Državno sudbeno vijeće u pravnom sustavu Republike Hrvatske:
Gespeichert in:
1. Verfasser: | |
---|---|
Format: | Elektronisch E-Book |
Sprache: | Croatian |
Veröffentlicht: |
Sanski Most [Bosnia and Herzegovina]
Fondacija Centar za javno pravo
2014
|
Schlagworte: | |
Online-Zugang: | BSB01 |
Beschreibung: | Normativna rješenja kojima je reguliran rad DSV-a od njegova uvođenja u pravni sustav Republike Hrvatske do danas često su mijenjana. Jedan od razloga brojnih zakonskih izmjena svakako valja potražiti i u nastojanju za uspostavljanjem takvog sustava koji bi u najvećoj mogućoj mjeri omogućio objektivan i transparentan izbor sudaca i pozicioniranje DSV-a kao nositelja i jamca samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti. Svakako bitna kvalitativna izmjena ogleda se u načinu izbora članova DSV-a iz redova sudaca. Članove iz redova sudaca biraju svi suci u Republici Hrvatskoj čime tako izabrani kandidati svakako uživaju povjerenje sudaca i sudstva u cjelini. U postupku izbora sudaca bitnu ulogu imaju sudačka vijeća kao izraz sudačke autonomije. Međutim, njihova je uloga sužena time što u ocjeni obnašanja sudačke dužnosti koju donose zapravo samo rezultatu rada suca pridružuju određene i Metodologijom propisane bodove bez mogućnosti davanja mišljenja o radu suca. Sudac ukupno u ocjeni može ostvariti 150 bodova, a na strukturiranom razgovoru pred DSV-om još 20 bodova. Tih 20 bodova u ukupnom mogućem broju bodova sudjeluje u iznimno malom postotku čime je otklonjena mogućnost arbitriranja pri izboru sudaca. Time je zapravo uspostavljeno kombinirano rješenje kojim se uz pridruživanje broja bodova rezultatu rada suca dopušta i bodovati dojam koji na strukturiranom razgovoru steknu članovi DSV-a u odnosu na kandidata. Čovjek po prirodi stvari nije i ne može biti lišen stvaranja dojma o određenoj osobi. Međutim, niti matematika pri izradi ocjene sudaca ne mora uvijek i nužno izražavati posve objektivnu sliku rada kandidata. Sadašnje normativno rješenje matematici ipak daje, čini se, preveliku prednost. Državna škola za pravosudne dužnosnike predstavlja tzv. zatvoreni model imenovanja sudaca prvoga stupnja.83 Do sada je državnu školu završila prva generacija dok se uskoro očekuje završetak i druge generacije. Međutim, pojavili su se stanoviti problemi oko prijava na oglas za imenovanje sudaca. Naime, kandidati se teško odlučuju, što je posve razumljivo i životno logično, prijaviti na oglas za suca na sud koji je bitno udaljen od mjesta njihova prebivališta. Zbog toga je nekoliko sudačkih mjesta ostalo nepopunjeno jer se na oglas nije javio nitko od kandidata ili se javilo premalo kandidata. Stoga bi u budućnosti valjalo razmisliti o uvođenju teritorijalnog principa kod upisa u Državnu školu. Svakako valja pozdraviti normativno rješenje prema kojem DSV imenuje i razrješeva predsjednike sudova. Time su ta tijela sudske uprave posve neovisna spram izvršne vlasti koja je u nekim ranijim razdobljima imenovala i razrješavala predsjednike sudova. U području stegovne odgovornosti sudaca učinjen je pomak time što je predviđen veći broj i vrsta stegovnih kazni čime se i stegovna djela mogu odgovarajuće sankcionirati. U ranijim razdobljima imovinske kartice sudaca bile su pohranjene u Ministarstvu pravosuđa. Sadašnje je rješenje znatno kvalitetnije i omogućuje samostalnost sudbene vlasti. Predviđeni su mehanizmi kontrole podataka iz imovinske kartice te je učinjena dobra ravnoteža između prava javnosti na uvid u imovinske kartice i prava sudaca na zaštitu privatnosti. Sadašnji sustav po kojem DSV djeluje relativno je dobro uređen i kao takav predstavlja bitan kvalitativan pomak u odnosu na ranija razdoblja. Valja očekivati da će se stanoviti problemi na koje se nailazi u praktičnoj primjeni zakonskih odredaba razmotriti u nekoj budućoj normativnoj izmjeni |
