Religijske zajednice i princip sekularnosti - afirmacija ili negacija vjere? Jesu li vjerska prava i ljudska prava?:
Gespeichert in:
| 1. Verfasser: | |
|---|---|
| Format: | Elektronisch E-Book |
| Sprache: | Bosnian |
| Veröffentlicht: |
Sanski Most [Bosnia and Herzegovina]
Fondacija Centar za javno pravo
2016
|
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | BSB01 |
| Beschreibung: | Odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) o zabrani isticanja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama BiH izazvala je i izaziva različite reakcije i interpretacije. Ona je u bosanskohercegovačkoj javnosti shvaćena prvenstveno kao zabrana nošenja hidžaba, što je za veliki dio muslimanske populacije neprihvatljivo jer se nošenje hidžaba shvaća kao vjerska obaveza, a neprihvatljiva je i za dio civilnog sektora jer u tome vide povredu temeljnih ljudskih prava, u ovom konkretnom slučaju prava žene. Zabrana nošenja hidžaba u javnim institucijama slične reakcije izaziva i u zapadnoeuropskim zemljama i pokazuje da o značenju, ulozi i mjestu hidžaba ne postoji konsenzus ni unutar islamskih zajednica ni između tih zajednica i sekularne države. U specijalnom broju njemačkog mjesečnog časopisa za društvo i kulturu (Herder Korrespondenz) posvećenom temi suvremenog islama u Njemačkoj i u islamskim zemljama, između ostalog se govori i o značenju i ulozi i mjestu hidžaba u islamu. Dok je za jedne neprihvatljiva zabrana nošenja hidžaba u javnim institucijama jer se "hidžab ne može svesti na simbol", jer je on "božanska zapovijed" i jer bi "zabrana značila prisilno povlačenje žena koje ga nose iz javnog društvenog života", za druge je "relikt prošlosti i arhaičnih društava", nije vjerska obaveza već "sredstvo koje se zloupotrebljava u patrijarhalnim društvima za podčinjavanje žena" . Uglavnom ova dva suprotstavljena stava karakteriziraju i rasprave o hidžabu u Bosni i Hercegovini. Ova odluka VSTV-a i reakcije koje su potom uslijedile pokazale su koliko je osjetljivo područje ljudskih i "vjerskih" prava, kako o tome, unatoč i međunarodnim konvencijama i aktima, u pojedinačnim slučajevima ne postoji konsenzus između sekularne države i vjerskih zajednica ali ni unutar jedne te iste vjerske zajednice. Rasprave o odluci VSTV-a o zabrani isticanja vjerskih simbola u pravosudnim institucijama prilika su da se progovori i o drugim temama i problemima koji se tiču odnosa sekularne države i vjerskih zajednica, da se iznova otvore i one teme koje se smatraju završenima, počevši pritom od Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju Crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini koji privilegira takozvane "tradicionalne" Crkve i vjerske zajednice, zanemarujući prava manjinskih vjerskih zajednica i njihovih pripadnika, da spomenemo bar jedan "problem" koji proizlazi iz tog zakona. Prilika je to da se progovori i o disharmoniji i napetostima ljudskih i vjerskih prava, teoloških principa i učenja određenih vjerskih zajednica i njihovih institucionalnih društveno-političkih interesa |
| Beschreibung: | 1 Online-Ressource(1 p. 6) |
Internformat
MARC
| LEADER | 00000nmm a2200000zc 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | BV048261162 | ||
| 003 | DE-604 | ||
| 005 | 00000000000000.0 | ||
| 007 | cr|uuu---uuuuu | ||
| 008 | 220609s2016 |||| o||u| ||||||bos d | ||
| 035 | |a (ZDB-45-CGR)ceeol571357 | ||
| 035 | |a (OCoLC)1334040656 | ||
| 035 | |a (DE-599)BVBBV048261162 | ||
| 040 | |a DE-604 |b ger |e aacr | ||
| 041 | 0 | |a bos | |
| 049 | |a DE-12 | ||
| 084 | |a OST |q DE-12 |2 fid | ||
| 100 | 1 | |a Bojić, Drago |e Verfasser |4 aut | |
| 245 | 1 | 0 | |a Religijske zajednice i princip sekularnosti - afirmacija ili negacija vjere? Jesu li vjerska prava i ljudska prava? |c Drago Bojić |
