Stručno mišljenje za raspravu u predmetu U-3/13 (ocjena ustavnosti članova 2.b] i 3.b] Zakona o praznicima Republike Srpske):
Gespeichert in:
| 1. Verfasser: | |
|---|---|
| Format: | Elektronisch E-Book |
| Sprache: | Bosnian |
| Veröffentlicht: |
Sanski Most [Bosnia and Herzegovina]
Fondacija Centar za javno pravo
2016
|
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | BSB01 |
| Beschreibung: | Ostavio sam po strani dva apsekta, također izuzetno važna. Oni se ne odnose izravno na ovaj predmet, nego na stručnjake, posebno teologe, koji inače ne bi trebali biti zaobiđeni u ovoj ili u sličnim raspravama. Prvi aspekt se odnosi na vjersko-teološko značenje Prvomučenika Stefana, naime na pitanja od koga je, zašto i kako nastradao, koja egzegeza i heremeneutika stoje iza tumačenja novozavjetnoga teksta o njegovom mučeništvu, te koje se praktične, dakle društvenopravne implikacije, primjereno egzegezi toga teksta, mogu i smiju danas iz njegova mučeništva izvoditi kao poopćive vrijednosti i primjenjivati u pluralnom društvu. Ovo pitanje je važno zbog razumijevanja dileme, da li sa ovom slavom ulazimo u području teološko-interpretacijskog voluntarizma koji zadobija javnopravna obilježja?! Drugi aspekt odgovara mojoj temeljnoj postavci o nužnosti razdvajanja crkve i države, politike i religije. Riječ je o historijsko-teološkom i crkveno-disciplinarnom razvoju koji se može pratiti od 19. vijeka. Naime, od Hilandara i drugih manastira do pravoslavnih fakulteta u Beogradu i Foči nikada ni jedna relevantna crkvena pravoslavna institucija nije ozbiljno razmatrala, ni u praksi osudila, (etno)filetizam - crkveni nacionalizam, što ga je Sabor pravoslavnih patrijarha osudio u Carigradu još 1872. kao herezu i grijeh. Dakle, i crkveno-teološki gledano uzimanje krsne slave za službeni praznik jednog entiteta, koji je po svojoj ustavnoj definiciji vjerski i etnički pluralan, označava povratak u stanje koje prethodi ili izlazi iz okvira moderne pravne države, odnosno u stanje koje etnofiletizam uzima kao javnu obavezu. Danas nije moguće demokratsku i pravnu državu u uslovima multireligijskog društva i konkurencije vjerskih vrijednosti razumijevati izvan principa sekularnosti koji zahtijeva postojanje vjerski neutralne sfere. U njoj se osigurava jednak status svim vjerskim zajednicama, a građanin se pozicionira tako da se može poistovijetiti sa državnim institucijama neovisno o vlastitom religioznom ili areligioznom opredjeljenju. Drugim riječima, pravna država podrazumijeva neutralnost u vjerskim pitanjima u smislu zabrane uvezivanja državnih institucija sa religijskim autoritetima kako bi se isključilo da država artikulira i štiti svjetonazore jedne, isključujući svjetnazore druge vjere. Takvim isključivanjem i privilegiranjem bi se kršio princip sekularnosti. To me navodi na zaključak da je Republika Srpska gore opisanom praksom povrijedila princip pravne i demokratske države iz člana I/2 Ustava BiH. Na opisani način se, osim toga, krši i član 9 u vezi sa članom 14 Evropske konvencije za ljudska prava zato što se u nepovoljan položaj bez prihvatljivog opravdanja stavljaju svi ne-Srbi. Na takav zaključak navodi činjenica da se stavljanjem svjetovnog entitetskog praznika u funkciju pravoslavlja Srbi pravoslavci dovode u privilegovan položaj. Ustavni sud BiH je u četvrtoj djelimičnoj odluci u predmetu U-5/98 (stav 17) utvrdio, ne samo da isključenje, već i preferencija predstavlja diskriminaciju. To slijedi iz definicije člana 1 stav 1 Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije, koja se, prema Aneksu I Ustava BiH, direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini. Stav 4 spomenutog člana 1 Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije dozvoljava preferencije "samo s ciljem osiguranja adekvatnog unapređenja određene rasne ili etničke grupe ili pojedinaca kojima je takva zaštita neophodna radi osiguranja jednakog uživanja ili vršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda za te grupe ili pojedince". S obzirom da ne postoje razumni razlozi koji bi upućivali na zaključak da se pravoslavni Srbi, kao većinski narod u RS, na bilo koji način ugrožavaju, oni nemaju pravo na preferencijalni režim. Mišljenja sam da se, s obzirom na takvu konstelaciju dodatno krši član II/4 Ustava BiH u vezi sa članom 2 stav 1 a) Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije |
