog muzeja Križevci. Kri ževci: Narodno sveučilište Križevci. Horbec, Ivana; Matasović, Maja; Švoger, λ/lasta (priredile). 2017. Odprotomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj - Knjiga 1: zakono davni okvir. Zagreb: Hrvatski institut za povijest. Horvat,
Anđela. 1982. „Osvrt na urbanističku koncepciju jezgre Križeva ca“, Križevački zbornik 2. Križevci, str. 135-148. Horvat, Anđela; Matejčić, Radmila; Prijatelj, Kruno. 1982. Barok u Hrvat skoj. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, Odjel za povijest umjetnosti centra za povijesne znanosti, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Grafički zavod Hrvatske, OOUR Izdavačka djelatnost, Kršćanska sadašnjost. Horvat, Karlo. 1905. „Ivan Zakmardi, protonotar kraljevstva hrvatskoga“, čitao na sjednici historičko-filologičkoga razreda Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti dne 26. studenoga 1903., Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Knjiga 160. Razredi historičko-filologički i filozofičko-juridički. 63. Zagreb: [Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti], str. 55-115. 397
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Horvat, Rudolf. Povijest Hrvatske. Petrinja: Tiskara Dragutina Benka. Horvat-Levaj, Katarina. 2015. Barokna arhitektura. Zagreb: Naklada Ljevak. Hoško, Franjo Emanuel. „Pavlinske srednje i visoke škole“, u: Đurđica Cvitanovič, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 301-312. Hoško, Franjo Emanuel; Korade, Mijo. 2003. „Školstvo i crkveni redovi“, u: Ivan Golub (uredio), Hrvatska i Europa: Barok i prosvjetiteljstvo, sv. III. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti / Školska knjiga, str. 187201. Hrg, Metod. 1978. „О izvještajima đakovačkih i zagrebačkih biskupa i nadbiskupa u Vatikanskom arhivu“, Croatica Christiana periodica 2. Zagreb, str. 64-75. Husinec, Renata; Delič, Petar. 1999. Gimnazija u Križevcima. Križevci: Matica hrvatska Križevci. Jakič, Vladimir (priredio). 2004. Kamenska župa: Crkva Majke Božje Snježne: Pavlinski samostan: crtice iz povijesti sela kamenske župe: [600. godina : 1404.-2004.]. Cres: Poduzetništvo Jakič. Jeleneié, Miroslav. 2015. „Fragment zidne slike s prikazom sveca u trijum falnoj kočiji iz bivšeg pavlinskog samostana u Lepoglavi“, Portal: godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda 6. Zagreb, str.149-160. Jembrih, Alojz (uredio i slikovne priloge odabrao). Hilarion Gašparoti i njegovo djelo - Zbornik radova sa znanstvenog skupa Hilarion Gašparoti
(1714.-1762.) i njegovo doba, Samobor, 25. listopada 2012. Samobor: Gradska knjižnica. Jembrih, Alojz. 1992. „Antun Raisp, autor hrvatsko-kajkavsko-njemačke gramatike iz 1772.“, u: Stjepan Hranjec (glavni urednik), Hrvatski kajkavski kalendar 1993. Čakovec, str. 131-136. Jembrih, Alojz. 1997. „Tituš Brezovački u kontekstu križevačke temati ke“, Kaj: časopis za književnost umjetnost i kulturu, 2. Zagreb, str. 96-101. Jembrih, Alojz. 1997. Na izvorima hrvatske kajkavske književne riječi: ra sprave i građa iz povijesti hrvatskoga jezika i književnosti. Čakovec: Zrinski. Jukič, Nina. 2010. „Glazbeno-ikonografska analiza anđela svirača na fre skama Ivana Krstitelja Rangera u crkvi sv. Jerolima u Štrigovi“, Arti musices: hrvatski muzikološki zbornik 41/2. Zagreb, str. 221-225. 398
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Karácsony, János. 1922. Szent Ferenc rendjének története Magyarorszag on 1711 -ig, 1. kötet. Budapest: A Magyar Tudományos Akadémia. Katušić, Maja. 2013. „Pregled političkih zbivanja“, u: Lovorka Čoralić (urednica), U potrazi za mirom i blagostanjem - hrvatske zemlje u 18. stolje ću. Zagreb: Matica hrvatska, str. 3-26. Kisbán, Emil. 1938. A magyar Pálosrend története - I. Kötet (1221-1711). Budapest: Pálos Kolostor Kiadása. Kisbán, Emil. 1940. A magyar Pálosrend története - II. Kötet (1711-1786). Budapest: Pálos Kolostor Kiadása. Kolanović, Josip. 1981. „Jedna sporna epizoda iz života Maksimilijana Vr hovca“, Croatica Christiana Periodica 5/7. Zagreb, տէր. ւ-շ8. Kolar, Mira. 2007. Svilarstvo u Hrvatskoj od 18. stoljeća do 1945. godine. Zagreb: Dom i svijet. Korade, Mijo. 1992. „Vjerski, odgojni i književni rad Družbe Isusove“, u: Biserka Rauter Plančić (urednica), Isusovačka baština u Hrvata: u povodu 450-te obljetnice osnutka Družbe Isusove i 500-te obljetnice rođenja Ignacija Loyale. Zagreb: Muzejsko galerijski centar, str. 21-39. Korade, Mijo. 1995. „Franjo Klobusiczky (1748.-1751.)“, u: Franko Mirošević (ur.), Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 399402. Korade, Mijo. 1995. „Ivan Krstitelj Paxy“, u: Franko Mirošević (ur.), Za grebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 413-417. Korade, Mijo. 2005. „Školstvo u Hrvata od 16. do 18. stoljeća“, u: Mirko Valentič, Lovorka Čoralić (urednici), Povijest Hrvata - druga knjiga: Od kra ja 15. st. do kraja Prvog
svjetskog rata. Zagreb: Školska knjiga, str. 331-338. Korade, Mijo. 2009. „Isusovci i pavlini u Varaždinu: prosvjetni, vjerski i kulturni doprinos“, u: Miroslav Šicel, Slobodan Kaštela (glavni urednici), 800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina: 120g.-200g.: Zbornik ra dova s Međunarodnog znanstvenog skupa održanog 3. i 4. prosinca 200g. godine u Varaždinu. Zagreb - Varaždin: Hrvatska akademija znanosti i um jetnosti. Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, str. 121-129. Korunek, Marijana. 2015. Razvoj kompleksa pavlinskega samostana Bla žene Device Marije in Vseh Svetih v Šenkovcu (137g -1786) v luči zgodovin skih in arheoloških raziskav, doktorska disertacija obranjena 16. listopada 2015. na Oddelek za Zgodovino, Filozofska fakulteta, Univerza v Mariboru. Mentor: Andrej Hozjan. Maribor: Filozofska fakulteta, Univerza v Mariboru. 399
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Koščak, Anđelko. 2016. Križevci - Duhovna Baština. Križevci: Župa sv. Ane Križevci. Kovačevič, Jelena. 2004. „Kapela sv. Ivana Krstitelja na Gorici“, u: Marija Mirkovič, Ivo Pervan, Ivan Krstitelj Ranger. Zagreb: INA, Varaždinska bisku pija, Nakladni zavod Matice hrvatske, Meridijani, str: 60-73. Kožul, Stjepan. 2005. Kolnički arhiđakonat: danas Bjelovarsko-kalnički arhiđakonat Zagrebačke nadbiskupije. Zagreb: Društvo za povjesnicu Zagre bačke nadbiskupije Tkalčič. Kreačič, Goranka. 2012. „Prilog za rekonstrukciju povijesti hrvatskih ple mićkih obitelji Tompa de Horzowa i Tompa de Palychna“, Arhivski vjesnik 55. Zagreb, str 117-155. Krleža, Miroslav. 2013. Balade Petriče Kerempuha. Zagreb: Jutarnji list. Krpina, Zdravka. 2015. Leksikon katoličkih redova - muški redovi. Zagreb: Naklada sv. Antuna. Kruhek, Milan. 1989. „Povijesno-topografski pregled pavlinskih samo stana u Hrvatskoj“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Malekovič, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, ki parstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 67-93. Kudelić, Zlatko. 2007. Marčanska biskupija: Hrabsburgovci, pravoslavlje i crkvena unija u Hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini (1611.-1755.). Zagreb: Hr vatski institut za povijest. Kukuljević Sakcinski, Ivan. 1869. „Zapisnici Barona Baltasara Patačića i grofa Adama Oršića od 1691. do 1814.“ Arkiv za povjestnicu jugoslavensku 10. Zagreb, str.
225-318. Künn, Géza. 1893. „Adalékok a keleti nyelvek, irodalmak és utazások történetéhez“, Keresztény Magvető 28. Budapest, տէր. 14-22. Kuzmič, Gustav i suradnici. 2005. Visoko - oaza stare Hrvatske krijeposti i čestitosti. Prilozi za povijest župe i općine Visoko. Varaždinske Toplice: Tonimir; Visoko: Općina Visoko. Laszowski, Emilij. 1899. „Prilozi za povjest hrvatske Krajine. О uredjenju medja Hrvatske naprama Kranjskoj g. 1550.“ Vjesnik krfaljevskog] hrvatskoslavonsko-dalmatinskog Arkiva 8. Zagreb, str. 84-236. Laszowski, Emilij. 1921. Iz prošlosti Vrbovca rodnoga mjesta hrvatskoga bana Petra grofa Zrinskoga: о 300-godišnjici njegovoga rodjena: (1621. -1921.). Zagreb: Tiskara Kuzma Rožmanić. 400
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Laszowski, Emilij. 1937. Adam grof Zrinski: (1662.-1691.) biogravska stu dija: predavanje u Družbi 12^.1937., Poseban otisak iz Vjesnika kraljevskog državnog arkiva u Zagrebu. Zagreb: Družba Braća Hrvatskoga Zmaja I Ti skara Kuzma Rožmanić. Lentié, Ivo (autor izložbe i teksta). 1993. Liturgijsko posuđe iz župa križevačkog područja. Križevci: Gradski muzej Križevci. Lentié, Ivo. 1977. „Specifičnost arhitekture pavlinskih sakralnih objekata u Hrvatskoj u doba Baroka“, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 4. Zagreb, str. 17-36. Lentié, Ivo. 1989. „Reliquiae reliquiarum pavlinskog zlatarstva u Hr vatskoj“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Matekovič, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhi tektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodar stvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 236-247. Lentié, Ivo. 1993. „Katalog sakralnih građevina“, u: Žarko Domijan (glav ni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 223-237. Lentié, Ivo. 1994. „Zlatarstvo“, u: Tugomir Lukšić (glavni urednik), Sveti trag: devetsto godina umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije 1094-1994. Zagreb: Zagrebačka nadbiskupija, Institut za povijest umjetnosti, Muzejsko-galerijski centar, str. 371-404. Levaj Horvat, Katarina. „Tri kapele“, u: Žarko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 187-194.
Lukinović, Andrija. 1992. Povijesni spomenici Zagrebačke biskupije (1395. -1420.), Zagreb: Kršćanska sadašnjost Ljubić, Pere. 1943. Prošlost križevačke gimnazije. Križevci: P.[ere] Ljubić. Markovié, Ksenija. 1993. „Erdovec“, u: Žarko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, տէր. 306-308. Maroević, Ivo. 1973. „Konzervatorsko-restauratorski radovi i istraživanja u crkvi sv. Marije Snježne u Kamenskom kraj Karlovca“, u: Branko Lučić (ured nik), Komensko: crkva i samostan pavlina. Zagreb: Restauratorsid zavod Hr vatske, Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 41-65. Matijevič, Milan. 2005. „Evaluacija u odgoju i obrazovanju“, Pedagogij ska istraživanja 2/2. Zagreb, str. 279-297. 401
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Mažuran, Ive. 1998. Hrvati i Osmansko carstvo. Zagreb: Golden marketing. Mikšić, Vlado. 2013. Der Josephinismus in der Diözese Zagreb zwischen 1780 - 1790, doktorska disertacija obranjena na Studium der Katholischen Theologie Sveučilišta u Beču 2013 godine. Mentor: Karl Heinz Frani. Wien: Studium der Katholischen Theologie. Miletič, Drago. 1995. „Konzervatorsko-restauratorska istraživanja i rado vi u unutrašnjosti lađe crkve sv. Marije u Lepoglavi“, u: Božica Pažur (ured nica), Lepoglavski zbornik 1994. Radovi sa znanstvenog skupa Šest stoljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi 17. IX. 1994. Zagreb: Kajkavsko spravišče, str. 119-135. Milosavljevič, Rade. 1989. Leksikon Križevčana. Križevci: Povijesno druš tvo Koprivnica. Miloševič, Sanda. 2004. „Crkva sv. Marije u Lepoglavi“, u: Marija Mirko vič, Ivo Pervan, Ivan Krstitelj Ranger. Zagreb: INA, Varaždinska biskupija, Nakladni zavod Matice hrvatske, Meridijani, str. 74-114. Mirkovič, Marija. 1975. „Barokni program Rangerove stropne slike u fra njevačkom samostanu u Varaždinu“, Godišnjak Gradskog muzeja Varaždin 5. Varaždin, str. 97-106. Mirkovič, Marija. 1979. „Slikarstvo lepoglavskih pavlina“, Kaj: časopis za književnost umjetnost i kulturu 6. Zagreb, 1-70. Mirkovič, Marija. 1987. „Ranger (Rangger), Ivan Krstitelj“, u: Žarko Do mijan (urednik), Likovna enciklopedija Jugoslavije, svezak II. Zagreb: Jugo slavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža, str. 691. Mirkovič, Marija. 1989. „Ivan Krstitelj Ranger i pavlinsko slikarstvo“, u: Đurđica
Cvitanović, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kul tura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjet nički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 127-163. Mirkovič, Marija. 1989. „Skica za pavlinski portret“, u: Đurđica Cvitano vić, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, knji ževnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 351-358. Mirkovič, Marija. 1992. „Ikonološki programi zidnih slika u samostan skim ljekarnama hrvatskih pavlina i franjevaca“, Acta Facultatis medicae Fluminensis 3-4. (Rijeka, str. 119-129. 402
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Mirkovič, Marija. 1994. „Iluzionističko zidno slikarstvo“, u: Tugomir Lukšić (glavni urednik), Sveti trag: devetsto godina umjetnosti Zagrebačke nad biskupije 1094-1994. Zagreb: Zagrebačka nadbiskupija, Institut za povijest umjetnosti, Muzej sko-galerij ski centar, str. 271-300. Mirkovič, Marija. 1996. „Majka Božja Žalosna u crkvi Marije Koruške“, u: Nikola Benger, Kraljica mučenika, preveo Ljudevit Plačko. Križevci: Matica hrvatska, Ogranak Križevci, str. 111-117. Mirkovič, Marija. 1998. „Vrhunac Rangerova iluzionizma u kapeli sv. Jurja nad Lepoglavom“, u: Božica Pažur i Marija Roščić (urednice), Lepoglavski zbornik 1996. Radovi sa znanstvenog skupa Šest stoljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi. Lepoglava 14. rujna 1996. Zagreb: Kajkavsko spravišče, str. 63-75. Mirkovič, Marija. 2004. „Ivan Krstitelj Ranger, majstor slikanja na žbuci“, u: Marija Mirkovič, Ivo Pervan, Ivan Krstitelj Ranger. Zagreb: INA, Varaždin ska biskupija, Nakladni zavod Matice hrvatske, Meridijani, str. 25-57. Mirkovič, Marija. 2016. „Franjevački samostanski sklop u Varaždinu povijesna studija“, Portal: godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda 7. Zagreb, str. 175-192. Nestić, Jasmina. 2015. „The Influence of Andrea Pozzo’s models from His Treatise Perspectivae pictorum atque architectorum on Croatian 18th-Cen tury Illusionist Altarpieces“, Radovi instituta za povijest umjetnosti 39, Za greb, str. 85-98. Ostojčić, Nikola. 2019. „Križevački gospodin priatei y Patron Ivan Zakmardi: filantropska ostavština na području
sjeverozapadne Hrvatske“, Cris: časopis povijesnog društva Križevci 21. Križevci, str. 97-104. Pajur, Franjo. 2009. „Kako je Vrbovec postao središnje mjesto okolice“, Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu 6. Zagreb), str. 61-76. Pajur, Franjo. 2016. „Rakovec (Rokonuk) kao središnji posjed okolice“, Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu 3-4. Zagreb, str. 87-116. Pálosfalvi, Tamas. 2014. The Noble Elite in the County of Körös (Kri ževci) 1400-1126. Budapest: MTA Bölcsészettudományi Kutatóközpont, Történettudományi Intézet. Pavieš, Ranko. 2010. „Opis međa i posjeda između Lonje i Glogovnice u 13. i 14 stoljeću“, Cris: časopis povijesnog društva Križevci 12. Križevci, str. 7-20. Pavieš, Ranko. 2020. Križevački, kolnički i vrbovečki kraj u srednjem vi jeku. Koprivnica: Meridijani - Nakladnička kuća, Križevci: Zavod za znan- 403
Bibliografija Dejan Pernjak·. Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima stvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije u Kri ževcima. Peklić, Ivan. „Posjed Dijankovec od 14. do 18. stoljeća“, Cris: časopis povi jesnog društva Križevci 7. Križevci, str. 105-112. Peklić, Ivan. 1995. „Kulturna i prosvjetna djelatnost pavlina u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Križevce“, Croatica Christiana Periodica 19/35. Zagreb, տէր. 63-72. Peklić, Ivan. 2010. „O križevačkim i mađarskim pavlinima u hrvatskoj pavlinskoj provinciji“, Cris: časopis povijesnog društva Križevci 12. Križevci, str. 226-233. Peklić, Ivan. 2015. „Križevci tijekom povijesti (kratka povijest grada)“, Zbornik Jankovič 1. Daruvar, str. 219-231. Peklić, Ivan. 2017. Hrvatski svetac: Sveti Marko Križevčanin, Zagreb Križevci: Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-kri ževačke županije u Križevcima. Peričić, Denis. 1998. „Motiv Indijanca na stropnoj slici Ivana Rangera u franjevačkom samostanu u Varaždinu“, u: Božica Pažur i Marija Roščić (urednice), Lepoglavski zbornik 1996. Radovi sa znanstvenog skupa Šest sto ljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi. Lepoglava 14. rujna 1996. Zagreb: Kaj kavsko spravišče, str. 75-80. Pernjak, Dejan. 2019. „Posjedovni odnosi križevačkih pavlina i lokalnog stanovništva na primjeru posjeda Lemeš i Erdovec“, Cris: časopis povijesnog društva Križevci 21. Križevci, str. 5-15. Pernjak, Dejan. Smiljanič, Vlatko. 2017. „Tragovima pavlina u Špišić Bu kovici: Ordo fratrum s. Pauli Primi Eremitae in Bakwa Inferior“, Croatica Christiana Periodica 80.