| 264 | 1 | |a Sanski Most [Bosnia and Herzegovina] |b Fondacija Centar za javno pravo |c 2016 | |
| 264 | 2 | |a Frankfurt M. |b CEEOL |c 2016 | |
| 300 | |a 1 Online-Ressource(1 p. 6) | ||
| 336 | |b txt |2 rdacontent | ||
| 337 | |b c |2 rdamedia | ||
| 338 | |b cr |2 rdacarrier | ||
| 500 | |a Odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) o zabrani isticanja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama BiH izazvala je i izaziva različite reakcije i interpretacije. Ona je u bosanskohercegovačkoj javnosti shvaćena prvenstveno kao zabrana nošenja hidžaba, što je za veliki dio muslimanske populacije neprihvatljivo jer se nošenje hidžaba shvaća kao vjerska obaveza, a neprihvatljiva je i za dio civilnog sektora jer u tome vide povredu temeljnih ljudskih prava, u ovom konkretnom slučaju prava žene. Zabrana nošenja hidžaba u javnim institucijama slične reakcije izaziva i u zapadnoeuropskim zemljama i pokazuje da o značenju, ulozi i mjestu hidžaba ne postoji konsenzus ni unutar islamskih zajednica ni između tih zajednica i sekularne države. | ||
| 500 | |a U specijalnom broju njemačkog mjesečnog časopisa za društvo i kulturu (Herder Korrespondenz) posvećenom temi suvremenog islama u Njemačkoj i u islamskim zemljama, između ostalog se govori i o značenju i ulozi i mjestu hidžaba u islamu. Dok je za jedne neprihvatljiva zabrana nošenja hidžaba u javnim institucijama jer se "hidžab ne može svesti na simbol", jer je on "božanska zapovijed" i jer bi "zabrana značila prisilno povlačenje žena koje ga nose iz javnog društvenog života", za druge je "relikt prošlosti i arhaičnih društava", nije vjerska obaveza već "sredstvo koje se zloupotrebljava u patrijarhalnim društvima za podčinjavanje žena" . Uglavnom ova dva suprotstavljena stava karakteriziraju i rasprave o hidžabu u Bosni i Hercegovini. | ||
| 500 | |a Ova odluka VSTV-a i reakcije koje su potom uslijedile pokazale su koliko je osjetljivo područje ljudskih i "vjerskih" prava, kako o tome, unatoč i međunarodnim konvencijama i aktima, u pojedinačnim slučajevima ne postoji konsenzus između sekularne države i vjerskih zajednica ali ni unutar jedne te iste vjerske zajednice. Rasprave o odluci VSTV-a o zabrani isticanja vjerskih simbola u pravosudnim institucijama prilika su da se progovori i o drugim temama i problemima koji se tiču odnosa sekularne države i vjerskih zajednica, da se iznova otvore i one teme koje se smatraju završenima, počevši pritom od Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju Crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini koji privilegira takozvane "tradicionalne" Crkve i vjerske zajednice, zanemarujući prava manjinskih vjerskih zajednica i njihovih pripadnika, da spomenemo bar jedan "problem" koji proizlazi iz tog zakona. | ||
| 500 | |a Prilika je to da se progovori i o disharmoniji i napetostima ljudskih i vjerskih prava, teoloških principa i učenja određenih vjerskih zajednica i njihovih institucionalnih društveno-političkih interesa | ||
| 650 | 4 | |a Law, Constitution, Jurisprudence | |
| 650 | 4 | |a Human Rights and Humanitarian Law | |
| 650 | 4 | |a Public Law | |
| 650 | 4 | |a Theology and Religion | |
| 650 | 4 | |a Politics and religion | |
| 912 | |a ZDB-45-CGR | ||
| 940 | 1 | |n oe | |
| 940 | 1 | |q BSB_OE_CEEOL | |
| 999 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641365 | ||
| 966 | e | |u https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=571357 |l BSB01 |p ZDB-45-CGR |x Verlag |3 Volltext | |
Datensatz im Suchindex
| _version_ | 1804184064381419520 |
|---|---|
| adam_txt | |
| any_adam_object | |
| any_adam_object_boolean | |
| author | Bojić, Drago |
| author_facet | Bojić, Drago |
| author_role | aut |
| author_sort | Bojić, Drago |
| author_variant | d b db |