| Beschreibung: | 1 Online-Ressource(1 p. 7) |
Internformat
MARC
| LEADER | 00000nmm a2200000zc 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | BV048261195 | ||
| 003 | DE-604 | ||
| 005 | 00000000000000.0 | ||
| 007 | cr|uuu---uuuuu | ||
| 008 | 220609s2016 |||| o||u| ||||||bos d | ||
| 035 | |a (ZDB-45-CGR)ceeol574581 | ||
| 035 | |a (OCoLC)1334054887 | ||
| 035 | |a (DE-599)BVBBV048261195 | ||
| 040 | |a DE-604 |b ger |e aacr | ||
| 041 | 0 | |a bos | |
| 049 | |a DE-12 | ||
| 084 | |a OST |q DE-12 |2 fid | ||
| 100 | 1 | |a Abazović, Dino |e Verfasser |4 aut | |
| 245 | 1 | 0 | |a Stručno mišljenje za raspravu u predmetu U-3/13 (ocjena ustavnosti članova 2.b] i 3.b] Zakona o praznicima Republike Srpske) |c Dino Abazović |
| 264 | 1 | |a Sanski Most [Bosnia and Herzegovina] |b Fondacija Centar za javno pravo |c 2016 | |
| 264 | 2 | |a Frankfurt M. |b CEEOL |c 2016 | |
| 300 | |a 1 Online-Ressource(1 p. 7) | ||
| 336 | |b txt |2 rdacontent | ||
| 337 | |b c |2 rdamedia | ||
| 338 | |b cr |2 rdacarrier | ||
| 500 | |a Ostavio sam po strani dva apsekta, također izuzetno važna. Oni se ne odnose izravno na ovaj predmet, nego na stručnjake, posebno teologe, koji inače ne bi trebali biti zaobiđeni u ovoj ili u sličnim raspravama. Prvi aspekt se odnosi na vjersko-teološko značenje Prvomučenika Stefana, naime na pitanja od koga je, zašto i kako nastradao, koja egzegeza i heremeneutika stoje iza tumačenja novozavjetnoga teksta o njegovom mučeništvu, te koje se praktične, dakle društvenopravne implikacije, primjereno egzegezi toga teksta, mogu i smiju danas iz njegova mučeništva izvoditi kao poopćive vrijednosti i primjenjivati u pluralnom društvu. Ovo pitanje je važno zbog razumijevanja dileme, da li sa ovom slavom ulazimo u području teološko-interpretacijskog voluntarizma koji zadobija javnopravna obilježja?! Drugi aspekt odgovara mojoj temeljnoj postavci o nužnosti razdvajanja crkve i države, politike i religije. | ||
| 500 | |a Riječ je o historijsko-teološkom i crkveno-disciplinarnom razvoju koji se može pratiti od 19. vijeka. Naime, od Hilandara i drugih manastira do pravoslavnih fakulteta u Beogradu i Foči nikada ni jedna relevantna crkvena pravoslavna institucija nije ozbiljno razmatrala, ni u praksi osudila, (etno)filetizam - crkveni nacionalizam, što ga je Sabor pravoslavnih patrijarha osudio u Carigradu još 1872. kao herezu i grijeh. Dakle, i crkveno-teološki gledano uzimanje krsne slave za službeni praznik jednog entiteta, koji je po svojoj ustavnoj definiciji vjerski i etnički pluralan, označava povratak u stanje koje prethodi ili izlazi iz okvira moderne pravne države, odnosno u stanje koje etnofiletizam uzima kao javnu obavezu. Danas nije moguće demokratsku i pravnu državu u uslovima multireligijskog društva i konkurencije vjerskih vrijednosti razumijevati izvan principa sekularnosti koji zahtijeva postojanje vjerski neutralne sfere. | ||
| 500 | |a U njoj se osigurava jednak status svim vjerskim zajednicama, a građanin se pozicionira tako da se može poistovijetiti sa državnim institucijama neovisno o vlastitom religioznom ili areligioznom opredjeljenju. Drugim riječima, pravna država podrazumijeva neutralnost u vjerskim pitanjima u smislu zabrane uvezivanja državnih institucija sa religijskim autoritetima kako bi se isključilo da država artikulira i štiti svjetonazore jedne, isključujući svjetnazore druge vjere. Takvim isključivanjem i privilegiranjem bi se kršio princip sekularnosti. To me navodi na zaključak da je Republika Srpska gore opisanom praksom povrijedila princip pravne i demokratske države iz člana I/2 Ustava BiH. Na opisani način se, osim toga, krši i član 9 u vezi sa članom 14 Evropske konvencije za ljudska prava zato što se u nepovoljan položaj bez prihvatljivog opravdanja stavljaju svi ne-Srbi. | ||
