Izborni modaliteti Predsjedništva BiH (poticaj odluke Sejdić/Finci):
Gespeichert in:
| 1. Verfasser: | |
|---|---|
| Format: | Elektronisch E-Book |
| Sprache: | Bosnian |
| Veröffentlicht: |
Sanski Most [Bosnia and Herzegovina]
Fondacija Centar za javno pravo
2011
|
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | BSB01 |
| Beschreibung: | Član 5 Ustava Bosne i Hercegovine regulira instituciju Predsjedništva BiH. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske. Članovi Predsjedništva biraju se neposredno u svakom entitetu, tako da svaki glasač glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Najupadljivija karakteristika Predsjedništva BiH je da je to institucija sastavljena od tri člana, a ne jedinstvena izvršna funkcija. Tročlano Predsjedništvo, kao i druge državne institucije u BiH, kreirane su tako da se dijeli moć između tri konstitutivna naroda, da ni u jednom državnom organu predstavnik bilo kojeg konstitutivnog naroda nema prevlast. Ovaj dio Ustava izražava etničku dimenziju unutrašnjeg uređenja države Bosne i Hercegovine i gotovo isključivo se bavi postojanjem i djelovanjem tri "konstitutivna naroda", ili tri etničkovjerske skupine, Bošnjaka, Hrvata i Srba. U tom dijelu "Ostali" narodi, kao i "građani", mada se spominju u Preambuli Ustava BiH, praktično su ostali izvan domašaja ustavne regulacije. Dakle, dva su glavna problema današnjih izbora članova Predsjedništva BiH: 1. U Predsjedništvo mogu biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda i na taj način se isključuju (diskriminiraju) "Ostali". Znači, "Ostali" nemaju pasivno biračko pravo, kao jedno od osnovnih političkih prava građana u savremenim demokracijama. Dok je aktivno biračko pravo opšte, pasivno biračko pravo je ograničeno. 2. Kombinacija teritorijalnih i etničkih propisa isključuje (diskriminira) Bošnjake i Hrvate iz Republike Srpske i Srbe u Federaciji BiH da budu izabrani u Predsjedništvo BiH, ali i da glasaju za člana Predsjedništva svoje etničke grupe, tako da se aktivno i pasivno biračko pravo uskraćuje za oko 45% građana BiH. Takvim pravilom se samo pripadnici određene etničke grupe mogu smatrati potpuno lojalnim građanima entiteta, koji mogu braniti njegove interese. Prema tome, postoji diskriminacija u oba entiteta sva tri konstitutivna naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao i nacionalnih manjina, a posebno se diskriminiraju građani Bosne i Hercegovine, jer nemaju ista politička prava u izbornom procesu na cijeloj teritoriji BiH. Slijedi da je ugrožen princip jednakosti građana u pogledu pristupa najvažnijim državnim funkcijama. Na osnovu toga se može zaključiti da izbori za Predsjedništvo BiH nisu u potpunosti slobodni izbori i da ograničavaju aktivno i pasivno biračko pravo, kao i neke od osnovnih principa demokratskih izbora, jednake mogućnosti i puno učešće građana u političkim procesima. Presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, sistem izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH proglašen je diskriminirajućim u odnosu na "Ostale". Problem diskriminacije Srba u Federaciji i Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj nije odlučen u pomenutoj presudi. Iako u Katalogu ljudskih prava koja sadrži Ustav Bosne i Hercegovine nije izričito nominirana lista političkih prava, s obzirom na međunarodne standarde koji su sadržani u Ustavu, može se zaključiti da su garancijama političkih prava obuhvaćena prvenstveno: prava koja uključuju slobodu mišljenja, savjesti i vjere; slobodu izražavanja i štampe; aktivno i pasivno biračko pravo, kao i pravo na demokratske izbore; zabrana diskriminacije u skladu sa članom 2 (4) Ustava BiH. To znači da građani pod uvjetima opće jednakosti i bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, imaju pravo da biraju i da budu birani, te da bez ikakve diskriminacije upravljaju javnim poslovima i da im bude, pod jednakim uslovima, dostupno vršenje javne službe. Iako bi se iz ovoga moglo zaključiti da izborno pravo, kao i druga politička prava, pripadaju građanima u Bosni i Hercegovini na cijelom njenom teritoriju i bez bilo kakve diskriminacije, ipak postoji nesklad i kolizija ovih ustavnih odredbi u odnosu na ustavne norme koje uređuju pitanja izbora, između ostalog, i Predsjedništva BiH. |
