Međunarodna i privremena zaštita (azil i supsidijarna zaštita) u Republici Hrvatskoj:
Gespeichert in:
| 1. Verfasser: | |
|---|---|
| Format: | Elektronisch E-Book |
| Sprache: | Croatian |
| Veröffentlicht: |
Sanski Most [Bosnia and Herzegovina]
Fondacija Centar za javno pravo
2016
|
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | BSB01 |
| Beschreibung: | Pribavljeni statistički podaci neminovno ukazuju da specijalizacija u azilnim predmetima na Upravnom sudu u Zagrebu za sada nije provediva, te se sada ne može predvidjeti da li bi ona u dogledno vrijeme bila provediva, s obzirom na moguće povećanje broja azilnih predmeta na sudu. Prema najnovijim medijskim informacijama u rujnu 2016. iz članica Europske unije, npr. Kraljevine Švedske, Republike Austrije i Savezne Republike Njemačke u Republiku Hrvatsku vraćeno je oko 600 osoba, te nije moguće predvidjeti koliki broj će i ubuduće biti vraćen u Republiku Hrvatsku, govori se i o broju od 3.000 izbjeglica koje će biti vraćene na temelju Dublinskog sporazuma, jer su pri ulasku u Europsku uniju prvo registrirane u Republici Hrvatskoj, a u navedenim zemljama nisu dobile azil. Opće je poznato da već postoji i međunarodna obveza da Republika Hrvatska zbrine dio izbjeglica prema dogovorenim kvotama unutar Europske unije, o kojim finalnim dogovorima još uvijek traju pregovori unutar Europske komisije među svim državama članicama Europske unije. Moje mišljenje je da je i na ovom broju zaprimljenih predmeta vidljiv doprinos i značaj upravnosudske prakse u razvoju i primjeni standarda pravne zaštite u smislu poštivanja načela pristupa sudu i svih elemenata koje ono u sebi sadrži, te primjeni i tumačenju pravnih shvaćanja viših sudova i u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji. Međutim, svjedoci smo vremena u kojem je europska politika otvorenih vrata za izbjeglice doživjela slom, jer se u posljednjih pet godina većina izbjeglica nije uspjela ni zaposliti, niti integrirati u europsko društvo, te se ni od hrvatskih sudaca koji se bave predmetima azila ne može očekivati da izbjeglicama bude dan status međunarodne ili privremene zaštite zato da bi u Republici Hrvatskoj bili socijalni slučajevi s pravom na smještaj, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb. Naime, ne može se tražiti od Republike Hrvatske da osigura bolje materijalne uvjete za izbjeglice od onih materijalnih uvjeta koje osigurava svojim nezaposlenim ili bolesnim građanima. Iz navedenih razloga za očekivati je da se statistika odbijenih tužbi tražitelja azila u skorije vrijeme neće promijeniti, te je prema mome mišljenju potrebno da Europska unija uloži istinski napor i velika novčana sredstva radi stvaranja humanitarnih zona u blizini samih ratnih područja, te da se pronađu mehanizmi zabrane dugotrajnih oružanih sukoba koji se koriste civilima i iscrpljuju i ljudske i ekonomske resurse na područjima na kojima izbijaju. Masovni broj izbjeglica koji se pojavio u ovom stoljeću samo je posljedica globalnog siromaštva i nepostojanja demokracije i šansi za preživljavanje i osobni uspjeh, a koji bi morali biti stvoreni u svim područjima svijeta, ukoliko želimo opstanak europske kulture i uspostavljenih standarda ljudskih prava. Ključ je u obrazovanju, infrastrukturi i nagrađivanju svake vrste rada, a u zabrani iskorištavanja neznanja i fizičkog rada ljudi koji nemaju izbora da bi oni i njihove obitelji preživjeli. Prema mišljenju autorice, pristup rješavanju svakog problema bi trebao biti ne samo da se saniraju posljedice, već da se detektiraju i eliminiraju uzroci, jer je to jedini način za trajno rješenje problema. Slikovito rečeno, sve dok ne ugasimo vulkan, imat ćemo problema od posljedica izlijevanja lave |
| Beschreibung: | 1 Online-Ressource(1 p. 13) |
Internformat
MARC
| LEADER | 00000nmm a2200000zc 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | BV048261210 | ||
| 003 | DE-604 | ||
| 005 | 00000000000000.0 | ||
| 007 | cr|uuu---uuuuu | ||
| 008 | 220609s2016 |||| o||u| ||||||hrv d | ||
| 035 | |a (ZDB-45-CGR)ceeol574749 | ||
| 035 | |a (OCoLC)1334046656 | ||
| 035 | |a (DE-599)BVBBV048261210 | ||
| 040 | |a DE-604 |b ger |e aacr | ||
| 041 | 0 | |a hrv | |
| 049 | |a DE-12 | ||
| 084 | |a OST |q DE-12 |2 fid | ||