| 500 | |a Na takav zaključak navodi činjenica da se stavljanjem svjetovnog entitetskog praznika u funkciju pravoslavlja Srbi pravoslavci dovode u privilegovan položaj. Ustavni sud BiH je u četvrtoj djelimičnoj odluci u predmetu U-5/98 (stav 17) utvrdio, ne samo da isključenje, već i preferencija predstavlja diskriminaciju. To slijedi iz definicije člana 1 stav 1 Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije, koja se, prema Aneksu I Ustava BiH, direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini. Stav 4 spomenutog člana 1 Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije dozvoljava preferencije "samo s ciljem osiguranja adekvatnog unapređenja određene rasne ili etničke grupe ili pojedinaca kojima je takva zaštita neophodna radi osiguranja jednakog uživanja ili vršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda za te grupe ili pojedince". | ||
| 500 | |a S obzirom da ne postoje razumni razlozi koji bi upućivali na zaključak da se pravoslavni Srbi, kao većinski narod u RS, na bilo koji način ugrožavaju, oni nemaju pravo na preferencijalni režim. Mišljenja sam da se, s obzirom na takvu konstelaciju dodatno krši član II/4 Ustava BiH u vezi sa članom 2 stav 1 a) Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije | ||
| 650 | 4 | |a Law, Constitution, Jurisprudence | |
| 650 | 4 | |a Constitutional Law | |
| 650 | 4 | |a Public Law | |
| 650 | 4 | |a Evaluation research | |
| 912 | |a ZDB-45-CGR | ||
| 940 | 1 | |n oe | |
| 940 | 1 | |q BSB_OE_CEEOL | |
| 999 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641398 | ||
| 966 | e | |u https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=574581 |l BSB01 |p ZDB-45-CGR |x Verlag |3 Volltext | |
Datensatz im Suchindex
| _version_ | 1804184064423362560 |
|---|---|
| adam_txt | |
| any_adam_object | |
| any_adam_object_boolean | |
| author | Abazović, Dino |
| author_facet | Abazović, Dino |
| author_role | aut |
| author_sort | Abazović, Dino |
| author_variant | d a da |
| building | Verbundindex |
| bvnumber | BV048261195 |
| collection | ZDB-45-CGR |
| ctrlnum | (ZDB-45-CGR)ceeol574581 (OCoLC)1334054887 (DE-599)BVBBV048261195 |
| format | Electronic eBook |
| fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>05401nmm a2200433zc 4500</leader><controlfield tag="001">BV048261195</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">00000000000000.0</controlfield><controlfield tag="007">cr|uuu---uuuuu</controlfield><controlfield tag="008">220609s2016 |||| o||u| ||||||bos d</controlfield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(ZDB-45-CGR)ceeol574581</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)1334054887</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV048261195</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">aacr</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">bos</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">OST</subfield><subfield code="q">DE-12</subfield><subfield code="2">fid</subfield></datafield><datafield tag="100" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Abazović, Dino</subfield><subfield code="e">Verfasser</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Stručno mišljenje za raspravu u predmetu U-3/13 (ocjena ustavnosti članova 2.b] i 3.b] Zakona o praznicima Republike Srpske)</subfield><subfield code="c">Dino Abazović</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Sanski Most [Bosnia and Herzegovina]</subfield><subfield code="b">Fondacija Centar za javno pravo</subfield><subfield code="c">2016</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="2"><subfield code="a">Frankfurt M.