Koordinativni kapacitet Vlade Republike Hrvatske, aktualno stanje i preporuke za poboljšanje:
Gespeichert in:
1. Verfasser: | |
---|---|
Format: | Elektronisch E-Book |
Sprache: | Croatian |
Veröffentlicht: |
Sanski Most [Bosnia and Herzegovina]
Fondacija Centar za javno pravo
2016
|
Schlagworte: | |
Online-Zugang: | BSB01 |
Beschreibung: | U radu analiziram pojmove koordinacije i koordinativnog kapaciteta hrvatske državne uprave. Koordinacija se definira kao proces usklađivanja i prilagođavanja odluka i djelovanja više aktera radi postizanja određenog cilja koji se ne može postići djelovanjem samo jednog aktera. Upravni kapacitet se promatra kao sposobnost upravne organizacije ili pak upravnog sustava za provođenje propisa i oblikovanje javnih politika u skladu s doktrinom dobrog upravljanja. S tim u skladu koordinativni kapacitet također predstavlja sposobnost upravnog sustava za usklađivanje i međusobno prilagođavanje pri ispunjavanju upravnih ciljeva. U hrvatskom upravnom sustavu postoje strukture i propisi namijenjeni upravo koordinaciji. Međutim, u ključnim strateškim dokumentima, izvještajima i radovima upravnih znanstvenika dugi niz godina navodi se kako upravo hrvatska uprava pati od problema nezadovoljavajuće razine koordinacije upravnog sustava. Hrvatskom centru Vlade nedostaje upravni kapacitet za praćenje stanja i oblikovanje prijedloga rješenja društvenih problema. Postojeći centar vlade u Hrvatskoj ne nameće tempo rada, ne nameće teme već obavlja većinom protokolarne funkcije. To se može okarakterizirati kao reaktivni pristup koji podrazumijeva uglavnom pristajanje bez pogovora na ono što središnja tijela državne uprave predlažu. Rezultat toga je negativna koordinacija obzirom da prijedlozi dolaze iz ministarstava, prolaze tzv. koordinacije gdje se prvo raspravlja na službeničkoj razini i na razini struke, a tek nakon toga se dolazi na političku razinu. Za osiguranje kvalitetnog rada Vlade Republike Hrvatske nužno je jačanje centra vlade na način da raspolaže sa odgovarajućim upravnim kapacitetom, službenicima ekspertima za pojedina upravna područja. Također, centar vlade je potrebno koncentrirati u jedinstveni središnji policy ured Vlade. Zadaće takvog ureda bile bi provođenje sustavne evaluacije prijedloga linijskih ministarstava, povezivanje prijedloga resornih ministarstava s temeljnim smjernicama i ciljevima Vlade te davanje resornim ministarstvima vertikalne policy smjernice za slijeđenje temeljnih ciljeva Vlade u implementaciji određene politike. Jedinstveni policy ured trebao bi biti organiziran tako da prati podjelu rada po resorima, na način da svaka organizacijska jedinica policy ureda prati rad i komunicira s pojedinim resorom. Koordinaciji bi pomogao strateški dokument koji bi definirao ciljeve Vlade Republike Hrvatske na temelju kojega bi druga državna tijela mogla izrađivati svoje strateške planove te se međusobno usklađivati. To bi pridonijelo pozitivnoj koordinaciji pri oblikovanju javnih politika kao i boljem provođenju propisa. Koordinaciju u upravnom sustavu značajno bi unaprijedilo kad bi tijela državne uprave više koristila postojeće instrumente koordinacije ugrađene u hrvatske propise poput međuresornih radnih skupina, procjene učinaka propisa, davanja i traženje mišljenja |
Beschreibung: | 1 Online-Ressource(1 p. 11) |
Internformat
MARC
LEADER | 00000nmm a2200000zc 4500 | ||
---|---|---|---|
001 | BV048261672 | ||
003 | DE-604 | ||
005 | 00000000000000.0 | ||
007 | cr|uuu---uuuuu | ||
008 | 220609s2016 |||| o||u| ||||||hrv d | ||
035 | |a (ZDB-45-CGR)ceeol574740 | ||
035 | |a (OCoLC)1334037684 | ||
035 | |a (DE-599)BVBBV048261672 | ||
040 | |a DE-604 |b ger |e aacr | ||
041 | 0 | |a hrv | |
049 | |a DE-12 | ||
084 | |a OST |q DE-12 |2 fid | ||
100 | 1 | |a Giljević, Teo |e Verfasser |4 aut | |
245 | 1 | 0 | |a Koordinativni kapacitet Vlade Republike Hrvatske, aktualno stanje i preporuke za poboljšanje |c Teo Giljević |
