Marko Ciglar (1911.- 1998.): prilozi za životopis
Gespeichert in:
1. Verfasser: | |
---|---|
Format: | Buch |
Sprache: | Croatian |
Veröffentlicht: |
Zagreb
Medicinska naklada
2021.
|
Schriftenreihe: | Biblioteka Monografije / Medicinska naklada
|
Schlagworte: | |
Online-Zugang: | Inhaltsverzeichnis Literaturverzeichnis |
Beschreibung: | Bibliografie M. Ciglar Seite 181-204 |
Beschreibung: | XIV, 218 Seiten Illustrationen |
ISBN: | 9789533680026 |
Internformat
MARC
LEADER | 00000nam a2200000 c 4500 | ||
---|---|---|---|
001 | BV047460207 | ||
003 | DE-604 | ||
005 | 20211119 | ||
007 | t | ||
008 | 210909s2021 a||| |||| 00||| hrv d | ||
020 | |a 9789533680026 |9 978-953-368-002-6 | ||
035 | |a (OCoLC)1286864464 | ||
035 | |a (DE-599)BVBBV047460207 | ||
040 | |a DE-604 |b ger |e rda | ||
041 | 0 | |a hrv | |
049 | |a DE-12 | ||
084 | |a OST |q DE-12 |2 fid | ||
100 | 1 | |a Topić, Berislav |e Verfasser |4 aut | |
245 | 1 | 0 | |a Marko Ciglar (1911.- 1998.) |b prilozi za životopis |c Berislav Topić, Goran Ivanišević, Ivica Vučak |
264 | 1 | |a Zagreb |b Medicinska naklada |c 2021. | |
264 | 0 | |a Vinica |b Općina Vinica | |
300 | |a XIV, 218 Seiten |b Illustrationen | ||
336 | |b txt |2 rdacontent | ||
337 | |b n |2 rdamedia | ||
338 | |b nc |2 rdacarrier | ||
490 | 0 | |a Biblioteka Monografije / Medicinska naklada | |
500 | |a Bibliografie M. Ciglar Seite 181-204 | ||
600 | 1 | 7 | |a Ciglar, Marko |d 1911-1998 |0 (DE-588)124614266X |2 gnd |9 rswk-swf |
650 | 4 | |a Ciglar, Marko | |
650 | 4 | |a Liječnici / Hrvatska / Biografije | |
655 | 7 | |0 (DE-588)4006432-3 |a Bibliografie |2 gnd-content | |
655 | 7 | |0 (DE-588)4006804-3 |a Biografie |2 gnd-content | |
689 | 0 | 0 | |a Ciglar, Marko |d 1911-1998 |0 (DE-588)124614266X |D p |
689 | 0 | |5 DE-604 | |
700 | 1 | |a Ivanišević, Goran |a Ivanišević, Goran |e Sonstige |4 oth | |
700 | 1 | |a Vučak, Ivica |a Vučak, Ivica |e Sonstige |4 oth | |
856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032861988&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Inhaltsverzeichnis |
856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032861988&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Literaturverzeichnis |
940 | 1 | |n oe | |
940 | 1 | |q BSB_NED_20211119 | |
999 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-032861988 | ||
942 | 1 | 1 | |c 610.9 |e 22/bsb |f 0904 |g 4972 |
Datensatz im Suchindex
_version_ | 1804182765385547776 |
---|---|
adam_text | Sadržaj Vinica - povijesni razvitak Mirjana Trstenjak-Stanisavljević, prof. i jasenka Viđić, prof....................i Uvod................................................. 2 Početak školstva........................ 9 Obitelj Bombelles..................... ю Liječnici rođeni u Vinici Institut za farmakologiju i toksikologiju.............................................66 Balneologija i fizikalna terapija........68 Ciglar - liječnik u banovinskoj službi...........................................................73 NDH............................................................ 78 Novo doba................................................. 81 Balneolog u poratnom vremenu.........83 Sarajevo.................................................... 84 Institut...................................................... 88 Zaključak.................................................103 Mr. sc. Ivica Vučak, dr. med. .......... 1$ (Vinica, 1822. ֊ Pečuh, 1901.)........... 17 Akademik Marko Ciglar (1911. - 1998.) Liječnička karijera............................... 26 Akademik Berislav Topić.............. 109 Artur Sok Životopis i školovanje............. no (Vinica, 1887. - Tockoe/Rusija, 1915.). 30 U Bosni i Hercegovini............113 Hinko Kučinić Vladimir Chylak (Vinica, 1901. - Zagreb, 1976.).......... 37 NDH........................................................... 40 Nakon svibnja 1945.................................41 Marko Ciglar Od Vinice, preko Salate, do Ilidže i Akademije u Sarajevu............................ 43 Djetinjstvo............................................... 43
Gimnazija................................................. 47 Medicinski fakultet u Zagrebu..........56 Promocija.................................................. 61 Institut za sudsku medicinu...............65 Osobni susreti.......................... 120 Marko Ciglar ֊ ljetopis Prim. mr. sc. Goran Ivaniševič, dr. med........................................................ 127 Članstva - imenovanja.........................135 Ostalo........................................................137 Odlikovanja.............................................137 Hommage u Vinici, i$. studenoga 2018. 13
Iz objavljenih životopisa Marka Ciglara............................. 145 1958........................................ 147 1982........................................ 147 1986....................................... 148 75 godina akademika prof. dr. Marka Ciglara....................... 148 1989........................................15a 1999 .......................................։5J 2017 .........................................170 2018 .........................................172 Na današnji datum 1911. godine u Vinici je rođen liječnik i akademik Marko Ciglar............................................172 Društvene i stručne funkcije i radovi.................... 173 Članstvo u Zboru liječnika Hrvatske / Hrvatskome liječničkom zboru 1937. ֊ 1950............................................... 173 Dopredsjednik Udruženja reumatologa Jugoslavije...................... 173 2000 ......................................155 2006 ......................................155 časopis Reumatizam............................ 174 Reumatologija u Hrvatskoj................ 174 Iz prošlosti HRD-a................................174 Šezdeseta obljetnica osnutka Balneološko-klimatološkog instituta Hrvatske................................. 174 Ciglar Marko (1911.-1998), akademik, redovni profesor fizijatrije i rehabilitacije.............................................155 Radovi u časopisima............................ 175 Prijedlog izbora Marka Ciglara za dopisnog člana ANUBiH..................... 177 2007 ......................................158 Kongresi u zemlji i inozemstvu.......177 Društvene
i stručne funkcije............ 179 50. obljetnica osnutka Balneološkoldimatološkog instituta Hrvatske i njegov kasniji razvoj............................ 153 Akademik prof. dr. Marko Ciglar 6. 12. 2007................................................. 158 Svečano otvorenje u Sarajevu..........159 2OO9....................................... 161 Viničanac Marko Ciglar...................... 161 Ilidža......................................................... 163 Ciglar zavrjeđuje ulicu u Vinici...... 164 Popis radova............................................181 Doprinosi u naučnim radovima 1939. - 1967..............................................190 Doprinosi u naučnim radovima 197O. - 1977..............................................199 Recenzije................................. 205 2011........................................ 166 I ................................................................ 205 II ...............................................................206 U pohodima varaždinskoj podružnici HKD Napredak, 10. veljače 2011......... 169 Bilješke о autorima 215
Popis radova i. Ciglar M, Režek A. Über den Einfluss der Komplizierten Elektro lytlösungen auf den Zuckerstoffwechsel. Arch Int de Pharmacodyn et de Pharmacother Gand-Paris. 1939;6ւ:ւ87՜200. շ. Ciglar M. Djelovanje prirodnih sumporovitih voda na kroničnu reumatičnu upalu zglobova. I. Kongresna reumatologijų i balneologijų. Zagreb. 15.-17.XII.1949. 3. Ciglar M. Vrijednost i osjetljivost sedimentacije eritrocita i viskoziteta plazme u balneoterapiji kroničnih reumatičnih bolesnika. Medicinski arhiv 1951;5:2-3· 4. Ciglar M. Utjecaj prirodne radio-aktivne ljekovite vode Fojnica na diurezu i izlučivanje mokraćne kiseline. Medicinski arhiv 195^;65. Ciglar M. Thalassotberapia. II. Kongres za reumatologijų i balneologijų. Zagreb. 25-28.XII.i953. 6. Ciglar M. Utjecaj sumporovitih prirodnih kupka na vrijednosti fos fatazę kod spondylarthritis ankylopoetica. Acta med Iugoslav 1953 ГѴІІ. Fase, і—2. 7. Milin R, Ciglar M, Jovanovič R. Influence du climat maritime sur les glandes surrénales du lapin. Congres International ď hydroclimatisme etde talassotherapie. Opatija. 1954· Tome 1 (Utjecaj morske klime na nadbubrežne žlijezde kunića). 8. Ciglar M, Sarvan М, Zazula V. Dans quelle mesure varient les reaction de l organisme infantile, pendant la cure belio-thalassotherapique Is objavljenih životopisa Marka Ciglara
sous l influence des hormones adrenocorticotrophiquues. Congres In ternational d hydroclimatisme etde talassotherapie. Opatija. 1954· Tome l. 9. Sarvan M, Ciglar M, Hadžić I, Zazula V. Modification de l allergie â la tuberculine chez les enfants, pendant le séjour a l adriatique su Sud. Congres International d hydroclimatisme et de talassotherapie. Opatija. 1954. Tome 1. 10. Ciglar M, Stern P, Kosak R. Hydergin-Schutzwirkung auf Ratten bei ultrawiolleter Bestrahlung und erhöhter Temperatur. Congres International d hydroclimatisme et de talassotherapie. Opatija. 1954· Tome 1 11. Milin R, Ciglar M. Influence de l insolation sur la glande thyroïde du lapin. ХЫІReunion. Paris. 1955· iz. Ciglar M, Misirlija A, Stern P. Utjecaj Guber-vode na serumsko željezo. Medicinski arhiv 1955:9:73~7· iļ. Ciglar M, Misirlija A, Stern P. Eisen-Arsenhaltige Heiquelle Guber und ihr Einfluss auf das Serumeisen. Հeitschrfangew Bäder-und Klima heilkunde 1955;2:118-21. 14. Giglar M, Misirlija A, Stern P. Eisenauffüllung der Leber und die Ermüdung anämischer Ratten, /(ßitschrfangew Bäder-und Klimaheilkunde i955;2=3֊7· 15. Marič A, Ciglar M. Utjecaj prirodne željezovito-arsenske vode ns retikulocitnu krizu, na sadržaj hemoglobina i količinu crvenih krvnih zrnaca. Medicinski pregled 1955;2~3· l8z Marko Ciglar (1911. -1998.) --------- a---------- Prilozi za životopis