</subfield><subfield code="b">CEEOL</subfield><subfield code="c">2016</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">1 Online-Ressource(1 p. 7)</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">c</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">cr</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Ostavio sam po strani dva apsekta, također izuzetno važna. Oni se ne odnose izravno na ovaj predmet, nego na stručnjake, posebno teologe, koji inače ne bi trebali biti zaobiđeni u ovoj ili u sličnim raspravama. Prvi aspekt se odnosi na vjersko-teološko značenje Prvomučenika Stefana, naime na pitanja od koga je, zašto i kako nastradao, koja egzegeza i heremeneutika stoje iza tumačenja novozavjetnoga teksta o njegovom mučeništvu, te koje se praktične, dakle društvenopravne implikacije, primjereno egzegezi toga teksta, mogu i smiju danas iz njegova mučeništva izvoditi kao poopćive vrijednosti i primjenjivati u pluralnom društvu. Ovo pitanje je važno zbog razumijevanja dileme, da li sa ovom slavom ulazimo u području teološko-interpretacijskog voluntarizma koji zadobija javnopravna obilježja?! Drugi aspekt odgovara mojoj temeljnoj postavci o nužnosti razdvajanja crkve i države, politike i religije. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Riječ je o historijsko-teološkom i crkveno-disciplinarnom razvoju koji se može pratiti od 19. vijeka. Naime, od Hilandara i drugih manastira do pravoslavnih fakulteta u Beogradu i Foči nikada ni jedna relevantna crkvena pravoslavna institucija nije ozbiljno razmatrala, ni u praksi osudila, (etno)filetizam - crkveni nacionalizam, što ga je Sabor pravoslavnih patrijarha osudio u Carigradu još 1872. kao herezu i grijeh. Dakle, i crkveno-teološki gledano uzimanje krsne slave za službeni praznik jednog entiteta, koji je po svojoj ustavnoj definiciji vjerski i etnički pluralan, označava povratak u stanje koje prethodi ili izlazi iz okvira moderne pravne države, odnosno u stanje koje etnofiletizam uzima kao javnu obavezu. Danas nije moguće demokratsku i pravnu državu u uslovima multireligijskog društva i konkurencije vjerskih vrijednosti razumijevati izvan principa sekularnosti koji zahtijeva postojanje vjerski neutralne sfere. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">U njoj se osigurava jednak status svim vjerskim zajednicama, a građanin se pozicionira tako da se može poistovijetiti sa državnim institucijama neovisno o vlastitom religioznom ili areligioznom opredjeljenju. Drugim riječima, pravna država podrazumijeva neutralnost u vjerskim pitanjima u smislu zabrane uvezivanja državnih institucija sa religijskim autoritetima kako bi se isključilo da država artikulira i štiti svjetonazore jedne, isključujući svjetnazore druge vjere. Takvim isključivanjem i privilegiranjem bi se kršio princip sekularnosti. To me navodi na zaključak da je Republika Srpska gore opisanom praksom povrijedila princip pravne i demokratske države iz člana I/2 Ustava BiH. Na opisani način se, osim toga, krši i član 9 u vezi sa članom 14 Evropske konvencije za ljudska prava zato što se u nepovoljan položaj bez prihvatljivog opravdanja stavljaju svi ne-Srbi. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Na takav zaključak navodi činjenica da se stavljanjem svjetovnog entitetskog praznika u funkciju pravoslavlja Srbi pravoslavci dovode u privilegovan položaj. Ustavni sud BiH je u četvrtoj djelimičnoj odluci u predmetu U-5/98 (stav 17) utvrdio, ne samo da isključenje, već i preferencija predstavlja diskriminaciju. To slijedi iz definicije člana 1 stav 1 Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije, koja se, prema Aneksu I Ustava BiH, direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini. Stav 4 spomenutog člana 1 Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije dozvoljava preferencije "samo s ciljem osiguranja adekvatnog unapređenja određene rasne ili etničke grupe ili pojedinaca kojima je takva zaštita neophodna radi osiguranja jednakog uživanja ili vršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda za te grupe ili pojedince". </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">S obzirom da ne postoje razumni razlozi koji bi upućivali na zaključak da se pravoslavni Srbi, kao