264 | 1 | |a Sanski Most [Bosnia and Herzegovina] |b Fondacija Centar za javno pravo |c 2016 | |
264 | 2 | |a Frankfurt M. |b CEEOL |c 2016 | |
300 | |a 1 Online-Ressource(1 p. 11) | ||
336 | |b txt |2 rdacontent | ||
337 | |b c |2 rdamedia | ||
338 | |b cr |2 rdacarrier | ||
500 | |a U radu analiziram pojmove koordinacije i koordinativnog kapaciteta hrvatske državne uprave. Koordinacija se definira kao proces usklađivanja i prilagođavanja odluka i djelovanja više aktera radi postizanja određenog cilja koji se ne može postići djelovanjem samo jednog aktera. Upravni kapacitet se promatra kao sposobnost upravne organizacije ili pak upravnog sustava za provođenje propisa i oblikovanje javnih politika u skladu s doktrinom dobrog upravljanja. S tim u skladu koordinativni kapacitet također predstavlja sposobnost upravnog sustava za usklađivanje i međusobno prilagođavanje pri ispunjavanju upravnih ciljeva. U hrvatskom upravnom sustavu postoje strukture i propisi namijenjeni upravo koordinaciji. Međutim, u ključnim strateškim dokumentima, izvještajima i radovima upravnih znanstvenika dugi niz godina navodi se kako upravo hrvatska uprava pati od problema nezadovoljavajuće razine koordinacije upravnog sustava. | ||
500 | |a Hrvatskom centru Vlade nedostaje upravni kapacitet za praćenje stanja i oblikovanje prijedloga rješenja društvenih problema. Postojeći centar vlade u Hrvatskoj ne nameće tempo rada, ne nameće teme već obavlja većinom protokolarne funkcije. To se može okarakterizirati kao reaktivni pristup koji podrazumijeva uglavnom pristajanje bez pogovora na ono što središnja tijela državne uprave predlažu. Rezultat toga je negativna koordinacija obzirom da prijedlozi dolaze iz ministarstava, prolaze tzv. koordinacije gdje se prvo raspravlja na službeničkoj razini i na razini struke, a tek nakon toga se dolazi na političku razinu. Za osiguranje kvalitetnog rada Vlade Republike Hrvatske nužno je jačanje centra vlade na način da raspolaže sa odgovarajućim upravnim kapacitetom, službenicima ekspertima za pojedina upravna područja. Također, centar vlade je potrebno koncentrirati u jedinstveni središnji policy ured Vlade. | ||
500 | |a Zadaće takvog ureda bile bi provođenje sustavne evaluacije prijedloga linijskih ministarstava, povezivanje prijedloga resornih ministarstava s temeljnim smjernicama i ciljevima Vlade te davanje resornim ministarstvima vertikalne policy smjernice za slijeđenje temeljnih ciljeva Vlade u implementaciji određene politike. Jedinstveni policy ured trebao bi biti organiziran tako da prati podjelu rada po resorima, na način da svaka organizacijska jedinica policy ureda prati rad i komunicira s pojedinim resorom. Koordinaciji bi pomogao strateški dokument koji bi definirao ciljeve Vlade Republike Hrvatske na temelju kojega bi druga državna tijela mogla izrađivati svoje strateške planove te se međusobno usklađivati. To bi pridonijelo pozitivnoj koordinaciji pri oblikovanju javnih politika kao i boljem provođenju propisa. | ||
500 | |a Koordinaciju u upravnom sustavu značajno bi unaprijedilo kad bi tijela državne uprave više koristila postojeće instrumente koordinacije ugrađene u hrvatske propise poput međuresornih radnih skupina, procjene učinaka propisa, davanja i traženje mišljenja | ||
650 | 4 | |a Politics | |
650 | 4 | |a Law, Constitution, Jurisprudence | |
650 | 4 | |a Public Law | |
650 | 4 | |a Government/Political systems | |
650 | 4 | |a Evaluation research | |
912 | |a ZDB-45-CGR | ||
940 | 1 | |n oe | |
940 | 1 | |q BSB_OE_CEEOL | |
999 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641875 | ||
966 | e | |u https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=574740 |l BSB01 |p ZDB-45-CGR |x Verlag |3 Volltext |
Datensatz im Suchindex
_version_ | 1804184065158414336 |
---|---|
adam_txt | |
any_adam_object | |