Beschreibung: | 1 Online-Ressource(1 p. 15) |
Internformat
MARC
LEADER | 00000nmm a2200000zc 4500 | ||
---|---|---|---|
001 | BV048261090 | ||
003 | DE-604 | ||
005 | 00000000000000.0 | ||
007 | cr|uuu---uuuuu | ||
008 | 220609s2014 |||| o||u| ||||||hrv d | ||
035 | |a (ZDB-45-CGR)ceeol572194 | ||
035 | |a (OCoLC)1334039017 | ||
035 | |a (DE-599)BVBBV048261090 | ||
040 | |a DE-604 |b ger |e aacr | ||
041 | 0 | |a hrv | |
049 | |a DE-12 | ||
084 | |a OST |q DE-12 |2 fid | ||
100 | 1 | |a Jakovina, Dražen |e Verfasser |4 aut | |
245 | 1 | 0 | |a Državno sudbeno vijeće u pravnom sustavu Republike Hrvatske |c Dražen Jakovina |
264 | 1 | |a Sanski Most [Bosnia and Herzegovina] |b Fondacija Centar za javno pravo |c 2014 | |
264 | 2 | |a Frankfurt M. |b CEEOL |c 2014 | |
300 | |a 1 Online-Ressource(1 p. 15) | ||
336 | |b txt |2 rdacontent | ||
337 | |b c |2 rdamedia | ||
338 | |b cr |2 rdacarrier | ||
500 | |a Normativna rješenja kojima je reguliran rad DSV-a od njegova uvođenja u pravni sustav Republike Hrvatske do danas često su mijenjana. Jedan od razloga brojnih zakonskih izmjena svakako valja potražiti i u nastojanju za uspostavljanjem takvog sustava koji bi u najvećoj mogućoj mjeri omogućio objektivan i transparentan izbor sudaca i pozicioniranje DSV-a kao nositelja i jamca samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti. Svakako bitna kvalitativna izmjena ogleda se u načinu izbora članova DSV-a iz redova sudaca. Članove iz redova sudaca biraju svi suci u Republici Hrvatskoj čime tako izabrani kandidati svakako uživaju povjerenje sudaca i sudstva u cjelini. U postupku izbora sudaca bitnu ulogu imaju sudačka vijeća kao izraz sudačke autonomije. Međutim, njihova je uloga sužena time što u ocjeni obnašanja sudačke dužnosti koju donose zapravo samo rezultatu rada suca pridružuju određene i Metodologijom propisane bodove bez mogućnosti davanja mišljenja o radu suca. | ||
500 | |a Sudac ukupno u ocjeni može ostvariti 150 bodova, a na strukturiranom razgovoru pred DSV-om još 20 bodova. Tih 20 bodova u ukupnom mogućem broju bodova sudjeluje u iznimno malom postotku čime je otklonjena mogućnost arbitriranja pri izboru sudaca. Time je zapravo uspostavljeno kombinirano rješenje kojim se uz pridruživanje broja bodova rezultatu rada suca dopušta i bodovati dojam koji na strukturiranom razgovoru steknu članovi DSV-a u odnosu na kandidata. Čovjek po prirodi stvari nije i ne može biti lišen stvaranja dojma o određenoj osobi. Međutim, niti matematika pri izradi ocjene sudaca ne mora uvijek i nužno izražavati posve objektivnu sliku rada kandidata. Sadašnje normativno rješenje matematici ipak daje, čini se, preveliku prednost. Državna škola za pravosudne dužnosnike predstavlja tzv. zatvoreni model imenovanja sudaca prvoga stupnja.83 Do sada je državnu školu završila prva generacija dok se uskoro očekuje završetak i druge generacije. | ||