i6. Misirlija A, Ciglar M, Stern P. Resorpcija željeza Guber- vode kroz kožu. Reumatizam і95б;3:24~5· . Milin R, Ciglar M. Prilog proučavanju djelovanja sunčanja na štitnu vţ žlijezdu. Medicinski pregled 1956:6. 18. Milin R, Ciglar M. Dunkelheut auf den Hypophysenhinterappen. Verhandlungen der anatomischen Gesellschaft. Jena. 1956. 19. Ciglar M, Stern P. Experimentelle und klinische Versuche der The rapie mit Eisen-Arsenwaser Guber. Thepapeutische Umschau. 19б6;4· ao. Stern P, Nikulin A, Misirlija A, Ciglar M. Histamin im Entzündungprozes. Arch exper Path и Pharmak ig56;Bd 227 s 522~527· 2i. IgnjačevZ, Stern P, Nikulin A, Misirlija A, Ciglar M. Hypothyreoidi smus und entzüdliche Reaktion. Acta endocrinologica 1956;23:426~432շշ. Stern P, Ignjačev Z, Nikulin A, Misirlija A, Ciglar M. The reaction of granulation tissue and the diabetes. Atti della Societa Lombarda di scienze medico-biologische. Milano. 1956;XI, Fase. 3. 23. Ciglar M, Ignjačev Z, Misirlija A, Nikulin A, Stern P. Beitrag zur Wirkungsweise des Kalziums im Entzündungsprozess. Arch intPharmacodyn et de Ther l958;CXIII.3-4· 24. Ciglar M, Nikulin A, Stern P. Eksperimentalni prilog antiflogističkom djelovanju ilidžanske ljekovite vode. Medicinski arhiv 195853 25. Ciglar M, Stern P. О mehanizmu djelovanja ljekovite vode Fojnica na kronični reumatizam. Medicinski arhiv 195856. ís objavljenih životopisa Marka Ciglara
շ6. Ciglar M. Uber die Freisetzung bistaminartiger Stoffe durch kutane Verabreichznbg eines Autolysates aus aeroben Erdbazillen. Հջստշհրք Rheumaforsch ig58;H ււ/ւշ. 27. Ciglar M, Marié A. Utjecaj prirodne radioaktivne željezovite arsenske Guber-vode na kroničnu reumatičnu upalu. Reumatizam 1958. 28. Bošković В.Ciglar M, Stern P. Daljnji prilog mehanizmu djelovana ljekovite ilidžanske vode. Medicinski arhiv 1959;6. 29. Milin R, Stern P, Ciglar M, Huković S. Prilog proučavanju antian drogène funkcije pinealne žlijezde. Medicinski pregled 1959 ;4· 30. Milin R, Ciglar M. i dr. Sur la réactivité stressogene du complex habenulo-epiphysaire. Acta anatam ւց60;3931. Werner R, Milin R, Ciglar M. Influence des irradiations sur la noyau paraventriculaire du rat. Ada anatom 1961. 32. Werner R, Milin R, Ciglar M. Prilog proučavanju utjecaja X-zraka na štitnu žlijezdu. Medicinski arhiv 196l;3. 33. Ciglar M. Hyaluronidasehemmenden Wirkungen des Moores. Angew Bäder 1961. 34. Stern P, Ciglar M. О jednom histamin liberatoru sa protrahiranim dejstvom. IV. Kongres dermatovenerologa FNRJ 1961. 35. Ciglar M. Wirkungen von Bestrahlungen der Hypophyse auf Blutun- gs-und Gerinnungszeit. Evropska skupština balneologa, Prag-Pieštany. 1961. 36. Stern P, Ciglar M. A slow-acting histamine liberator. IV. Int kongres alergologa, New York 1961 і Exc Med New York l96l:No. 42· 184 Marko Ciglar (1911. -1998.) Prilozi za životopis
37· Stern Ρ, Leković D, Ciglar N. Farmakološka analiza ljekovite fojničke vode. Medicinski arhiv 1961;15:63-71. 38. Ciglar M, Marié A. Utjecaj radioaktivne željezovito-arsenske Gu- ber-vode na tok menstrualnih ciklusa i na kronične upalne procese kod žena. (u tisku). 39. Ciglar M. Pravilna i nepravilna upotreba nekih sredstava i metoda u rehabilitaciji. I. simpozium о rehabilitaciji invalida NRBiH. Glas soc. osiguranja 19 61 ; 10-12. 40. Ciglar M, Blažević A. Uticaj pirodnih sumporovitih kupki na se rumske proteine i njihove frakcije kod bolesnika sa postflebitičkim posljedicama. Glas med ւց62;2. 41. Ciglar M. Heterotopne osifikacije, problem u rehabilitaciji. Reha bilitacija 1963. 42. Ciglar M. Flogističko djelovanje bradikinina i prirodne sumporovite vode. Kongresni zbornik radova. Zagreb. 1964. 43. Ciglar M, Stern P. O bradikininu. Med arh 19655i· 44. Ciglar М. Uloga ultrazvuka u liječenju posttraumatskih stanja vilica. Stomatološki dani. Sarajevo. 1966. 4$. Ciglar M. Kada treba primjenjivati fizioterapeutske procedure u posttraumatskim stanjima. Radovi Instituta zafizijatriju. Sarajevo. 1966. 46. Ciglar M. Daljnji prilog objektivnoj evaluaciji djelovanja prirodnih ljekovitih voda i blata. Radovi Instituta za fizijatriju. Sarajevo. 1966. Iz objavljenih životopisa Marka Ciglara 185
ѳ _ 47- Ciglar M, Janjič, Mursal. U kojoj mjeri direktni i indirektni podražaji mogu uticati na terapeutske efekte kod poremećaja cirkulacije donjih ekstremiteta. Radovi Instituta za rehabilitaciju. Sarajevo. 1966. _ 48. Ciglar M. Rheumatoid Arthritis anemia under the effect of natural ferruginous arsenic Guber thermal water. Folia medica Facultatis Medicinae Universitatis Saraeviensis 1966. _ 49-Ciglar M, Nikulin A, Pikula, Plavsic C, Stern P. Der Einfluss des Sonnenbades auf den Myokardinfarkt der Ratte. Հßchrfif angewandte Bäder- und Klimaheilkunde 1968;15:133-40· _ 50. Ciglar M, Plavšić, Nikulin A, Markovič, Stern P, Uticaj sunčanja na gangrenozne promjene repa štakora. Kongres fiziologa Jugoslavije. Sara jevo. 1967. _ 51. Ciglar M. Utjecaj sunčanja na protok krvi u amputacionom patrklju. Zbornik I. Fizijatrijskih dana Jugoslavije. Igalo. 1970. _ $2. Ciglar M. Savremena koncepcija rehabilitacije invalidnih osoba u SR BiH. Socijalno osiguranje. 1972· - S3* Ciglar M. L effetto deli aqua naturale sulfurea sulle modification! della cartilagine dell orecchio die coniglio provocate da papin. Clinica Europoea Roma. 1973. . S4· Ciglar M. Institucionalna ekspertiza radne sposobnosti (eksperi mentalna provjera). Institut za fizijatriju i rehabilitaciju. Ilidža. 1973· 186 Marko Ciglar (1911. -1998·) Prilozi za životopis
55- Ciglar M. Procjena preostale radne sposobnosti kao integralni dio rehabilitacije. Zbornik radova III. fizÿatrijskih dana Jugoslavije. Sarajevo — Ilidža. 1973· 56. Ciglar M. i suradnici. Experimental program for the rehabilitation od injured workers employed in black metallurgy and metal industry (experimental study). Social and rehabilitation service (Revision ofinternational activities МЕР Study). Department of Health, Education and Helfare. Washington. 1973 · 57. Ciglar M, Mujič M, Tišma R. Ocjena preostale radne sposobnosti і povrede kod alkoholičara. ZJornik radova IV. Jugoslavenski fizjjatrijski dani. Zadar. 1974· $8. Ciglar M, Tišma R, Mujič M, Knežević N. Preostala radna sposobnost paraplegičara. /fiornik radova IV. fizÿatrijskih dana. Zadar. 1974· 59. Ciglar M, Mujič М, Tišma R. Povreda lumbalnog dijela kičme i pre ostala radna sposobnost. Zfiomik radova TV. fbjjatrijskih dana. Zadar. 1974· 60. Ciglar M, Tišma R, Mujič M. Povreda kičmenog stuba i preostala radna sposobnost. Zfiornik radova II. kongresa fizikalne medicine i rehabilitacije Jugoslavije. Hvar. 1975· 61. Ciglar M. Organizacija službe fizikalne medicine i rehabiliacije u SR BiH. I. kongres Ijekara SR BiH. Sarajevo. 1975· 6a. Tišma R, Mujič M, Ciglar M. Traumatizam radnika u drvnoj industiji od 1969 do 1971· Medicinski arhiv (u štampi). I. kongres Ijekara SR BiH. 0--------- Iz objavljenih životopisa Marka Ciglara 187
© бу. Ciglar М. Uloga prirodnih ljekovitih faktora u medicinskoj rehabili taciji. Zfiomik radovali. Kongresa fizikalne medicine i trehabilitacije. Hvar. 1975· 64. Mujić M, Ciglar M, Tišma R, Knežević N, Misirović. Epilepsija u ocjeni preostale sposobnosti, /fiornikl. kongresa neurofiziologa Jugoslavije. Zadar. 1976. 6$. Ciglar M, Tišma R, Mujić M, Aleksijev I, Povrede donjih ekstremiteta i ocjena preostale radne sposobnosti. Acta опор Jugoslav 1976. 66. Ciglar М, Mujić М, Tišma R. Vibraciona bolest kao uzrok invalidnosti u SR BiH. Acta ortop Jugosl 1976. 67. Tišma R, Ciglar M, Mujić M, Corović R. Degenerativna i upalna oboljenja kičmenog stuba kao uzrok invalidnosti u SR BiH. Հbornik VII. Kongresa reumatologa Jugoslavije. Hercegnovi. 1976. 68. Ciglar M. i suradnici. Invalidnost uzrokovana reumatoidnim ar tritisom u SR BiH. 69. Ciglar M. Uloga prirodnih i ljekovitih mineralnih i toplih voda u banjskom turizmu. Privreda Dalmacije. 1976· IV. 70. Tišma R, Mujić M, Ciglar. Povreda na poslu i van posla i ocjena pre ostale radne sposobnosti u periodu od 1969 - 197і u SR BiH. 7Լbornik radova о onesposobljavanju stanovništva u produktivnoj bolesti. Cavtat. 1977· 71. Ciglar M. i suradnici. Dinamika povređivanja kičmenog stuba i ocjena preostale radne sposobnosti. Հpornik radova 0 onesposobljavanju stanovništva u produktivnoj dobi. Cavtat. 1977· 188 Marko Ciglar (1911. -1998.) Prilozi za životopis