Zagreb, տէր. 17-29. Petrič, Hrvoje. 2010. „Studenti iz hrvatskih zemalja na sveučilištu u Olo mucu u ranome novom vijeku (1589.-1781.) s posebnim osvrtom na studente križevačkog kraja“, Cris: časopis povijesnog društva Križevci 12. Križevci, str. 221-225. Petrić, Hrvoje. 2012. Pogranična društva i okoliš - Varaždinski generalat i Križevačka županija u 17. stoljeću. Samobor: Izdavačka kuća Meridijani / Zagreb: Društvo za hrvatsku i ekonomsku povijest i ekohistoriju. Petrić, Hrvoje. 2014. Prilozi za popis župa i upravitelja Podravine od sre dine srednjeg vijeka do 20. stoljeća, Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja 13. Koprivnica, str. 218-223. 404
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Petrič, Hrvoje; Holjevac, Željko; Karaula, Željko. 2013. Povijest Bjelovara - od početaka naseljavanja do kraja Domovinskog rata. Zagreb - Bjelovar: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad. Pisk, Silvija. 2016. Pustinjaci podno Garić planine. Zagreb: Leykam Inter national. Plačko, Ljudevit. 2007. „Pečat slobodnog i kraljevskog grada križevačkog uje dinjenog 1752.“, Cris: časopis povijesnog društva Križevci 9. Križevci, str. 170-178. Pleše, Tajana. 2010. Arheološki kontekst srednjovjekovnih pavlinskih sa mostana sjeverozapadne Hrvatske, doktorska disertacija obranjena 20. rujna 2010. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Mentor: Željko Demo. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Porter-Szucs, Brian. 2011. Faith and Fatherland: Catholicism, Modernity, and Poland. Oxford University Press. Premrl, Danijel. Kurelac, Iva. 2012. „Sveti Ivan Pustinjak u hrvatskoj hi storiografiji i ikonografiji 17. і 18. stoljeća“, Crotica Christiana Periodica 6g. Zagreb, str. 11-31. Puškadija-Ribkin, Tatjana. 1994./95. „Njemačka gramatika Antuna Raispa iz 1772. godine“, Vrela i prinosi: zbornik za povijest Isusovačkoga reda u hrvatskim krajevima I Fontes et studia: históriáé Societatis lesu in finibus Croatorum 20. Zagreb, տէր. 17-28. Quien, Gudio. 1989. „Katalog: slikarstvo, kiparstvo, namještaj, metal, tekstil, oslikana pozlačena koža, keramika, isprave i knjige, popis arhivalija“, u: Đurđica Cvitanovič, Vladimir Malekovič, Jadranka
Petričevič (urednici), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Za greb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 391-502. Ratančič, Bernarda; Miloševič, Vladanka. „Prilog poznavanju povijesti franjevačke ljekarne u Varaždinu“, Portal: godišnjak Hrvatskog restaurator skog zavoda 7. Zagreb, str. 193-208. Razum, Stjepan. 1995. „Osvlad Thuz od Sv. Ladislava 1466-1499.“, u: Fran ko Mirošević (ur.), Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 207-220. Reitzner, Viktor. 1952. Alt Wien Lexikon für Österreichische und Südde utsche Kunst und Kunstgewerbe. III. Band: Edelmetalle und deren Punzen. Wien: Selbstverlag. 405
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Renz, Carolyn. 1998. Schönheit alter Möbel im Verbogenen. Wien: Österreichischer Kunst- und Kulturverlag. Repanić Braun, Mirjana. 1993. „Katalog sakralnih građevina“, u: Žarko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povi jest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 223-237. Repanić Braun, Mirjana. 1993. „Slikarstvo“, u: Žarko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 209-217. Repanić Braun, Mirjana. 1994. „Oltarne slike Ivana Krstitelja Rangera u crkvama i kapelama u Klenovniku i Donjoj Voći“, Radovi instituta za povijest umjetnosti 18. Zagreb, str. 67-72. Sabljar, Vinko (uredio). 1866. Miestopisni riečnik kraljevinah Dalma cije Hervatske i Slavonije / Vinzenz Sabljar, Orts-Lexikon der Königreiche Dalmatien, Kroatien und Slavonien. U Zagrebu: Nakladom i bérotiskom A.Įntuna] Jakiča. Sakcinski, Ivan Kukuljević. 1854. „Dogadjaji Medvedgrada s obrisom“, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku knjiga 3. Zagreb, str. 13-133. Schulz, Christian Norberg. 1979. Architettura Barocca. Milano: Electa. Sekulič, Ante. 1986. Remete - pavlini u Hrvatskoj. Zagreb: Kršćanska sa dašnjost. Sekulič, Ante. 1989. Pregled povijesti pavlina“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hr vatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književ nost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, 31-40.
Sekulič, Ante. 1989. „Pavlinski vrhovni poglavari“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hrvat skoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književ nost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 373-376. Sekulič, Ante. 1994. „Hrvatski pavlini na stolici zagrebačkih biskupa“, u: Zdenko Balog (urednik), Lepoglavski zbornik 1993: radovi sa znanstvenog skupa Šest stoljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi, Lepoglava, 9.10.1993. Zagreb: Kajkavsko spravišče, str. 10-17. Sekulič, Ante. 1994. Olimje v 17. In 18. stoletju. Podsreda: Zavod spomin ski park Trebče. 406
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Sekulić, Ante. 1995. „Simun Bratulić 1603-1611.“, u: Franko Mirošević (ur.), Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 285-294. Sekulić, Ante. 1996. „Nikola Benger (1695. - 1766.)“, u: Nikola Benger, Kraljica mučenika, preveo Ljudevit Plačko. Križevci: Matica hrvatska, Ogranak Križevci, str. 119-122. Sekulić, Ante. 1996. „Srednja i visoka učilišta hrvatskih pavlina“, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 43/44. Zagreb, str. 327-342. Sekulić, Ante. 1997. „Sustav visokoškolskog odgoja hrvatskih pavlina“, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 45/46. Zagreb, str. 219-242. Sekulić, Ante. 1997. Pavlinski prinosi hrvatskoj književnosti. Zagreb: Sekcija DHK֊a i Hrvatskoga PEN-a za proučavanje književnosti u hrvat skom iseljeništvu. Prinosi za povijest književnosti u Hrvata, knj. 6. Seling, Helmut. 1980. Die Kunst der Augsburger Goldschmiede 15291868. 3 Bände und Supplementband zu Band 3. München: Beck. Smiljanič, Irena. 2016. „Grkokatolički prelat Bazilije Božičković (1719.1785.)“, u: Lovorka Čoralić i ostali (uredili), Ljudi 18. stoljeća na hrvatskom prostoru: od plemića i crkvenih dostojanstvenika do težaka i ribara. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, str. 209-2015. Stará, Dagmar. 1977. Zinnmarken aus aller Welt. Praha: Hanau o. J., Verlag Werner Dausien. Stipišić, Jakov; Miljen, Šamšalović. i960. Isprave u Arhivu Jugoslaven ske akademije: inventar, Zbornik Historijskog instituta Jugoslavenske aka demije 3. Zagreb, str. 563-643. Świdziński, Sebastian.
1968. „Die Augustinusregel im Pauliner-Orden“, Augustiniána, 18, տէր. 29-38. Šanjek, Franjo. 1996. Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. Zagreb: Kr šćanska sadašnjost. Šufflay, Milan pl. „Iz arkiva ug. narodnog muzeja“, Vjesnik kr. [aljevskog] hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog Arkiva 8. Zagreb, 155-186. Tarbuk, Nela. 1989. „O radovima pavlinskih stolara“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pa vlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Zagreb: Glo bus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 267-277. Tarbuk, Nela. 2004. „Barokni ormari u zavjetnoj crkvi sv. Marije Je ruzalemske na Trskom vrhu«, Radovi instituta za povijest umjetnosti 28. Zagreb, str. 232-241. 407
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Tarbuk, Nela. 2013. Crkveni namještaj 17. i 18. stoljeća u redovničkim cr kvama kontinentalne Hrvatske, doktorski rad obranjen na Filozofskom fa kultetu Sveučilišta u Zagrebu 2013. godine. Mentor: Sanja Cvetnić. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tinódi, Ivan. 2006. „Križevačke ciglane“, Cris: časopis povijesnog društva Križevci 8, str. 108-139. Tkalčič, Ivan Krstitelj. 1888. „О više stanju nastave u hrvatskoj prije, a osobito za Pavlinah“, čitao na svečanoj sjednici Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti dne 19. prosinca 1885., Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Knjiga 93. Razredi historičko-filologički i filozofičkojuridički. 23. Zagreb: [Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti], str. 78-104. Tvrtković, Tamara. 2008. Između znanosti i bajke - Ivan Tomko Mrnavič. Zagreb: Hrvatski institut za povijest; Šibenik: Gradska knjižnica Juraj Šižgorić. Vanino, Miroslav. 1969. Isusovci i hrvatski narod. - I: Rad u 16 stoljeću; Zagrebački kolegij. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove. Vanino, Miroslav. Isusovci i hrvatski narod - II: Kolegiji dubrovački, riječki, varaždinski i požeški. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove. Varga, Júlia. 2004. Ungarländische Studenten an den kleineren Univer sitäten und Hochschulen des Habsburger Reiches, 1560-1789. Budapest: Eötvös Loránd Tudományegyetem Levéltára. Verster, Arnoldus Johan George. 1966. Das Buch vom Zinn. Hannover: Fackelträger Verlag. Vidačić, Kvirin. 1886. Topografično-poviestne crte
slobjodnog] i kr.jaljevskog] grada Križevca. Križevci: Tiskara G.[ustava] Neuberga, preti sak, Ogranak Matice hrvatske Križevci, 1993. Weinrich, Lorenzo. 2000. „Santo Stefano Rotodno. Der römische Paulinerkonvent , u: Kaspar Elm (Hrsg.), Beiträge zur Geschichte des Paulinerordens. Berlin: Duncker Humblot, տէր. 191-202. Wolff Zubović, Martina. 2017. Tipologija i podrijetlo ornamentike na dr venim oltarima 17. i 18. stoljeća na području sjeverozapadne Hrvatske - recep cija, primjena i razvoj motiva, doktorski rad obranjen na Filozofskom fakul tetu Sveučilišta u Zagrebu 23. lipnja 2017. godine, sv. 2. Mentorica: Mirjana Repanić Braun. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 408
Bibliografija Dejan Pernjak՛. Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Zdjelar, Buga. 2003. „Povijest pavlinskog školstva u Hrvatskoj“, Lucius: zbornik radova Društva studenata povijesti Ivan Lučić-Lucius 3. Zagreb, str. 81-139. Zvonar, Ivan. 1994. „Uloga pavlina u dokazivanju hrvatskog značenja Međimurja“, u: Zdenko Balog (urednik), Lepoglavski zbornik 1993: radovi sa znanstvenog skupa Šest stoljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi, Lepoglava, 9.10.1993. Zagreb: Kajkavsko spravišče, str. 51-60. Mrežne stranice Petrič, Hrvoje. Župnici rođeni u Koprivnici vode koprivničku župu, epodravina.hr [https://epodravina.hr/zupnici-rodeni-koprivnici-vode-koprivnicku-zupu-28-12-2016/], posjećeno, 20. srpnja 2017. Hrvatska enciklopedija • Batthyány, Adam IL, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx 710=6296], posjećeno 31. siječnja 2018. • Čikulin, Ivan Franjo (loannes Franciscus Chiculin), [http://www.enciklopedija.hr /natuknica.aspx?ID=i3388], posjećeno 15. veljače 2019. • Draskovic, Josip Kazimir [http://www.enciklopedija.hr /natuknica. aspx?ID=i6i93], posjećeno, 15. veljače 2019. • Esterházy, Josip [http ://www.encildopedija.hr/natuknica.aspx?ID=i8426], posjećeno 14. veljače 2019. • Gašparoti, Hilarion, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx ? id=2i359], posjećeno 12. veljače 2019. • intarzija [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=2758i, pre gledano 10. srpnja 2018. • jutro (ral, dan oranja), [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica. аѕрх?ГО=29бзз], posjećeno, 20. srpnja 2017. Baričević, Doris. „Königer, Aleksije (Alexius, Joseph)“, Hrvatski biografski leksikon
[http://hbl.lzmk.hr/ clanak.aspx?id=9869], posjećeno 2. veljače 2019. Buturac, Josip. „Šimun Bratulić“, Hrvatski biografski leksion, [http://hbl. lzmk.hr/clanak .aspxľid =2733], posjećeno 10. veljače 2019. Jembrih, Alojz. „Krištolovec Ivan (Christolovecz, Kristolovec, Kristolovecz, Kristolovez, Krisztolovecz; Joannes, János, Giovanni)“, Hrvatski biografski lek sikon [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=ni69], posjećeno 7. ožujka 2019. Palanović, Elizabeta. „Čikulin, Ivan Franjo“, Hrvatski biografski leksikon, [http://hbl.lzmk.hr/ clanak.aspx?id=4O49], posjećeno 15. veljače 2019. 409
Bibliografija Dejan Pernjak՛. Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Palanović, Elizabeta. „Hilarion Gašparoti“, Hrvatski biografski leksikon, [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6648], posjećeno 12. veljače 2019. Palanović, Elizabeta. „Josip Bedekovič Komorski“, Hrvatski biografski lek sikon [http://hbl.lzmk.hr/clanak. aspx?id=i566], posjećeno 25. veljače 2019. Radaus, Tatjana. „Erdödy, Nikola III. (Erdeodij, Erdeody, Erdeődy, Erdeüdy; Nicolaus)“ Hrvatski biografski leksikon [http://hbl.lzmk.hr/clanak . aspx?id=57i9], pregledano 1. veljače 2018. godine. Radaus, Tatjana. „Esterházy Josip“, Hrvatski biografski leksikon, [http:// hbl.lzmk.hr/clanak. aspx?id=575Ó], posjećeno 14. veljače 2019. Ratković, Milan i redakcija. „Brezovački Tito (Brezovachky Titus, Brezovatsky Tituš, Baltazar)“ Hrvatski biografski leksikon [http://hbl.Izmk.hr/ clanak.aspx?id=28o2], posjećeno 28. veljače 2019. Simoniti, Marjetica. „Leopold Vogtner“, Slovenski biografski leksikon, [http://www.slovenska-biografija.si/oseba/sbi8o5669/ ], pregledano 28.6.2018. Skenderović, Robert i Redakcija. „Kolonie Leopold“, Hrvatski biografski leksikon, [http://hbl.lzmk.hr/clanak. aspx?id=233], posjećeno 31. siječnja 2018. Švab, Mladen. „Draskovic, Josip Kazimir“, Hrvatski biografski leksikon [http://hbl.lzmk.hr/ članak. aspx?id=5366], posjećeno 15. veljače 2019. 410