većinski narod u RS, na bilo koji način ugrožavaju, oni nemaju pravo na preferencijalni režim. Mišljenja sam da se, s obzirom na takvu konstelaciju dodatno krši član II/4 Ustava BiH u vezi sa članom 2 stav 1 a) Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Law, Constitution, Jurisprudence</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Constitutional Law</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Public Law</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Evaluation research</subfield></datafield><datafield tag="912" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">ZDB-45-CGR</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="q">BSB_OE_CEEOL</subfield></datafield><datafield tag="999" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641398</subfield></datafield><datafield tag="966" ind1="e" ind2=" "><subfield code="u">https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=574581</subfield><subfield code="l">BSB01</subfield><subfield code="p">ZDB-45-CGR</subfield><subfield code="x">Verlag</subfield><subfield code="3">Volltext</subfield></datafield></record></collection> |
| id | DE-604.BV048261195 |
| illustrated | Not Illustrated |
| index_date | 2024-07-03T19:59:34Z |
| indexdate | 2024-07-10T09:33:24Z |
| institution | BVB |
| language | Bosnian |
| oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641398 |
| oclc_num | 1334054887 |
| open_access_boolean | |
| owner | DE-12 |
| owner_facet | DE-12 |
| physical | 1 Online-Ressource(1 p. 7) |
| psigel | ZDB-45-CGR BSB_OE_CEEOL |
| publishDate | 2016 |
| publishDateSearch | 2016 |
| publishDateSort | 2016 |
| publisher | Fondacija Centar za javno pravo |
| record_format | marc |
| spelling | Abazović, Dino Verfasser aut Stručno mišljenje za raspravu u predmetu U-3/13 (ocjena ustavnosti članova 2.b] i 3.b] Zakona o praznicima Republike Srpske) Dino Abazović Sanski Most [Bosnia and Herzegovina] Fondacija Centar za javno pravo 2016 Frankfurt M. CEEOL 2016 1 Online-Ressource(1 p. 7) txt rdacontent c rdamedia cr rdacarrier Ostavio sam po strani dva apsekta, također izuzetno važna. Oni se ne odnose izravno na ovaj predmet, nego na stručnjake, posebno teologe, koji inače ne bi trebali biti zaobiđeni u ovoj ili u sličnim raspravama. Prvi aspekt se odnosi na vjersko-teološko značenje Prvomučenika Stefana, naime na pitanja od koga je, zašto i kako nastradao, koja egzegeza i heremeneutika stoje iza tumačenja novozavjetnoga teksta o njegovom mučeništvu, te koje se praktične, dakle društvenopravne implikacije, primjereno egzegezi toga teksta, mogu i smiju danas iz njegova mučeništva izvoditi kao poopćive vrijednosti i primjenjivati u pluralnom društvu. Ovo pitanje je važno zbog razumijevanja dileme, da li sa ovom slavom ulazimo u području teološko-interpretacijskog voluntarizma koji zadobija javnopravna obilježja?! Drugi aspekt odgovara mojoj temeljnoj postavci o nužnosti razdvajanja crkve i države, politike i religije. Riječ je o historijsko-teološkom i crkveno-disciplinarnom razvoju koji se može pratiti od 19. vijeka. Naime, od Hilandara i drugih manastira do pravoslavnih fakulteta u Beogradu i Foči nikada ni jedna relevantna crkvena pravoslavna institucija nije ozbiljno razmatrala, ni u praksi osudila, (etno)filetizam - crkveni nacionalizam, što ga je Sabor pravoslavnih patrijarha osudio u Carigradu još 1872. kao herezu i grijeh. Dakle, i crkveno-teološki gledano uzimanje krsne slave za službeni praznik jednog entiteta, koji je po svojoj ustavnoj definiciji vjerski i etnički pluralan, označava povratak u stanje koje prethodi ili izlazi iz okvira moderne pravne države, odnosno u stanje koje etnofiletizam uzima kao javnu obavezu. Danas nije moguće demokratsku i pravnu državu u uslovima multireligijskog društva i konkurencije vjerskih vrijednosti razumijevati izvan principa sekularnosti koji zahtijeva postojanje vjerski neutralne sfere. U njoj se osigurava jednak status svim vjerskim zajednicama, a građanin se pozicionira tako da se može poistovijetiti sa