| 100 | 1 | |a Bogdanović, Tamara |e Verfasser |4 aut | |
| 245 | 1 | 0 | |a Međunarodna i privremena zaštita (azil i supsidijarna zaštita) u Republici Hrvatskoj |c Tamara Bogdanović |
| 264 | 1 | |a Sanski Most [Bosnia and Herzegovina] |b Fondacija Centar za javno pravo |c 2016 | |
| 264 | 2 | |a Frankfurt M. |b CEEOL |c 2016 | |
| 300 | |a 1 Online-Ressource(1 p. 13) | ||
| 336 | |b txt |2 rdacontent | ||
| 337 | |b c |2 rdamedia | ||
| 338 | |b cr |2 rdacarrier | ||
| 500 | |a Pribavljeni statistički podaci neminovno ukazuju da specijalizacija u azilnim predmetima na Upravnom sudu u Zagrebu za sada nije provediva, te se sada ne može predvidjeti da li bi ona u dogledno vrijeme bila provediva, s obzirom na moguće povećanje broja azilnih predmeta na sudu. Prema najnovijim medijskim informacijama u rujnu 2016. iz članica Europske unije, npr. Kraljevine Švedske, Republike Austrije i Savezne Republike Njemačke u Republiku Hrvatsku vraćeno je oko 600 osoba, te nije moguće predvidjeti koliki broj će i ubuduće biti vraćen u Republiku Hrvatsku, govori se i o broju od 3.000 izbjeglica koje će biti vraćene na temelju Dublinskog sporazuma, jer su pri ulasku u Europsku uniju prvo registrirane u Republici Hrvatskoj, a u navedenim zemljama nisu dobile azil. | ||
| 500 | |a Opće je poznato da već postoji i međunarodna obveza da Republika Hrvatska zbrine dio izbjeglica prema dogovorenim kvotama unutar Europske unije, o kojim finalnim dogovorima još uvijek traju pregovori unutar Europske komisije među svim državama članicama Europske unije. Moje mišljenje je da je i na ovom broju zaprimljenih predmeta vidljiv doprinos i značaj upravnosudske prakse u razvoju i primjeni standarda pravne zaštite u smislu poštivanja načela pristupa sudu i svih elemenata koje ono u sebi sadrži, te primjeni i tumačenju pravnih shvaćanja viših sudova i u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji. | ||
| 500 | |a Međutim, svjedoci smo vremena u kojem je europska politika otvorenih vrata za izbjeglice doživjela slom, jer se u posljednjih pet godina većina izbjeglica nije uspjela ni zaposliti, niti integrirati u europsko društvo, te se ni od hrvatskih sudaca koji se bave predmetima azila ne može očekivati da izbjeglicama bude dan status međunarodne ili privremene zaštite zato da bi u Republici Hrvatskoj bili socijalni slučajevi s pravom na smještaj, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb. Naime, ne može se tražiti od Republike Hrvatske da osigura bolje materijalne uvjete za izbjeglice od onih materijalnih uvjeta koje osigurava svojim nezaposlenim ili bolesnim građanima. | ||
| 500 | |a Iz navedenih razloga za očekivati je da se statistika odbijenih tužbi tražitelja azila u skorije vrijeme neće promijeniti, te je prema mome mišljenju potrebno da Europska unija uloži istinski napor i velika novčana sredstva radi stvaranja humanitarnih zona u blizini samih ratnih područja, te da se pronađu mehanizmi zabrane dugotrajnih oružanih sukoba koji se koriste civilima i iscrpljuju i ljudske i ekonomske resurse na područjima na kojima izbijaju. Masovni broj izbjeglica koji se pojavio u ovom stoljeću samo je posljedica globalnog siromaštva i nepostojanja demokracije i šansi za preživljavanje i osobni uspjeh, a koji bi morali biti stvoreni u svim područjima svijeta, ukoliko želimo opstanak europske kulture i uspostavljenih standarda ljudskih prava. Ključ je u obrazovanju, infrastrukturi i nagrađivanju svake vrste rada, a u zabrani iskorištavanja neznanja i fizičkog rada ljudi koji nemaju izbora da bi oni i njihove obitelji preživjeli. | ||
| 500 | |a Prema mišljenju autorice, pristup rješavanju svakog problema bi trebao biti ne samo da se saniraju posljedice, već da se detektiraju i eliminiraju uzroci, jer je to jedini način za trajno rješenje problema. Slikovito rečeno, sve dok ne ugasimo vulkan, imat ćemo problema od posljedica izlijevanja lave | ||
| 650 | 4 | |a Law, Constitution, Jurisprudence | |
| 650 | 4 | |a Constitutional Law | |
| 650 | 4 | |a Human Rights and Humanitarian Law | |
| 650 | 4 | |a Public Law | |
| 650 | 4 | |a EU-Legislation | |
| 912 | |a ZDB-45-CGR | ||
| 940 | 1 | |n oe | |
| 940 | 1 | |q BSB_OE_CEEOL | |
| 999 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641413 | ||