|
| adam_txt |
Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Sadržaj Uvod. 15 Križevci u vrijeme pavlina - kratak pregled društveno-privrednoga razvoja.19 Kratak pregled povijesti Reda sv. Pavla, prvoga pustinjaka (1215. - 1786.). 29 Dolazak pavlina na hrvatski prostor. 33 Osnivanje pavlinskoga Samostana sv. Ane u Križevcima. 43 Ivan Zakmardi Dijankovečki i dolazak pavlina u Križevce. 43 Pavlini stječu posjed Majurec (Kapelanšćicu). 55 Stjecanje posjeda na području Križevaca. 56 Odnos gradskih vlasti i pavlina. 70 Sukob pavlina i predijalista zagrebačkoga biskupa. 74 Pavlini u posjedu Dijankovca. 75 Dijankovec prije pavlina. 75 Dijankovec u vrijeme pavlina. . 84 Odnos križevačkih pavlina s plemićima na primjeru posjeda u Rakovcu, Dropčevcu i Preseki. 91 Rakovec, Dropčevec i Preseka prije
pavlina. 91 Ivan Zakmardi Dijankovečki dolazi u posjed Rakovca i Dropčevca. 99 Pavlini u Rakovcu u vrijeme Zrinskih i Erdödyja. 99 Rakovec u vlasti Zagrebačkoga kaptola po prvi puta. 102 Ban Adam Batthyány dolazi u posjed Rakovca. 104 Rakovec ponovno u vlasništvu Zagrebačkoga kaptola. 105 Baltazar Patačić preuzima Rakovec.107 Aleksandar Patačić u vlasništvu Rakovca. 110 Ivan Patačić mijenja Rakovec za Preseku. 112 Križevački pavlini u Preseki. 113 Odnos grkokatolika i križevačkih pavlina.114 7
Dejan Pernjak՛. Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Posjedi Erdovec i Lemeš u vrijeme pavlina. 117 Špiranec i Sveti Martin u vrijeme pavlina. . 127 Pavlini u posjedu Gregurovec. 137 Gradnja samostana i utjecaj na urbani izgled Križevaca. 141 Specifičnost pavlinskoga Samostana sv, Ane. 148 Kompleks pavlinskoga Samostana sv. Ane u Križevcima. 157 Arhitektura samostana. 157 Profana arhitektura. 161 Inventar pavlinskoga Samostana sv. Ane u Križevcima. 163 Liturgijski predmeti.166 Monstrance. 166 Ciboriji. 170 Kaleži. 170 Pacifikali. 176 Ampulice za vino i vodu.178 Pladanj s vrčem.180 Pastoralni
štap. 181 Relikvij ari. 184 Relikvijar svetoga Marka Križevčanina. 184 Relikvijar Sv. Križa (I). 186 Relikvijar Sv. Križa (II). 187 Navikula. 187 Vječno svjetlo. 187 Ostala oprema pavlinskoga Samostana sv. Ane u Križevcima. 188 Ormar u sakristiji.190 Propovjedaonica biskupa Jurja Branjuga. 194 Slikarska djela.196 Grešnica na mukama. 196 Tri pavlina. 198 Mučenje sv. Erazma. 200 Vjera, Ufanje i Ljubav. 203 Oltarna slika sv. Ane. 205 Skidanje Krista s križa. 207 Sv. Ivan Nepomuk. 207 Smrt sv. Franje Ksaverskoga. 208 8
Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Gabrijel Taller. 211 Sv. Ivan pustinjak. 213 Blaženi Kajetan Mlinaric. 215 Blaženi Matija Eskanel. 216 Dvadeset i pet mučenika. 217 Ivan Krstitelj Ranger u Križevcima. 219 Općenito о Ivanu Krstitelju Rangera. 219 Značajke Rangerova stila. 223 Djela Ivana Krstitelja Rangera u pavlinskome Samostanu sv. Ane u Križevcima.225 Posljednja večera. 228 Raspeće s Majkom Božjom u sakristiji.230 Kapela sv. Florijana i Ivan Krstitelj Ranger.232 Oltarna pala sv. Florijana. 233 Crkva Blažene Djevice Marije Žalosne u Koruškoj.235 Postanak crkve Blažene Djevice Marije Žalosne u Koruškoj. 236 Pavlinsko slikarstvo u crkvi Blažene Djevice Marije
Žalosne u Koruškoj.241 Glavni oltar sa slikom Svete Obitelji. 244 Kapela sv. Ivana Nepomuka. 245 Kapela sv. Vurija. 247 Pavlinsko kiparstvo u Križevcima.249 Aleksije Königer. 252 Pavlinska gimnazija u Križevcima i njezina ostavština. 257 О početcima pavlinske obrazovne aktivnosti. 257 Osnutak gimnazije u Križevcima. 266 Pavlinski Samostan sv. Ane u Križevcima kao locus credibilis. 297 Zajmovi križevačkih pavlina plemstvu i dragima. 305 Legati i misne zaklade pavlinskoga Samostana sv. Ane. 313 Životopisi križevačkih pavlina. 321 Atanazije Ankellin. 321 Augustin Arky. 321 Franjo Balog. 321 Adalbert
Barberić.322 Josip Ambrozije Bedečić. 322 9
Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Josip Bedekovič Komorski. 323 Benedikt Begri. 326 Baltazar Belajec. 326 Nikola Benger. 326 Adalbert Blažun. 331 Donat Bocak. 331 Bruno Bogdan.332 Emerik Borovec. 332 Titus Brezovački. 333 Stjepan Demšić mlađi. 333 Mihael Dúbravskí.334 Benicije Fekeša. 334 Aleksandar Ferencié. 334 Stjepan Fištrović.334 Celestin Gašparoti. 335 Jakov
Gaščić. 336 Juraj Gegač. 336 Egidije Genner. 336 Antun Gietler. 337 Franjo Grabantović.337 Juraj Gradečak. 338 Martin Gruber. 338 Alojzije Grujiča.338 Adalbert Horvat.339 Melkior Horvat.339 Juraj Humski. 339 Ivan Budimir Jármié. 340 Tomo Jelenszky. 340 Franjo Ladislav Josepovié. 340 Ivan Adam Katanec.341 Franjo Ksaver Antun Kincher.
342 Nikola Klanjčec. 342 Jakov Koller. 343 Juraj Koščević. 343 Franjo Kovačič. 343 Petar Kovačič. 344 10
Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Pavao Krainay. 345 Marko Krajačić. 345 Ivan Krištolovec. 345 Luka Kron. 346 Cipri) an Krupčević.346 Juraj Lacković.346 Nepomuk Lacković.347 Donat Lisjak. 347 Stjepan Magie.347 Juraj Hrizostom Marković. 347 Stjepan Martinek. 348 Petar Martinović. 349 Ignacije Matkovič. 350 Ćiril Novak. 350 Jakov Obostranec. 350 Demetrije
Orosz. 351 David Paragy. 351 Antun Bernard Petrinić. 351 Aleksander Prekmurec. 351 Matija Prelogović. 352 Euzebije Plušćak. 352 Klement Pichler. 352 Silvestar Petkovič. 352 Dionizije Rački. 352 Kazimir Radičevič. 353 Aleksije Ribarič. 353 Vjenceslav Ritzinger. 353 Juraj Ciprijan Rock. 354 Ivan Rohonczy. 354 Rupert Rožman. 354 Franjo Ksaver Sabolič.355
Petar Saie. 355 Grgur Salaj. 355 Andrija Zoerand Sandorič. 356 Rafael Sečen. 356 Ivan Selegović. 356 π
Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Tomo Siraić.357 Franjo Kasaver Sirčić.357 Marko Silvester.358 Aleksije Stančević.358 Franjo Stibelli.358 Adrijan Strotzinger.358 Augustin Stručić.358 Bartol Stručić.359 Jakov Stručić.359 Hrizostom Stupić.359 Stanislav Špišić. 360 Pavao Špoljarić.360 Tomo Štos.360 Petar Zoerard Švagelj. 361 Emerik Švelić.362 Franjo
Valenteković stariji. 362 Franjo Valenteković mlađi. 362 Kajetan Vangelić.363 Hilarion Vrapčević.363 Ciprijan Vrbanič.363 Rudolf Wirer. 364 Matej Zanič.364 Juraj Zdešić.364 Franjo Teodor Žakić. 365 Zaključak. 367 Sažetak.371 Prilozi. 381 Bibliografija. 385 Životopis autora. 411 Kazalo imena. 413
12
Sažetak Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima SAŽETAK Pavlini ili Red sv. Pavla Prvog pustinjaka crkveni je red koji je nastao u južnoj Ugarskoj početkom 13. stoljeća, a vrlo brzo prvi pavlini javljaju se i na hrvatskim prostorima (Remete 1240. ili 1247., Dubica 1244.). Red je služ beno priznat 16. studenoga 1328. godine bulom Per sánete contemplationis studium pape Ivana XXII. (1316. - 1334.) i polako prerasta iz pustinjačkog u samostanski red. Najviše pavlinskih samostana na hrvatskom prostoru po dignuto je tijekom 14. stoljeća, npr.: 1301. godine Bakva (Donja Bukovica) kod Virovitice (danas Špišić Bukovica), 1303. godine Samostan sv. Petra u Zlatu (Petrova gora), u Čakovcu, 1375. godine. Tamošnji se samostan prvo zvao Samostan Majke Božje i Svih Svetih, a kasnije sv. Helene. Sjeverno od Bjelovara na obroncima Bilogore utemeljena je pavlinska zajednica u Strezi 1374. godine (Samostan Svih Svetih). Godine 1400. godine osnovan je najjači, najznačajniji i najutjecajniji samostan, onaj Blažene Djevice Marije u Lepoglavi. Pavlinski samostan sv. Ane u Križevcima nastao je u posljednjem valu širenja pavlina nakon prestanka osmanlijske opasnosti sredinom 17. stolje ća. Za osnivanje pavlinskog samostana sv. Ane u Križevcima najzaslužniji je protonotar Hrvatskog kraljevstva Ivan Zakmardi Dijankovečki, koji je na neki način želio pomoći razvoju svojega grada nakon prestanka osmanlijske opasnosti i pomicanje granica dalje na istok. Budući da je u križevačkom Do njem gradu boravila i vojna posada Zakmardi je odlučio u tom dijelu sagra diti crkvu i samostan
kako bi se u gradu čitalo više svetih misa i dijelili sveti sakramenti. Budući da su se pavlini pokazali kao vrsni duhovnici, a imali su pravo glasa na Hrvatskom i Ugarskom saboru, Zakmardi se odlučio za njih te s generalom reda Pavlom Ivanovičem dogovara realizaciju svoje namjere. Ivanovič je odredio da sve detalje dogovori generalni vikar Martin Borković, koji sa Zakmardijem pred sucem Donjeg grada Ivanom Prosenjakom i dva naest gradskih zastupnika sklapa zakladni ugovor u kojem pavlinima daruje brojne posjede, ali im ujedno uvjetuje i osnivanje škole u kojoj će uz domaću podučavati i vlašku mladež. Nakon što je riješen spor s franjevcima, koji su svoj samostan imali u Gornjem gradu, zagrebački biskup Petar Petretić 20. travnja 1667. godine izdaje službenu dozvolu pavlinima za ulazak u Donji 371
Sažetak Dejan Pernjak՛. Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima grad i početak njihovog djelovanja. Iako je Zakmardi ostavio pavlinima bo gatu ostavštinu, pavlini nastavljaju sa stjecanjem posjeda na području Kri ževaca, ali i šire okolice. Naime, do raznih posjeda i dragocjenosti, a koja im je bila potrebna prvenstveno za fùnkcioniranje škole, dolazili su raznim mi snim zakladama, legatima i zajmovima, ali i raznim donacijama. Na primje ru posjeda u Dijankovcu, Rakovcu, Dropčevcu, Preseki, Erdovcu, Lemešu, Špirancu, Svetom Martinu i Gregurovcu monografija prikazuje međusobne odnose križevačkih pavlina, lokalnog stanovništva i raznih plemićkih obite lji kao što su Zrinski, Frankopani, Batthynáy, Patačići, Erdödy, ali i odnose sa Zagrebačkim kaptolom i grkokatolicima. Pavlinski samostan u Križevcima jedinstven je po tome što je jedini pa vlinski samostan koji je od temelja podignut unutar gradske utvrde i kao takav utjecao je na urbani izgled same stare gradske jezgre, a što je vidljivo i dan danas. Gradnju zidanog zdanja započeo je prior Stjepan Fištrović 1699. godine, a svoj konačan oblik samostan dobiva 1721. godine u vrijeme priora Stjepana Demšića mlađeg, kada je podignut zvonik. Stilski, umjetnički i ar hitektonski pravac u kojem nastaje samostan sv. Ane u Križevcima omeđen je razdobljem baroka. Samostan je bio predviđen za djelovanje 12 redovnika, u 37 prostorija, ali u popisu iz 1770, godine vidimo da je u samostanu znalo boraviti i po 15 redovnika. Što se tiče inventara samostana, nije previše sa čuvano. Naime, nakon ukinuća reda 1786. godine u samostan
se seli župa Svetog Križa, a dio samostana otkupljuje gradski Magistrat. Također, neki smatraju da je dio inventara otpremljen i u Ugarsku. Dio inventara je danas dostupan u samoj crkvi i župskim prostorima župe sv. Ane, Dijecezanskom muzeju u Zagrebu, Gradskom muzeju u Križevcima kao i u budućem mu zeju Bjelovarsko-križevačke biskupije. Što se tiče umjetnika, križevački sa mostan krasila su djela Gabrijela Tallera, Ivana Krstitelja Rangera, Aleksija Königera i drugih. Pod pavlinskim utjecajem 1726. godine podignuta je i cr kva Blažene Djevice Marije Žalosne u Koruškoj, a koju je u svojem djelu Kra ljica mučenika opjevao najslavniji križevački pavlin Nikola Benger. Pavlinska niža gimnazija u Križevcima je jedna od najznačajnijih institucija koja je do tada osnovana u Križevcima, a njezino djelovanje posebnom diplomom odobrio je kralj Leopold I. 1675. godine. Gimnazija je slijedila, kao i ostale pavlinske gimnazije, isusovački Ratio studiorum, te je prema toj kategoriza ciji bila niža gimnazija koja je imala četiri razreda parva, principia, gramma tica i syntaxa. Iz pavlinske gimnazije kasnije se razvila Opća pučka te kasnije 372
Sažetak Dejan Parnjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Narodna i trivijalna škola. Pavlinski samostan u Križevcima djelovao je i kao locus credibilis, odnosno vjerodostojno mjesto gdje su privatne osobe mogle pohranjivati svoje spise i dragocjenosti, a to su činili kako plemići tako i puk, ali i vojska te ostali kler. Na kraju monografija obrađuje biografije 101 pavlina koji su ili rođeni u Križevcima ili su djelovali u pavlinskom samostanu sv. Ane u Križevcima. Iz svega toga vidljivo je da je kroz 120 godina postojanja pavlinski samostan u Križevcima ostavio neizbježan trag u formiranju kul turne, umjetničke, obrazovne i gospodarske povijesti grada Križevaca. KLJUČNE RIJEČI: Križevci, pavlini, Red sv. Pavla Prvog pustinjaka, Ivan Zakmardi Dijankovečki, Martin Borković, Petar Petretić, Pavao Ivanovic, sv. Ana, Dijankovec, Rakovec, Dropčevec, Preseka, Erdovec, Lemeš, Špiranec, Sveti Martin, Gregurovec, Blažena Djevica Marija Žalosna Koruška, škola, gimnazija, Ratio studiorum, Ivan Krstitelj Ranger, sveti Vurij, sveti Florijan Gabrijel Taller, Aleksije Königer, Josip Bedekovič Komorski, Nikola Benger, Ivan Krištolovec 373