500 | |a Međutim, pojavili su se stanoviti problemi oko prijava na oglas za imenovanje sudaca. Naime, kandidati se teško odlučuju, što je posve razumljivo i životno logično, prijaviti na oglas za suca na sud koji je bitno udaljen od mjesta njihova prebivališta. Zbog toga je nekoliko sudačkih mjesta ostalo nepopunjeno jer se na oglas nije javio nitko od kandidata ili se javilo premalo kandidata. Stoga bi u budućnosti valjalo razmisliti o uvođenju teritorijalnog principa kod upisa u Državnu školu. Svakako valja pozdraviti normativno rješenje prema kojem DSV imenuje i razrješeva predsjednike sudova. Time su ta tijela sudske uprave posve neovisna spram izvršne vlasti koja je u nekim ranijim razdobljima imenovala i razrješavala predsjednike sudova. U području stegovne odgovornosti sudaca učinjen je pomak time što je predviđen veći broj i vrsta stegovnih kazni čime se i stegovna djela mogu odgovarajuće sankcionirati. | ||
500 | |a U ranijim razdobljima imovinske kartice sudaca bile su pohranjene u Ministarstvu pravosuđa. Sadašnje je rješenje znatno kvalitetnije i omogućuje samostalnost sudbene vlasti. Predviđeni su mehanizmi kontrole podataka iz imovinske kartice te je učinjena dobra ravnoteža između prava javnosti na uvid u imovinske kartice i prava sudaca na zaštitu privatnosti. Sadašnji sustav po kojem DSV djeluje relativno je dobro uređen i kao takav predstavlja bitan kvalitativan pomak u odnosu na ranija razdoblja. Valja očekivati da će se stanoviti problemi na koje se nailazi u praktičnoj primjeni zakonskih odredaba razmotriti u nekoj budućoj normativnoj izmjeni | ||
650 | 4 | |a Law, Constitution, Jurisprudence | |
650 | 4 | |a Constitutional Law | |
650 | 4 | |a Public Law | |
650 | 4 | |a Transformation Period (1990 - 2010) | |
650 | 4 | |a Present Times (2010 - today) | |
912 | |a ZDB-45-CGR | ||
940 | 1 | |n oe | |
940 | 1 | |q BSB_OE_CEEOL | |
999 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641293 | ||
966 | e | |u https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=572194 |l BSB01 |p ZDB-45-CGR |x Verlag |3 Volltext |
Datensatz im Suchindex
_version_ | 1804184064252444672 |
---|---|
adam_txt | |
any_adam_object | |
any_adam_object_boolean | |
author | Jakovina, Dražen |
author_facet | Jakovina, Dražen |
author_role | aut |
author_sort | Jakovina, Dražen |
author_variant | d j dj |
building | Verbundindex |
bvnumber | BV048261090 |
collection | ZDB-45-CGR |
ctrlnum | (ZDB-45-CGR)ceeol572194 (OCoLC)1334039017 (DE-599)BVBBV048261090 |
format | Electronic eBook |
fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>04917nmm a2200433zc 4500</leader><controlfield tag="001">BV048261090</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">00000000000000.0</controlfield><controlfield tag="007">cr|uuu---uuuuu</controlfield><controlfield tag="008">220609s2014 |||| o||u| ||||||hrv d</controlfield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(ZDB-45-CGR)ceeol572194</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)1334039017</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV048261090</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">aacr</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">hrv</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">OST</subfield><subfield code="q">DE-12</subfield><subfield code="2">fid</subfield></datafield><datafield tag="100" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Jakovina, Dražen</subfield><subfield code="e">Verfasser</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Državno sudbeno vijeće u pravnom sustavu Republike Hrvatske</subfield><subfield code="c">Dražen Jakovina</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Sanski Most [Bosnia and Herzegovina]</subfield><subfield code="b">Fondacija Centar za javno pravo</subfield><subfield code="c">2014</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="2"><subfield code="a">Frankfurt M.