72. Ciglar M. i suradnici. Fizikalna terapija reumatoidnog artritisa. Zpornik radova VII reumatologa Jugoslavije. Beograd. 1977· 73. Ciglar M. i suradnici. Naša iskustva u primjeni fizikalne i medika mentózne terapije kod degenerativnih reumatskih oboljenja lumbalne kičme. Zpornik I. međunarodnog simpozija o degenerativnim oboljenjima kičme. Beograd. 1977· 74. Ciglar M. u suradnici. Udio degenerativnih oboljenja kičme u inva lidnosti SR BiH. Zpornik I. međunarodnog simpozija o degenerativnim oboljenjima kičme. Beograd. 1977· 75. Ciglar M. i suradnici. Reumatoidni artritis u fizijatrijskoj praksi. Հpornik reumatoloških sekcja. 1977· 76. Ciglar M. i suradnici. Preostala radna sposobnost kod bolesnika sa srčanim oboljenjima u SR BiH. /(pomik medicine rada. Crikvenica. 1977· 77. Ciglar M. i suradnici. Degenerativna reumatska oboljenja zglobova i ocjena preostale radne sposobnosti. Zpornik V. jugoslavenskih jvjjatrijskih dana. Portorož. 1977· 78. Ciglar M. Povreda lakatnog zgloba i rehabilitacioni princip. Zpornik radova ortopedsko-traumatoloskih dana. Herceg Novi. 1977· 79. Mujič M, Tišma R, Ciglar M. The remainder of working capacity in individuals affected by morbus vibratorius in the Socialistic Republic of Bosnia and Hercegovina. Folia Medica Facultatis Medicinae Universitatis Saraeviensis I977;i2:i85~i95· Iz objavljenih životopisa Marka Ciglara 189
ѳ 8о. Ciglar M. Rehabilitacija u Jugoslaviji і njena dostignuća, smjernice razvoja i važnost za društvo. Žjbornik radova II. kongresa Udruženja Ijekaraza fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost. 1979· 8г. Ciglar M. Ispitivanje radne sposobnosti osiguranika kod kojih je uzrok invalidnosti u vezi sa alkoholom. Zbornik radova III. kongresa Udru ženja Ijekara zafizikalniu medicinu i rehabilitaciju Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost. 1979:210-2018. Sarvan M, Ježić J, Grin E. Naučna djelatnost. U: Prijedlog za izbor prof. dr. Marka Ciglara (za suradnog člana ANUBiH). 1967:5-11.1. Q------------------------------------------------------------------------------------- ------------------------------------------------------------------------------- Doprinosi u naučnim radovima 1939. - 1967. i. Ciglar M, Režek A. Über den Einfluss der Komplizierten Elektro lytlösungen auf den Zuckerstoffwechsel. Arch Int de Pharmacodyn et de Pharmacother Gand-Paris. 1939. Autori su eksperimentalno utvrdili da prirodne ljekovite vode tipa one iz Rogaške Slatine imaju sličan utjecaj na metabolizam šećera kao i inzulin, tj. snizuju razinu šećera u krvi i povisuju toleranciju za njega. Znanstveni je to doprinos praksi u liječenju šećerne bolesti. 190 Marko Ciglar (1911. - 2998.) Prilozi za životopis
շ. Ciglar M. Vrijednost i osjetljivost sedimentacije eritrocita i viskoziteta plazme u balneoterapiji kroničnih reumatičnih bolesnika. Medicinski arhiv 195l;2֊3. U eksperimentalnom radu autor je ustanovio u reumatičnih bolesnika povišenu SE i viskozitet plazme s time što SE pokazuje veći otklon. SE i viskozitet plazme ne pokazuju uvijek podudarnost, što se tumači različitim mehanizmima u mjerenju abnormalnosti plazma-proteina. 3. Ciglar M. Utjecaj sumporovitih prirodnih kupki na vrijednosti fo sfatazę kod spndylarthritis ankjlopoetica. Acta medická Jugoslavica 1953ѴП. Fase. І-?. Autor je eksperimentalno utvrdio povećane vrijednosti kisele fosfatazę u bolesnika s ankilozantnim spondilitisom i zaključio da one mogu biti važan faktor u abnormalnim kalcifikacijama i promjenama na koštano-zglobnom sistemu i pokazao da prirodne sumporne kupelji djeluju snižavajući aktivnost kisele fosfatazę i povoljno djeluju na tok bolesti, kako se to vidi iz sedimentacije eritrocita i viskoziteta plazme. 4. Milin R, Ciglar M, Jovanovič R. Influence du climat maritime sur les glandes surrénales du lapin. Congres International d’hydroclimatisme et de talassotherapie. Opatija. 1954· Tome 1 (Utjecaj morske klime na nadbubrežne žlijezde kunića) Izvrgavajući kuniće iz istog gnijezda, prenijete jedne iz Sarajeva na more, primorskoj klimi, dok su kontrolne životinje ostale u Sarajevu, pod istim uslovima, ustanovljen je pozitivan adrenotropni učinak sm »*Џл* *у Iz objavljenih životopisa Marka Ciglara 19։
ove klime. Hipertrofija i hiperplazija nadbubrežne kore uz reaktivne promjene medule, daju materijalni supstrat za tumačenje djelovanja primorske klime na neuroendokrini sistem. S· Milin R, Ciglar M, Jovanovič R. Influence du climat maritime sur la glande thyroïde du lapin. Congres International d’hydroclimatisme et de talassotherapie. Opatija. 1954· Tome 1 (Utjecaj morske klime na štitnu žlijezdu kunića). Na pokusnim je životinjama ustanovljeno da primorska klima ima jak tireotropni učinak, čime je učinjen doprinos tumačenju adaptacionog mehanizma organizma na primorsku klimu. 6. Ciglar M, Sarvan М, Zazula V. Dans quelle mesure varient les reaction de l organisme infantile, pendant la cure helio-thalassotherapique sous l influence des hormones adrenocorticotrophiquues.Congres International d hydroclimatisme et de talassotherapie. Opatija. 1954· Tomei Eksperimentalno je dokazano da helio-talasoterapijski postupci u djece, pravilno upotrebljeni i dozirani, povoljno utječu na hipo fizno -suprarenalni sistem, dok nepravilno dozirani i primijenjeni utječu depresivno na njega u smislu treće faze stresa, tj. kad je suprarenalka nesposobna reagirati na davanje hipofiznog hormona. 7. Sarvan M, Ciglar M, Hadžič I, Zazula V. Modification de l allergie â la tuberculine, chez les enfants, pendant le séjour a l adriatique su Sud. Congres International d hydroclimatisme et de talassotherapie. Opatija. 1954· Tomei 19z Marko Ciglar (19u. -1998.) Prilozi za životopis
Autori su na temelju proučavanja tuberkulinske reakcije u djece po kazali da u 67 % njih talasoterapijski postupci ne izazivaju nikakve modifikacije alergije na tuberkulin, dok, naprotiv, u 30 % ovi po stupci uzrokuju modifikaciju inteziteta alergije. U većine njih radi se о intenzifikaciji, a u manjine о smanjivanju alergične reakcije. Zaključuje se da intenzifikacija alergije na tuberkulin nije rezultat pogoršanja okultne tbc već rezultat mnogobrojnih reakcija aklima tizacije i adaptacije izazvane utjecajem talasoterapijskih faktora. 8. Stern P, Ciglar M, Misirlija A. Eisen-Arsen-haltige Heilquelle·. Einfluss auf die Eisenauf-füllung der Leber und die Ermüdung anämischer Ratten. Xßitschrfangew Bäder-und Klimaheilkunde 1955; H 5· U raduje pokazano da Guber-voda ne podiže samo željezo u serumu anemičnih životinja već i u organima, posebno u jetri, stoje s tera pijskog stajališta od osobite vrijednosti. Guber-voda otklanja glavni klinički simptom — umor. 9. Misirlija A, Ciglar M, Stern P. Resorpcija željeza Guber- vode kroz kožu. Reumatizam 195б;1֊2. Željezo Guber-vode se resorbiră kroz kožu, što u anemičara oprav dava upotrebu kupelji. 10. Milin R, Ciglar M. Die Wirkung der Dunkelheut auf den Hypophy senhinterappen. Verhandlungen der anatomischen Gesellschaft. Jena. 1956. U ovom eksperimentalnom radu dani su dokazi о depresivnom učin ku tame na neurosekreciju i blokadu neurosekreta u zadnjem režnju NP**^*· Iz objavljenih životopisa Marka Ciglara 19З
Q hipofize štakora. Istovremeno je dan morfološki dokaz glandularne prirode adenopituicita. ii. Stern P, Nikulin A, Misirlija A, Ciglar M. Histamin im Entzündungprozes. Arch exper Path и Pharmak 1956;Bd 227:5^2՜527· U radu se istražuje utjecaj histamina na upalu. Pokazalo se da osiro mašenje kože na tom biogenom aminu mijenja tijek upalne reakcije u granulomatoznoj vreći. Granulacijsko tkivo više buja, manje se pojavljuje edem i nekroza. iz. Ciglar M, Ignjačev Z, Misirlija A, Nikulin A, Stern P. Beitrag zur Wirkungsweise des Kalziums im Entzündungsprozess. Arch intPharmacodyn et de Ther 1958;CXII:.3֊4. Oduzimajući štakorima kalcij pomoću plecochroma pokazalo je da se upala razvija upravo obratno nego kad se oduzima histamin. Tu je tkivo prožeto edemom i ima vrlo malo granulacijskog tkiva. 13. Ciglar M, Nikulin A, Stern P. Eksperimentalni prilog antiflogističkom djelovanju ilidžanske ljekovite vode. Medicinski arhiv 19бб;3· Izazvavši upalu na koži štakora pokazalo se da životinje koje su pri male ilidžansku sumpornu vodu imaju znatno manje oštećenja tkiva uzrokovanih upalom nego kod kontrole. Najvjerojatnije se taj učinak može pripisati osiromašenju histamina izazvanom sumpornom vo dom ili pak na račun inhibicije djelovanja histamina. 194 Marko Ciglar (19u. -199$·) Prilozi za životopis
ΐ4· Ciglar Μ. Über die Freisetzung kistaminartiger Stoffe durch kutane Verabreichznbg eines Autolysates aus aeroben Erdbazillen. Zfitschrƒ Rheumaforsch 1958 ;H 11/12. U radu se pokazuje da subtivaccin povišuje sadržaj histamina u krvi і potencira edem njuške і šapica izazvanih dekstranom. Daje li se subtivaccin dulje vrijeme, tada dekstran ne izaziva edem jer je koža ispražnjena od histamina. Može se zaključiti daje subtivaccin histamin-liberator, čime se može objasniti njegovo farmakološko djelovanje u smislu tzv. nespecifične podražajne terapije. 15. Ciglar M. Hyaluronidasehemmenden Wirkungen des Moores. Angew Bäder 1961. Autor je ispitivao djelovanje razrijeđenih peloidnih kupelji na ak tivnost hijaluronidaze kod različitih temperatura (շօ °С і 37 °С) і ustanovio da u oba slučaja nastupa inhibitorno djelovanje hijaluro nidaze, dok takvo djelovanje ne nastupa u kontrola s kupeljima iste temperature u običnoj vodi. Zaključio je da se inhibitorno djelovanje peloidnih kupelji ne može pripisati toplinskom učinku, već speci fičnim sastojcima peloida. 16. Ciglar M. Flogističko djelovanje bradikinina i prirodne sumporovite vode. Kongresni zbornik radova. Zagreb. 1964. U tom eksperimentalnom radu na štakotima autor je pokazao da bradikinin može imati izvjesnu ulogu u razvoju reumatične upale, isto tako da primjena sumporne vode u kupeljima ili pijenjem može tako- I в objavljenih životopisa Marka Ciglara 195