Sažetak Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima ZUSAMMENFASSUNG Die Pauliner oder der Orden des Hl. Paulus des Ersten Einsiedlers ist ein Kirchenorden, der zu Beginn des 13. Jahrhunderts in Südungarn entstand, sehr bald danach tauchten die ersten Pauliner auch in kroatischen Gebieten auf (Remete 1240 oder 1247, Dubica 1244). Offiziell wurde der Orden am 16. November 1328 mit der Bulle Per sánete contemplationis studium von Papst Johannes XXII. (1316 - 1334) anerkannt und wuchs allmählich von einem Eremi-tendasein zu einem Mönchsorden heran. Die meisten Paulinerklöster auf kroatischem Gebiet wurden im 14. Jahrhundert errichtet, zum Bei spiel: 1301 Bakva (Donja Bukovica) bei Viro-vitica (heute Špišić Bukovica), 1303 das Kloster des Hl. Petrus in Zlat (Petrova gora), in Čakovec, 1375. Das dortige Kloster hieß zunächst Kloster der Gottesmutter und Allerheili-gen, später der Hl. Helena. Nördlich von Bjelovar, an den Hängen von Bilogora, wurde 1374 die Paulinergemeinde in Streza gegründet (Allerheiligenklos ter). Im Jahr 1400 wurde das bedeutendste und einflussreichste Kloster, das der Heiligen Jungfrau Maria in Lepoglava, gegründet. Das Paulinerkloster der Hl. Anne in Križevci entstand in der letzten Welle der paulinischen Ex pansion, nach der Bedrohung durch die Osmanen, in der Mitte des 17. Jahr hunderts. Der größte Verdienst zur Gründung des Paulinerklosters der Hl. Anne in Križevci, gehört Ivan Zakmardi Dijankovečki, dem Protonotar des Königreichs Kroatien, der in gewis-ser Weise somit nach Ende der osma nischen Gefahr und der Verschiebung der Grenzen
wei-ter nach Osten zur Entwicklung seiner Stadt beitragen wollte. Da sich im unten gelegenen Teil der Stadt Križevci auch eine militärische Formation befand, beschloss Zak mardi, in diesem Teil eine Kirche und ein Kloster zu errichten, damit in der Stadt mehr heilige Mes-sen gelesen und heilige Sakramente verteilt werden konnten. Da sich die Pauliner als hervor-ragende Geistliche erwiesen haben, und im kroatischen und ungarischen Landtag stimmbe-rechtigt waren, ent schied sich Zakmardi für sie und verhandelte mit dem Stellvertreter des Di özesanbischofs Pavlo Ivanovič, über die Verwirklichung seines Vorhabens. Ivanovic ord-nete an, dass alle Details von Generalvikar Martin Borković vereinbart werden, der darauf mit Zakmardi vor Richter Ivan Prosenjak und 377
Sažetak Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima zwölf Vertretern der unteren Stadt einen Stif-tungsvertrag abschließt, in dem er den Paulinem zahlreiche Liegenschaften zueignet, aller-dings unter der Bedingung, dass sie eine Schule gründen in der sie neben der einheimi schen auch die Jugend der Vlaher unterrichten. Nachdem der Streit mit den Franziskanern, die ihr Kloster in der Oberstadt hatten, beigelegt war, erteil te der Zagreber Bischof Petar Petretic am 20. April 1667 den Paulinem die Erlaubnis, in der Unterstadt ihre Tätigkeit aufzuneh-men. Obwohl Zakmardi den Paulinem ein reiches Erbe hinterlassen hatte, erwarben die Pau-liner weiterhin Liegenschaften in der Gegend von Križevci sowie in der weiteren Umgebung. Mittels verschiedenen kirchlichen Stiftungen, Vermächtnissen und Leihgaben sowie durch die Hilfeleistung zahlreicher Wohltäter kamen sie zu verschiedenen Besitztümern und Wertgegenständen, die sie in ers ter Linie für den Betrieb der Schule benötigten. Am Beispiel der Güter in Dijankovac, Rakovac, Dropčevac, Preseka, Erdovac, Lemeš, Spirane, Sveti Martin und Gregurovac zeigt die Monographie die gegenseitigen Bezie hungen zwischen den Paulinem von Križevci, der lokalen Bevölkerung und verschiedenen Adelsfamilien, wie Zrinski, Frankopani, Batthynáy, Patačići, Erdödy, aber auch Beziehungen zum Zagreber Ka-pitel und der GriechischKatholischen Gemeinschaft. Das Paulinerkloster in Križevci ist insofern einzigartig, als es das einzige Paulinerkloster darstellt, das von Grund auf innerhalb der Stadtbefestigung errichtet wurde und als solches das
städtebauliche Erscheinungsbild des noch heute sichtbaren alten Stadtkerns stark beein-flusste. Mit dem Bau des Backsteingebäudes begann 1699 der Prior Stjepan Fištrović und im Jahr 1721 als der Glockenturm errichtet wurde, während der Zeit des Priors Stje pan Demšić des Jüngeren, erhielt das Kloster seine endgültige Form. Die stilistische, künstlerische und architektonische Richtung, in der das Kloster der Hl. Anne in Križevci errichtet wurde ge-hört zur Barockzeit. Das Klos ter war für 12 Mönche in 37 Räumen ausgelegt, aber aus der Volkszählung von 1770 sehen wir, dass im Kloster auch 15 Mönche ihren Dienst ausübten. Vom Inventar des Klosters ist nicht viel erhalten geblieben. Nach der Auf hebung des Ordens im Jahre 1786 zog nämlich die Pfarrei Heiliges Kreuz in das Kloster um, und ein Teil des Klosters wurde vom Stadtmagistrat erwor ben. Manche sind auch der Meinung, dass ein Teil des Inventars auch nach Ungarn überstellt wurde. Ein Teil des Inventars ist auch heute noch in der Kirche und in den Pfarrräumen der Pfarrei Hl. Anne, im Diözesanmuse- 378
Sažetak Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima um in Zagreb, im Stadtmuseum in Križevci sowie im zukünftigen Museum der Diözese Bjelovar-Križevci zu sehen. Was die Künstler betrifft, so wurde das Kloster Križevci mit Werken von Gabriel Taller, Johannes des Täufers Ranger, Alexius Königer und anderen geschmückt. 1726 wurde unter paulinischem Einfluss die Schmerzenskirche Unserer Lieben Frau in Kärnten erbaut, die von Nikola Benger, den berühmtesten Pauliner aus Križevci, in seinem Werk Königin der Märtyrer besungen hat. Das Pauliner Untergym nasium in Križevci ist eine der wichtigs-ten Institutionen, die bis dahin in Križevci gegründet wurden, und sein Betrieb wurde 1675 von König Leopold I. mit einem besonderen Diplom genehmigt. Das Gymnasium folgte, wie auch die anderen paulinischen Gymnasien, der jesuitischen Ratio studiorum und war gemäß dieser Kategorisierung ein Untergymnasium mit vier Klassen parva, principia, grammatica und syntaxa. Aus dem Paulinischen Gymnasium entwickelte sich später die Allgemeine Volksschule und spä ter die Volks- und Trivialschule. Das Paulinerkloster in Križevci fun-gierte auch als locus credibilis, bzw. als glaubwürdiger Ort, an dem Privatperso nen ihre Schriften und Wertsachen auftewahren konnten, und dies wurde sowohl von Adligen als auch vom Regiment sowie von der Armee und ande ren Geistlichen getan. Am Ende umfasst die Monographie die Biographien von 101 Paulinem, die entweder in der Stadt Križevci ge-boren wurden oder im Paulinerkloster der Hl. Anne gedient haben. Aus all dem ist ersicht-lich, dass das
Paulinerkloster in Križevci während der 120 Jahre seines Bestehens einen un-vermeidlichen Eindruck in der Bildung der Kultur-, Kunst-, Bil dungs- und Wirtschaftsge-schichte der Stadt Križevci hinterlassen hat. SCHLÜSSELWÖRTER Križevci, Pauliner, Orden des HL Paulus des ersten Einsiedlers, Ivan Zakmardi Dijankovečki, Martin Borkovič, Petar Petretič, Pavao Ivanovič, Hl. Ana, Di-jankovec, Rakovec, Dropčevec, Prese ka, Erdovec, Lemeš, Špiranec, Hl. Martin, Gregorovec, Heilige Jungfrau Ma riavon Kärnten, Schule, Gymnasium, Ratiostudiorum, Johannes der Täufer Ranger, Hl. Vurij, Hl. Florian Gabriel Taller, Alexius Königer, Josip Bedekovič Komorski, Nikola Benger, Ivan Krištolovec 379
Bibliografija Dejan Pernjak՛. Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima BIBLIOGRAFIJA Izvori, arhivska i rukopisna građa: Adamček, Josip; Kampuš, Ivan. 1976. Popisi i obračuni poreza u Hrvat skoj u XV. iXVI. stoljeću. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Institut za hrvatsku povijest. Barabás, Samu. 1899. Codex diplomaticus et epistolaris comitis Nicolai deZrinio, volumen 1-2. Budapest: kiadja a Magyar Tudományos Akadémia. Bedekovič, Josip. 2017. Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju, prijevod Marko Rašić. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Zavod za znanstvenoistraživački i umjetni[č]ki rad u Križevcima / Tkalčič - Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije / Družba Brača Hrvatskoga Zmaja; Čakovec: Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu / Zrinska garda Čakovec; Samoboro: Izdavačka kuća Meridijani. [Benger, Nicolaus]. 1730. Regina martyrům innumeris gratis Corusca, Dei mater dolorosa Maria: Crisiensis urbis urbs refugwi, afflicatorum locus atyli folatii, sive, Historica expositio ortus progressus miraculorum thaumaturgae statuae B.V. Dolorosae, Crisii ad fluviu Corusca errecŕae.Typs vero data. Benger, Nicolaus. 1743. Annalium Eremi-Coenobiticorum Ordinis Fra trum Eremitarum S. Pauli Primi Eremitae. Volumen Secundum, Duos In Li bros Partiturn. Quibus ab Anno Christi 1663. usque ad annum 1727. Posonii: Typis Haeredum Royerianorum. Benger, Nicolaus. Chronotaxis monasteriorum Ordinis. FF. Eremitarum s Pauli primi Eremitae in Provinciis Istriae et Croatiae, rukopis u Arhivu HAZU, sign. II-d-212. [Benger, Nicolaus], Cathalogus authorum ex religiosis ordinis S.
Pauli eremitae, rukopis u Arhivu HAZU, sign. Hb 22. [Benger, Nicolaus], Synopsis historico-chronologica monasterii Lepoglavensis ordinis S. Pauli primi ermitae provinciáé Croatico-Slavonicae, prijepis rukopisa (strojopis), arhiv Župe Bezgrešnog Začeća BDM Lepoglava. 385
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Benger, Nikola. 1996. Kraljica mučenika, preveo Ljudevit Plačko, Križev ci: Matica hrvatska, Ogranak Križevci. Biblija. Zagreb: Hrvatsko biblijsko društvo I Sarajevo: Vrhbosanska nad biskupija / Split: Verbum / Tomislavgrad: Naša ognjišta. Buturac, Josip. Stanisavljević, Mirko i drugi (pripremili), Zaključci Hr vatskog sabora, svezak 1: 1631-1693, Zagreb: Državni arhiv NR Hrvatske u Zagrebu, 1958. Čuvaj, Antun. 1907. Građa za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, sv. 1. Od najstarijih vremena do godine 1835. Zagreb: Trošak i naklada Kr.[aljevske] hrv.[atsko]-slav.[onsko]dalm.[atinske] zem.[aljske] vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu. Dočkal, Kamilo. Catalogus vivorum et mortorum, rukopis u Arhivu HAZU-a, sign. 16-28 a, b. Dočkal, Kamilo. Životopisní podaci hrvatskih pavlina, rukopis u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu. [Eggerer, Andreas], 1663. Fragmen Panis Corvi Protoeremitici Seu Re liquiae Annalium Eremi-Coenobiticorvm Ordinis Fratrum Eremitarum Sancii Pauli Primi Eremitae.Viennae: Ex officina typographica Matthaei Cosmerovij. Gradski muzej Križevci ֊ Zbirka arhivskih dokumenata. Gyöngyösy, Gregorius. 1988. Vitae fratrum eremitarum Ordinis sancii Pauli primi eremitae. Budapest: Akadémiai kiadó. Heller, Georg. 1978. Comitatus Crisiensis. München: Veröffentlichungen des Finnisch-Ugrisches Seminars an der Universität München. HR-HDA, Matična knjiga rođenih župe Križevci (1689. ֊ 1736.), roll. 139, տէր. 27 (dostupno na
https://www.familysearch.org/ark:/6i9O3/3:i:3QS7899C-PFRM?i=29 wc=9RKi-RMW%3A39i6448oi%2C39i6458oi%2C39i87 O4O2 cc=2O4OO54), posjećeno 27. veljače 2019. HR-HDA, Matična knjiga rođenih župe Križevci (1736. -1763.), roll. 140, str. 153 (dostupno nawww.familysearch.org [https://www.familysearch.org/ ark:/6i903/3:i:3QSQ-G99C-LDH6?i=8i cc=2040054]), posjećeno 25. velja če 2019. HR-HDA, Matična knjiga umrlih župe Kloštar Podravski (1772. ֊ 1831.), roll. 115. HR-HDA, Matična knjiga umrlih župe Kostajnica (1760. -1811.), roll. 127, str. 125. (dostupno na https://www.familysearch.0rg/ark:/61903/3:1:3QS7L9 386
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima 9CGL93?i=3OO wc=9RKiDP6%3A39i6448oi%2C39i6723oi%2C39i86o2oi €€=2040054), posjećeno 28. veljače 2019. HR-HDA, Matična knjiga umrlih župe Križevci (1788. - 1836.), roll. 142, str. 60 (dostupno na https.7/www.familysearch.org/ark:/6i9O3/3:i:3QSQG9 9FF4jJ?i=377 wc=9R2FW3D%3A39i6448oi%2C39i6458oi%2C39i873ooi 00=2040054 ), posjećeno 7. ožujka 2019. HR-HDA-i, Sabor Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. HR-HDA-43, Poglavarstvo grada Križevaca, kutija 4, Povlastice. HR-HDA-649, Pavlinski samostan Križevci (fond). Imhof, Andreas Lazarus von. 1744. Neu-eröffneter Historischer Bilder-Saal, Das ist: Kurtze, deutliche und unpassionirte Beschreibung Der Históriáé Universalis: Von Anfang der Welt biß auf unsere Zeiten und das Jahr 1743. Nürnberg: Verlegts Johann Leonhard Buggel, und Johann Andreas Seitz, Buchhändlere. Kercselich, Balthasarus Adamus. 1952. Annuae sive Historia ab anno inclusive 1748 et subsequitis I1767I ad posteritatis notitiam (Zagrabiae: Academia scientarum et artium Slavorum meridionalium, 1952) / Baltazar Adam Krčelić, Annuae ili historija 1748-1767, preveo Veljko Gortan. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Kristolovec, loannes. Descripția synoptica monasteriorum Ordinis sanc ii Pauli primi eremitae in Illyrio fimdatorum, rukopisu u Arhivu HAZU-a, sign. II b 72. Lajer, Josip. 1864. „Kratak nacert о postanku i razvitku Glavne škole križevačke“, u: Pervo godišnje izvestje Glave dečačke i trivijalne devojačke učione u Križevcu na koncu školske godine 1864. Zagreb: Narodna
tiskara Ljudevita Gaja. Laszowski, Emilij (uredio). 1914. Monumenta Habsburgica Regni Croatiae Dalmatiae Slavoniae, volumen I. / Habsburški spomenici Kraljevine Hr vatske, Dalmacije i Slavonije, knjiga 1: od godine 1326. do godine 1330., Mo numenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, vol. 35. Zagrabiae: Academia scientarum et artium Slavorum meridionalium. Laszowski, Emilij (uredio). 1917. Monumenta Habsburgica Regni Croatiae Dalmatiae Slavoniae, volumen III / Habsburški spomenici Kraljevine Hr vatske, Dalmacije i Slavonije, knjiga ili: od godine 1344. do godine 1554.,Mo numenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, vol. 40. Zagrabiae: Academia scientarum et artium Slavorum meridionalium. 387