any_adam_object_boolean | |
author | Giljević, Teo |
author_facet | Giljević, Teo |
author_role | aut |
author_sort | Giljević, Teo |
author_variant | t g tg |
building | Verbundindex |
bvnumber | BV048261672 |
collection | ZDB-45-CGR |
ctrlnum | (ZDB-45-CGR)ceeol574740 (OCoLC)1334037684 (DE-599)BVBBV048261672 |
format | Electronic eBook |
fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>04322nmm a2200433zc 4500</leader><controlfield tag="001">BV048261672</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">00000000000000.0</controlfield><controlfield tag="007">cr|uuu---uuuuu</controlfield><controlfield tag="008">220609s2016 |||| o||u| ||||||hrv d</controlfield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(ZDB-45-CGR)ceeol574740</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)1334037684</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV048261672</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">aacr</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">hrv</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">OST</subfield><subfield code="q">DE-12</subfield><subfield code="2">fid</subfield></datafield><datafield tag="100" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Giljević, Teo</subfield><subfield code="e">Verfasser</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Koordinativni kapacitet Vlade Republike Hrvatske, aktualno stanje i preporuke za poboljšanje</subfield><subfield code="c">Teo Giljević</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Sanski Most [Bosnia and Herzegovina]</subfield><subfield code="b">Fondacija Centar za javno pravo</subfield><subfield code="c">2016</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="2"><subfield code="a">Frankfurt M.</subfield><subfield code="b">CEEOL</subfield><subfield code="c">2016</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">1 Online-Ressource(1 p. 11)</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">c</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">cr</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">U radu analiziram pojmove koordinacije i koordinativnog kapaciteta hrvatske državne uprave. Koordinacija se definira kao proces usklađivanja i prilagođavanja odluka i djelovanja više aktera radi postizanja određenog cilja koji se ne može postići djelovanjem samo jednog aktera. Upravni kapacitet se promatra kao sposobnost upravne organizacije ili pak upravnog sustava za provođenje propisa i oblikovanje javnih politika u skladu s doktrinom dobrog upravljanja. S tim u skladu koordinativni kapacitet također predstavlja sposobnost upravnog sustava za usklađivanje i međusobno prilagođavanje pri ispunjavanju upravnih ciljeva. U hrvatskom upravnom sustavu postoje strukture i propisi namijenjeni upravo koordinaciji. Međutim, u ključnim strateškim dokumentima, izvještajima i radovima upravnih znanstvenika dugi niz godina navodi se kako upravo hrvatska uprava pati od problema nezadovoljavajuće razine koordinacije upravnog sustava. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Hrvatskom centru Vlade nedostaje upravni kapacitet za praćenje stanja i oblikovanje prijedloga rješenja društvenih problema. Postojeći centar vlade u Hrvatskoj ne nameće tempo rada, ne nameće teme već obavlja većinom protokolarne funkcije. To se može okarakterizirati kao reaktivni pristup koji podrazumijeva uglavnom pristajanje bez pogovora na ono što središnja tijela državne uprave predlažu. Rezultat toga je negativna koordinacija obzirom da prijedlozi dolaze iz ministarstava, prolaze tzv. koordinacije gdje se prvo raspravlja na službeničkoj razini i na razini struke, a tek nakon toga se dolazi na političku razinu. Za osiguranje kvalitetnog rada Vlade Republike Hrvatske nužno je jačanje centra vlade na način da raspolaže sa odgovarajućim upravnim kapacitetom, službenicima ekspertima za pojedina upravna područja. Također, centar vlade je potrebno koncentrirati u jedinstveni središnji policy ured Vlade. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Zadaće takvog ureda bile bi provođenje sustavne evaluacije prijedloga linijskih ministarstava, povezivanje prijedloga resornih ministarstava s temeljnim smjernicama i ciljevima Vlade te davanje resornim ministarstvima vertikalne policy smjernice za slijeđenje temeljnih ciljeva Vlade u implementaciji određene politike. Jedinstveni policy ured trebao bi biti organiziran tako da prati podjelu rada po resorima, na način da svaka organizacijska jedinica policy ureda prati rad i komunicira s pojedinim resorom. Koordinaciji bi pomogao strateški dokument koji bi definirao ciljeve Vlade Republike Hrvatske na temelju kojega bi druga državna tijela mogla izrađivati svoje strateške planove te se međusobno usklađivati. To bi pridonijelo pozitivnoj koordinaciji pri oblikovanju javnih politika kao i boljem provođenju propisa. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Koordinaciju u upravnom sustavu značajno bi unaprijedilo kad bi tijela državne uprave više koristila postojeće instrumente koordinacije ugrađene u hrvatske propise poput međuresornih radnih skupina, procjene učinaka propisa, davanja i traženje mišljenja</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Politics</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Law, Constitution, Jurisprudence</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Public Law</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Government/Political systems</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Evaluation research</subfield></datafield><datafield tag="912" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">ZDB-45-CGR</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="q">BSB_OE_CEEOL</subfield></datafield><datafield tag="999" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641875</subfield></datafield><datafield tag="966" ind1="e" ind2=" "><subfield code="u">https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=574740</subfield><subfield code="l">BSB01</subfield><subfield code="p">ZDB-45-CGR</subfield><subfield code="x">Verlag</subfield><subfield code="3">Volltext</subfield></datafield></record></collection> |
id | DE-604.BV048261672 |
illustrated | Not Illustrated |
index_date | 2024-07-03T19:59:34Z |
indexdate | 2024-07-10T09:33:24Z |
institution | BVB |
language | Croatian |
oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641875 |
oclc_num | 1334037684 |
open_access_boolean | |
owner | DE-12 |
owner_facet | DE-12 |
physical | 1 Online-Ressource(1 p. 11) |
psigel | ZDB-45-CGR BSB_OE_CEEOL |
publishDate | 2016 |
publishDateSearch | 2016 |
publishDateSort | 2016 |
publisher | Fondacija Centar za javno pravo |
record_format | marc |
spelling | Giljević, Teo Verfasser aut Koordinativni kapacitet Vlade Republike Hrvatske, aktualno stanje i preporuke za poboljšanje Teo Giljević Sanski Most [Bosnia and Herzegovina] Fondacija Centar za javno pravo 2016 Frankfurt M. CEEOL 2016 1 Online-Ressource(1 p. 11) txt rdacontent c rdamedia cr rdacarrier U radu analiziram pojmove koordinacije i koordinativnog kapaciteta hrvatske državne uprave. Koordinacija se definira kao proces usklađivanja i prilagođavanja odluka i djelovanja više aktera radi postizanja određenog cilja koji se ne može postići djelovanjem samo jednog aktera. Upravni kapacitet se promatra kao sposobnost upravne organizacije ili pak upravnog sustava za provođenje propisa i oblikovanje javnih politika u skladu s doktrinom dobrog upravljanja. S tim u skladu koordinativni kapacitet također predstavlja sposobnost upravnog sustava za usklađivanje i međusobno prilagođavanje pri ispunjavanju upravnih ciljeva. U hrvatskom upravnom sustavu postoje strukture i propisi namijenjeni upravo koordinaciji. Međutim, u ključnim strateškim dokumentima, izvještajima