đer djelovati na tijek reumatične upale u smislu smanjenja, što znači da čak može izravno djelovati na smanjenje produkcije bradikinina. 17. Ciglar M, Janjič, Mursal. U kojoj mjeri direktni i indirektni podražaji mogu uticati na terapeutske efekte kod poremećaja cirkulacije donjih ekstremiteta. Radovi Instituta za rehabilitaciju. Sarajevo. 1966. U radu na ljudima ispitivanje učinak na lokalnu temperaturu tkiva, perifernu cirkulaciju, potrošnju kisika, kod direktnog i indirektnog podražaja toplom sumpornom vodom i direktnom aplikacijom hladne vode i lokalnih vježbi ili na cirkulaciju normalnog ekstremiteta i na cirkulaciju oboljelog ekstremiteta uslijed organske bolesti arterija, vazospastičnih promjena arterija i venoznih poremećaja. Autori su ustanovili da fizikalna sredstva imaju određennu ulogu u liječenju perifernih vaskularnih bolesti, ako se pravilno upotrijebe. Autori upozoravaju da uporaba bilo kojeg od tih sredstava koja signifikantno povisuju tkivnu temperaturu i potrošnju kisika predstavlja kontra indikacijų kod permanentno oštećene arterijalne cirkulacije. 18. Ciglar M. Rheumatoid Arthritis anemia under the effect of natutral ferruginous arsenic Guber thermal water. Folia medica Facultatis Me dicinae Univ. Saraviensis 1966. Istraživanje je provedeno na dvije skupine anemičnih bolesnika koji su bolovali od reumatoidnog artritisa i koji su liječeni Guber-vodom. U skupini A imali su normalne vrijednosti gamaglobulina, dok su u skupini В gamaglobulini bili povišeni. 196 Marko Ciglar (1911. -1998·) Prilozi za životopis
ѳ Bez obzira na niske vrijednosti serumskog željeza, ustanovljeno je da su na terapiju Guber-vodom reagirali samo oni bolesnici koji su u serumu imali normalne vrijednosti gamaglobulina, stoje znatan doprinos praksi da se liječenje anemije ne može uspješno provoditi u bolesnika gdje su gamaglobulini u serumu znatnije sniženi. 19. Ciglar M, Nikulin A, Pikula, Plavšić G, Stern P. Der Einfluss des Sonnenbades auf den Myokardinfarkt der Ratte, /^ang Bäder und Kli maheilkunde 1967֊ U štakora su izoproterenolom izazvane promjene slične infarktu miokardą i zatim je jedna skupina životinja sunčana, a druga nije. Pokazalo se daje u skupini životinja koje su sunčane došlo do bržib reparacija izazvanih promjenama nego kod nesunčanib životinja. Ako su se kod takvih životinja prethodno dale još i određene doze histamin-liberatora 48/80 reparacija, promjena na miokardu tekla je još brže. Autori to pripisuju oslobođenju malih količina histamina, što opet djeluje na uspostavljanje cirkulacije. Ti su eksperimenti u skladu s ranijim opažanjima M. Ciglara da sunčanje vrlo povoljno djeluje na funkcionalnu sposobnost srca u bolesnika oboljelih od infarkta. 2,0. Ciglar M, Plavšić C, Nikulin A, Markovič, Stern P. Utjecaj sunčanja na gangrenozne promjene repa štakora. Kongresfiziologa Jugoslavije. Sarajevo. 1967. Na temelju ranijih eksperimentalnih istraživanja u kojih su bile iza zvane infarktu slične promjene u miokardu štakora, a zatim histološki Is objavljenih životopisa Marka Ciglara 197
nađene brže reparacije u onih životinja koje su bile sunčane za razliku od nesunčanih, provedena su daljnja istraživanja. Makroskopske promjene na repu štakora pokazale su daje cirkulacija u onih životinja neusporedivo jače poremećena koje se nisu sunčale, a pokazale su egotamin, nego u onih koje su bile sunčane. Histološkim su nalazima pokazali još uvjerljivije dokaze da sunčanje ima jak utjecaj na poremećenu cirkulaciju u repu štakora. Ovo se djelovanje objašnjava oslobađanjem malih količina histamina pod utjecajem sunčanja, a i promjenama redoks-sistema u koži uslijed čega dolazi do povišenog aktiviranja fermenta kalikreina i s tim u vezi i do stvaranja bradikinina koji u fiziološkim količinama izaziva vazodilataciju krvnih žila i povoljno utječe na perifernu cirkulaciju. Time je dan vrlo značajan doprinos objašnjenju djelovanja sunčanja na ljudski organizam. Popis novih radova prof. Marka Ciglara nakon izbora za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH. 1977:1-6. 0------------------------------------------------------------------------------------------------------------ ------------------------------------ Macko Ciglar (19η. -1998.) Prilozi za životopis
Q Doprinosi u naučnim radovima 1970. - 1977. _ г. Ciglar M. Utjecaj sunčanja na protok krvi u amputacionom patrklju. Zworniki. Fizijatrijskih dana Jugoslavije. Igalo. 1970. Metodom angiografije u batrljku pokazano je da postepenim i sis tematskim sunčanjem dolazi do oslobađanja vazoaktivnih supstanci koje izazivaju vazodilataciju u cijelom području amputiranog batrljka, a tim i do poboljšanja cirukacije i uklanjanja smetnji kao što su bol, edem i ulkus. _ 2. Ciglar M. Savremena koncepcija rehabilitacije invalidnih osoba u SR BiH. Socijalno osiguranje. 1972. U raduje obrazložena suvremena koncepcija u pogledu prikupljanja podataka, metoda same rehabilitacije, kako medicinske tako i pro fesionalne i socijalne s ugrađenom ocjenom preostale sposobnosti. _ 3. Ciglar M. Ľ effetto dell aqua naturale sulfurea sulle modifìcationi della cartilagine dell orecchio die coniglio provocate da papin. Clinica Europoea Roma. 1973. U radu su izneseni eksperimentalni rezultati utjecaja prirodnih sum pornih voda na oštećenu hrskavicu uha kunića papainom i pokazano je da prirodna sumporna voda obilno zaštićuje hrskavicu koju inače papain uništava, što ima veliki praktični značaj u liječenju artroza. _ 4. Ciglar M. Institucionalna ekspertiza radne sposobnosti (eksperi mentalna provjera). Institut za fizijatriju i rehabilitaciju. Ilidža. 197З· Iz objavljenih životopisa Marba Ciglara 199
Eksperimentalna provjera rađena radi terorijske razrade i praktič ne provjere ekspertize radne sposobnosti. 8ooo osoba oboljelih i ozlijeđenih podijeljeno je u deset faza da bi se dokazalo daje moguće organizirati postupak iz invalidskog osiguranja racionalnije, kvali tetnije, brže i jednostavnije nego stoje to dosadašnji. Rad sadržava l?5 stranica s obilnim statističkim podacima. 5. Ciglar M. Procjena preostale radne sposobnosti kao integralni dio rehabilitacije, /(bornik radova III. fizÿatrijskih dana Jugoslavije. Sarajevo — Ilidža. 1973 · U radu je obrađena definicija pojmova opće i radne sposobnosti, medicinske rehabilitacije, procjene radne sposobnosti, koja obuhvaća medicinsku i profesionalnu dijagnostiku, kao i socijalno-psihološku dijagnostiku. U radu su otvorena pitanja za naučnu i stručnu djelat nost u području radne sposobnosti i rehabilitacije. 6. Ciglar M. i suradnici. Experimental program for the rehabilitation od injured workers emplaid in black metallurgy and metal industry (experimental study). Social and rehabilitation service (Revision of international activities МЕР Study). Department of Health, Educa tion and Helfare. Washington. 1973. U raduje predstavljen eksperimentalno postavljen model obrađen na 182 stranice teorijskih i metodoloških pitanja, pojava povreda u radnika u procesu produkcije u crnoj metalurgiji i metalnoj industriji SRBiH, u odabranim poduzećima, program za poboljšanje zaštite i zoo Marko Ciglar (1911. - 199S.) Prilozi za životopis
rehabilitacije radnika zahvaćenih profesionalnim nesrećama u crnoj metalurgiji i metalnoj industriji, uspostavljen program za pobolj šanje sadašnje rehabilitacije s obzirom na prvu pomoć, dijagnozu medicinsku, profesionalnu i socijalnu rehabiltaciju. Istraživački re zultati i moguća aplikacija u razvoju zaštite i rehabilitacije potpuno je i statistički obrađena, a istovremeno su nametnuta i pitanja za daljnju naučnu i profesionalnu aktivnost i legislaciju prakse. Radje financiran iz američke tehničke pomoći i dobio je pohvalu američke strane kao vrijedan naučni model u rješavanju problema rehabili tacije povređenih radnika u crnoj metalurgiji i metalnoj industriji. Eksperiment je trajao 5 godina. 7. Ciglar M, Mujić M, Tišma R. Ocjena preostale radne sposobnosti i povrede kod alkoholičara. Հbornik radova IV. Jugoslavenski fizijatrijski dani. Zadar. 1974· U raduje statistički prikazana ocjena preostale radne sposobnosti i mogućnosti rehabilitacije alkoholičara. 8. Ciglar M, Tišma R, Mujić M, Knežević N. Preostala radna sposobnost paraplegičara. gornik radova ГѴ. fizijatrijskih dana. Zadar. 1974· U raduje obrađena skupina paraplegičara koji su do 197^· godine bili ocjenjivani na IRK i otvoreni zadaci kakva ubuduće treba reha bilitacija paraplegičara s obzirom na profesiju. 9. Ciglar M, Mujić M, Tišma R. Povreda lumbalng dijela kičme i preo stala radna sposobnost. /(Jornik radova ГѴ. fizijatrijskih dana. Zadar. 1974· V՜ u„ Ґ - * Is objavljenih životopisa Marka Ciglara 201
о U raduje prikazano i statitički obrađemo koliko povrede lumbalnog dijela kralježnice iznose u ukupnom ozljeđivanju i kakve su moguć nosti rehabilitacije u odnosu na profesiju. 10. Ciglar M, Tišma R, Mujić M. Povreda kičmenog stuba i preostala radna sposobnost. Zbornik radova II. kongresa fizikalne medicine i rehabilitacije Jugoslavije. Hvar. 1975· U raduje prikazano koliki je broj ozljeda cjelokupne kralježnice od ukupnih ozljeda i kakve su mogućnosti rehabilitacije s obzirom na preostalu radnu sposobnost. 11. Ciglar M. Organizacija službe fizikalne medicine i rehabiliacije u SR BiH. I. kongres Ijekara SR BiH. Sarajevo. 1975· U raduje analizirano postojeće stanje i prospekcija budućeg razvoja. ił. Tišma R, Mujić M, Ciglar M. Traumatizam radnika u drvnoj industiji od 1969 do 1971· Medicinski arhiv (u štampi). I. kongres Ijekara SR BiH. U radu je analizirano i statistički obrađeno ozljeđivanje u drvnoj industriji i dani su prijedlozi za sprečavanje invalidnosti putem me dicinske, profesionalne i socijalne rehabilitacije. 13. Ciglar M. Uloga prirodnih ljekovitih faktora u medicinskoj rehabili taciji. Zbornik radova II. Kongresa fizikalne medicine i rehabilitacije. Hvar. 1975· Na temelju vlastitih eksperimentalnih radova kao i onih drugih autora prikazane su mogućnosti primjene prirodnih i ljekovitih faktora u medicinskoj rehabilitaciji. ν-5ίλ. 202 Marko Ciglar (19η. -1998.) Prilozi za životopis