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Laszowski, Emilius (collegit et edidit). 1904. Monumenta historica nob. [ilis] comunitatis Turopolje olim »Campus Zagrabiensis« dicate, volumen primus 1225.-1466. (Zagrabiae: Typis Antonii Scholz, 1904) / Emilij Laszowski (sabrao i izdao), Povjesni spomenici plem.[ičke] općine Turopolja nekoć »Za grebačko polje« zvane, svezak prvi 1225.-1466. Zagreb: Tiskom Antuna Scholza. Laszowski, Emilius (collegit et edidit). 1905. Monumenta historica nob.jilis] comunitatis Turopolje olim »Campus Zagrabiensis« dicate, volu men secundum 1467.-1526. (Zagrabiae: Typis Antonii Scholz, 1905) / Emilij Laszowski (sabrao i izdao), Povjesni spomenici plem.[ičke] općine Turopo lja nekoć »Zagrebačko polje« zvane, svezak drugi 1467.-1526. Zagreb: Tiskom Antuna Scholza. Laszowski, Emilius (collegit et edidit). 1906. Monumenta historica nob. [Uis] comunitatis Turopolje olim »Campus Zagrabiensis« dicate, volumen ter tium 1527.-1560. (Zagrabiae: Typis Antonii Scholz, 1906) / Emilij Laszowski (sabrao i izdao), Povjesni spomenici plem.[ičke] općine Turopolja nekoć »Zagrebačko polje« zvane, svezak treći 1527.-1560. Zagreb: Tiskom Antuna Scholza. Laszowski. Emilij (uredio). 1916. Monumenta Habsburgica Regni Croatiae Dalmatiae Slavoniae, volumen II / Habsburški spomenici Kraljevine Hr vatske, Dalmacije i Slavonije, knjiga ii: od godine 1551. do godine 1540., Mo numenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, vol. 38. Zagrabiae: Academia scientarum et artium Slavorum meridionalium. Liber memorabilium - Spomenica (Ljetopis)
župe u Križevcima, rukopis pripremio i preveo Ljudevit Plačko, Gradski muzej Križevci, fascikl rukopisa A. Liber Memorabilium Parochiae Lepoglavensis ab Anno 1401 usque 178g. um, rukopis u Arhivu HAZU-a, IVd 77. Lopašić, Radoslav (sakupio i uredio). 1885. Spomenici hrvatske Krajine, knjiga II: od godine 1610 do 1693., Monumenta spectantia historiam Slavo rum meridionalium, vol. 16. Zagrabiae: Academia scientarum et artium Sla vorum meridionalium. Mallechich, Gasparus. 1708. Quadripartitum Regularium. Viennae: Typis Annae Franciscae Voigtin. NAZ, Arhiđakonat Kalnik, protokol 137/VIII. NAZ, Kanonska vizitacija župe Svetog Križa u Križevcima, Prot. 130/I. NAZ, Kanonska vizitacija župe Svetog Križa u Križevcima, Prot. 137/VIII. NAZ, Kanonska vizitacija župe Svetog Križa u Križevcima, Prot. 133/IV. 388
Bibliografija Dejan Pernjak՛. Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima NAZ, Kanonska vizitacija župe Svetog Križa u Križevcima, Prot. 132/IIL NAZ, Kanonska vizitacija župe Svetog Križa u Križevcima, Prot. 4/IV. NAZ, Župni arhiv Križevci Sv. Ane, kut 29 (Pred. 1-6), Predmetni spis, br. 2, Imovnici, god. 1922. Ordo Doctorum Facultatis Neomedicae fundate in vidovec a 1696. per Bartgolomaeum Patačić, Arhiv HAZU-a, III. d 114 (br. DCCCXV). Orosz, Franciscus. 1747. Synopsis annalium eremi-coenobiticorum ff. eremitiarum Ordinis S. Pauli Primi eremitae.Sopronii: Typis Annae Mariae Rennauerin. Rattkay, Juraj. 2001. Spomen na kraljeve i banove Kraljevstava Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, preveli Zrinka Blažević et al. Zagreb: Hrvatski institut za povijest. Smičiklas, Tadija (sabrao i uredio). 1906. Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen IV. Diplomata annorum 1236-1255. continens. / Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezak IV. Listine godine 1236-1233. Zagreb: Jugoslavenska akademija znano sti i umjetnosti, Tisak dioničke tiskare. Smičiklas, Tadija (sabrao i uredio). 1910. Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen VIII. Diplomata annorum 1301-1320. continens. / Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezak VIII. Listine godine 1301-1320. Zagreb: Jugoslavenska akademija zna nosti i umjetnosti, Tisak dioničke tiskare. Smičiklas, Tadija (sabrao). Gunjaca, Stjepan (uredio). Stipišić, Jakov. Šamšalović, Miljen (dopunili, sumarij i indekse izradili). 1976. Codex di plomaticus
Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen 16. Diplomata annorum 1377-1383. continens. / Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezak XVI. Listine godine 1377-1383. Zagreb: Jugosla venska akademija znanosti i umjetnosti. Smičiklas, Tadija (sabrao). Gunjaca, Stjepan (uredio). Stipišić, Jakov (dopunio, sumarij i indekse izradio). 1981. Codex diplomaticus Regni Cro atiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen 17. Diplomata annorum 1386.-1394. continens. / Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezakXVII. Listine godine 1386-1394. Zagreb: Jugoslavenska akademija zna nosti i umjetnosti. Smičiklas, Tadija (sabrao i uredio). 1905. Codex diplomaticus Regni Cro atiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen III. Diplomata annorum 1201.-1233. 389
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima continens. I Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezak III. Listine godine 1201-1235. Zagreb: Jugoslavenska akademija znano sti i umjetnosti, Tisak dioničke tiskare. Smičiklas, Tadija (sabrao i uredio). 1911. Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen IX. Diplomata annorum 1321.-1331. continens. / Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezak IX. Listine godine 1321-1331. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Tisak dioničke tiskare. Smičiklas, Tadija (sabrao i uredio). 1913. Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen XI. Diplomata annorum 1342.-1350. continens. / Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezakXI. Listine godine 1342-1350. Zagreb: Jugoslavenska akademija znano sti i umjetnosti, Tisak dioničke tiskare. Smičiklas, Tadija (sabrao i uredio). 1914. Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen XII. Diplomata annorum ΐ35ΐ·-ΐ359· continens. / Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezakXII. Listine godine 1351-1359. Zagreb: Jugoslavenska akademija znano sti i umjetnosti, Tisak dioničke tiskare. Smičiklas, Tadija (sabrao). Kostrenčić, Marko (uredio). 1934. Codex di plomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen XV. Diplomata annorum 1374-1378. continens. / Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, svezak XV. Listine godine 1374-178. Zagreb: Jugoslaven ska akademija
znanosti i umjetnosti, Tisak Zaklade tiskare Narodnih novina. Spomenica obće pučke škole križevačke, rukopis u vlasništvu OŠ „Vladi mir Nazor“ Križevci. Šišić, Ferdo (uredio). 1917. Hrvatski saborski spisi, knjiga IV: od godine 1578. do godine 1608. Dodatak od godine 1573-1605. ¡Acta comitialia regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, volumen IV, Monumenta spectantia hi storiam Slavorum meridionalium, vol 41. Zagrabiae: Zagrabiae: Academia scientarum et artium Slavorum meridionalium. Theiner, Augustino (depromta et collecta). 1875. Vetera monumenta Sla vorum meridionalium historiam illustrantia maximam partem nondum edita ex tabulariis vaticanis deprompta collecta. Tomus secundus. Zagrabiae: Acadademiae Scientiarum et Artium Slavorum Meridionalium. Tkalčič, Joannes Bapt.[ista] (edidit). 1894. Monumenta historica liberae regiae civitatis Zagrabiae metropolis Regni Dalmatiae, Croatiae et Slavo- 390
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima niae, volumen secundum. Diplomata: 1400-1499.Zagrabiae: Velocibus typis C.[aroli] Albrecht. Valentie, Mirko. Horbec, Ivana. Jukič, Ivana (pripremili). 2003. Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća: Križevačka pukovnija, knjiga 7, pre vela Lidija Šimunić Mesič. Zagreb: Hrvatski institut za povijest. Valentič, Mirko. Horbec, Ivana. Jukič, Ivana (pripremili). 2004. Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća: Križevačka županija, knjiga 9, pre vela Lidija Šimunić Mesič. Zagreb: Hrvatski institut za povijest. Zbirka arhivskih dokumenata Gradskog muzeja Križevci. Literatura: Adamček, Josip. 1980. Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredineXV. do kraja XVII. stoljeća. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Cen tar za povijesne znanosti Sveučilišta, Odjel za hrvatsku povijest, Sveučilišna naklada Liber. Ančić, Mladen. 2005. „Splitski i zadarski kaptol kao ‘vjerodostojna mje sta’“, Fontes: izvori za hrvatsku povijest n.Zagreb, str. 11-77. Antoljak, Stjepan. 2004. Hrvatska historiografija, 2. dopunjeno izdanje. Zagreb: Matica hrvatska. Badurina, Anđelko (uredio). 2006. Leksikon ikonografije, liturgikę i sim bolike zapadnog kršćanstva .Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Balog, Zdenko. 1988. „Pavlinski objekti u okolici lepoglavskog samosta na“, Kaj: časopis za književnost umjetnost i kulturu 3-5, Zagreb, str. 95-111. Balog, Zdenko. 1996. „Nikola Benger i njegova Kraljica mučenika“, Croatica Christiana periodica 20/38. Zagreb, տէր. 181-185. Balog, Zdenko. 1997. „Građa za najraniju
povijest župe Lemeš - Đurđic“, Kaj: časopis za književnost umjetnost i kulturu 30/2, Zagreb, str. 78-83. Balog, Zdenko. 2003. Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku. Kri ževci: Matica hrvatska Križevci. Balog, Zdenko. 2004. „Građa za toponomastiku i hagiografijų kalničkog kraja“, Cris: časopis povijesnog društva Križevci 6, Križevci, str. 59-72. Balog, Zdenko. 2014. „Oslik crkve Majke Božje Koruške u Križevcima atributivna pitanja“, Cris: časopis povijesnog društva Križevci 16, Križevci, str. 56-64. Balog, Zdenko; Žulj, Nikola. 2015. Crkva Marije Snježne u Belcu: Remekdjelo barokne umjetnosti. Križevci: Izdavačka kuća Veda. 391
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Baričević, Doris. 1979. „Djela varaždinskog kipara Fridriką Pettera u Va raždinu i Križevcima“, Bulletin JAZU 49, Zagreb, str. 53-74. Baričević, Doris. 1981. „Zivi kipi Lepoglavski“, Kaj: časopis za književnost umjetnost i kulturu 2, str. 3-62. Baričević, Doris. 1982. „Varaždinski kipar Ivan Jakob Altenbach“, Peristil: zbornik radova za povijest umjetnosti 25. Zagreb, str. 107-132. Baričević, Doris. 1987. „Dominus sculptor Stephanus Szeverin Crisiensi“, Peristil: zbornik radova za povijest umjetnosti 30. Zagreb, str. 81-102. Baričević, Doris. 1989. „Kiparstvo u pavlinskim crkvama u doba baroka“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Za greb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 183-221. Baričević, Doris. 1993. „Crkva Majke Božje Koruške“, u: Žarko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjet nosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 183-186. Baričević, Doris. 1993. „Kiparstvo i drvorezbarstvo“, u: Žarko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjet nosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 199-207. Baričević, Doris. 2008. Barokno kiparstvo sjeverne Hrvatske.Zagreb: Školska knjiga. Baričević, Doris; Repanić Braun, Mirjana. 1993. „Katalog sakralnih gra đevina“, u: Žarko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za
povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu., str. 223-237. Barié, Janko. 1903. „Domovina Marka Križevčanina“, Katolički list, 54/1903, br. 46, str. 553-555. Barié, Janko. 1914. Remete: povijesni podaci о samostanu, crkvi i župi. Zagreb: Tisak i naklada Marka Mileusnića. Bedenko, Vladimir. 1974. „Križevci - razvoj grada, Križevci“, Glasilo Arhi tektonskog fakulteta, god. IL, br. 3. Zagreb, str. 1-64. Bedenko, Vladimir. 1993. „Urbanistički razvoj Križevaca do sredine 19. stoljeća“, u: Žarko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 75-92. Bertoša, Slaven. 2015. „Sv. Petar u Šumi u novom vijeku (17. - 19. stolje ća)“, Croatica Christiana Periodica 76. Zagreb, str. 69-82. 392
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Beuc, Ivan 1985. Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zagreb: Pravni fakultet, Centar za stručno usavršava nje i suradnju s udruženim radom. Blagec, Ozren (tekst kataloga). 2011. Povijest cehova u Križevcima. Kri ževci: Gradski muzej Križevci. Bogdanovič, Tomislav. 2010. „Kratki pregled povijest[i] pavlina s osvrtom na njihovo djelovanje u Križevcima“, Cris: časopis povijesnog društva Križev ci 12. Križevci, str. 170-187. Bogovič, Mile. 1988. „Pavlini u Senju“, Senjski zbornik: prilozi za geogra fiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu 15, str. 109-119. Bogovič, Mile. 1989. „Senjska gimnazija od osnutka do smrti biskupa Mirka Ožegoviča (1725.-1869.)“, Senjski zbornik:prilozi za geografiju, etnolo giju, gospodarstvo, povijest i kulturu 16. Senj, str. 3-29. Borak, Hadrijan (priredio). 2005. Redovnička pravila: sveti Pahomije, sveti Bazilije, sveti Augustin, sveti Cezarije, sveti Benedikt, sveti Franjo. Za greb: Viječe franjevačkih zajednica i Kršćanska sadašnjost. Bratulić, Josip. 1988. „Školska djelatnost hrvatskih pavlina“, Kaj: časopis za kulturu i prosvjetu 3-5. Zagreb, str. 81-87. Bratulić, Josip. 1989. „Književna djelatnost hrvatskih pavlina“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Malekovič, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pa vlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Zagreb: Globus I Muzej za umjetnost i obrt, str. 279-296. Bratulić, Josip.