</subfield><subfield code="b">CEEOL</subfield><subfield code="c">2014</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">1 Online-Ressource(1 p. 15)</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">c</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">cr</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Normativna rješenja kojima je reguliran rad DSV-a od njegova uvođenja u pravni sustav Republike Hrvatske do danas često su mijenjana. Jedan od razloga brojnih zakonskih izmjena svakako valja potražiti i u nastojanju za uspostavljanjem takvog sustava koji bi u najvećoj mogućoj mjeri omogućio objektivan i transparentan izbor sudaca i pozicioniranje DSV-a kao nositelja i jamca samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti. Svakako bitna kvalitativna izmjena ogleda se u načinu izbora članova DSV-a iz redova sudaca. Članove iz redova sudaca biraju svi suci u Republici Hrvatskoj čime tako izabrani kandidati svakako uživaju povjerenje sudaca i sudstva u cjelini. U postupku izbora sudaca bitnu ulogu imaju sudačka vijeća kao izraz sudačke autonomije. Međutim, njihova je uloga sužena time što u ocjeni obnašanja sudačke dužnosti koju donose zapravo samo rezultatu rada suca pridružuju određene i Metodologijom propisane bodove bez mogućnosti davanja mišljenja o radu suca. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Sudac ukupno u ocjeni može ostvariti 150 bodova, a na strukturiranom razgovoru pred DSV-om još 20 bodova. Tih 20 bodova u ukupnom mogućem broju bodova sudjeluje u iznimno malom postotku čime je otklonjena mogućnost arbitriranja pri izboru sudaca. Time je zapravo uspostavljeno kombinirano rješenje kojim se uz pridruživanje broja bodova rezultatu rada suca dopušta i bodovati dojam koji na strukturiranom razgovoru steknu članovi DSV-a u odnosu na kandidata. Čovjek po prirodi stvari nije i ne može biti lišen stvaranja dojma o određenoj osobi. Međutim, niti matematika pri izradi ocjene sudaca ne mora uvijek i nužno izražavati posve objektivnu sliku rada kandidata. Sadašnje normativno rješenje matematici ipak daje, čini se, preveliku prednost. Državna škola za pravosudne dužnosnike predstavlja tzv. zatvoreni model imenovanja sudaca prvoga stupnja.83 Do sada je državnu školu završila prva generacija dok se uskoro očekuje završetak i druge generacije. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Međutim, pojavili su se stanoviti problemi oko prijava na oglas za imenovanje sudaca. Naime, kandidati se teško odlučuju, što je posve razumljivo i životno logično, prijaviti na oglas za suca na sud koji je bitno udaljen od mjesta njihova prebivališta. Zbog toga je nekoliko sudačkih mjesta ostalo nepopunjeno jer se na oglas nije javio nitko od kandidata ili se javilo premalo kandidata. Stoga bi u budućnosti valjalo razmisliti o uvođenju teritorijalnog principa kod upisa u Državnu školu. Svakako valja pozdraviti normativno rješenje prema kojem DSV imenuje i razrješeva predsjednike sudova. Time su ta tijela sudske uprave posve neovisna spram izvršne vlasti koja je u nekim ranijim razdobljima imenovala i razrješavala predsjednike sudova. U području stegovne odgovornosti sudaca učinjen je pomak time što je predviđen veći broj i vrsta stegovnih kazni čime se i stegovna djela mogu odgovarajuće sankcionirati. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">U ranijim razdobljima imovinske kartice sudaca bile su pohranjene u Ministarstvu pravosuđa. Sadašnje je rješenje znatno kvalitetnije i omogućuje samostalnost sudbene vlasti. Predviđeni su mehanizmi kontrole podataka iz imovinske kartice te je učinjena dobra ravnoteža između prava javnosti na uvid u imovinske kartice i prava sudaca na zaštitu privatnosti. Sadašnji sustav po kojem DSV djeluje relativno je dobro uređen i kao takav predstavlja bitan kvalitativan pomak u odnosu na ranija razdoblja. Valja očekivati da će se stanoviti problemi na koje se nailazi u praktičnoj primjeni zakonskih odredaba razmotriti u nekoj budućoj normativnoj izmjeni</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Law, Constitution, Jurisprudence</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Constitutional Law</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Public Law</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Transformation Period (1990 - 2010)</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Present Times (2010 - today)</subfield></datafield><datafield tag="912" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">ZDB-45-CGR</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="q">BSB_OE_CEEOL</subfield></datafield><datafield tag="999" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641293</subfield></datafield><datafield tag="966" ind1="e" ind2=" "><subfield code="u">https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=572194</subfield><subfield code="l">BSB01</subfield><subfield code="p">ZDB-45-CGR</subfield><subfield code="x">Verlag</subfield><subfield code="3">Volltext</subfield></datafield></record></collection> |
id | DE-604.BV048261090 |
illustrated | Not Illustrated |
index_date | 2024-07-03T19:59:34Z |
indexdate | 2024-07-10T09:33:24Z |
institution | BVB |
language | Croatian |
oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641293 |
oclc_num | 1334039017 |
open_access_boolean | |
owner | DE-12 |
owner_facet | DE-12 |
physical | 1 Online-Ressource(1 p. 15) |
psigel | ZDB-45-CGR BSB_OE_CEEOL |
publishDate | 2014 |
publishDateSearch | 2014 |
publishDateSort | 2014 |
publisher | Fondacija Centar za javno pravo |
record_format | marc |
spelling | Jakovina, Dražen Verfasser aut Državno sudbeno vijeće u pravnom sustavu Republike Hrvatske Dražen Jakovina Sanski Most [Bosnia and Herzegovina] Fondacija Centar za javno pravo 2014 Frankfurt M. CEEOL 2014 1 Online-Ressource(1 p. 15) txt rdacontent c rdamedia cr rdacarrier Normativna rješenja kojima je reguliran rad DSV-a od njegova uvođenja u pravni sustav Republike Hrvatske do danas često su mijenjana. Jedan od razloga brojnih zakonskih izmjena svakako valja potražiti i u nastojanju za uspostavljanjem takvog sustava koji bi u najvećoj mogućoj mjeri omogućio objektivan i transparentan izbor sudaca i pozicioniranje DSV-a kao nositelja i jamca samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti. Svakako bitna kvalitativna izmjena ogleda se u načinu izbora članova DSV-a iz redova sudaca. Članove iz redova sudaca biraju svi suci u Republici Hrvatskoj čime tako izabrani kandidati svakako uživaju povjerenje sudaca i sudstva u cjelini. U postupku izbora sudaca bitnu ulogu imaju sudačka vijeća kao izraz sudačke autonomije. Međutim, njihova je uloga sužena time što u ocjeni obnašanja sudačke dužnosti koju donose zapravo samo rezultatu rada suca pridružuju određene i Metodologijom propisane bodove bez mogućnosti davanja mišljenja o radu suca. Sudac ukupno u ocjeni može ostvariti 150 bodova, a na strukturiranom razgovoru pred DSV-om još 20 bodova. Tih 20 bodova u ukupnom mogućem broju bodova sudjeluje u iznimno malom postotku čime je otklonjena mogućnost arbitriranja pri izboru sudaca. Time je zapravo uspostavljeno kombinirano rješenje kojim se uz pridruživanje broja bodova rezultatu rada suca dopušta i bodovati dojam koji na strukturiranom razgovoru steknu članovi