| Beschreibung: | 1 Online-Ressource(1 p. 23) |
Internformat
MARC
| LEADER | 00000nmm a2200000zc 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | BV048261602 | ||
| 003 | DE-604 | ||
| 005 | 00000000000000.0 | ||
| 007 | cr|uuu---uuuuu | ||
| 008 | 220609s2011 |||| o||u| ||||||bos d | ||
| 035 | |a (ZDB-45-CGR)ceeol574210 | ||
| 035 | |a (OCoLC)1334042641 | ||
| 035 | |a (DE-599)BVBBV048261602 | ||
| 040 | |a DE-604 |b ger |e aacr | ||
| 041 | 0 | |a bos | |
| 049 | |a DE-12 | ||
| 084 | |a OST |q DE-12 |2 fid | ||
| 100 | 1 | |a Korajlić, Mirza |e Verfasser |4 aut | |
| 245 | 1 | 0 | |a Izborni modaliteti Predsjedništva BiH (poticaj odluke Sejdić/Finci) |c Mirza Korajlić |
| 264 | 1 | |a Sanski Most [Bosnia and Herzegovina] |b Fondacija Centar za javno pravo |c 2011 | |
| 264 | 2 | |a Frankfurt M. |b CEEOL |c 2011 | |
| 300 | |a 1 Online-Ressource(1 p. 23) | ||
| 336 | |b txt |2 rdacontent | ||
| 337 | |b c |2 rdamedia | ||
| 338 | |b cr |2 rdacarrier | ||
| 500 | |a Član 5 Ustava Bosne i Hercegovine regulira instituciju Predsjedništva BiH. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske. Članovi Predsjedništva biraju se neposredno u svakom entitetu, tako da svaki glasač glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Najupadljivija karakteristika Predsjedništva BiH je da je to institucija sastavljena od tri člana, a ne jedinstvena izvršna funkcija. Tročlano Predsjedništvo, kao i druge državne institucije u BiH, kreirane su tako da se dijeli moć između tri konstitutivna naroda, da ni u jednom državnom organu predstavnik bilo kojeg konstitutivnog naroda nema prevlast. | ||
| 500 | |a Ovaj dio Ustava izražava etničku dimenziju unutrašnjeg uređenja države Bosne i Hercegovine i gotovo isključivo se bavi postojanjem i djelovanjem tri "konstitutivna naroda", ili tri etničkovjerske skupine, Bošnjaka, Hrvata i Srba. U tom dijelu "Ostali" narodi, kao i "građani", mada se spominju u Preambuli Ustava BiH, praktično su ostali izvan domašaja ustavne regulacije. Dakle, dva su glavna problema današnjih izbora članova Predsjedništva BiH: 1. U Predsjedništvo mogu biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda i na taj način se isključuju (diskriminiraju) "Ostali". Znači, "Ostali" nemaju pasivno biračko pravo, kao jedno od osnovnih političkih prava građana u savremenim demokracijama. Dok je aktivno biračko pravo opšte, pasivno biračko pravo je ograničeno. 2. | ||
| 500 | |a Kombinacija teritorijalnih i etničkih propisa isključuje (diskriminira) Bošnjake i Hrvate iz Republike Srpske i Srbe u Federaciji BiH da budu izabrani u Predsjedništvo BiH, ali i da glasaju za člana Predsjedništva svoje etničke grupe, tako da se aktivno i pasivno biračko pravo uskraćuje za oko 45% građana BiH. Takvim pravilom se samo pripadnici određene etničke grupe mogu smatrati potpuno lojalnim građanima entiteta, koji mogu braniti njegove interese. Prema tome, postoji diskriminacija u oba entiteta sva tri konstitutivna naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao i nacionalnih manjina, a posebno se diskriminiraju građani Bosne i Hercegovine, jer nemaju ista politička prava u izbornom procesu na cijeloj teritoriji BiH. Slijedi da je ugrožen princip jednakosti građana u pogledu pristupa najvažnijim državnim funkcijama. | ||
| 500 | |a Na osnovu toga se može zaključiti da izbori za Predsjedništvo BiH nisu u potpunosti slobodni izbori i da ograničavaju aktivno i pasivno biračko pravo, kao i neke od osnovnih principa demokratskih izbora, jednake mogućnosti i puno učešće građana u političkim procesima. Presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, sistem izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH proglašen je diskriminirajućim u odnosu na "Ostale". Problem diskriminacije Srba u Federaciji i Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj nije odlučen u pomenutoj presudi. | ||