1995. „Pavlini u hrvatskoj društvenoj i kulturnoj povije sti“, u: Zdenko Balog (urednik), Lepoglavski zbornik 1994. Radovi sa znan stvenog skupa Šest stoljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi 17. IX. 1994. Za greb: Kajkavsko spravišče, str. 7-12. Bratulić, Vjekoslav. 1973. - 75. „Simun Bratulić (? — 1611)“, Jadranski zbornik 9 (Rijeka -Pula), str. 199-237. Bregovac Pisk, Marina. 1989. „Katalog: slikarstvo, kiparstvo, namještaj, metal, tekstil, oslikana pozlaćena koža, keramika, isprave i knjige, popis arhivalija“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhi tektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodar stvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 391-502. 393
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Budak, Neven. 1993. „Društveni i privredni razvoj Križevaca do sredine 19. stoljeća“, u: Žarko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Za greb: Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 41-50. Buturac, Josip. 1984. „Popis župa Zagrebačke biskupije 1334. i 1504.“ Starine [Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti] knjiga 59. Zagreb, str. 43-108. Buturac, Josip. 1991. Regesta za spomenike Križevaca i okolice 1134-1940. Križevci: Skupština općine Križevci. Buturac, Josip. Vrbovec i okolica 1134-1984. Vrbovec: Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda. Cesar, Đurđica. 1998. „Povijest Varaždinske gimnazije u doba Pavlina u rukopisu Kamila Dočkala“, Radovi Zavoda za znanstveni rad [HAZU] Varaž din, ίο-п. Varaždin, str. 125-132. Crnčević, Ante. 2018. „Kristov gozbeni stol - Posljednja večera u umjet nosti“, Živo vrelo: liturgijski pastoralni list, 35. Zagreb, str. 9-15. Čuvaj, Antun. 1910. Građa za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Sla vonije od najstarijih vremena do danas, sv. 2. Od godine 1780. do 2. ožujka 1835., 2. ispravljeno i dopunjeno. Zagreb: Trošak i naklada Kr.Ialjevske] hrv. [atsko]-slav.[onsko]-dalm.[atinske] zem.Įaljske] vlade, Odjela za bogoštov lje i nastavu. Čuvaj, Antun. 1910. Građa za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, sv. 1. Od najstarijih vremena do godine 1780., 2. ispravljeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Trošak i naklada Kr.Ialjevske] hrv.[atsko]-slav.[onsko]-dalm.[atinske] zem.Įaljske]
vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu. Cvetnić, Sanja. 2003. „Kapela sv. Ivana Krstitelja na Gorici kraj Lepoglave - ‘pustinjačka’ ikonografija“, Croatica christiana periodica 52. Zagreb, str. 119-136. Cvetnić, Sanja. 2005. „Alegorija milosti govora i milosti šutnje Ivana Kr stitelja Rangera u Krapini: natpisi i vizualna egzegeza“, Peristil: zbornik ra dova za povijest umjetnosti 48. Zagreb, str. 123-130. Cvetnić, Sanja. 2005. „Likovni i pisani izvori za slikanje medaljone s ču dima Majke Božje Remetske Ivana Krstitelja Rangera u Remetama“, Radovi instituta za povijest umjetnosti 29. Zagreb, str. 187-200. Cvetnić, Sanja. 2006. „Slikarska djela Ivana Krstitelja Rangera na pjevalištu crkve u Lepoglavi (1735-1737)“ Radovi instituta za povijest umjetnosti 30. Zagreb, str. 141-162. 394
Bibliografija Dejan Pernjak՛. Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Cvetnić, Sanja. 2008. „loannes Baptista Rangger ֊ Natione Tirolensis“, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 32. Zagreb, str. 225-236. Cvetnić, Sanja. 2016. „Pavlinski redovnik i slikar Ivan Krstitelj Ranger (1700. - 1753.)“, u: Lovorka Čoralić, i ostali (uredili), Ljudi 18. stoljeća na hrvatskom prostoru: od plemića i crkvenih dostojanstvenika do težaka i ri bara. Zagreb: Hrvatski institut zapovijest, str. 578-585. Cvitanović, Đurđica. 1973. „Povijest i barokna obnova pavlinskog sa mostana i crkve BI. Dj. Marije Snježne u Kamenskom“, u: Branko Lučić (urednik), Kamenska: crkva i samostan pavlina. Zagreb: Restauratorski zavod Hrvatske, Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 7-41. Cvitanović, Đurđica. 1989. „Slikarstvo pavlinskog kruga u 17. i 18. sto ljeću“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gos podarstvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 165-181. Cvitanović, Đurđica. 1989. „Arhitektura pavlinskog reda u baroknom razdoblju“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, ar hitektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gos podarstvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 111-126. Cvitanović, Đurđica. 1993. „Katalog sakralnih građevina“, u: Žarko Do mijan
(glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 223-237. Cvitanović, Đurđica. 1993. „Pavlinski samostan i crkva sv. Ane“, u: Žar ko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 159-165. Cvitanović, Đurđica. 1996. „Pavlini u Križevcima, gradu svetog Marka Križevčanina“, u: Božica Pažur (urednica), Lepoglavski zbornik 1995. Ra dovi sa znanstvenog skupa Šest stoljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi. Lepoglava 21. listopada 1995. Zagreb: Kajkavsko spravišče, str. 85-95. Dabinović, Antun. 1990. Hrvatska državna i pravna povijest. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. Dobrica, Ladislav (autor izložbe i tekstova). Ivan Zakmardi i njegovo nasljeđe. Izložba u povodu Dana arhiva 11. listopada 2010. Zagreb: Hrvatski državni arhiv. 395
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Dobronie, Leija. 1951. „Topografija zemljišnih posjeda zagrebačkih bi skupa prema ispravi kralja Emerika iz god. 1201.“, Rad Jugoslavenske akade mije znanosti i umjetnosti. Knjiga 283. Odjel za filozofske i društvene na uke. Knjiga 2. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, str. 245-318. Dočkal, Kamilo. „Pavlinski samostan u Križevcima“, u: Građa za povi jest pavlinskih samostana u Hrvatskoj. Rukopis u Arhivu HAZU-a, sign. 16 29 (a). Dočkal, Kamilo. 1944. Diecezanski muzej nadbiskupije zagrebačke, sve zak 2. Zagreb: Tisak narodne tiskare. Dočkal, Kamilo. 2014. Povijest pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije u Lepoglavi. Zagreb: Glas koncila. Dugački, Vladimir. 2004. „‘Doktori neomedicinskog fakulteta’ Baltazara Patačića (1696. - 1719.)“, Gazophylacium 9. Zagreb, str. 5-49. Đurakić, Marko. 2015. Orgulje Bjelovarsko-križevačke biskupije. Bjelovar: Bjelovarsko-križevačka biskupija. Elemér, Mályusz. 1928. „A szlavóniai és horvátországi középkori pálos kolostorok oklevelei az Orszá.[gos] Levéltárban (III. közlemény)“, Levéltári Közlemények 6. Budapest, տէր. 87-203. Elemér, Mályusz. 1930. „A szlavóniai és horvátországi középkori pálo skolostorok oklevelei az Orszá.fgos] Levéltárban (V. közlemény)“, Levéltári Közlemények 8. Budapest, տէր. 65-111. Feletar, Dragutin. 2017. „Učeni pavlin Josip Bedekovič (1688.-1760.) i nje govo djelo“, u: Josip Bedekovič, Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju, prijevod Marko Rašić. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Zavod za
znanstvenoistraživački i umjetni[č]ki rad u Križevcima / Tkalčič Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije / Družba Braća Hrvatskoga Zmaja; Čakovec: Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu / Zrinska garda Čako vec; Samobor: Izdavačka kuća Meridijani, str. 511-532. Feletar, Dragutin; Petrič, Hrvoje. 2008. Općina Đelekovec - povijesnozemljopisna monografija. Samobor: Nakladnička kuća Meridijani. Fišer, Ernest. 1995. „Ivan Ranger kao pejsažist“ u: Božica Pažur (ured nica), Lepoglavski zbornik 1994. Radovi sa znanstvenog skupa Šest stoljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi 17. IX. 1994. Zagreb: Kajkavsko spravišče, str. 137-140· 396
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Glogović, Marko. 1994. „Pavlini u povijesti između monaštva i aposto lata, uz 1650. obljetnicu osnutka prvih eremitskih samostana i 555. obljet nicu pavlinskog reda u Hrvatskoj“, u: Božica Pažur (urednik), Lepoglavski zbornik 1993; radovi sa znanstvenog skupa Šest stoljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi, Lepoglava, 9.10.1993. Zagreb: Kajkavsko spravišče, str. 95-106. Hausner, Gábor. 2012. „Posljednji junak obitelji Zrinski: grof Adam Zrin ski (1662-1691)“, u: Sándor Bene, Zoran Ladić i Gábor Hausner (urednici), Susret dviju kultura - Obitelj Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti. Za greb: Matica Hrvatska, str. 447-462. Herkov, Zlatko. 1971. „Kupljenik - stara hrvatska mjera“, Vjesnik historij skih arhiva u Rijeci i Pazinu 16. Rijeka - Pazin, str. 213-260. Holler, Laszlo. 2010. „A new interpretation on the formation-process of the Pauline order. Some remarks on a charter of Paul, bishop of Veszprém from 1263“, u: Gábor Sarbak (Hrsg.), Der Paulinerorden: Geschichte, Geist, Kultur. Budapest: Szent István Kiadó, տէր. 93՜1Օ3· Holjevac, Željko; Moačanin, Nenad. 2007. Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga carstva u ranom novom vijeku. Za greb: Leykam International. Homen, Zoran. 1997. Vodič kroz zbirke Gradskog muzeja Križevci. Kri ževci: Narodno sveučilište Križevci. Horbec, Ivana; Matasović, Maja; Švoger, λ/lasta (priredile). 2017. Odprotomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj - Knjiga 1: zakono davni okvir. Zagreb: Hrvatski institut za povijest. Horvat,
Anđela. 1982. „Osvrt na urbanističku koncepciju jezgre Križeva ca“, Križevački zbornik 2. Križevci, str. 135-148. Horvat, Anđela; Matejčić, Radmila; Prijatelj, Kruno. 1982. Barok u Hrvat skoj. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, Odjel za povijest umjetnosti centra za povijesne znanosti, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Grafički zavod Hrvatske, OOUR Izdavačka djelatnost, Kršćanska sadašnjost. Horvat, Karlo. 1905. „Ivan Zakmardi, protonotar kraljevstva hrvatskoga“, čitao na sjednici historičko-filologičkoga razreda Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti dne 26. studenoga 1903., Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Knjiga 160. Razredi historičko-filologički i filozofičko-juridički. 63. Zagreb: [Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti], str. 55-115. 397
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Horvat, Rudolf. Povijest Hrvatske. Petrinja: Tiskara Dragutina Benka. Horvat-Levaj, Katarina. 2015. Barokna arhitektura. Zagreb: Naklada Ljevak. Hoško, Franjo Emanuel. „Pavlinske srednje i visoke škole“, u: Đurđica Cvitanovič, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 301-312. Hoško, Franjo Emanuel; Korade, Mijo. 2003. „Školstvo i crkveni redovi“, u: Ivan Golub (uredio), Hrvatska i Europa: Barok i prosvjetiteljstvo, sv. III. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti / Školska knjiga, str. 187201. Hrg, Metod. 1978. „О izvještajima đakovačkih i zagrebačkih biskupa i nadbiskupa u Vatikanskom arhivu“, Croatica Christiana periodica 2. Zagreb, str. 64-75. Husinec, Renata; Delič, Petar. 1999. Gimnazija u Križevcima. Križevci: Matica hrvatska Križevci. Jakič, Vladimir (priredio). 2004. Kamenska župa: Crkva Majke Božje Snježne: Pavlinski samostan: crtice iz povijesti sela kamenske župe: [600. godina : 1404.-2004.]. Cres: Poduzetništvo Jakič. Jeleneié, Miroslav. 2015. „Fragment zidne slike s prikazom sveca u trijum falnoj kočiji iz bivšeg pavlinskog samostana u Lepoglavi“, Portal: godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda 6. Zagreb, str.149-160. Jembrih, Alojz (uredio i slikovne priloge odabrao). Hilarion Gašparoti i njegovo djelo - Zbornik radova sa znanstvenog skupa Hilarion Gašparoti
(1714.-1762.) i njegovo doba, Samobor, 25. listopada 2012. Samobor: Gradska knjižnica. Jembrih, Alojz. 1992. „Antun Raisp, autor hrvatsko-kajkavsko-njemačke gramatike iz 1772.“, u: Stjepan Hranjec (glavni urednik), Hrvatski kajkavski kalendar 1993. Čakovec, str. 131-136. Jembrih, Alojz. 1997. „Tituš Brezovački u kontekstu križevačke temati ke“, Kaj: časopis za književnost umjetnost i kulturu, 2. Zagreb, str. 96-101. Jembrih, Alojz. 1997. Na izvorima hrvatske kajkavske književne riječi: ra sprave i građa iz povijesti hrvatskoga jezika i književnosti. Čakovec: Zrinski. Jukič, Nina. 2010. „Glazbeno-ikonografska analiza anđela svirača na fre skama Ivana Krstitelja Rangera u crkvi sv. Jerolima u Štrigovi“, Arti musices: hrvatski muzikološki zbornik 41/2. Zagreb, str. 221-225. 398
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Karácsony, János. 1922. Szent Ferenc rendjének története Magyarorszag on 1711 -ig, 1. kötet. Budapest: A Magyar Tudományos Akadémia. Katušić, Maja. 2013. „Pregled političkih zbivanja“, u: Lovorka Čoralić (urednica), U potrazi za mirom i blagostanjem - hrvatske zemlje u 18. stolje ću. Zagreb: Matica hrvatska, str. 3-26. Kisbán, Emil. 1938. A magyar Pálosrend története - I. Kötet (1221-1711). Budapest: Pálos Kolostor Kiadása. Kisbán, Emil. 1940. A magyar Pálosrend története - II. Kötet (1711-1786). Budapest: Pálos Kolostor Kiadása. Kolanović, Josip. 1981. „Jedna sporna epizoda iz života Maksimilijana Vr hovca“, Croatica Christiana Periodica 5/7. Zagreb, տէր. ւ-շ8. Kolar, Mira. 2007. Svilarstvo u Hrvatskoj od 18. stoljeća do 1945. godine. Zagreb: Dom i svijet. Korade, Mijo. 1992. „Vjerski, odgojni i književni rad Družbe Isusove“, u: Biserka Rauter Plančić (urednica), Isusovačka baština u Hrvata: u povodu 450-te obljetnice osnutka Družbe Isusove i 500-te obljetnice rođenja Ignacija Loyale. Zagreb: Muzejsko galerijski centar, str. 21-39. Korade, Mijo. 1995. „Franjo Klobusiczky (1748.-1751.)“, u: Franko Mirošević (ur.), Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 399402. Korade, Mijo. 1995. „Ivan Krstitelj Paxy“, u: Franko Mirošević (ur.), Za grebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 413-417. Korade, Mijo. 2005. „Školstvo u Hrvata od 16. do 18. stoljeća“, u: Mirko Valentič, Lovorka Čoralić (urednici), Povijest Hrvata - druga knjiga: Od kra ja 15. st. do kraja Prvog
svjetskog rata. Zagreb: Školska knjiga, str. 331-338. Korade, Mijo. 2009. „Isusovci i pavlini u Varaždinu: prosvjetni, vjerski i kulturni doprinos“, u: Miroslav Šicel, Slobodan Kaštela (glavni urednici), 800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina: 120g.-200g.: Zbornik ra dova s Međunarodnog znanstvenog skupa održanog 3. i 4. prosinca 200g. godine u Varaždinu. Zagreb - Varaždin: Hrvatska akademija znanosti i um jetnosti. Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, str. 121-129. Korunek, Marijana. 2015. Razvoj kompleksa pavlinskega samostana Bla žene Device Marije in Vseh Svetih v Šenkovcu (137g -1786) v luči zgodovin skih in arheoloških raziskav, doktorska disertacija obranjena 16. listopada 2015. na Oddelek za Zgodovino, Filozofska fakulteta, Univerza v Mariboru. Mentor: Andrej Hozjan. Maribor: Filozofska fakulteta, Univerza v Mariboru. 399
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Koščak, Anđelko. 2016. Križevci - Duhovna Baština. Križevci: Župa sv. Ane Križevci. Kovačevič, Jelena. 2004. „Kapela sv. Ivana Krstitelja na Gorici“, u: Marija Mirkovič, Ivo Pervan, Ivan Krstitelj Ranger. Zagreb: INA, Varaždinska bisku pija, Nakladni zavod Matice hrvatske, Meridijani, str: 60-73. Kožul, Stjepan. 2005. Kolnički arhiđakonat: danas Bjelovarsko-kalnički arhiđakonat Zagrebačke nadbiskupije. Zagreb: Društvo za povjesnicu Zagre bačke nadbiskupije Tkalčič. Kreačič, Goranka. 2012. „Prilog za rekonstrukciju povijesti hrvatskih ple mićkih obitelji Tompa de Horzowa i Tompa de Palychna“, Arhivski vjesnik 55. Zagreb, str 117-155. Krleža, Miroslav. 2013. Balade Petriče Kerempuha. Zagreb: Jutarnji list. Krpina, Zdravka. 2015. Leksikon katoličkih redova - muški redovi. Zagreb: Naklada sv. Antuna. Kruhek, Milan. 1989. „Povijesno-topografski pregled pavlinskih samo stana u Hrvatskoj“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Malekovič, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, ki parstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 67-93. Kudelić, Zlatko. 2007. Marčanska biskupija: Hrabsburgovci, pravoslavlje i crkvena unija u Hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini (1611.-1755.). Zagreb: Hr vatski institut za povijest. Kukuljević Sakcinski, Ivan. 1869. „Zapisnici Barona Baltasara Patačića i grofa Adama Oršića od 1691. do 1814.“ Arkiv za povjestnicu jugoslavensku 10. Zagreb, str.