i radovima upravnih znanstvenika dugi niz godina navodi se kako upravo hrvatska uprava pati od problema nezadovoljavajuće razine koordinacije upravnog sustava. Hrvatskom centru Vlade nedostaje upravni kapacitet za praćenje stanja i oblikovanje prijedloga rješenja društvenih problema. Postojeći centar vlade u Hrvatskoj ne nameće tempo rada, ne nameće teme već obavlja većinom protokolarne funkcije. To se može okarakterizirati kao reaktivni pristup koji podrazumijeva uglavnom pristajanje bez pogovora na ono što središnja tijela državne uprave predlažu. Rezultat toga je negativna koordinacija obzirom da prijedlozi dolaze iz ministarstava, prolaze tzv. koordinacije gdje se prvo raspravlja na službeničkoj razini i na razini struke, a tek nakon toga se dolazi na političku razinu. Za osiguranje kvalitetnog rada Vlade Republike Hrvatske nužno je jačanje centra vlade na način da raspolaže sa odgovarajućim upravnim kapacitetom, službenicima ekspertima za pojedina upravna područja. Također, centar vlade je potrebno koncentrirati u jedinstveni središnji policy ured Vlade. Zadaće takvog ureda bile bi provođenje sustavne evaluacije prijedloga linijskih ministarstava, povezivanje prijedloga resornih ministarstava s temeljnim smjernicama i ciljevima Vlade te davanje resornim ministarstvima vertikalne policy smjernice za slijeđenje temeljnih ciljeva Vlade u implementaciji određene politike. Jedinstveni policy ured trebao bi biti organiziran tako da prati podjelu rada po resorima, na način da svaka organizacijska jedinica policy ureda prati rad i komunicira s pojedinim resorom. Koordinaciji bi pomogao strateški dokument koji bi definirao ciljeve Vlade Republike Hrvatske na temelju kojega bi druga državna tijela mogla izrađivati svoje strateške planove te se međusobno usklađivati. To bi pridonijelo pozitivnoj koordinaciji pri oblikovanju javnih politika kao i boljem provođenju propisa. Koordinaciju u upravnom sustavu značajno bi unaprijedilo kad bi tijela državne uprave više koristila postojeće instrumente koordinacije ugrađene u hrvatske propise poput međuresornih radnih skupina, procjene učinaka propisa, davanja i traženje mišljenja Politics Law, Constitution, Jurisprudence Public Law Government/Political systems Evaluation research |
spellingShingle | Giljević, Teo Koordinativni kapacitet Vlade Republike Hrvatske, aktualno stanje i preporuke za poboljšanje Politics Law, Constitution, Jurisprudence Public Law Government/Political systems Evaluation research |
title | Koordinativni kapacitet Vlade Republike Hrvatske, aktualno stanje i preporuke za poboljšanje |
title_auth | Koordinativni kapacitet Vlade Republike Hrvatske, aktualno stanje i preporuke za poboljšanje |
title_exact_search | Koordinativni kapacitet Vlade Republike Hrvatske, aktualno stanje i preporuke za poboljšanje |
title_exact_search_txtP | Koordinativni kapacitet Vlade Republike Hrvatske, aktualno stanje i preporuke za poboljšanje |
title_full | Koordinativni kapacitet Vlade Republike Hrvatske, aktualno stanje i preporuke za poboljšanje Teo Giljević |
title_fullStr | Koordinativni kapacitet Vlade Republike Hrvatske, aktualno stanje i preporuke za poboljšanje Teo Giljević |
title_full_unstemmed | Koordinativni kapacitet Vlade Republike Hrvatske, aktualno stanje i preporuke za poboljšanje Teo Giljević |
title_short | Koordinativni kapacitet Vlade Republike Hrvatske, aktualno stanje i preporuke za poboljšanje |
title_sort | koordinativni kapacitet vlade republike hrvatske aktualno stanje i preporuke za poboljsanje |
topic | Politics Law, Constitution, Jurisprudence Public Law Government/Political systems Evaluation research |
topic_facet | Politics Law, Constitution, Jurisprudence Public Law Government/Political systems Evaluation research |
work_keys_str_mv | AT giljevicteo koordinativnikapacitetvladerepublikehrvatskeaktualnostanjeipreporukezapoboljsanje |