državnim institucijama neovisno o vlastitom religioznom ili areligioznom opredjeljenju. Drugim riječima, pravna država podrazumijeva neutralnost u vjerskim pitanjima u smislu zabrane uvezivanja državnih institucija sa religijskim autoritetima kako bi se isključilo da država artikulira i štiti svjetonazore jedne, isključujući svjetnazore druge vjere. Takvim isključivanjem i privilegiranjem bi se kršio princip sekularnosti. To me navodi na zaključak da je Republika Srpska gore opisanom praksom povrijedila princip pravne i demokratske države iz člana I/2 Ustava BiH. Na opisani način se, osim toga, krši i član 9 u vezi sa članom 14 Evropske konvencije za ljudska prava zato što se u nepovoljan položaj bez prihvatljivog opravdanja stavljaju svi ne-Srbi. Na takav zaključak navodi činjenica da se stavljanjem svjetovnog entitetskog praznika u funkciju pravoslavlja Srbi pravoslavci dovode u privilegovan položaj. Ustavni sud BiH je u četvrtoj djelimičnoj odluci u predmetu U-5/98 (stav 17) utvrdio, ne samo da isključenje, već i preferencija predstavlja diskriminaciju. To slijedi iz definicije člana 1 stav 1 Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije, koja se, prema Aneksu I Ustava BiH, direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini. Stav 4 spomenutog člana 1 Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije dozvoljava preferencije "samo s ciljem osiguranja adekvatnog unapređenja određene rasne ili etničke grupe ili pojedinaca kojima je takva zaštita neophodna radi osiguranja jednakog uživanja ili vršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda za te grupe ili pojedince". S obzirom da ne postoje razumni razlozi koji bi upućivali na zaključak da se pravoslavni Srbi, kao većinski narod u RS, na bilo koji način ugrožavaju, oni nemaju pravo na preferencijalni režim. Mišljenja sam da se, s obzirom na takvu konstelaciju dodatno krši član II/4 Ustava BiH u vezi sa članom 2 stav 1 a) Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije Law, Constitution, Jurisprudence Constitutional Law Public Law Evaluation research |
| spellingShingle | Abazović, Dino Stručno mišljenje za raspravu u predmetu U-3/13 (ocjena ustavnosti članova 2.b] i 3.b] Zakona o praznicima Republike Srpske) Law, Constitution, Jurisprudence Constitutional Law Public Law Evaluation research |
| title | Stručno mišljenje za raspravu u predmetu U-3/13 (ocjena ustavnosti članova 2.b] i 3.b] Zakona o praznicima Republike Srpske) |
| title_auth | Stručno mišljenje za raspravu u predmetu U-3/13 (ocjena ustavnosti članova 2.b] i 3.b] Zakona o praznicima Republike Srpske) |
| title_exact_search | Stručno mišljenje za raspravu u predmetu U-3/13 (ocjena ustavnosti članova 2.b] i 3.b] Zakona o praznicima Republike Srpske) |
| title_exact_search_txtP | Stručno mišljenje za raspravu u predmetu U-3/13 (ocjena ustavnosti članova 2.b] i 3.b] Zakona o praznicima Republike Srpske) |
| title_full | Stručno mišljenje za raspravu u predmetu U-3/13 (ocjena ustavnosti članova 2.b] i 3.b] Zakona o praznicima Republike Srpske) Dino Abazović |
| title_fullStr | Stručno mišljenje za raspravu u predmetu U-3/13 (ocjena ustavnosti članova 2.b] i 3.b] Zakona o praznicima Republike Srpske) Dino Abazović |
| title_full_unstemmed | Stručno mišljenje za raspravu u predmetu U-3/13 (ocjena ustavnosti članova 2.b] i 3.b] Zakona o praznicima Republike Srpske) Dino Abazović |
| title_short | Stručno mišljenje za raspravu u predmetu U-3/13 (ocjena ustavnosti članova 2.b] i 3.b] Zakona o praznicima Republike Srpske) |
| title_sort | strucno misljenje za raspravu u predmetu u 3 13 ocjena ustavnosti clanova 2 b i 3 b zakona o praznicima republike srpske |
| topic | Law, Constitution, Jurisprudence Constitutional Law Public Law Evaluation research |
| topic_facet | Law, Constitution, Jurisprudence Constitutional Law Public Law Evaluation research |
| work_keys_str_mv | AT abazovicdino strucnomisljenjezaraspravuupredmetuu313ocjenaustavnosticlanova2bi3bzakonaopraznicimarepublikesrpske |