14- Mujic M, Ciglar M, Tišma R, Knežević N, Misirović. Epilepsija u ocjeni preostale sposobnosti. Zbornik I. kongresa neurofiziologa Jugoslavije. Zadar. 1976· U radu je iznesen problem i rješenja u postupku ocjene preosta lih sposobnosti epileptičara na temelju petogodišnjeg materijala za ocjenjivanje. 15. Ciglar M, Tišma R, Mujić M, Aleksijevl, Povrede donjih ekstremiteta i ocjena preostale radne sposobnosti. Ada ortop Jugoslav 1976. U radu su izneseni petogodišnji podaci о povredama donjih ekstremitetta i о ocjeni preostale sposobnosti s pokazanim mogućnostima rehabilitacije. 16. Ciglar M, Mujić M, Tišma R. Vibraciona bolest kao uzrok invalidnosti u SR BiH. Ada ortop Jugosl 1976. U radu su prikazani i statistički obrađeni bolesnici s vibracionom bolešću i pokazano je na koji bi način trebalo pristupiti prevenciji i rehabilitaciji takvih oboljenja. 17. Tišma R, Ciglar M, Mujić M, Corović R. Degenerativna i upalna oboljenja kičmenog stuba kao uzrok invalidnosti u SR BiH. Zpornik VII. Kongresa reumatologa Jugoslavije. Hercegnovi. 1976. U radu su iznesene statistički obrađene karakteristike degenerativnih i upalnih promjena kičmenog stuba, njhov utjecaj na invalidnost s naznakom uzroka koji su do toga doveli i mogućnosti rehabilitacije s posebnim osvrtom na profesiju. 0 Iz objavljenih životopisa Marka Ciglara 2 03
© 18. Ciglar M. i suradnici. Invalidnost uzrokovana reumatoidnim ar tritisom u SR BiH. U radu su izneseni i statistički obrađeni podaci о sudjelovanju reumatoidnog artritisa u invaliditetu u SRBiH s ukazivanjem na mo gućnosti odgađanja invaliditeta. 19. Ciglar M. Uloga prirodnih i ljekovitih mineralnih i toplih voda u banjskom turizmu. Privreda Dalmacije. 1976· IV U radu, prikazanom skupini novinara Europe u Tučepima, koji se bave problemima medicinskog turizma, iznesena su na temelju vlasitih eksperimentalnih i kliničkih radova kao i na temelju radova drugih autora, mogućnosti koje u suvremenoj prevenciji i liječenju pružaju prirodne i ljekovite mineralne i tople vode. 20. Tišma R, Mujič M, Ciglar. Povreda na poslu i van posla i ocjena pre ostale radne sposobnosti u periodu od 1969 ~ 1971 u SR BiH. Zpornik radova 0 onesposobljavanju stanovništva u produktivnoj bolesti. Cavtat. 1977· U radu su izneseni podaci о svim ozljedama na poslu i izvan njega koji su se ocjenjivali na IPK u razdoblju 1969· — 1971· s naročitim osvrtom i preporukama kako taj problem zauzima velike razmjere u prvom redu zbog toga što se još uvijek ne pristupa ispravnoj rehabi litaciji osiguranika. 204 Marko Ciglar (1911. -1998.) 0 Prilozi za životopis
|
adam_txt |
Sadržaj Vinica - povijesni razvitak Mirjana Trstenjak-Stanisavljević, prof. i jasenka Viđić, prof.i Uvod. 2 Početak školstva. 9 Obitelj Bombelles. ю Liječnici rođeni u Vinici Institut za farmakologiju i toksikologiju.66 Balneologija i fizikalna terapija.68 Ciglar - liječnik u banovinskoj službi.73 NDH. 78 Novo doba. 81 Balneolog u poratnom vremenu.83 Sarajevo. 84 Institut. 88 Zaključak.103 Mr. sc. Ivica Vučak, dr. med. . 1$ (Vinica, 1822. ֊ Pečuh, 1901.). 17 Akademik Marko Ciglar (1911. - 1998.) Liječnička karijera. 26 Akademik Berislav Topić. 109 Artur Sok Životopis i školovanje. no (Vinica, 1887. - Tockoe/Rusija, 1915.). 30 U Bosni i Hercegovini.113 Hinko Kučinić Vladimir Chylak (Vinica, 1901. - Zagreb, 1976.). 37 NDH. 40 Nakon svibnja 1945.41 Marko Ciglar Od Vinice, preko Salate, do Ilidže i Akademije u Sarajevu. 43 Djetinjstvo. 43
Gimnazija. 47 Medicinski fakultet u Zagrebu.56 Promocija. 61 Institut za sudsku medicinu.65 Osobni susreti. 120 Marko Ciglar ֊ ljetopis Prim. mr. sc. Goran Ivaniševič, dr. med. 127 Članstva - imenovanja.135 Ostalo.137 Odlikovanja.137 Hommage u Vinici, i$. studenoga 2018. 13
Iz objavljenih životopisa Marka Ciglara. 145 1958. 147 1982. 147 1986. 148 75 godina akademika prof. dr. Marka Ciglara. 148 1989.15a 1999 .։5J 2017 .170 2018 .172 Na današnji datum 1911. godine u Vinici je rođen liječnik i akademik Marko Ciglar.172 Društvene i stručne funkcije i radovi. 173 Članstvo u Zboru liječnika Hrvatske / Hrvatskome liječničkom zboru 1937. ֊ 1950. 173 Dopredsjednik Udruženja reumatologa Jugoslavije. 173 2000 .155 2006 .155 časopis Reumatizam. 174 Reumatologija u Hrvatskoj. 174 Iz prošlosti HRD-a.174 Šezdeseta obljetnica osnutka Balneološko-klimatološkog instituta Hrvatske. 174 Ciglar Marko (1911.-1998), akademik, redovni profesor fizijatrije i rehabilitacije.155 Radovi u časopisima. 175 Prijedlog izbora Marka Ciglara za dopisnog člana ANUBiH. 177 2007 .158 Kongresi u zemlji i inozemstvu.177 Društvene
i stručne funkcije. 179 50. obljetnica osnutka Balneološkoldimatološkog instituta Hrvatske i njegov kasniji razvoj. 153 Akademik prof. dr. Marko Ciglar 6. 12. 2007. 158 Svečano otvorenje u Sarajevu.159 2OO9. 161 Viničanac Marko Ciglar. 161 Ilidža. 163 Ciglar zavrjeđuje ulicu u Vinici. 164 Popis radova.181 Doprinosi u naučnim radovima 1939. - 1967.190 Doprinosi u naučnim radovima 197O. - 1977.199 Recenzije. 205 2011. 166 I . 205 II .206 U pohodima varaždinskoj podružnici HKD Napredak, 10. veljače 2011. 169 Bilješke о autorima 215
Popis radova i. Ciglar M, Režek A. Über den Einfluss der Komplizierten Elektro lytlösungen auf den Zuckerstoffwechsel. Arch Int de Pharmacodyn et de Pharmacother Gand-Paris. 1939;6ւ:ւ87՜200. շ. Ciglar M. Djelovanje prirodnih sumporovitih voda na kroničnu reumatičnu upalu zglobova. I. Kongresna reumatologijų i balneologijų. Zagreb. 15.-17.XII.1949. 3. Ciglar M. Vrijednost i osjetljivost sedimentacije eritrocita i viskoziteta plazme u balneoterapiji kroničnih reumatičnih bolesnika. Medicinski arhiv 1951;5:2-3· 4. Ciglar M. Utjecaj prirodne radio-aktivne ljekovite vode Fojnica na diurezu i izlučivanje mokraćne kiseline. Medicinski arhiv 195^;65. Ciglar M. Thalassotberapia. II. Kongres za reumatologijų i balneologijų. Zagreb. 25-28.XII.i953. 6. Ciglar M. Utjecaj sumporovitih prirodnih kupka na vrijednosti fos fatazę kod spondylarthritis ankylopoetica. Acta med Iugoslav 1953 ГѴІІ. Fase, і—2. 7. Milin R, Ciglar M, Jovanovič R. Influence du climat maritime sur les glandes surrénales du lapin. Congres International ď hydroclimatisme etde talassotherapie. Opatija. 1954· Tome 1 (Utjecaj morske klime na nadbubrežne žlijezde kunića). 8. Ciglar M, Sarvan М, Zazula V. Dans quelle mesure varient les reaction de l'organisme infantile, pendant la cure belio-thalassotherapique Is objavljenih životopisa Marka Ciglara
sous l'influence des hormones adrenocorticotrophiquues. Congres In ternational d'hydroclimatisme etde talassotherapie. Opatija. 1954· Tome l. 9. Sarvan M, Ciglar M, Hadžić I, Zazula V. Modification de l'allergie â la tuberculine chez les enfants, pendant le séjour a l'adriatique su Sud. Congres International d'hydroclimatisme et de talassotherapie. Opatija. 1954. Tome 1. 10. Ciglar M, Stern P, Kosak R. Hydergin-Schutzwirkung auf Ratten bei ultrawiolleter Bestrahlung und erhöhter Temperatur. Congres International d'hydroclimatisme et de talassotherapie. Opatija. 1954· Tome 1 11. Milin R, Ciglar M. Influence de l'insolation sur la glande thyroïde du lapin. ХЫІReunion. Paris. 1955· iz. Ciglar M, Misirlija A, Stern P. Utjecaj Guber-vode na serumsko željezo. Medicinski arhiv 1955:9:73~7· iļ. Ciglar M, Misirlija A, Stern P. Eisen-Arsenhaltige Heiquelle Guber und ihr Einfluss auf das Serumeisen. Հeitschrfangew Bäder-und Klima heilkunde 1955;2:118-21. 14. Giglar M, Misirlija A, Stern P. Eisenauffüllung der Leber und die Ermüdung anämischer Ratten, /(ßitschrfangew Bäder-und Klimaheilkunde i955;2=3֊7· 15. Marič A, Ciglar M. Utjecaj prirodne željezovito-arsenske vode ns retikulocitnu krizu, na sadržaj hemoglobina i količinu crvenih krvnih zrnaca. Medicinski pregled 1955;2~3· l8z Marko Ciglar (1911. -1998.) --------- a---------- Prilozi za životopis
i6. Misirlija A, Ciglar M, Stern P. Resorpcija željeza Guber- vode kroz kožu. Reumatizam і95б;3:24~5· . Milin R, Ciglar M. Prilog proučavanju djelovanja sunčanja na štitnu vţ žlijezdu. Medicinski pregled 1956:6. 18. Milin R, Ciglar M. Dunkelheut auf den Hypophysenhinterappen. Verhandlungen der anatomischen Gesellschaft. Jena. 1956. 19. Ciglar M, Stern P. Experimentelle und klinische Versuche der The rapie mit Eisen-Arsenwaser Guber. Thepapeutische Umschau. 19б6;4· ao. Stern P, Nikulin A, Misirlija A, Ciglar M. Histamin im Entzündungprozes. Arch exper Path и Pharmak ig56;Bd 227 s 522~527· 2i. IgnjačevZ, Stern P, Nikulin A, Misirlija A, Ciglar M. Hypothyreoidi smus und entzüdliche Reaktion. Acta endocrinologica 1956;23:426~432շշ. Stern P, Ignjačev Z, Nikulin A, Misirlija A, Ciglar M. The reaction of granulation tissue and the diabetes. Atti della Societa Lombarda di scienze medico-biologische. Milano. 1956;XI, Fase. 3. 23. Ciglar M, Ignjačev Z, Misirlija A, Nikulin A, Stern P. Beitrag zur Wirkungsweise des Kalziums im Entzündungsprozess. Arch intPharmacodyn et de Ther l958;CXIII.3-4· 24. Ciglar M, Nikulin A, Stern P. Eksperimentalni prilog antiflogističkom djelovanju ilidžanske ljekovite vode. Medicinski arhiv 195853 25. Ciglar M, Stern P. О mehanizmu djelovanja ljekovite vode Fojnica na kronični reumatizam. Medicinski arhiv 195856. ís objavljenih životopisa Marka Ciglara