| 500 | |a Iako u Katalogu ljudskih prava koja sadrži Ustav Bosne i Hercegovine nije izričito nominirana lista političkih prava, s obzirom na međunarodne standarde koji su sadržani u Ustavu, može se zaključiti da su garancijama političkih prava obuhvaćena prvenstveno: prava koja uključuju slobodu mišljenja, savjesti i vjere; slobodu izražavanja i štampe; aktivno i pasivno biračko pravo, kao i pravo na demokratske izbore; zabrana diskriminacije u skladu sa članom 2 (4) Ustava BiH. To znači da građani pod uvjetima opće jednakosti i bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, imaju pravo da biraju i da budu birani, te da bez ikakve diskriminacije upravljaju javnim poslovima i da im bude, pod jednakim uslovima, dostupno vršenje javne službe. | ||
| 500 | |a Iako bi se iz ovoga moglo zaključiti da izborno pravo, kao i druga politička prava, pripadaju građanima u Bosni i Hercegovini na cijelom njenom teritoriju i bez bilo kakve diskriminacije, ipak postoji nesklad i kolizija ovih ustavnih odredbi u odnosu na ustavne norme koje uređuju pitanja izbora, između ostalog, i Predsjedništva BiH. | ||
| 650 | 4 | |a Law, Constitution, Jurisprudence | |
| 650 | 4 | |a Constitutional Law | |
| 650 | 4 | |a Human Rights and Humanitarian Law | |
| 650 | 4 | |a Governance | |
| 650 | 4 | |a Public Law | |
| 650 | 4 | |a Government/Political systems | |
| 650 | 4 | |a Electoral systems | |
| 650 | 4 | |a Ethnic Minorities Studies | |
| 912 | |a ZDB-45-CGR | ||
| 940 | 1 | |n oe | |
| 940 | 1 | |q BSB_OE_CEEOL | |
| 999 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641805 | ||
| 966 | e | |u https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=574210 |l BSB01 |p ZDB-45-CGR |x Verlag |3 Volltext | |
Datensatz im Suchindex
| _version_ | 1804184065073479680 |
|---|---|
| adam_txt | |
| any_adam_object | |
| any_adam_object_boolean | |
| author | Korajlić, Mirza |
| author_facet | Korajlić, Mirza |
| author_role | aut |
| author_sort | Korajlić, Mirza |
| author_variant | m k mk |
| building | Verbundindex |
| bvnumber | BV048261602 |
| collection | ZDB-45-CGR |
| ctrlnum | (ZDB-45-CGR)ceeol574210 (OCoLC)1334042641 (DE-599)BVBBV048261602 |
| format | Electronic eBook |
| fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>05681nmm a2200493zc 4500</leader><controlfield tag="001">BV048261602</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">00000000000000.0</controlfield><controlfield tag="007">cr|uuu---uuuuu</controlfield><controlfield tag="008">220609s2011 |||| o||u| ||||||bos d</controlfield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(ZDB-45-CGR)ceeol574210</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)1334042641</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV048261602</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">aacr</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">bos</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">OST</subfield><subfield code="q">DE-12</subfield><subfield code="2">fid</subfield></datafield><datafield tag="100" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Korajlić, Mirza</subfield><subfield code="e">Verfasser</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Izborni modaliteti Predsjedništva BiH (poticaj odluke Sejdić/Finci)</subfield><subfield code="c">Mirza Korajlić</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Sanski Most [Bosnia and Herzegovina]</subfield><subfield code="b">Fondacija Centar za javno pravo</subfield><subfield code="c">2011</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="2"><subfield code="a">Frankfurt M.</subfield><subfield code="b">CEEOL</subfield><subfield code="c">2011</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">1 Online-Ressource(1 p. 23)</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">c</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">cr</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Član 5 Ustava Bosne i Hercegovine regulira instituciju Predsjedništva BiH. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske. Članovi Predsjedništva biraju se neposredno u svakom entitetu, tako da svaki glasač glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Najupadljivija karakteristika Predsjedništva BiH je da je to institucija sastavljena od tri člana, a ne jedinstvena izvršna funkcija. Tročlano Predsjedništvo, kao i druge državne institucije u BiH, kreirane su tako da se dijeli moć između tri konstitutivna naroda, da ni u jednom državnom organu predstavnik bilo kojeg konstitutivnog naroda nema prevlast. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Ovaj dio Ustava izražava etničku dimenziju unutrašnjeg uređenja države Bosne i Hercegovine i gotovo isključivo se bavi postojanjem i djelovanjem tri "konstitutivna naroda", ili tri etničkovjerske skupine, Bošnjaka, Hrvata i Srba. U tom dijelu "Ostali" narodi, kao i "građani", mada se spominju u Preambuli Ustava BiH, praktično su ostali izvan domašaja ustavne regulacije. Dakle, dva su glavna problema današnjih izbora članova Predsjedništva BiH: 1. U Predsjedništvo mogu biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda i na taj način se isključuju (diskriminiraju) "Ostali". Znači, "Ostali" nemaju pasivno biračko pravo, kao jedno od osnovnih političkih prava građana u savremenim demokracijama. Dok je aktivno biračko pravo opšte, pasivno biračko pravo je ograničeno. 2. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Kombinacija teritorijalnih i etničkih propisa isključuje (diskriminira) Bošnjake i Hrvate iz Republike Srpske i Srbe u Federaciji BiH da budu izabrani u Predsjedništvo BiH, ali i da glasaju za člana Predsjedništva svoje etničke grupe, tako da se aktivno i pasivno biračko pravo uskraćuje za oko 45% građana BiH. Takvim pravilom se samo pripadnici određene etničke grupe mogu smatrati potpuno lojalnim građanima entiteta, koji mogu braniti njegove interese. Prema tome, postoji diskriminacija u oba entiteta sva tri konstitutivna naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao i nacionalnih manjina, a posebno se diskriminiraju građani Bosne i Hercegovine, jer nemaju ista politička prava u izbornom procesu na cijeloj teritoriji BiH. Slijedi da je ugrožen princip jednakosti građana u pogledu pristupa najvažnijim državnim funkcijama. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Na osnovu toga se može zaključiti da izbori za Predsjedništvo BiH nisu u potpunosti slobodni izbori i da ograničavaju aktivno i pasivno biračko pravo, kao i neke od osnovnih principa demokratskih izbora, jednake mogućnosti i puno učešće građana u političkim procesima. Presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, sistem izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH proglašen je diskriminirajućim u odnosu na "Ostale". Problem diskriminacije Srba u Federaciji i Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj nije odlučen u pomenutoj presudi. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Iako u Katalogu ljudskih prava koja sadrži Ustav Bosne i Hercegovine nije izričito nominirana lista političkih prava, s obzirom na međunarodne standarde koji su sadržani u Ustavu, može se zaključiti da su garancijama političkih prava obuhvaćena prvenstveno: prava koja uključuju slobodu mišljenja, savjesti i vjere; slobodu izražavanja i štampe; aktivno i pasivno biračko pravo, kao i pravo na demokratske izbore; zabrana diskriminacije u skladu sa članom 2 (4) Ustava BiH. To znači da građani pod uvjetima opće jednakosti i bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, imaju pravo da biraju i da budu birani, te da bez ikakve diskriminacije upravljaju javnim poslovima i da im bude, pod jednakim uslovima, dostupno vršenje javne službe. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Iako bi se iz ovoga moglo zaključiti da izborno pravo, kao i druga politička prava, pripadaju građanima u Bosni i Hercegovini na cijelom njenom teritoriju i bez bilo kakve diskriminacije, ipak postoji nesklad i kolizija ovih ustavnih odredbi u odnosu na ustavne norme koje uređuju pitanja izbora, između ostalog, i Predsjedništva BiH.</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Law, Constitution, Jurisprudence</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Constitutional Law</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Human Rights and Humanitarian Law</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Governance</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Public Law</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Government/Political systems</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Electoral systems</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Ethnic Minorities Studies</subfield></datafield><datafield tag="912" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">ZDB-45-CGR</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="q">BSB_OE_CEEOL</subfield></datafield><datafield tag="999" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641805</subfield></datafield><datafield tag="966" ind1="e" ind2=" "><subfield code="u">https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=574210</subfield><subfield code="l">BSB01</subfield><subfield code="p">ZDB-45-CGR</subfield><subfield code="x">Verlag</subfield><subfield code="3">Volltext</subfield></datafield></record></collection> |
| id | DE-604.BV048261602 |
| illustrated | Not Illustrated |
| index_date | 2024-07-03T19:59:34Z |
| indexdate | 2024-07-10T09:33:24Z |
| institution | BVB |
| language | Bosnian |
| oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641805 |
| oclc_num | 1334042641 |
| open_access_boolean | |
| owner | DE-12 |
| owner_facet | DE-12 |
| physical | 1 Online-Ressource(1 p. 23) |
| psigel | ZDB-45-CGR BSB_OE_CEEOL |
| publishDate | 2011 |
| publishDateSearch | 2011 |
| publishDateSort | 2011 |
| publisher | Fondacija Centar za javno pravo |
| record_format | marc |
| spelling | Korajlić, Mirza Verfasser aut Izborni modaliteti Predsjedništva BiH (poticaj odluke Sejdić/Finci) Mirza Korajlić Sanski Most [Bosnia and Herzegovina] Fondacija Centar za javno pravo 2011 Frankfurt M. CEEOL 2011 1 Online-Ressource(1 p. 23) txt rdacontent c rdamedia cr rdacarrier Član 5 Ustava Bosne i Hercegovine regulira instituciju Predsjedništva BiH. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske. Članovi Predsjedništva biraju se neposredno u svakom entitetu, tako da svaki glasač glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Najupadljivija karakteristika Predsjedništva BiH je da je to institucija sastavljena od tri člana, a ne jedinstvena izvršna funkcija. Tročlano Predsjedništvo, kao i druge državne institucije u BiH, kreirane su tako da se dijeli moć između tri konstitutivna naroda, da ni u jednom državnom organu predstavnik bilo kojeg konstitutivnog naroda nema prevlast. Ovaj dio Ustava izražava etničku dimenziju unutrašnjeg uređenja države Bosne i Hercegovine i gotovo isključivo se bavi postojanjem i djelovanjem tri "konstitutivna naroda", ili tri etničkovjerske skupine, Bošnjaka, Hrvata i Srba. U tom dijelu "Ostali" narodi, kao i "građani", mada se spominju u Preambuli Ustava BiH, praktično su ostali izvan domašaja ustavne regulacije. Dakle, dva su glavna problema današnjih izbora članova Predsjedništva BiH: 1. U Predsjedništvo mogu biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda i na taj način se isključuju (diskriminiraju) "Ostali". Znači, "Ostali" nemaju pasivno biračko pravo, kao jedno od osnovnih političkih prava građana u savremenim demokracijama. Dok je aktivno biračko pravo opšte, pasivno biračko pravo je ograničeno. 