| building | Verbundindex |
| bvnumber | BV048261162 |
| collection | ZDB-45-CGR |
| ctrlnum | (ZDB-45-CGR)ceeol571357 (OCoLC)1334040656 (DE-599)BVBBV048261162 |
| format | Electronic eBook |
| fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>04050nmm a2200433zc 4500</leader><controlfield tag="001">BV048261162</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">00000000000000.0</controlfield><controlfield tag="007">cr|uuu---uuuuu</controlfield><controlfield tag="008">220609s2016 |||| o||u| ||||||bos d</controlfield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(ZDB-45-CGR)ceeol571357</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)1334040656</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV048261162</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">aacr</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">bos</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">OST</subfield><subfield code="q">DE-12</subfield><subfield code="2">fid</subfield></datafield><datafield tag="100" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Bojić, Drago</subfield><subfield code="e">Verfasser</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Religijske zajednice i princip sekularnosti - afirmacija ili negacija vjere? Jesu li vjerska prava i ljudska prava?</subfield><subfield code="c">Drago Bojić</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Sanski Most [Bosnia and Herzegovina]</subfield><subfield code="b">Fondacija Centar za javno pravo</subfield><subfield code="c">2016</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="2"><subfield code="a">Frankfurt M.</subfield><subfield code="b">CEEOL</subfield><subfield code="c">2016</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">1 Online-Ressource(1 p. 6)</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">c</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">cr</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) o zabrani isticanja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama BiH izazvala je i izaziva različite reakcije i interpretacije. Ona je u bosanskohercegovačkoj javnosti shvaćena prvenstveno kao zabrana nošenja hidžaba, što je za veliki dio muslimanske populacije neprihvatljivo jer se nošenje hidžaba shvaća kao vjerska obaveza, a neprihvatljiva je i za dio civilnog sektora jer u tome vide povredu temeljnih ljudskih prava, u ovom konkretnom slučaju prava žene. Zabrana nošenja hidžaba u javnim institucijama slične reakcije izaziva i u zapadnoeuropskim zemljama i pokazuje da o značenju, ulozi i mjestu hidžaba ne postoji konsenzus ni unutar islamskih zajednica ni između tih zajednica i sekularne države. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">U specijalnom broju njemačkog mjesečnog časopisa za društvo i kulturu (Herder Korrespondenz) posvećenom temi suvremenog islama u Njemačkoj i u islamskim zemljama, između ostalog se govori i o značenju i ulozi i mjestu hidžaba u islamu. Dok je za jedne neprihvatljiva zabrana nošenja hidžaba u javnim institucijama jer se "hidžab ne može svesti na simbol", jer je on "božanska zapovijed" i jer bi "zabrana značila prisilno povlačenje žena koje ga nose iz javnog društvenog života", za druge je "relikt prošlosti i arhaičnih društava", nije vjerska obaveza već "sredstvo koje se zloupotrebljava u patrijarhalnim društvima za podčinjavanje žena" . Uglavnom ova dva suprotstavljena stava karakteriziraju i rasprave o hidžabu u Bosni i Hercegovini. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Ova odluka VSTV-a i reakcije koje su potom uslijedile pokazale su koliko je osjetljivo područje ljudskih i "vjerskih" prava, kako o tome, unatoč i međunarodnim konvencijama i aktima, u pojedinačnim slučajevima ne postoji konsenzus između sekularne države i vjerskih zajednica ali ni unutar jedne te iste vjerske zajednice. Rasprave o odluci VSTV-a o zabrani isticanja vjerskih simbola u pravosudnim institucijama prilika su da se progovori i o drugim temama i problemima koji se tiču odnosa sekularne države i vjerskih zajednica, da se iznova otvore i one teme koje se smatraju završenima, počevši pritom od Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju Crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini koji privilegira takozvane "tradicionalne" Crkve i vjerske zajednice, zanemarujući prava manjinskih vjerskih zajednica i njihovih pripadnika, da spomenemo bar jedan "problem" koji proizlazi iz tog zakona. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Prilika je to da se progovori i o disharmoniji i napetostima ljudskih i vjerskih prava, teoloških principa i učenja određenih vjerskih zajednica i njihovih institucionalnih društveno-političkih interesa</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Law, Constitution, Jurisprudence</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Human Rights and Humanitarian Law</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Public Law</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Theology and Religion</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Politics and religion</subfield></datafield><datafield tag="912" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">ZDB-45-CGR</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="q">BSB_OE_CEEOL</subfield></datafield><datafield tag="999" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641365</subfield></datafield><datafield tag="966" ind1="e" ind2=" "><subfield code="u">https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=571357</subfield><subfield code="l">BSB01</subfield><subfield code="p">ZDB-45-CGR</subfield><subfield code="x">Verlag</subfield><subfield code="3">Volltext</subfield></datafield></record></collection> |
| id | DE-604.BV048261162 |
| illustrated | Not Illustrated |
| index_date | 2024-07-03T19:59:34Z |
| indexdate | 2024-07-10T09:33:24Z |
| institution | BVB |
| language | Bosnian |
| oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641365 |
| oclc_num | 1334040656 |
| open_access_boolean | |
| owner | DE-12 |
| owner_facet | DE-12 |
| physical | 1 Online-Ressource(1 p. 6) |
| psigel | ZDB-45-CGR BSB_OE_CEEOL |
| publishDate | 2016 |
| publishDateSearch | 2016 |
| publishDateSort | 2016 |
| publisher | Fondacija Centar za javno pravo |
| record_format | marc |
| spelling | Bojić, Drago Verfasser aut Religijske zajednice i princip sekularnosti - afirmacija ili negacija vjere? Jesu li vjerska prava i ljudska prava? Drago Bojić Sanski Most [Bosnia and Herzegovina] Fondacija Centar za javno pravo 2016 Frankfurt M. CEEOL 2016 1 Online-Ressource(1 p. 6) txt rdacontent c rdamedia cr rdacarrier Odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) o zabrani isticanja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama BiH izazvala je i izaziva različite reakcije i interpretacije. Ona je u bosanskohercegovačkoj javnosti shvaćena prvenstveno kao zabrana nošenja hidžaba, što je za veliki dio muslimanske populacije neprihvatljivo jer se nošenje hidžaba shvaća kao vjerska obaveza, a neprihvatljiva je i za dio civilnog sektora jer u tome vide povredu temeljnih ljudskih prava, u ovom konkretnom slučaju prava žene. Zabrana nošenja hidžaba u javnim institucijama slične reakcije izaziva i u zapadnoeuropskim zemljama i pokazuje da o značenju, ulozi i mjestu hidžaba ne postoji konsenzus ni unutar islamskih zajednica ni između tih zajednica i sekularne države. U specijalnom broju njemačkog mjesečnog časopisa za društvo i kulturu (Herder Korrespondenz) posvećenom temi suvremenog islama u Njemačkoj i u islamskim