| 966 | e | |u https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=574749 |l BSB01 |p ZDB-45-CGR |x Verlag |3 Volltext | |
Datensatz im Suchindex
| _version_ | 1804184064439091200 |
|---|---|
| adam_txt | |
| any_adam_object | |
| any_adam_object_boolean | |
| author | Bogdanović, Tamara |
| author_facet | Bogdanović, Tamara |
| author_role | aut |
| author_sort | Bogdanović, Tamara |
| author_variant | t b tb |
| building | Verbundindex |
| bvnumber | BV048261210 |
| collection | ZDB-45-CGR |
| ctrlnum | (ZDB-45-CGR)ceeol574749 (OCoLC)1334046656 (DE-599)BVBBV048261210 |
| format | Electronic eBook |
| fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>04757nmm a2200445zc 4500</leader><controlfield tag="001">BV048261210</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">00000000000000.0</controlfield><controlfield tag="007">cr|uuu---uuuuu</controlfield><controlfield tag="008">220609s2016 |||| o||u| ||||||hrv d</controlfield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(ZDB-45-CGR)ceeol574749</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)1334046656</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV048261210</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">aacr</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">hrv</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">OST</subfield><subfield code="q">DE-12</subfield><subfield code="2">fid</subfield></datafield><datafield tag="100" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Bogdanović, Tamara</subfield><subfield code="e">Verfasser</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Međunarodna i privremena zaštita (azil i supsidijarna zaštita) u Republici Hrvatskoj</subfield><subfield code="c">Tamara Bogdanović</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Sanski Most [Bosnia and Herzegovina]</subfield><subfield code="b">Fondacija Centar za javno pravo</subfield><subfield code="c">2016</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="2"><subfield code="a">Frankfurt M.</subfield><subfield code="b">CEEOL</subfield><subfield code="c">2016</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">1 Online-Ressource(1 p. 13)</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">c</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">cr</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Pribavljeni statistički podaci neminovno ukazuju da specijalizacija u azilnim predmetima na Upravnom sudu u Zagrebu za sada nije provediva, te se sada ne može predvidjeti da li bi ona u dogledno vrijeme bila provediva, s obzirom na moguće povećanje broja azilnih predmeta na sudu. Prema najnovijim medijskim informacijama u rujnu 2016. iz članica Europske unije, npr. Kraljevine Švedske, Republike Austrije i Savezne Republike Njemačke u Republiku Hrvatsku vraćeno je oko 600 osoba, te nije moguće predvidjeti koliki broj će i ubuduće biti vraćen u Republiku Hrvatsku, govori se i o broju od 3.000 izbjeglica koje će biti vraćene na temelju Dublinskog sporazuma, jer su pri ulasku u Europsku uniju prvo registrirane u Republici Hrvatskoj, a u navedenim zemljama nisu dobile azil. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Opće je poznato da već postoji i međunarodna obveza da Republika Hrvatska zbrine dio izbjeglica prema dogovorenim kvotama unutar Europske unije, o kojim finalnim dogovorima još uvijek traju pregovori unutar Europske komisije među svim državama članicama Europske unije. Moje mišljenje je da je i na ovom broju zaprimljenih predmeta vidljiv doprinos i značaj upravnosudske prakse u razvoju i primjeni standarda pravne zaštite u smislu poštivanja načela pristupa sudu i svih elemenata koje ono u sebi sadrži, te primjeni i tumačenju pravnih shvaćanja viših sudova i u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Međutim, svjedoci smo vremena u kojem je europska politika otvorenih vrata za izbjeglice doživjela slom, jer se u posljednjih pet godina većina izbjeglica nije uspjela ni zaposliti, niti integrirati u europsko društvo, te se ni od hrvatskih sudaca koji se bave predmetima azila ne može očekivati da izbjeglicama bude dan status međunarodne ili privremene zaštite zato da bi u Republici Hrvatskoj bili socijalni slučajevi s pravom na smještaj, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb. Naime, ne može se tražiti od Republike Hrvatske da osigura bolje materijalne uvjete za izbjeglice od onih materijalnih uvjeta koje osigurava svojim nezaposlenim ili bolesnim građanima. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Iz navedenih razloga za očekivati je da se statistika odbijenih tužbi tražitelja azila u skorije vrijeme neće promijeniti, te je prema mome mišljenju potrebno da Europska unija uloži istinski napor i velika novčana sredstva radi stvaranja humanitarnih zona u blizini samih ratnih područja, te da se pronađu mehanizmi zabrane dugotrajnih oružanih sukoba koji se koriste civilima i iscrpljuju i ljudske i ekonomske resurse na područjima na kojima izbijaju. Masovni broj izbjeglica koji se pojavio u ovom stoljeću samo je posljedica globalnog siromaštva i nepostojanja demokracije i šansi za preživljavanje i osobni uspjeh, a koji bi morali biti stvoreni u svim područjima svijeta, ukoliko želimo opstanak europske kulture i uspostavljenih standarda ljudskih prava. Ključ je u obrazovanju, infrastrukturi i nagrađivanju svake vrste rada, a u zabrani iskorištavanja neznanja i fizičkog rada ljudi koji nemaju izbora da bi oni i njihove obitelji preživjeli. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Prema mišljenju autorice, pristup rješavanju svakog problema bi trebao biti ne samo da se saniraju posljedice, već da se detektiraju i eliminiraju uzroci, jer je to jedini način za trajno rješenje problema. Slikovito rečeno, sve dok ne ugasimo vulkan, imat ćemo problema od posljedica izlijevanja lave</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Law, Constitution, Jurisprudence</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Constitutional Law</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Human Rights and Humanitarian Law</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Public Law</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">EU-Legislation</subfield></datafield><datafield tag="912" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">ZDB-45-CGR</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="q">BSB_OE_CEEOL</subfield></datafield><datafield tag="999" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641413</subfield></datafield><datafield tag="966" ind1="e" ind2=" "><subfield code="u">https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=574749</subfield><subfield code="l">BSB01</subfield><subfield code="p">ZDB-45-CGR</subfield><subfield code="x">Verlag</subfield><subfield code="3">Volltext</subfield></datafield></record></collection> |
| id | DE-604.BV048261210 |
| illustrated | Not Illustrated |
| index_date | 2024-07-03T19:59:34Z |
| indexdate | 2024-07-10T09:33:24Z |
| institution | BVB |
| language | Croatian |
| oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641413 |
| oclc_num | 1334046656 |
| open_access_boolean | |
| owner | DE-12 |
| owner_facet | DE-12 |
| physical | 1 Online-Ressource(1 p. 13) |
| psigel | ZDB-45-CGR BSB_OE_CEEOL |
| publishDate | 2016 |
| publishDateSearch | 2016 |
| publishDateSort | 2016 |
| publisher | Fondacija Centar za javno pravo |
| record_format | marc |
| spelling | Bogdanović, Tamara Verfasser aut Međunarodna i privremena zaštita (azil i supsidijarna zaštita) u Republici Hrvatskoj Tamara Bogdanović Sanski Most [Bosnia and Herzegovina] Fondacija Centar za javno pravo 2016 Frankfurt M. CEEOL 2016 1 Online-Ressource(1 p. 13) txt rdacontent c rdamedia cr rdacarrier Pribavljeni statistički podaci neminovno ukazuju da specijalizacija u azilnim predmetima na Upravnom sudu u Zagrebu za sada nije provediva, te se sada ne može predvidjeti da li bi ona u dogledno vrijeme bila provediva, s obzirom na moguće povećanje broja azilnih predmeta na sudu. Prema najnovijim medijskim informacijama u rujnu 2016. iz članica Europske unije, npr. Kraljevine Švedske, Republike Austrije i Savezne Republike Njemačke u Republiku Hrvatsku vraćeno je oko 600 osoba, te nije moguće predvidjeti koliki broj će i ubuduće biti vraćen u Republiku Hrvatsku, govori se i o broju od 3.000 izbjeglica koje će biti vraćene na temelju Dublinskog sporazuma, jer su pri ulasku u Europsku uniju prvo registrirane u Republici Hrvatskoj, a u navedenim zemljama nisu dobile azil. Opće je poznato da već