Doprinos Ustavnog suda Republike Hrvatske u definiranju okvira za tumačenje ustavne odredbe o nezastarijevanju ratnog profiterstva i kaznenih djela počinjenih u vrijeme pretvorbe i privatizacije:
Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
1. Verfasser: Derenčinović, Davor (VerfasserIn)
Format: Elektronisch E-Book
Sprache:Croatian
Veröffentlicht: Sanski Most [Bosnia and Herzegovina] Fondacija Centar za javno pravo 2015
Schlagworte:
Online-Zugang:BSB01
Beschreibung:Odluka USUD je iznimno značajna jer, osim što definira okvir za realizaciju koncepcije zamišljene i provedene Promjenom URH i ZON, sadrži u sebi jasnu poruku upućenu samom ustavotvorcu da parcijalne promjene ustavnog teksta ni pod kojim uvjetima ne smiju biti oruđe konstitucionalne instrumentalizacije već moraju biti iznimne i uvijek i pod svim okolnostima dobro promišljene, protumačene i primijenjene polazeći od cjeline ustavnog teksta. Nadalje, u odluci USUD se između redaka može iščitati i kritika ustavotvorcu da je krajnje prijeporno temeljnim pravnim aktom države retrospektivno regulirati određene pojave glede kojih će učinci određenih ustavnih promjena biti vremenski krajnje ograničeni usljed čega će i sam ustavni tekst po proteku kratkog vremena postati opsoletan.
U smislu implikacija odluke USUD na kaznene postupke u tijeku koji su pokrenuti na osnovi ZON, neće doći u pitanje oni postupci kod kojih se utvrdi da u vrijeme stupanja na snagu Promjene URH još nije nastupila zastara kaznenog progona. Međutim, oni postupci u kojima povodom prigovora zastare ili po službenoj dužnosti (na zastaru sudovi moraju paziti po službenoj dužnosti, što se posebno odnosi na žalbeni sud koji u tom smislu nije vezan konkretnim žalbenim osnovama) bude utvrđeno da je u vrijeme stupanja na snagu Promjene URH konkretno kazneno djelo bilo u zastari, morat će po toj osnovi biti obustavljeni. Eventualno neobaziranje sudova na tu okolnost značilo bi ne samo povredu kaznenog po Zakonu o kaznenom postupku već i povredu ustavnog prava zajamčenog člankom 31 URH.
Očito je da je tendencija relativizacije zastare kaznenog progona u posljednjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj, a koja nije uvjetovana kriminalnopolitičkim već isključivo dnevnopolitičkim potrebama, zamišljena i realizirana na dvije razine - zakonskoj, pri čemu nezastarijevanje ne zahvaća ona kaznena djela koja su u vrijeme stupanja na snagu zakonskih izmjena već zastarjela i ustavnoj, pri čemu bi, prema shvaćanju koje je prima facie pogrešnim ocijenio i USUD, nezastarijevanje retroaktivno zahvatilo i ona kaznena djela za koje je zastara nastupila i to samo zbog toga što je to tobože dopušteno i opravdano realizirati kroz ustavni tekst (!?). USUD je takav pokušaj manipulacije i instrumentalizacije ustavnog teksta u citiranoj odluci odlučno i argumentirano otklonio uz po(r)uku da se ustav mora tumačiti integralno i s obzirom na svrhu koja se njime nastoji ostvariti.
Važna je i po(r)uka USUD da su temeljna načela prava ugrađena u garantivnu funkciju ustava i zakona neprekoračivi limit ne samo pri donošenju zakona već i pri izmjenama ustava. Za nadati se da će tu po(r)uku oni kojima je upućena prije ili kasnije shvatiti u najboljem interesu vladavine prava
Beschreibung:1 Online-Ressource(1 p. 13)

Es ist kein Print-Exemplar vorhanden.

Fernleihe Bestellen Achtung: Nicht im THWS-Bestand!