zemljama, između ostalog se govori i o značenju i ulozi i mjestu hidžaba u islamu. Dok je za jedne neprihvatljiva zabrana nošenja hidžaba u javnim institucijama jer se "hidžab ne može svesti na simbol", jer je on "božanska zapovijed" i jer bi "zabrana značila prisilno povlačenje žena koje ga nose iz javnog društvenog života", za druge je "relikt prošlosti i arhaičnih društava", nije vjerska obaveza već "sredstvo koje se zloupotrebljava u patrijarhalnim društvima za podčinjavanje žena" . Uglavnom ova dva suprotstavljena stava karakteriziraju i rasprave o hidžabu u Bosni i Hercegovini. Ova odluka VSTV-a i reakcije koje su potom uslijedile pokazale su koliko je osjetljivo područje ljudskih i "vjerskih" prava, kako o tome, unatoč i međunarodnim konvencijama i aktima, u pojedinačnim slučajevima ne postoji konsenzus između sekularne države i vjerskih zajednica ali ni unutar jedne te iste vjerske zajednice. Rasprave o odluci VSTV-a o zabrani isticanja vjerskih simbola u pravosudnim institucijama prilika su da se progovori i o drugim temama i problemima koji se tiču odnosa sekularne države i vjerskih zajednica, da se iznova otvore i one teme koje se smatraju završenima, počevši pritom od Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju Crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini koji privilegira takozvane "tradicionalne" Crkve i vjerske zajednice, zanemarujući prava manjinskih vjerskih zajednica i njihovih pripadnika, da spomenemo bar jedan "problem" koji proizlazi iz tog zakona. Prilika je to da se progovori i o disharmoniji i napetostima ljudskih i vjerskih prava, teoloških principa i učenja određenih vjerskih zajednica i njihovih institucionalnih društveno-političkih interesa Law, Constitution, Jurisprudence Human Rights and Humanitarian Law Public Law Theology and Religion Politics and religion |
| spellingShingle | Bojić, Drago Religijske zajednice i princip sekularnosti - afirmacija ili negacija vjere? Jesu li vjerska prava i ljudska prava? Law, Constitution, Jurisprudence Human Rights and Humanitarian Law Public Law Theology and Religion Politics and religion |
| title | Religijske zajednice i princip sekularnosti - afirmacija ili negacija vjere? Jesu li vjerska prava i ljudska prava? |
| title_auth | Religijske zajednice i princip sekularnosti - afirmacija ili negacija vjere? Jesu li vjerska prava i ljudska prava? |
| title_exact_search | Religijske zajednice i princip sekularnosti - afirmacija ili negacija vjere? Jesu li vjerska prava i ljudska prava? |
| title_exact_search_txtP | Religijske zajednice i princip sekularnosti - afirmacija ili negacija vjere? Jesu li vjerska prava i ljudska prava? |
| title_full | Religijske zajednice i princip sekularnosti - afirmacija ili negacija vjere? Jesu li vjerska prava i ljudska prava? Drago Bojić |
| title_fullStr | Religijske zajednice i princip sekularnosti - afirmacija ili negacija vjere? Jesu li vjerska prava i ljudska prava? Drago Bojić |
| title_full_unstemmed | Religijske zajednice i princip sekularnosti - afirmacija ili negacija vjere? Jesu li vjerska prava i ljudska prava? Drago Bojić |
| title_short | Religijske zajednice i princip sekularnosti - afirmacija ili negacija vjere? Jesu li vjerska prava i ljudska prava? |
| title_sort | religijske zajednice i princip sekularnosti afirmacija ili negacija vjere jesu li vjerska prava i ljudska prava |
| topic | Law, Constitution, Jurisprudence Human Rights and Humanitarian Law Public Law Theology and Religion Politics and religion |
| topic_facet | Law, Constitution, Jurisprudence Human Rights and Humanitarian Law Public Law Theology and Religion Politics and religion |
| work_keys_str_mv | AT bojicdrago religijskezajedniceiprincipsekularnostiafirmacijailinegacijavjerejesulivjerskapravailjudskaprava |