225-318. Künn, Géza. 1893. „Adalékok a keleti nyelvek, irodalmak és utazások történetéhez“, Keresztény Magvető 28. Budapest, տէր. 14-22. Kuzmič, Gustav i suradnici. 2005. Visoko - oaza stare Hrvatske krijeposti i čestitosti. Prilozi za povijest župe i općine Visoko. Varaždinske Toplice: Tonimir; Visoko: Općina Visoko. Laszowski, Emilij. 1899. „Prilozi za povjest hrvatske Krajine. О uredjenju medja Hrvatske naprama Kranjskoj g. 1550.“ Vjesnik krfaljevskog] hrvatskoslavonsko-dalmatinskog Arkiva 8. Zagreb, str. 84-236. Laszowski, Emilij. 1921. Iz prošlosti Vrbovca rodnoga mjesta hrvatskoga bana Petra grofa Zrinskoga: о 300-godišnjici njegovoga rodjena: (1621. -1921.). Zagreb: Tiskara Kuzma Rožmanić. 400
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Laszowski, Emilij. 1937. Adam grof Zrinski: (1662.-1691.) biogravska stu dija: predavanje u Družbi 12^.1937., Poseban otisak iz Vjesnika kraljevskog državnog arkiva u Zagrebu. Zagreb: Družba Braća Hrvatskoga Zmaja I Ti skara Kuzma Rožmanić. Lentié, Ivo (autor izložbe i teksta). 1993. Liturgijsko posuđe iz župa križevačkog područja. Križevci: Gradski muzej Križevci. Lentié, Ivo. 1977. „Specifičnost arhitekture pavlinskih sakralnih objekata u Hrvatskoj u doba Baroka“, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 4. Zagreb, str. 17-36. Lentié, Ivo. 1989. „Reliquiae reliquiarum pavlinskog zlatarstva u Hr vatskoj“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Matekovič, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhi tektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodar stvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 236-247. Lentié, Ivo. 1993. „Katalog sakralnih građevina“, u: Žarko Domijan (glav ni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 223-237. Lentié, Ivo. 1994. „Zlatarstvo“, u: Tugomir Lukšić (glavni urednik), Sveti trag: devetsto godina umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije 1094-1994. Zagreb: Zagrebačka nadbiskupija, Institut za povijest umjetnosti, Muzejsko-galerijski centar, str. 371-404. Levaj Horvat, Katarina. „Tri kapele“, u: Žarko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 187-194.
Lukinović, Andrija. 1992. Povijesni spomenici Zagrebačke biskupije (1395. -1420.), Zagreb: Kršćanska sadašnjost Ljubić, Pere. 1943. Prošlost križevačke gimnazije. Križevci: P.[ere] Ljubić. Markovié, Ksenija. 1993. „Erdovec“, u: Žarko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, տէր. 306-308. Maroević, Ivo. 1973. „Konzervatorsko-restauratorski radovi i istraživanja u crkvi sv. Marije Snježne u Kamenskom kraj Karlovca“, u: Branko Lučić (ured nik), Komensko: crkva i samostan pavlina. Zagreb: Restauratorsid zavod Hr vatske, Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 41-65. Matijevič, Milan. 2005. „Evaluacija u odgoju i obrazovanju“, Pedagogij ska istraživanja 2/2. Zagreb, str. 279-297. 401
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Mažuran, Ive. 1998. Hrvati i Osmansko carstvo. Zagreb: Golden marketing. Mikšić, Vlado. 2013. Der Josephinismus in der Diözese Zagreb zwischen 1780 - 1790, doktorska disertacija obranjena na Studium der Katholischen Theologie Sveučilišta u Beču 2013 godine. Mentor: Karl Heinz Frani. Wien: Studium der Katholischen Theologie. Miletič, Drago. 1995. „Konzervatorsko-restauratorska istraživanja i rado vi u unutrašnjosti lađe crkve sv. Marije u Lepoglavi“, u: Božica Pažur (ured nica), Lepoglavski zbornik 1994. Radovi sa znanstvenog skupa Šest stoljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi 17. IX. 1994. Zagreb: Kajkavsko spravišče, str. 119-135. Milosavljevič, Rade. 1989. Leksikon Križevčana. Križevci: Povijesno druš tvo Koprivnica. Miloševič, Sanda. 2004. „Crkva sv. Marije u Lepoglavi“, u: Marija Mirko vič, Ivo Pervan, Ivan Krstitelj Ranger. Zagreb: INA, Varaždinska biskupija, Nakladni zavod Matice hrvatske, Meridijani, str. 74-114. Mirkovič, Marija. 1975. „Barokni program Rangerove stropne slike u fra njevačkom samostanu u Varaždinu“, Godišnjak Gradskog muzeja Varaždin 5. Varaždin, str. 97-106. Mirkovič, Marija. 1979. „Slikarstvo lepoglavskih pavlina“, Kaj: časopis za književnost umjetnost i kulturu 6. Zagreb, 1-70. Mirkovič, Marija. 1987. „Ranger (Rangger), Ivan Krstitelj“, u: Žarko Do mijan (urednik), Likovna enciklopedija Jugoslavije, svezak II. Zagreb: Jugo slavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža, str. 691. Mirkovič, Marija. 1989. „Ivan Krstitelj Ranger i pavlinsko slikarstvo“, u: Đurđica
Cvitanović, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kul tura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjet nički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 127-163. Mirkovič, Marija. 1989. „Skica za pavlinski portret“, u: Đurđica Cvitano vić, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, knji ževnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 351-358. Mirkovič, Marija. 1992. „Ikonološki programi zidnih slika u samostan skim ljekarnama hrvatskih pavlina i franjevaca“, Acta Facultatis medicae Fluminensis 3-4. (Rijeka, str. 119-129. 402
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Mirkovič, Marija. 1994. „Iluzionističko zidno slikarstvo“, u: Tugomir Lukšić (glavni urednik), Sveti trag: devetsto godina umjetnosti Zagrebačke nad biskupije 1094-1994. Zagreb: Zagrebačka nadbiskupija, Institut za povijest umjetnosti, Muzej sko-galerij ski centar, str. 271-300. Mirkovič, Marija. 1996. „Majka Božja Žalosna u crkvi Marije Koruške“, u: Nikola Benger, Kraljica mučenika, preveo Ljudevit Plačko. Križevci: Matica hrvatska, Ogranak Križevci, str. 111-117. Mirkovič, Marija. 1998. „Vrhunac Rangerova iluzionizma u kapeli sv. Jurja nad Lepoglavom“, u: Božica Pažur i Marija Roščić (urednice), Lepoglavski zbornik 1996. Radovi sa znanstvenog skupa Šest stoljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi. Lepoglava 14. rujna 1996. Zagreb: Kajkavsko spravišče, str. 63-75. Mirkovič, Marija. 2004. „Ivan Krstitelj Ranger, majstor slikanja na žbuci“, u: Marija Mirkovič, Ivo Pervan, Ivan Krstitelj Ranger. Zagreb: INA, Varaždin ska biskupija, Nakladni zavod Matice hrvatske, Meridijani, str. 25-57. Mirkovič, Marija. 2016. „Franjevački samostanski sklop u Varaždinu povijesna studija“, Portal: godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda 7. Zagreb, str. 175-192. Nestić, Jasmina. 2015. „The Influence of Andrea Pozzo’s models from His Treatise Perspectivae pictorum atque architectorum on Croatian 18th-Cen tury Illusionist Altarpieces“, Radovi instituta za povijest umjetnosti 39, Za greb, str. 85-98. Ostojčić, Nikola. 2019. „Križevački gospodin priatei y Patron Ivan Zakmardi: filantropska ostavština na području
sjeverozapadne Hrvatske“, Cris: časopis povijesnog društva Križevci 21. Križevci, str. 97-104. Pajur, Franjo. 2009. „Kako je Vrbovec postao središnje mjesto okolice“, Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu 6. Zagreb), str. 61-76. Pajur, Franjo. 2016. „Rakovec (Rokonuk) kao središnji posjed okolice“, Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu 3-4. Zagreb, str. 87-116. Pálosfalvi, Tamas. 2014. The Noble Elite in the County of Körös (Kri ževci) 1400-1126. Budapest: MTA Bölcsészettudományi Kutatóközpont, Történettudományi Intézet. Pavieš, Ranko. 2010. „Opis međa i posjeda između Lonje i Glogovnice u 13. i 14 stoljeću“, Cris: časopis povijesnog društva Križevci 12. Križevci, str. 7-20. Pavieš, Ranko. 2020. Križevački, kolnički i vrbovečki kraj u srednjem vi jeku. Koprivnica: Meridijani - Nakladnička kuća, Križevci: Zavod za znan- 403
Bibliografija Dejan Pernjak·. Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima stvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije u Kri ževcima. Peklić, Ivan. „Posjed Dijankovec od 14. do 18. stoljeća“, Cris: časopis povi jesnog društva Križevci 7. Križevci, str. 105-112. Peklić, Ivan. 1995. „Kulturna i prosvjetna djelatnost pavlina u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Križevce“, Croatica Christiana Periodica 19/35. Zagreb, տէր. 63-72. Peklić, Ivan. 2010. „O križevačkim i mađarskim pavlinima u hrvatskoj pavlinskoj provinciji“, Cris: časopis povijesnog društva Križevci 12. Križevci, str. 226-233. Peklić, Ivan. 2015. „Križevci tijekom povijesti (kratka povijest grada)“, Zbornik Jankovič 1. Daruvar, str. 219-231. Peklić, Ivan. 2017. Hrvatski svetac: Sveti Marko Križevčanin, Zagreb Križevci: Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-kri ževačke županije u Križevcima. Peričić, Denis. 1998. „Motiv Indijanca na stropnoj slici Ivana Rangera u franjevačkom samostanu u Varaždinu“, u: Božica Pažur i Marija Roščić (urednice), Lepoglavski zbornik 1996. Radovi sa znanstvenog skupa Šest sto ljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi. Lepoglava 14. rujna 1996. Zagreb: Kaj kavsko spravišče, str. 75-80. Pernjak, Dejan. 2019. „Posjedovni odnosi križevačkih pavlina i lokalnog stanovništva na primjeru posjeda Lemeš i Erdovec“, Cris: časopis povijesnog društva Križevci 21. Križevci, str. 5-15. Pernjak, Dejan. Smiljanič, Vlatko. 2017. „Tragovima pavlina u Špišić Bu kovici: Ordo fratrum s. Pauli Primi Eremitae in Bakwa Inferior“, Croatica Christiana Periodica 80.
Zagreb, տէր. 17-29. Petrič, Hrvoje. 2010. „Studenti iz hrvatskih zemalja na sveučilištu u Olo mucu u ranome novom vijeku (1589.-1781.) s posebnim osvrtom na studente križevačkog kraja“, Cris: časopis povijesnog društva Križevci 12. Križevci, str. 221-225. Petrić, Hrvoje. 2012. Pogranična društva i okoliš - Varaždinski generalat i Križevačka županija u 17. stoljeću. Samobor: Izdavačka kuća Meridijani / Zagreb: Društvo za hrvatsku i ekonomsku povijest i ekohistoriju. Petrić, Hrvoje. 2014. Prilozi za popis župa i upravitelja Podravine od sre dine srednjeg vijeka do 20. stoljeća, Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja 13. Koprivnica, str. 218-223. 404
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Petrič, Hrvoje; Holjevac, Željko; Karaula, Željko. 2013. Povijest Bjelovara - od početaka naseljavanja do kraja Domovinskog rata. Zagreb - Bjelovar: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad. Pisk, Silvija. 2016. Pustinjaci podno Garić planine. Zagreb: Leykam Inter national. Plačko, Ljudevit. 2007. „Pečat slobodnog i kraljevskog grada križevačkog uje dinjenog 1752.“, Cris: časopis povijesnog društva Križevci 9. Križevci, str. 170-178. Pleše, Tajana. 2010. Arheološki kontekst srednjovjekovnih pavlinskih sa mostana sjeverozapadne Hrvatske, doktorska disertacija obranjena 20. rujna 2010. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Mentor: Željko Demo. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Porter-Szucs, Brian. 2011. Faith and Fatherland: Catholicism, Modernity, and Poland. Oxford University Press. Premrl, Danijel. Kurelac, Iva. 2012. „Sveti Ivan Pustinjak u hrvatskoj hi storiografiji i ikonografiji 17. і 18. stoljeća“, Crotica Christiana Periodica 6g. Zagreb, str. 11-31. Puškadija-Ribkin, Tatjana. 1994./95. „Njemačka gramatika Antuna Raispa iz 1772. godine“, Vrela i prinosi: zbornik za povijest Isusovačkoga reda u hrvatskim krajevima I Fontes et studia: históriáé Societatis lesu in finibus Croatorum 20. Zagreb, տէր. 17-28. Quien, Gudio. 1989. „Katalog: slikarstvo, kiparstvo, namještaj, metal, tekstil, oslikana pozlačena koža, keramika, isprave i knjige, popis arhivalija“, u: Đurđica Cvitanovič, Vladimir Malekovič, Jadranka
Petričevič (urednici), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Za greb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 391-502. Ratančič, Bernarda; Miloševič, Vladanka. „Prilog poznavanju povijesti franjevačke ljekarne u Varaždinu“, Portal: godišnjak Hrvatskog restaurator skog zavoda 7. Zagreb, str. 193-208. Razum, Stjepan. 1995. „Osvlad Thuz od Sv. Ladislava 1466-1499.“, u: Fran ko Mirošević (ur.), Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 207-220. Reitzner, Viktor. 1952. Alt Wien Lexikon für Österreichische und Südde utsche Kunst und Kunstgewerbe. III. Band: Edelmetalle und deren Punzen. Wien: Selbstverlag. 405
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Renz, Carolyn. 1998. Schönheit alter Möbel im Verbogenen. Wien: Österreichischer Kunst- und Kulturverlag. Repanić Braun, Mirjana. 1993. „Katalog sakralnih građevina“, u: Žarko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povi jest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 223-237. Repanić Braun, Mirjana. 1993. „Slikarstvo“, u: Žarko Domijan (glavni urednik), Križevci. Grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, str. 209-217. Repanić Braun, Mirjana. 1994. „Oltarne slike Ivana Krstitelja Rangera u crkvama i kapelama u Klenovniku i Donjoj Voći“, Radovi instituta za povijest umjetnosti 18. Zagreb, str. 67-72. Sabljar, Vinko (uredio). 1866. Miestopisni riečnik kraljevinah Dalma cije Hervatske i Slavonije / Vinzenz Sabljar, Orts-Lexikon der Königreiche Dalmatien, Kroatien und Slavonien. U Zagrebu: Nakladom i bérotiskom A.Įntuna] Jakiča. Sakcinski, Ivan Kukuljević. 1854. „Dogadjaji Medvedgrada s obrisom“, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku knjiga 3. Zagreb, str. 13-133. Schulz, Christian Norberg. 1979. Architettura Barocca. Milano: Electa. Sekulič, Ante. 1986. Remete - pavlini u Hrvatskoj. Zagreb: Kršćanska sa dašnjost. Sekulič, Ante. 1989. Pregled povijesti pavlina“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hr vatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književ nost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, 31-40.