շ6. Ciglar M. Uber die Freisetzung bistaminartiger Stoffe durch kutane Verabreichznbg eines Autolysates aus aeroben Erdbazillen. Հջստշհրք Rheumaforsch ig58;H ււ/ւշ. 27. Ciglar M, Marié A. Utjecaj prirodne radioaktivne željezovite arsenske Guber-vode na kroničnu reumatičnu upalu. Reumatizam 1958. 28. Bošković В.Ciglar M, Stern P. Daljnji prilog mehanizmu djelovana ljekovite ilidžanske vode. Medicinski arhiv 1959;6. 29. Milin R, Stern P, Ciglar M, Huković S. Prilog proučavanju antian drogène funkcije pinealne žlijezde. Medicinski pregled 1959 ;4· 30. Milin R, Ciglar M. i dr. Sur la réactivité stressogene du complex habenulo-epiphysaire. Acta anatam ւց60;3931. Werner R, Milin R, Ciglar M. Influence des irradiations sur la noyau paraventriculaire du rat. Ada anatom 1961. 32. Werner R, Milin R, Ciglar M. Prilog proučavanju utjecaja X-zraka na štitnu žlijezdu. Medicinski arhiv 196l;3. 33. Ciglar M. Hyaluronidasehemmenden Wirkungen des Moores. Angew Bäder 1961. 34. Stern P, Ciglar M. О jednom histamin liberatoru sa protrahiranim dejstvom. IV. Kongres dermatovenerologa FNRJ 1961. 35. Ciglar M. Wirkungen von Bestrahlungen der Hypophyse auf Blutun- gs-und Gerinnungszeit. Evropska skupština balneologa, Prag-Pieštany. 1961. 36. Stern P, Ciglar M. A slow-acting histamine liberator. IV. Int kongres alergologa, New York 1961 і Exc Med New York l96l:No. 42· 184 Marko Ciglar (1911. -1998.) Prilozi za životopis
37· Stern Ρ, Leković D, Ciglar N. Farmakološka analiza ljekovite fojničke vode. Medicinski arhiv 1961;15:63-71. 38. Ciglar M, Marié A. Utjecaj radioaktivne željezovito-arsenske Gu- ber-vode na tok menstrualnih ciklusa i na kronične upalne procese kod žena. (u tisku). 39. Ciglar M. Pravilna i nepravilna upotreba nekih sredstava i metoda u rehabilitaciji. I. simpozium о rehabilitaciji invalida NRBiH. Glas soc. osiguranja 19 61 ; 10-12. 40. Ciglar M, Blažević A. Uticaj pirodnih sumporovitih kupki na se rumske proteine i njihove frakcije kod bolesnika sa postflebitičkim posljedicama. Glas med ւց62;2. 41. Ciglar M. Heterotopne osifikacije, problem u rehabilitaciji. Reha bilitacija 1963. 42. Ciglar M. Flogističko djelovanje bradikinina i prirodne sumporovite vode. Kongresni zbornik radova. Zagreb. 1964. 43. Ciglar M, Stern P. O bradikininu. Med arh 19655i· 44. Ciglar М. Uloga ultrazvuka u liječenju posttraumatskih stanja vilica. Stomatološki dani. Sarajevo. 1966. 4$. Ciglar M. Kada treba primjenjivati fizioterapeutske procedure u posttraumatskim stanjima. Radovi Instituta zafizijatriju. Sarajevo. 1966. 46. Ciglar M. Daljnji prilog objektivnoj evaluaciji djelovanja prirodnih ljekovitih voda i blata. Radovi Instituta za fizijatriju. Sarajevo. 1966. Iz objavljenih životopisa Marka Ciglara 185
ѳ _ 47- Ciglar M, Janjič, Mursal. U kojoj mjeri direktni i indirektni podražaji mogu uticati na terapeutske efekte kod poremećaja cirkulacije donjih ekstremiteta. Radovi Instituta za rehabilitaciju. Sarajevo. 1966. _ 48. Ciglar M. Rheumatoid Arthritis anemia under the effect of natural ferruginous arsenic Guber thermal water. Folia medica Facultatis Medicinae Universitatis Saraeviensis 1966. _ 49-Ciglar M, Nikulin A, Pikula, Plavsic C, Stern P. Der Einfluss des Sonnenbades auf den Myokardinfarkt der Ratte. Հßchrfif angewandte Bäder- und Klimaheilkunde 1968;15:133-40· _ 50. Ciglar M, Plavšić, Nikulin A, Markovič, Stern P, Uticaj sunčanja na gangrenozne promjene repa štakora. Kongres fiziologa Jugoslavije. Sara jevo. 1967. _ 51. Ciglar M. Utjecaj sunčanja na protok krvi u amputacionom patrklju. Zbornik I. Fizijatrijskih dana Jugoslavije. Igalo. 1970. _ $2. Ciglar M. Savremena koncepcija rehabilitacije invalidnih osoba u SR BiH. Socijalno osiguranje. 1972· - S3* Ciglar M. L' effetto deli' aqua naturale sulfurea sulle modification! della cartilagine dell' orecchio die coniglio provocate da papin. Clinica Europoea Roma. 1973. . S4· Ciglar M. Institucionalna ekspertiza radne sposobnosti (eksperi mentalna provjera). Institut za fizijatriju i rehabilitaciju. Ilidža. 1973· 186 Marko Ciglar (1911. -1998·) Prilozi za životopis
55- Ciglar M. Procjena preostale radne sposobnosti kao integralni dio rehabilitacije. Zbornik radova III. fizÿatrijskih dana Jugoslavije. Sarajevo — Ilidža. 1973· 56. Ciglar M. i suradnici. Experimental program for the rehabilitation od injured workers employed in black metallurgy and metal industry (experimental study). Social and rehabilitation service (Revision ofinternational activities МЕР Study). Department of Health, Education and Helfare. Washington. 1973 · 57. Ciglar M, Mujič M, Tišma R. Ocjena preostale radne sposobnosti і povrede kod alkoholičara. ZJornik radova IV. Jugoslavenski fizjjatrijski dani. Zadar. 1974· $8. Ciglar M, Tišma R, Mujič M, Knežević N. Preostala radna sposobnost paraplegičara. /fiornik radova IV. fizÿatrijskih dana. Zadar. 1974· 59. Ciglar M, Mujič М, Tišma R. Povreda lumbalnog dijela kičme i pre ostala radna sposobnost. Zfiomik radova TV. fbjjatrijskih dana. Zadar. 1974· 60. Ciglar M, Tišma R, Mujič M. Povreda kičmenog stuba i preostala radna sposobnost. Zfiornik radova II. kongresa fizikalne medicine i rehabilitacije Jugoslavije. Hvar. 1975· 61. Ciglar M. Organizacija službe fizikalne medicine i rehabiliacije u SR BiH. I. kongres Ijekara SR BiH. Sarajevo. 1975· 6a. Tišma R, Mujič M, Ciglar M. Traumatizam radnika u drvnoj industiji od 1969 do 1971· Medicinski arhiv (u štampi). I. kongres Ijekara SR BiH. 0--------- Iz objavljenih životopisa Marka Ciglara 187
© бу. Ciglar М. Uloga prirodnih ljekovitih faktora u medicinskoj rehabili taciji. Zfiomik radovali. Kongresa fizikalne medicine i trehabilitacije. Hvar. 1975· 64. Mujić M, Ciglar M, Tišma R, Knežević N, Misirović. Epilepsija u ocjeni preostale sposobnosti, /fiornikl. kongresa neurofiziologa Jugoslavije. Zadar. 1976. 6$. Ciglar M, Tišma R, Mujić M, Aleksijev I, Povrede donjih ekstremiteta i ocjena preostale radne sposobnosti. Acta опор Jugoslav 1976. 66. Ciglar М, Mujić М, Tišma R. Vibraciona bolest kao uzrok invalidnosti u SR BiH. Acta ortop Jugosl 1976. 67. Tišma R, Ciglar M, Mujić M, Corović R. Degenerativna i upalna oboljenja kičmenog stuba kao uzrok invalidnosti u SR BiH. Հbornik VII. Kongresa reumatologa Jugoslavije. Hercegnovi. 1976. 68. Ciglar M. i suradnici. Invalidnost uzrokovana reumatoidnim ar tritisom u SR BiH. 69. Ciglar M. Uloga prirodnih i ljekovitih mineralnih i toplih voda u banjskom turizmu. Privreda Dalmacije. 1976· IV. 70. Tišma R, Mujić M, Ciglar. Povreda na poslu i van posla i ocjena pre ostale radne sposobnosti u periodu od 1969 - 197і u SR BiH. 7Լbornik radova о onesposobljavanju stanovništva u produktivnoj bolesti. Cavtat. 1977· 71. Ciglar M. i suradnici. Dinamika povređivanja kičmenog stuba i ocjena preostale radne sposobnosti. Հpornik radova 0 onesposobljavanju stanovništva u produktivnoj dobi. Cavtat. 1977· 188 Marko Ciglar (1911. -1998.) Prilozi za životopis
72. Ciglar M. i suradnici. Fizikalna terapija reumatoidnog artritisa. Zpornik radova VII reumatologa Jugoslavije. Beograd. 1977· 73. Ciglar M. i suradnici. Naša iskustva u primjeni fizikalne i medika mentózne terapije kod degenerativnih reumatskih oboljenja lumbalne kičme. Zpornik I. međunarodnog simpozija o degenerativnim oboljenjima kičme. Beograd. 1977· 74. Ciglar M. u suradnici. Udio degenerativnih oboljenja kičme u inva lidnosti SR BiH. Zpornik I. međunarodnog simpozija o degenerativnim oboljenjima kičme. Beograd. 1977· 75. Ciglar M. i suradnici. Reumatoidni artritis u fizijatrijskoj praksi. Հpornik reumatoloških sekcja. 1977· 76. Ciglar M. i suradnici. Preostala radna sposobnost kod bolesnika sa srčanim oboljenjima u SR BiH. /(pomik medicine rada. Crikvenica. 1977· 77. Ciglar M. i suradnici. Degenerativna reumatska oboljenja zglobova i ocjena preostale radne sposobnosti. Zpornik V. jugoslavenskih jvjjatrijskih dana. Portorož. 1977· 78. Ciglar M. Povreda lakatnog zgloba i rehabilitacioni princip. Zpornik radova ortopedsko-traumatoloskih dana. Herceg Novi. 1977· 79. Mujič M, Tišma R, Ciglar M. The remainder of working capacity in individuals affected by morbus vibratorius in the Socialistic Republic of Bosnia and Hercegovina. Folia Medica Facultatis Medicinae Universitatis Saraeviensis I977;i2:i85~i95· Iz objavljenih životopisa Marka Ciglara 189
ѳ 8о. Ciglar M. Rehabilitacija u Jugoslaviji і njena dostignuća, smjernice razvoja i važnost za društvo. Žjbornik radova II. kongresa Udruženja Ijekaraza fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost. 1979· 8г. Ciglar M. Ispitivanje radne sposobnosti osiguranika kod kojih je uzrok invalidnosti u vezi sa alkoholom. Zbornik radova III. kongresa Udru ženja Ijekara zafizikalniu medicinu i rehabilitaciju Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost. 1979:210-2018. Sarvan M, Ježić J, Grin E. Naučna djelatnost. U: Prijedlog za izbor prof. dr. Marka Ciglara (za suradnog člana ANUBiH). 1967:5-11.1. Q------------------------------------------------------------------------------------- ------------------------------------------------------------------------------- Doprinosi u naučnim radovima 1939. - 1967. i. Ciglar M, Režek A. Über den Einfluss der Komplizierten Elektro lytlösungen auf den Zuckerstoffwechsel. Arch Int de Pharmacodyn et de Pharmacother Gand-Paris. 1939. Autori su eksperimentalno utvrdili da prirodne ljekovite vode tipa one iz Rogaške Slatine imaju sličan utjecaj na metabolizam šećera kao i inzulin, tj. snizuju razinu šećera u krvi i povisuju toleranciju za njega. Znanstveni je to doprinos praksi u liječenju šećerne bolesti. 190 Marko Ciglar (1911. - 2998.) Prilozi za životopis