DSV-a u odnosu na kandidata. Čovjek po prirodi stvari nije i ne može biti lišen stvaranja dojma o određenoj osobi. Međutim, niti matematika pri izradi ocjene sudaca ne mora uvijek i nužno izražavati posve objektivnu sliku rada kandidata. Sadašnje normativno rješenje matematici ipak daje, čini se, preveliku prednost. Državna škola za pravosudne dužnosnike predstavlja tzv. zatvoreni model imenovanja sudaca prvoga stupnja.83 Do sada je državnu školu završila prva generacija dok se uskoro očekuje završetak i druge generacije. Međutim, pojavili su se stanoviti problemi oko prijava na oglas za imenovanje sudaca. Naime, kandidati se teško odlučuju, što je posve razumljivo i životno logično, prijaviti na oglas za suca na sud koji je bitno udaljen od mjesta njihova prebivališta. Zbog toga je nekoliko sudačkih mjesta ostalo nepopunjeno jer se na oglas nije javio nitko od kandidata ili se javilo premalo kandidata. Stoga bi u budućnosti valjalo razmisliti o uvođenju teritorijalnog principa kod upisa u Državnu školu. Svakako valja pozdraviti normativno rješenje prema kojem DSV imenuje i razrješeva predsjednike sudova. Time su ta tijela sudske uprave posve neovisna spram izvršne vlasti koja je u nekim ranijim razdobljima imenovala i razrješavala predsjednike sudova. U području stegovne odgovornosti sudaca učinjen je pomak time što je predviđen veći broj i vrsta stegovnih kazni čime se i stegovna djela mogu odgovarajuće sankcionirati. U ranijim razdobljima imovinske kartice sudaca bile su pohranjene u Ministarstvu pravosuđa. Sadašnje je rješenje znatno kvalitetnije i omogućuje samostalnost sudbene vlasti. Predviđeni su mehanizmi kontrole podataka iz imovinske kartice te je učinjena dobra ravnoteža između prava javnosti na uvid u imovinske kartice i prava sudaca na zaštitu privatnosti. Sadašnji sustav po kojem DSV djeluje relativno je dobro uređen i kao takav predstavlja bitan kvalitativan pomak u odnosu na ranija razdoblja. Valja očekivati da će se stanoviti problemi na koje se nailazi u praktičnoj primjeni zakonskih odredaba razmotriti u nekoj budućoj normativnoj izmjeni Law, Constitution, Jurisprudence Constitutional Law Public Law Transformation Period (1990 - 2010) Present Times (2010 - today) |
spellingShingle | Jakovina, Dražen Državno sudbeno vijeće u pravnom sustavu Republike Hrvatske Law, Constitution, Jurisprudence Constitutional Law Public Law Transformation Period (1990 - 2010) Present Times (2010 - today) |
title | Državno sudbeno vijeće u pravnom sustavu Republike Hrvatske |
title_auth | Državno sudbeno vijeće u pravnom sustavu Republike Hrvatske |
title_exact_search | Državno sudbeno vijeće u pravnom sustavu Republike Hrvatske |
title_exact_search_txtP | Državno sudbeno vijeće u pravnom sustavu Republike Hrvatske |
title_full | Državno sudbeno vijeće u pravnom sustavu Republike Hrvatske Dražen Jakovina |
title_fullStr | Državno sudbeno vijeće u pravnom sustavu Republike Hrvatske Dražen Jakovina |
title_full_unstemmed | Državno sudbeno vijeće u pravnom sustavu Republike Hrvatske Dražen Jakovina |
title_short | Državno sudbeno vijeće u pravnom sustavu Republike Hrvatske |
title_sort | drzavno sudbeno vijece u pravnom sustavu republike hrvatske |
topic | Law, Constitution, Jurisprudence Constitutional Law Public Law Transformation Period (1990 - 2010) Present Times (2010 - today) |
topic_facet | Law, Constitution, Jurisprudence Constitutional Law Public Law Transformation Period (1990 - 2010) Present Times (2010 - today) |
work_keys_str_mv | AT jakovinadrazen drzavnosudbenovijeceupravnomsustavurepublikehrvatske |