Sekulič, Ante. 1989. „Pavlinski vrhovni poglavari“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pavlina u Hrvat skoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književ nost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Zagreb: Globus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 373-376. Sekulič, Ante. 1994. „Hrvatski pavlini na stolici zagrebačkih biskupa“, u: Zdenko Balog (urednik), Lepoglavski zbornik 1993: radovi sa znanstvenog skupa Šest stoljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi, Lepoglava, 9.10.1993. Zagreb: Kajkavsko spravišče, str. 10-17. Sekulič, Ante. 1994. Olimje v 17. In 18. stoletju. Podsreda: Zavod spomin ski park Trebče. 406
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Sekulić, Ante. 1995. „Simun Bratulić 1603-1611.“, u: Franko Mirošević (ur.), Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 285-294. Sekulić, Ante. 1996. „Nikola Benger (1695. - 1766.)“, u: Nikola Benger, Kraljica mučenika, preveo Ljudevit Plačko. Križevci: Matica hrvatska, Ogranak Križevci, str. 119-122. Sekulić, Ante. 1996. „Srednja i visoka učilišta hrvatskih pavlina“, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 43/44. Zagreb, str. 327-342. Sekulić, Ante. 1997. „Sustav visokoškolskog odgoja hrvatskih pavlina“, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 45/46. Zagreb, str. 219-242. Sekulić, Ante. 1997. Pavlinski prinosi hrvatskoj književnosti. Zagreb: Sekcija DHK֊a i Hrvatskoga PEN-a za proučavanje književnosti u hrvat skom iseljeništvu. Prinosi za povijest književnosti u Hrvata, knj. 6. Seling, Helmut. 1980. Die Kunst der Augsburger Goldschmiede 15291868. 3 Bände und Supplementband zu Band 3. München: Beck. Smiljanič, Irena. 2016. „Grkokatolički prelat Bazilije Božičković (1719.1785.)“, u: Lovorka Čoralić i ostali (uredili), Ljudi 18. stoljeća na hrvatskom prostoru: od plemića i crkvenih dostojanstvenika do težaka i ribara. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, str. 209-2015. Stará, Dagmar. 1977. Zinnmarken aus aller Welt. Praha: Hanau o. J., Verlag Werner Dausien. Stipišić, Jakov; Miljen, Šamšalović. i960. Isprave u Arhivu Jugoslaven ske akademije: inventar, Zbornik Historijskog instituta Jugoslavenske aka demije 3. Zagreb, str. 563-643. Świdziński, Sebastian.
1968. „Die Augustinusregel im Pauliner-Orden“, Augustiniána, 18, տէր. 29-38. Šanjek, Franjo. 1996. Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. Zagreb: Kr šćanska sadašnjost. Šufflay, Milan pl. „Iz arkiva ug. narodnog muzeja“, Vjesnik kr. [aljevskog] hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog Arkiva 8. Zagreb, 155-186. Tarbuk, Nela. 1989. „O radovima pavlinskih stolara“, u: Đurđica Cvitanović, Vladimir Maleković, Jadranka Petričević (urednici), Kultura pa vlina u Hrvatskoj 1244-1786. Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, Ijekarstvo, gospodarstvo. Zagreb: Glo bus / Muzej za umjetnost i obrt, str. 267-277. Tarbuk, Nela. 2004. „Barokni ormari u zavjetnoj crkvi sv. Marije Je ruzalemske na Trskom vrhu«, Radovi instituta za povijest umjetnosti 28. Zagreb, str. 232-241. 407
Bibliografija Dejan Pernjak: Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Tarbuk, Nela. 2013. Crkveni namještaj 17. i 18. stoljeća u redovničkim cr kvama kontinentalne Hrvatske, doktorski rad obranjen na Filozofskom fa kultetu Sveučilišta u Zagrebu 2013. godine. Mentor: Sanja Cvetnić. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tinódi, Ivan. 2006. „Križevačke ciglane“, Cris: časopis povijesnog društva Križevci 8, str. 108-139. Tkalčič, Ivan Krstitelj. 1888. „О više stanju nastave u hrvatskoj prije, a osobito za Pavlinah“, čitao na svečanoj sjednici Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti dne 19. prosinca 1885., Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Knjiga 93. Razredi historičko-filologički i filozofičkojuridički. 23. Zagreb: [Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti], str. 78-104. Tvrtković, Tamara. 2008. Između znanosti i bajke - Ivan Tomko Mrnavič. Zagreb: Hrvatski institut za povijest; Šibenik: Gradska knjižnica Juraj Šižgorić. Vanino, Miroslav. 1969. Isusovci i hrvatski narod. - I: Rad u 16 stoljeću; Zagrebački kolegij. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove. Vanino, Miroslav. Isusovci i hrvatski narod - II: Kolegiji dubrovački, riječki, varaždinski i požeški. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove. Varga, Júlia. 2004. Ungarländische Studenten an den kleineren Univer sitäten und Hochschulen des Habsburger Reiches, 1560-1789. Budapest: Eötvös Loránd Tudományegyetem Levéltára. Verster, Arnoldus Johan George. 1966. Das Buch vom Zinn. Hannover: Fackelträger Verlag. Vidačić, Kvirin. 1886. Topografično-poviestne crte
slobjodnog] i kr.jaljevskog] grada Križevca. Križevci: Tiskara G.[ustava] Neuberga, preti sak, Ogranak Matice hrvatske Križevci, 1993. Weinrich, Lorenzo. 2000. „Santo Stefano Rotodno. Der römische Paulinerkonvent", u: Kaspar Elm (Hrsg.), Beiträge zur Geschichte des Paulinerordens. Berlin: Duncker Humblot, տէր. 191-202. Wolff Zubović, Martina. 2017. Tipologija i podrijetlo ornamentike na dr venim oltarima 17. i 18. stoljeća na području sjeverozapadne Hrvatske - recep cija, primjena i razvoj motiva, doktorski rad obranjen na Filozofskom fakul tetu Sveučilišta u Zagrebu 23. lipnja 2017. godine, sv. 2. Mentorica: Mirjana Repanić Braun. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 408
Bibliografija Dejan Pernjak՛. Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Zdjelar, Buga. 2003. „Povijest pavlinskog školstva u Hrvatskoj“, Lucius: zbornik radova Društva studenata povijesti Ivan Lučić-Lucius 3. Zagreb, str. 81-139. Zvonar, Ivan. 1994. „Uloga pavlina u dokazivanju hrvatskog značenja Međimurja“, u: Zdenko Balog (urednik), Lepoglavski zbornik 1993: radovi sa znanstvenog skupa Šest stoljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi, Lepoglava, 9.10.1993. Zagreb: Kajkavsko spravišče, str. 51-60. Mrežne stranice Petrič, Hrvoje. Župnici rođeni u Koprivnici vode koprivničku župu, epodravina.hr [https://epodravina.hr/zupnici-rodeni-koprivnici-vode-koprivnicku-zupu-28-12-2016/], posjećeno, 20. srpnja 2017. Hrvatska enciklopedija • Batthyány, Adam IL, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx 710=6296], posjećeno 31. siječnja 2018. • Čikulin, Ivan Franjo (loannes Franciscus Chiculin), [http://www.enciklopedija.hr /natuknica.aspx?ID=i3388], posjećeno 15. veljače 2019. • Draskovic, Josip Kazimir [http://www.enciklopedija.hr /natuknica. aspx?ID=i6i93], posjećeno, 15. veljače 2019. • Esterházy, Josip [http ://www.encildopedija.hr/natuknica.aspx?ID=i8426], posjećeno 14. veljače 2019. • Gašparoti, Hilarion, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx ? id=2i359], posjećeno 12. veljače 2019. • intarzija [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=2758i, pre gledano 10. srpnja 2018. • jutro (ral, dan oranja), [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica. аѕрх?ГО=29бзз], posjećeno, 20. srpnja 2017. Baričević, Doris. „Königer, Aleksije (Alexius, Joseph)“, Hrvatski biografski leksikon
[http://hbl.lzmk.hr/ clanak.aspx?id=9869], posjećeno 2. veljače 2019. Buturac, Josip. „Šimun Bratulić“, Hrvatski biografski leksion, [http://hbl. lzmk.hr/clanak .aspxľid =2733], posjećeno 10. veljače 2019. Jembrih, Alojz. „Krištolovec Ivan (Christolovecz, Kristolovec, Kristolovecz, Kristolovez, Krisztolovecz; Joannes, János, Giovanni)“, Hrvatski biografski lek sikon [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=ni69], posjećeno 7. ožujka 2019. Palanović, Elizabeta. „Čikulin, Ivan Franjo“, Hrvatski biografski leksikon, [http://hbl.lzmk.hr/ clanak.aspx?id=4O49], posjećeno 15. veljače 2019. 409
Bibliografija Dejan Pernjak՛. Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Palanović, Elizabeta. „Hilarion Gašparoti“, Hrvatski biografski leksikon, [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6648], posjećeno 12. veljače 2019. Palanović, Elizabeta. „Josip Bedekovič Komorski“, Hrvatski biografski lek sikon [http://hbl.lzmk.hr/clanak. aspx?id=i566], posjećeno 25. veljače 2019. Radaus, Tatjana. „Erdödy, Nikola III. (Erdeodij, Erdeody, Erdeődy, Erdeüdy; Nicolaus)“ Hrvatski biografski leksikon [http://hbl.lzmk.hr/clanak . aspx?id=57i9], pregledano 1. veljače 2018. godine. Radaus, Tatjana. „Esterházy Josip“, Hrvatski biografski leksikon, [http:// hbl.lzmk.hr/clanak. aspx?id=575Ó], posjećeno 14. veljače 2019. Ratković, Milan i redakcija. „Brezovački Tito (Brezovachky Titus, Brezovatsky Tituš, Baltazar)“ Hrvatski biografski leksikon [http://hbl.Izmk.hr/ clanak.aspx?id=28o2], posjećeno 28. veljače 2019. Simoniti, Marjetica. „Leopold Vogtner“, Slovenski biografski leksikon, [http://www.slovenska-biografija.si/oseba/sbi8o5669/ ], pregledano 28.6.2018. Skenderović, Robert i Redakcija. „Kolonie Leopold“, Hrvatski biografski leksikon, [http://hbl.lzmk.hr/clanak. aspx?id=233], posjećeno 31. siječnja 2018. Švab, Mladen. „Draskovic, Josip Kazimir“, Hrvatski biografski leksikon [http://hbl.lzmk.hr/ članak. aspx?id=5366], posjećeno 15. veljače 2019. 410 |
| any_adam_object | 1 |
| any_adam_object_boolean | 1 |
| author | Pernjak, Dejan |
| author_facet | Pernjak, Dejan |
| author_role | aut |
| author_sort | Pernjak, Dejan |
| author_variant | d p dp |
| building | Verbundindex |
| bvnumber | BV049029914 |
| ctrlnum | (OCoLC)1401212940 (DE-599)BVBBV049029914 |
| era | Geschichte gnd |
| era_facet | Geschichte |
| format | Book |
| fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>03176nam a2200613 c 4500</leader><controlfield tag="001">BV049029914</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">20230823 </controlfield><controlfield tag="007">t</controlfield><controlfield tag="008">230703s2022 ci a||| |||| 00||| hrv d</controlfield><datafield tag="020" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">9789533474779</subfield><subfield code="9">978-953-347-477-9</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)1401212940</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV049029914</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">rda</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">hrv</subfield></datafield><datafield tag="044" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">ci</subfield><subfield code="c">HR</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">OST</subfield><subfield code="q">DE-12</subfield><subfield code="2">fid</subfield></datafield><datafield tag="100" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Pernjak, Dejan</subfield><subfield code="e">Verfasser</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima</subfield><subfield code="c">Dejan Pernjak</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Zagreb ; Križevci</subfield><subfield code="b">Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije u Križevcima</subfield><subfield code="c">2022.</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">432 Seiten</subfield><subfield code="b">Illustrationen</subfield><subfield code="c">24 cm</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">n</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">nc</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Auflage 200. - Literaturverzeichnis Seite 385-410</subfield></datafield><datafield tag="546" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Deutsche und englische Zusammenfassung</subfield></datafield><datafield tag="610" ind1="1" ind2="7"><subfield code="a">Pauline Fathers (Order of St. Paul the First Hermit)</subfield><subfield code="2">fast</subfield></datafield><datafield tag="610" ind1="2" ind2="7"><subfield code="a">Pauliner</subfield><subfield code="0">(DE-588)1235653-0</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="648" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Geschichte</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Monasteries</subfield><subfield code="2">fast</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Monasticism and religious orders</subfield><subfield code="2">fast</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Monastic and religious life</subfield><subfield code="2">fast</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Kloster</subfield><subfield code="0">(DE-588)4031225-2</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Katholizismus</subfield><subfield code="0">(DE-588)4030027-4</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Croatia / Križevci</subfield><subfield code="2">fast</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Križevci</subfield><subfield code="0">(DE-588)4229400-9</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="0"><subfield code="a">Križevci</subfield><subfield code="0">(DE-588)4229400-9</subfield><subfield code="D">g</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="1"><subfield code="a">Pauliner</subfield><subfield code="0">(DE-588)1235653-0</subfield><subfield code="D">b</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="2"><subfield code="a">Katholizismus</subfield><subfield code="0">(DE-588)4030027-4</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="3"><subfield code="a">Kloster</subfield><subfield code="0">(DE-588)4031225-2</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="4"><subfield code="a">Geschichte</subfield><subfield code="A">z</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2=" "><subfield code="5">DE-604</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034292636&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Inhaltsverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034292636&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Abstract</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034292636&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Abstract</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034292636&sequence=000007&line_number=0004&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Literaturverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="q">BSB_NED_20230823</subfield></datafield><datafield tag="999" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-034292636</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">200.9</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">09033</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">200.9</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">09034</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">200.9</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">09032</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">200.9</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">0904</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield></record></collection> |
| geographic | Croatia / Križevci fast Križevci (DE-588)4229400-9 gnd |
| geographic_facet | Croatia / Križevci Križevci |
| id | DE-604.BV049029914 |
| illustrated | Illustrated |
| index_date | 2024-07-03T22:16:21Z |
| indexdate | 2024-07-10T09:53:15Z |
| institution | BVB |
| isbn | 9789533474779 |
| language | Croatian |
| oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-034292636 |
| oclc_num | 1401212940 |
| open_access_boolean | |
| owner | DE-12 |
| owner_facet | DE-12 |
| physical | 432 Seiten Illustrationen 24 cm |
| psigel | BSB_NED_20230823 |
| publishDate | 2022 |
| publishDateSearch | 2022 |
| publishDateSort | 2022 |
| publisher | Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije u Križevcima |
| record_format | marc |
| spelling | Pernjak, Dejan Verfasser aut Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Dejan Pernjak Zagreb ; Križevci Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije u Križevcima 2022. 432 Seiten Illustrationen 24 cm txt rdacontent n rdamedia nc rdacarrier Auflage 200. - Literaturverzeichnis Seite 385-410 Deutsche und englische Zusammenfassung Pauline Fathers (Order of St. Paul the First Hermit) fast Pauliner (DE-588)1235653-0 gnd rswk-swf Geschichte gnd rswk-swf Monasteries fast Monasticism and religious orders fast Monastic and religious life fast Kloster (DE-588)4031225-2 gnd rswk-swf Katholizismus (DE-588)4030027-4 gnd rswk-swf Croatia / Križevci fast Križevci (DE-588)4229400-9 gnd rswk-swf Križevci (DE-588)4229400-9 g Pauliner (DE-588)1235653-0 b Katholizismus (DE-588)4030027-4 s Kloster (DE-588)4031225-2 s Geschichte z DE-604 Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034292636&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Inhaltsverzeichnis Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034292636&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Abstract Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034292636&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Abstract Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034292636&sequence=000007&line_number=0004&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Literaturverzeichnis |
| spellingShingle | Pernjak, Dejan Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Pauline Fathers (Order of St. Paul the First Hermit) fast Pauliner (DE-588)1235653-0 gnd Monasteries fast Monasticism and religious orders fast Monastic and religious life fast Kloster (DE-588)4031225-2 gnd Katholizismus (DE-588)4030027-4 gnd |
| subject_GND | (DE-588)1235653-0 (DE-588)4031225-2 (DE-588)4030027-4 (DE-588)4229400-9 |
| title | Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima |
| title_auth | Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima |
| title_exact_search | Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima |
| title_exact_search_txtP | Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima |
| title_full | Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Dejan Pernjak |
| title_fullStr | Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Dejan Pernjak |
| title_full_unstemmed | Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima Dejan Pernjak |
| title_short | Povijest pavlinskoga samostana u Križevcima |
| title_sort | povijest pavlinskoga samostana u krizevcima |
| topic | Pauline Fathers (Order of St. Paul the First Hermit) fast Pauliner (DE-588)1235653-0 gnd Monasteries fast Monasticism and religious orders fast Monastic and religious life fast Kloster (DE-588)4031225-2 gnd Katholizismus (DE-588)4030027-4 gnd |
| topic_facet | Pauline Fathers (Order of St. Paul the First Hermit) Pauliner Monasteries Monasticism and religious orders Monastic and religious life Kloster Katholizismus Croatia / Križevci Križevci |
| url | http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034292636&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034292636&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034292636&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=034292636&sequence=000007&line_number=0004&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |
| work_keys_str_mv | AT pernjakdejan povijestpavlinskogasamostanaukrizevcima |