շ. Ciglar M. Vrijednost i osjetljivost sedimentacije eritrocita i viskoziteta plazme u balneoterapiji kroničnih reumatičnih bolesnika. Medicinski arhiv 195l;2֊3. U eksperimentalnom radu autor je ustanovio u reumatičnih bolesnika povišenu SE i viskozitet plazme s time što SE pokazuje veći otklon. SE i viskozitet plazme ne pokazuju uvijek podudarnost, što se tumači različitim mehanizmima u mjerenju abnormalnosti plazma-proteina. 3. Ciglar M. Utjecaj sumporovitih prirodnih kupki na vrijednosti fo sfatazę kod spndylarthritis ankjlopoetica. Acta medická Jugoslavica 1953ѴП. Fase. І-?. Autor je eksperimentalno utvrdio povećane vrijednosti kisele fosfatazę u bolesnika s ankilozantnim spondilitisom i zaključio da one mogu biti važan faktor u abnormalnim kalcifikacijama i promjenama na koštano-zglobnom sistemu i pokazao da prirodne sumporne kupelji djeluju snižavajući aktivnost kisele fosfatazę i povoljno djeluju na tok bolesti, kako se to vidi iz sedimentacije eritrocita i viskoziteta plazme. 4. Milin R, Ciglar M, Jovanovič R. Influence du climat maritime sur les glandes surrénales du lapin. Congres International d’hydroclimatisme et de talassotherapie. Opatija. 1954· Tome 1 (Utjecaj morske klime na nadbubrežne žlijezde kunića) Izvrgavajući kuniće iz istog gnijezda, prenijete jedne iz Sarajeva na more, primorskoj klimi, dok su kontrolne životinje ostale u Sarajevu, pod istim uslovima, ustanovljen je pozitivan adrenotropni učinak sm »*Џл* *у Iz objavljenih životopisa Marka Ciglara 19։
ove klime. Hipertrofija i hiperplazija nadbubrežne kore uz reaktivne promjene medule, daju materijalni supstrat za tumačenje djelovanja primorske klime na neuroendokrini sistem. S· Milin R, Ciglar M, Jovanovič R. Influence du climat maritime sur la glande thyroïde du lapin. Congres International d’hydroclimatisme et de talassotherapie. Opatija. 1954· Tome 1 (Utjecaj morske klime na štitnu žlijezdu kunića). Na pokusnim je životinjama ustanovljeno da primorska klima ima jak tireotropni učinak, čime je učinjen doprinos tumačenju adaptacionog mehanizma organizma na primorsku klimu. 6. Ciglar M, Sarvan М, Zazula V. Dans quelle mesure varient les reaction de l'organisme infantile, pendant la cure helio-thalassotherapique sous l'influence des hormones adrenocorticotrophiquues.Congres International d'hydroclimatisme et de talassotherapie. Opatija. 1954· Tomei Eksperimentalno je dokazano da helio-talasoterapijski postupci u djece, pravilno upotrebljeni i dozirani, povoljno utječu na hipo fizno -suprarenalni sistem, dok nepravilno dozirani i primijenjeni utječu depresivno na njega u smislu treće faze stresa, tj. kad je suprarenalka nesposobna reagirati na davanje hipofiznog hormona. 7. Sarvan M, Ciglar M, Hadžič I, Zazula V. Modification de l'allergie â la tuberculine, chez les enfants, pendant le séjour a l'adriatique su Sud. Congres International d'hydroclimatisme et de talassotherapie. Opatija. 1954· Tomei 19z Marko Ciglar (19u. -1998.) Prilozi za životopis
Autori su na temelju proučavanja tuberkulinske reakcije u djece po kazali da u 67 % njih talasoterapijski postupci ne izazivaju nikakve modifikacije alergije na tuberkulin, dok, naprotiv, u 30 % ovi po stupci uzrokuju modifikaciju inteziteta alergije. U većine njih radi se о intenzifikaciji, a u manjine о smanjivanju alergične reakcije. Zaključuje se da intenzifikacija alergije na tuberkulin nije rezultat pogoršanja okultne tbc već rezultat mnogobrojnih reakcija aklima tizacije i adaptacije izazvane utjecajem talasoterapijskih faktora. 8. Stern P, Ciglar M, Misirlija A. Eisen-Arsen-haltige Heilquelle·. Einfluss auf die Eisenauf-füllung der Leber und die Ermüdung anämischer Ratten. Xßitschrfangew Bäder-und Klimaheilkunde 1955; H 5· U raduje pokazano da Guber-voda ne podiže samo željezo u serumu anemičnih životinja već i u organima, posebno u jetri, stoje s tera pijskog stajališta od osobite vrijednosti. Guber-voda otklanja glavni klinički simptom — umor. 9. Misirlija A, Ciglar M, Stern P. Resorpcija željeza Guber- vode kroz kožu. Reumatizam 195б;1֊2. Željezo Guber-vode se resorbiră kroz kožu, što u anemičara oprav dava upotrebu kupelji. 10. Milin R, Ciglar M. Die Wirkung der Dunkelheut auf den Hypophy senhinterappen. Verhandlungen der anatomischen Gesellschaft. Jena. 1956. U ovom eksperimentalnom radu dani su dokazi о depresivnom učin ku tame na neurosekreciju i blokadu neurosekreta u zadnjem režnju NP**^*· Iz objavljenih životopisa Marka Ciglara 19З
Q hipofize štakora. Istovremeno je dan morfološki dokaz glandularne prirode adenopituicita. ii. Stern P, Nikulin A, Misirlija A, Ciglar M. Histamin im Entzündungprozes. Arch exper Path и Pharmak 1956;Bd 227:5^2՜527· U radu se istražuje utjecaj histamina na upalu. Pokazalo se da osiro mašenje kože na tom biogenom aminu mijenja tijek upalne reakcije u granulomatoznoj vreći. Granulacijsko tkivo više buja, manje se pojavljuje edem i nekroza. iz. Ciglar M, Ignjačev Z, Misirlija A, Nikulin A, Stern P. Beitrag zur Wirkungsweise des Kalziums im Entzündungsprozess. Arch intPharmacodyn et de Ther 1958;CXII:.3֊4. Oduzimajući štakorima kalcij pomoću plecochroma pokazalo je da se upala razvija upravo obratno nego kad se oduzima histamin. Tu je tkivo prožeto edemom i ima vrlo malo granulacijskog tkiva. 13. Ciglar M, Nikulin A, Stern P. Eksperimentalni prilog antiflogističkom djelovanju ilidžanske ljekovite vode. Medicinski arhiv 19бб;3· Izazvavši upalu na koži štakora pokazalo se da životinje koje su pri male ilidžansku sumpornu vodu imaju znatno manje oštećenja tkiva uzrokovanih upalom nego kod kontrole. Najvjerojatnije se taj učinak može pripisati osiromašenju histamina izazvanom sumpornom vo dom ili pak na račun inhibicije djelovanja histamina. 194 Marko Ciglar (19u. -199$·) Prilozi za životopis
ΐ4· Ciglar Μ. Über die Freisetzung kistaminartiger Stoffe durch kutane Verabreichznbg eines Autolysates aus aeroben Erdbazillen. Zfitschrƒ Rheumaforsch 1958 ;H 11/12. U radu se pokazuje da subtivaccin povišuje sadržaj histamina u krvi і potencira edem njuške і šapica izazvanih dekstranom. Daje li se subtivaccin dulje vrijeme, tada dekstran ne izaziva edem jer je koža ispražnjena od histamina. Može se zaključiti daje subtivaccin histamin-liberator, čime se može objasniti njegovo farmakološko djelovanje u smislu tzv. nespecifične podražajne terapije. 15. Ciglar M. Hyaluronidasehemmenden Wirkungen des Moores. Angew Bäder 1961. Autor je ispitivao djelovanje razrijeđenih peloidnih kupelji na ak tivnost hijaluronidaze kod različitih temperatura (շօ °С і 37 °С) і ustanovio da u oba slučaja nastupa inhibitorno djelovanje hijaluro nidaze, dok takvo djelovanje ne nastupa u kontrola s kupeljima iste temperature u običnoj vodi. Zaključio je da se inhibitorno djelovanje peloidnih kupelji ne može pripisati toplinskom učinku, već speci fičnim sastojcima peloida. 16. Ciglar M. Flogističko djelovanje bradikinina i prirodne sumporovite vode. Kongresni zbornik radova. Zagreb. 1964. U tom eksperimentalnom radu na štakotima autor je pokazao da bradikinin može imati izvjesnu ulogu u razvoju reumatične upale, isto tako da primjena sumporne vode u kupeljima ili pijenjem može tako- I в objavljenih životopisa Marka Ciglara 195
đer djelovati na tijek reumatične upale u smislu smanjenja, što znači da čak može izravno djelovati na smanjenje produkcije bradikinina. 17. Ciglar M, Janjič, Mursal. U kojoj mjeri direktni i indirektni podražaji mogu uticati na terapeutske efekte kod poremećaja cirkulacije donjih ekstremiteta. Radovi Instituta za rehabilitaciju. Sarajevo. 1966. U radu na ljudima ispitivanje učinak na lokalnu temperaturu tkiva, perifernu cirkulaciju, potrošnju kisika, kod direktnog i indirektnog podražaja toplom sumpornom vodom i direktnom aplikacijom hladne vode i lokalnih vježbi ili na cirkulaciju normalnog ekstremiteta i na cirkulaciju oboljelog ekstremiteta uslijed organske bolesti arterija, vazospastičnih promjena arterija i venoznih poremećaja. Autori su ustanovili da fizikalna sredstva imaju određennu ulogu u liječenju perifernih vaskularnih bolesti, ako se pravilno upotrijebe. Autori upozoravaju da uporaba bilo kojeg od tih sredstava koja signifikantno povisuju tkivnu temperaturu i potrošnju kisika predstavlja kontra indikacijų kod permanentno oštećene arterijalne cirkulacije. 18. Ciglar M. Rheumatoid Arthritis anemia under the effect of natutral ferruginous arsenic Guber thermal water. Folia medica Facultatis Me dicinae Univ. Saraviensis 1966. Istraživanje je provedeno na dvije skupine anemičnih bolesnika koji su bolovali od reumatoidnog artritisa i koji su liječeni Guber-vodom. U skupini A imali su normalne vrijednosti gamaglobulina, dok su u skupini В gamaglobulini bili povišeni. 196 Marko Ciglar (1911. -1998·) Prilozi za životopis
