Ustavna načela u praksi Ustavnog suda Srbije:
Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Hauptverfasser: Petrov, Vladan (VerfasserIn), Manojlović, Savo (VerfasserIn)
Format: Elektronisch E-Book
Veröffentlicht: Sanski Most [Bosnia and Herzegovina] Fondacija Centar za javno pravo 2014
Schlagworte:
Online-Zugang:BSB01
Beschreibung:"Vrednosti i načela su sastavni deo pejzaža ustavnosudskog presuđivanja, premda je njihov pravni status predmet značajnog sporenja, a njihovo značenje i značaj za sudove se vrlo razlikuju u zavisnosti od nacionalnih granica". U svakom slučaju, koliko god da je status načela kao legitimnih izvora prava za sudsku interpretaciju sporan, sudije ih smatraju "nezaobilaznim i neophodnim elementom" rešavanja sporova. U novije doba, krajem 20. veka i dalje, ustavna načela (i pravna načela uopšte) dobijaju nov status i ulogu u ustavnom sudovanju. Ova načela, kad nisu proklamovana ustavom, ustavni sudovi "pronalaze", "otkrivaju", "kreiraju". Ona postaju merilo za ocenu ustavnosti podjednako kao i pozitivne ustavne norme, ali zbog svoje nedovoljne određenosti i fleksibilnosti stvaraju prostor za vrlo kreativna tumačenja ustava.
Na taj način, širi se ustavno pravo, koje ne samo da nije sadržano isključivo u ustavnom tekstu i pratećim pravnim aktima ustavnog karaktera, već katkad nema ni neposredno uporište u ustavu - premda se ustavni sudovi trude da stvore fikciju o njihovoj fundiranosti u pozitivnom pravu. Tako se uspostavlja "trougao" ustavni tekst - ustavni sud - ustavno načelo, u kojem se nije lako snaći, ali je to neophodno da bi se sačuvala celina i konzistentnost ustavnopravnog poretka. To ustavni sudovi stabilnih (Nemačka) ili relativno stabilnih starih i novih ustavnih demokratija (Francuska, Italija, Poljska itd.) čine već nekoliko decenija. U Srbiji, Ustavni sud je počeo da se bavi tumačenjem ustavnih (pravnih) načela u poslednjih nekoliko godina. Pristup Ustavnog suda u ovoj oblasti karakterišu: 1) fragmentarnost; 2) nedovoljno razvijena doktrina; 2) nedoslednost.
Ustavni sud se još uvek, u najvećoj meri, zadržava na tumačenju onih načela koja su već definisana Ustavom (načelo podele vlasti - odeljak 4.1) ili onih koja su proklamovana, ali im Ustav ne određuje ni osnovnu sadržinu (načelo jedinstva pravnog poretka - deljak 4.2). Kad pokušava da ustanovi načelo kojeg u Ustavu nema, on to čini postepeno, ali, sa stanovišta pravne argumentacije koju daje, nedovoljno ubedljivo (načelo nadmoći sistemskih zakona - odeljak 4.2). Istina, i srpski Ustavni sud ima "svetle trenutke" (lucida intervala), kao u slučaju spora o prirodi odborničkih (predstavničkih) mandata (odeljak 4.3). Kad preuzima ulogu "ustavotvorne vlasti", Ustavni sud to mora činiti pravnom argumentacijom jakom kao "srednjevekovna tvrđava". U suprotnom, Sud će (o)lako biti optužen za delovanje contra constitutionem.
Umesto da štiti, Ustavni sud će povređivati ustavni poredak, a to je nešto što nijedan ustavni sud, bez obzira na okolnosti i sopstveni autoritet, ne sme da čini. To je ona mera sudskog aktivizma koju ne sme da pređe, a da se ne ogreši o osnovno načelo ustavnosudskog delovanja, načelo lojalnosti Ustavu
Beschreibung:1 Online-Ressource(1 p. 19)

Es ist kein Print-Exemplar vorhanden.

Fernleihe Bestellen Achtung: Nicht im THWS-Bestand!