2. Kombinacija teritorijalnih i etničkih propisa isključuje (diskriminira) Bošnjake i Hrvate iz Republike Srpske i Srbe u Federaciji BiH da budu izabrani u Predsjedništvo BiH, ali i da glasaju za člana Predsjedništva svoje etničke grupe, tako da se aktivno i pasivno biračko pravo uskraćuje za oko 45% građana BiH. Takvim pravilom se samo pripadnici određene etničke grupe mogu smatrati potpuno lojalnim građanima entiteta, koji mogu braniti njegove interese. Prema tome, postoji diskriminacija u oba entiteta sva tri konstitutivna naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao i nacionalnih manjina, a posebno se diskriminiraju građani Bosne i Hercegovine, jer nemaju ista politička prava u izbornom procesu na cijeloj teritoriji BiH. Slijedi da je ugrožen princip jednakosti građana u pogledu pristupa najvažnijim državnim funkcijama. Na osnovu toga se može zaključiti da izbori za Predsjedništvo BiH nisu u potpunosti slobodni izbori i da ograničavaju aktivno i pasivno biračko pravo, kao i neke od osnovnih principa demokratskih izbora, jednake mogućnosti i puno učešće građana u političkim procesima. Presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, sistem izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH proglašen je diskriminirajućim u odnosu na "Ostale". Problem diskriminacije Srba u Federaciji i Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj nije odlučen u pomenutoj presudi. Iako u Katalogu ljudskih prava koja sadrži Ustav Bosne i Hercegovine nije izričito nominirana lista političkih prava, s obzirom na međunarodne standarde koji su sadržani u Ustavu, može se zaključiti da su garancijama političkih prava obuhvaćena prvenstveno: prava koja uključuju slobodu mišljenja, savjesti i vjere; slobodu izražavanja i štampe; aktivno i pasivno biračko pravo, kao i pravo na demokratske izbore; zabrana diskriminacije u skladu sa članom 2 (4) Ustava BiH. To znači da građani pod uvjetima opće jednakosti i bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, imaju pravo da biraju i da budu birani, te da bez ikakve diskriminacije upravljaju javnim poslovima i da im bude, pod jednakim uslovima, dostupno vršenje javne službe. Iako bi se iz ovoga moglo zaključiti da izborno pravo, kao i druga politička prava, pripadaju građanima u Bosni i Hercegovini na cijelom njenom teritoriju i bez bilo kakve diskriminacije, ipak postoji nesklad i kolizija ovih ustavnih odredbi u odnosu na ustavne norme koje uređuju pitanja izbora, između ostalog, i Predsjedništva BiH. Law, Constitution, Jurisprudence Constitutional Law Human Rights and Humanitarian Law Governance Public Law Government/Political systems Electoral systems Ethnic Minorities Studies |
| spellingShingle | Korajlić, Mirza Izborni modaliteti Predsjedništva BiH (poticaj odluke Sejdić/Finci) Law, Constitution, Jurisprudence Constitutional Law Human Rights and Humanitarian Law Governance Public Law Government/Political systems Electoral systems Ethnic Minorities Studies |
| title | Izborni modaliteti Predsjedništva BiH (poticaj odluke Sejdić/Finci) |
| title_auth | Izborni modaliteti Predsjedništva BiH (poticaj odluke Sejdić/Finci) |
| title_exact_search | Izborni modaliteti Predsjedništva BiH (poticaj odluke Sejdić/Finci) |
| title_exact_search_txtP | Izborni modaliteti Predsjedništva BiH (poticaj odluke Sejdić/Finci) |
| title_full | Izborni modaliteti Predsjedništva BiH (poticaj odluke Sejdić/Finci) Mirza Korajlić |
| title_fullStr | Izborni modaliteti Predsjedništva BiH (poticaj odluke Sejdić/Finci) Mirza Korajlić |
| title_full_unstemmed | Izborni modaliteti Predsjedništva BiH (poticaj odluke Sejdić/Finci) Mirza Korajlić |
| title_short | Izborni modaliteti Predsjedništva BiH (poticaj odluke Sejdić/Finci) |
| title_sort | izborni modaliteti predsjednistva bih poticaj odluke sejdic finci |
| topic | Law, Constitution, Jurisprudence Constitutional Law Human Rights and Humanitarian Law Governance Public Law Government/Political systems Electoral systems Ethnic Minorities Studies |
| topic_facet | Law, Constitution, Jurisprudence Constitutional Law Human Rights and Humanitarian Law Governance Public Law Government/Political systems Electoral systems Ethnic Minorities Studies |
| work_keys_str_mv | AT korajlicmirza izbornimodalitetipredsjednistvabihpoticajodlukesejdicfinci |