postoji i međunarodna obveza da Republika Hrvatska zbrine dio izbjeglica prema dogovorenim kvotama unutar Europske unije, o kojim finalnim dogovorima još uvijek traju pregovori unutar Europske komisije među svim državama članicama Europske unije. Moje mišljenje je da je i na ovom broju zaprimljenih predmeta vidljiv doprinos i značaj upravnosudske prakse u razvoju i primjeni standarda pravne zaštite u smislu poštivanja načela pristupa sudu i svih elemenata koje ono u sebi sadrži, te primjeni i tumačenju pravnih shvaćanja viših sudova i u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji. Međutim, svjedoci smo vremena u kojem je europska politika otvorenih vrata za izbjeglice doživjela slom, jer se u posljednjih pet godina većina izbjeglica nije uspjela ni zaposliti, niti integrirati u europsko društvo, te se ni od hrvatskih sudaca koji se bave predmetima azila ne može očekivati da izbjeglicama bude dan status međunarodne ili privremene zaštite zato da bi u Republici Hrvatskoj bili socijalni slučajevi s pravom na smještaj, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb. Naime, ne može se tražiti od Republike Hrvatske da osigura bolje materijalne uvjete za izbjeglice od onih materijalnih uvjeta koje osigurava svojim nezaposlenim ili bolesnim građanima. Iz navedenih razloga za očekivati je da se statistika odbijenih tužbi tražitelja azila u skorije vrijeme neće promijeniti, te je prema mome mišljenju potrebno da Europska unija uloži istinski napor i velika novčana sredstva radi stvaranja humanitarnih zona u blizini samih ratnih područja, te da se pronađu mehanizmi zabrane dugotrajnih oružanih sukoba koji se koriste civilima i iscrpljuju i ljudske i ekonomske resurse na područjima na kojima izbijaju. Masovni broj izbjeglica koji se pojavio u ovom stoljeću samo je posljedica globalnog siromaštva i nepostojanja demokracije i šansi za preživljavanje i osobni uspjeh, a koji bi morali biti stvoreni u svim područjima svijeta, ukoliko želimo opstanak europske kulture i uspostavljenih standarda ljudskih prava. Ključ je u obrazovanju, infrastrukturi i nagrađivanju svake vrste rada, a u zabrani iskorištavanja neznanja i fizičkog rada ljudi koji nemaju izbora da bi oni i njihove obitelji preživjeli. Prema mišljenju autorice, pristup rješavanju svakog problema bi trebao biti ne samo da se saniraju posljedice, već da se detektiraju i eliminiraju uzroci, jer je to jedini način za trajno rješenje problema. Slikovito rečeno, sve dok ne ugasimo vulkan, imat ćemo problema od posljedica izlijevanja lave Law, Constitution, Jurisprudence Constitutional Law Human Rights and Humanitarian Law Public Law EU-Legislation |
| spellingShingle | Bogdanović, Tamara Međunarodna i privremena zaštita (azil i supsidijarna zaštita) u Republici Hrvatskoj Law, Constitution, Jurisprudence Constitutional Law Human Rights and Humanitarian Law Public Law EU-Legislation |
| title | Međunarodna i privremena zaštita (azil i supsidijarna zaštita) u Republici Hrvatskoj |
| title_auth | Međunarodna i privremena zaštita (azil i supsidijarna zaštita) u Republici Hrvatskoj |
| title_exact_search | Međunarodna i privremena zaštita (azil i supsidijarna zaštita) u Republici Hrvatskoj |
| title_exact_search_txtP | Međunarodna i privremena zaštita (azil i supsidijarna zaštita) u Republici Hrvatskoj |
| title_full | Međunarodna i privremena zaštita (azil i supsidijarna zaštita) u Republici Hrvatskoj Tamara Bogdanović |
| title_fullStr | Međunarodna i privremena zaštita (azil i supsidijarna zaštita) u Republici Hrvatskoj Tamara Bogdanović |
| title_full_unstemmed | Međunarodna i privremena zaštita (azil i supsidijarna zaštita) u Republici Hrvatskoj Tamara Bogdanović |
| title_short | Međunarodna i privremena zaštita (azil i supsidijarna zaštita) u Republici Hrvatskoj |
| title_sort | medunarodna i privremena zastita azil i supsidijarna zastita u republici hrvatskoj |
| topic | Law, Constitution, Jurisprudence Constitutional Law Human Rights and Humanitarian Law Public Law EU-Legislation |
| topic_facet | Law, Constitution, Jurisprudence Constitutional Law Human Rights and Humanitarian Law Public Law EU-Legislation |
| work_keys_str_mv | AT bogdanovictamara međunarodnaiprivremenazastitaazilisupsidijarnazastitaurepublicihrvatskoj |