ѳ Bez obzira na niske vrijednosti serumskog željeza, ustanovljeno je da su na terapiju Guber-vodom reagirali samo oni bolesnici koji su u serumu imali normalne vrijednosti gamaglobulina, stoje znatan doprinos praksi da se liječenje anemije ne može uspješno provoditi u bolesnika gdje su gamaglobulini u serumu znatnije sniženi. 19. Ciglar M, Nikulin A, Pikula, Plavšić G, Stern P. Der Einfluss des Sonnenbades auf den Myokardinfarkt der Ratte, /^ang Bäder und Kli maheilkunde 1967֊ U štakora su izoproterenolom izazvane promjene slične infarktu miokardą i zatim je jedna skupina životinja sunčana, a druga nije. Pokazalo se daje u skupini životinja koje su sunčane došlo do bržib reparacija izazvanih promjenama nego kod nesunčanib životinja. Ako su se kod takvih životinja prethodno dale još i određene doze histamin-liberatora 48/80 reparacija, promjena na miokardu tekla je još brže. Autori to pripisuju oslobođenju malih količina histamina, što opet djeluje na uspostavljanje cirkulacije. Ti su eksperimenti u skladu s ranijim opažanjima M. Ciglara da sunčanje vrlo povoljno djeluje na funkcionalnu sposobnost srca u bolesnika oboljelih od infarkta. 2,0. Ciglar M, Plavšić C, Nikulin A, Markovič, Stern P. Utjecaj sunčanja na gangrenozne promjene repa štakora. Kongresfiziologa Jugoslavije. Sarajevo. 1967. Na temelju ranijih eksperimentalnih istraživanja u kojih su bile iza zvane infarktu slične promjene u miokardu štakora, a zatim histološki Is objavljenih životopisa Marka Ciglara 197
nađene brže reparacije u onih životinja koje su bile sunčane za razliku od nesunčanih, provedena su daljnja istraživanja. Makroskopske promjene na repu štakora pokazale su daje cirkulacija u onih životinja neusporedivo jače poremećena koje se nisu sunčale, a pokazale su egotamin, nego u onih koje su bile sunčane. Histološkim su nalazima pokazali još uvjerljivije dokaze da sunčanje ima jak utjecaj na poremećenu cirkulaciju u repu štakora. Ovo se djelovanje objašnjava oslobađanjem malih količina histamina pod utjecajem sunčanja, a i promjenama redoks-sistema u koži uslijed čega dolazi do povišenog aktiviranja fermenta kalikreina i s tim u vezi i do stvaranja bradikinina koji u fiziološkim količinama izaziva vazodilataciju krvnih žila i povoljno utječe na perifernu cirkulaciju. Time je dan vrlo značajan doprinos objašnjenju djelovanja sunčanja na ljudski organizam. Popis novih radova prof. Marka Ciglara nakon izbora za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH. 1977:1-6. 0------------------------------------------------------------------------------------------------------------ ------------------------------------ Macko Ciglar (19η. -1998.) Prilozi za životopis
Q Doprinosi u naučnim radovima 1970. - 1977. _ г. Ciglar M. Utjecaj sunčanja na protok krvi u amputacionom patrklju. Zworniki. Fizijatrijskih dana Jugoslavije. Igalo. 1970. Metodom angiografije u batrljku pokazano je da postepenim i sis tematskim sunčanjem dolazi do oslobađanja vazoaktivnih supstanci koje izazivaju vazodilataciju u cijelom području amputiranog batrljka, a tim i do poboljšanja cirukacije i uklanjanja smetnji kao što su bol, edem i ulkus. _ 2. Ciglar M. Savremena koncepcija rehabilitacije invalidnih osoba u SR BiH. Socijalno osiguranje. 1972. U raduje obrazložena suvremena koncepcija u pogledu prikupljanja podataka, metoda same rehabilitacije, kako medicinske tako i pro fesionalne i socijalne s ugrađenom ocjenom preostale sposobnosti. _ 3. Ciglar M. Ľ effetto dell' aqua naturale sulfurea sulle modifìcationi della cartilagine dell' orecchio die coniglio provocate da papin. Clinica Europoea Roma. 1973. U radu su izneseni eksperimentalni rezultati utjecaja prirodnih sum pornih voda na oštećenu hrskavicu uha kunića papainom i pokazano je da prirodna sumporna voda obilno zaštićuje hrskavicu koju inače papain uništava, što ima veliki praktični značaj u liječenju artroza. _ 4. Ciglar M. Institucionalna ekspertiza radne sposobnosti (eksperi mentalna provjera). Institut za fizijatriju i rehabilitaciju. Ilidža. 197З· Iz objavljenih životopisa Marba Ciglara 199
Eksperimentalna provjera rađena radi terorijske razrade i praktič ne provjere ekspertize radne sposobnosti. 8ooo osoba oboljelih i ozlijeđenih podijeljeno je u deset faza da bi se dokazalo daje moguće organizirati postupak iz invalidskog osiguranja racionalnije, kvali tetnije, brže i jednostavnije nego stoje to dosadašnji. Rad sadržava l?5 stranica s obilnim statističkim podacima. 5. Ciglar M. Procjena preostale radne sposobnosti kao integralni dio rehabilitacije, /(bornik radova III. fizÿatrijskih dana Jugoslavije. Sarajevo — Ilidža. 1973 · U radu je obrađena definicija pojmova opće i radne sposobnosti, medicinske rehabilitacije, procjene radne sposobnosti, koja obuhvaća medicinsku i profesionalnu dijagnostiku, kao i socijalno-psihološku dijagnostiku. U radu su otvorena pitanja za naučnu i stručnu djelat nost u području radne sposobnosti i rehabilitacije. 6. Ciglar M. i suradnici. Experimental program for the rehabilitation od injured workers emplaid in black metallurgy and metal industry (experimental study). Social and rehabilitation service (Revision of international activities МЕР Study). Department of Health, Educa tion and Helfare. Washington. 1973. U raduje predstavljen eksperimentalno postavljen model obrađen na 182 stranice teorijskih i metodoloških pitanja, pojava povreda u radnika u procesu produkcije u crnoj metalurgiji i metalnoj industriji SRBiH, u odabranim poduzećima, program za poboljšanje zaštite i zoo Marko Ciglar (1911. - 199S.) Prilozi za životopis
rehabilitacije radnika zahvaćenih profesionalnim nesrećama u crnoj metalurgiji i metalnoj industriji, uspostavljen program za pobolj šanje sadašnje rehabilitacije s obzirom na prvu pomoć, dijagnozu medicinsku, profesionalnu i socijalnu rehabiltaciju. Istraživački re zultati i moguća aplikacija u razvoju zaštite i rehabilitacije potpuno je i statistički obrađena, a istovremeno su nametnuta i pitanja za daljnju naučnu i profesionalnu aktivnost i legislaciju prakse. Radje financiran iz američke tehničke pomoći i dobio je pohvalu američke strane kao vrijedan naučni model u rješavanju problema rehabili tacije povređenih radnika u crnoj metalurgiji i metalnoj industriji. Eksperiment je trajao 5 godina. 7. Ciglar M, Mujić M, Tišma R. Ocjena preostale radne sposobnosti i povrede kod alkoholičara. Հbornik radova IV. Jugoslavenski fizijatrijski dani. Zadar. 1974· U raduje statistički prikazana ocjena preostale radne sposobnosti i mogućnosti rehabilitacije alkoholičara. 8. Ciglar M, Tišma R, Mujić M, Knežević N. Preostala radna sposobnost paraplegičara. gornik radova ГѴ. fizijatrijskih dana. Zadar. 1974· U raduje obrađena skupina paraplegičara koji su do 197^· godine bili ocjenjivani na IRK i otvoreni zadaci kakva ubuduće treba reha bilitacija paraplegičara s obzirom na profesiju. 9. Ciglar M, Mujić M, Tišma R. Povreda lumbalng dijela kičme i preo stala radna sposobnost. /(Jornik radova ГѴ. fizijatrijskih dana. Zadar. 1974· ' \ "V՜ 'u„ 'Ґ - * Is objavljenih životopisa Marka Ciglara 201
о U raduje prikazano i statitički obrađemo koliko povrede lumbalnog dijela kralježnice iznose u ukupnom ozljeđivanju i kakve su moguć nosti rehabilitacije u odnosu na profesiju. 10. Ciglar M, Tišma R, Mujić M. Povreda kičmenog stuba i preostala radna sposobnost. Zbornik radova II. kongresa fizikalne medicine i rehabilitacije Jugoslavije. Hvar. 1975· U raduje prikazano koliki je broj ozljeda cjelokupne kralježnice od ukupnih ozljeda i kakve su mogućnosti rehabilitacije s obzirom na preostalu radnu sposobnost. 11. Ciglar M. Organizacija službe fizikalne medicine i rehabiliacije u SR BiH. I. kongres Ijekara SR BiH. Sarajevo. 1975· U raduje analizirano postojeće stanje i prospekcija budućeg razvoja. ił. Tišma R, Mujić M, Ciglar M. Traumatizam radnika u drvnoj industiji od 1969 do 1971· Medicinski arhiv (u štampi). I. kongres Ijekara SR BiH. U radu je analizirano i statistički obrađeno ozljeđivanje u drvnoj industriji i dani su prijedlozi za sprečavanje invalidnosti putem me dicinske, profesionalne i socijalne rehabilitacije. 13. Ciglar M. Uloga prirodnih ljekovitih faktora u medicinskoj rehabili taciji. Zbornik radova II. Kongresa fizikalne medicine i rehabilitacije. Hvar. 1975· Na temelju vlastitih eksperimentalnih radova kao i onih drugih autora prikazane su mogućnosti primjene prirodnih i ljekovitih faktora u medicinskoj rehabilitaciji. ν-5ίλ. 202 Marko Ciglar (19η. -1998.) Prilozi za životopis
14- Mujic M, Ciglar M, Tišma R, Knežević N, Misirović. Epilepsija u ocjeni preostale sposobnosti. Zbornik I. kongresa neurofiziologa Jugoslavije. Zadar. 1976· U radu je iznesen problem i rješenja u postupku ocjene preosta lih sposobnosti epileptičara na temelju petogodišnjeg materijala za ocjenjivanje. 15. Ciglar M, Tišma R, Mujić M, Aleksijevl, Povrede donjih ekstremiteta i ocjena preostale radne sposobnosti. Ada ortop Jugoslav 1976. U radu su izneseni petogodišnji podaci о povredama donjih ekstremitetta i о ocjeni preostale sposobnosti s pokazanim mogućnostima rehabilitacije. 16. Ciglar M, Mujić M, Tišma R. Vibraciona bolest kao uzrok invalidnosti u SR BiH. Ada ortop Jugosl 1976. U radu su prikazani i statistički obrađeni bolesnici s vibracionom bolešću i pokazano je na koji bi način trebalo pristupiti prevenciji i rehabilitaciji takvih oboljenja. 17. Tišma R, Ciglar M, Mujić M, Corović R. Degenerativna i upalna oboljenja kičmenog stuba kao uzrok invalidnosti u SR BiH. Zpornik VII. Kongresa reumatologa Jugoslavije. Hercegnovi. 1976. U radu su iznesene statistički obrađene karakteristike degenerativnih i upalnih promjena kičmenog stuba, njhov utjecaj na invalidnost s naznakom uzroka koji su do toga doveli i mogućnosti rehabilitacije s posebnim osvrtom na profesiju. 0 Iz objavljenih životopisa Marka Ciglara 2 03
© 18. Ciglar M. i suradnici. Invalidnost uzrokovana reumatoidnim ar tritisom u SR BiH. U radu su izneseni i statistički obrađeni podaci о sudjelovanju reumatoidnog artritisa u invaliditetu u SRBiH s ukazivanjem na mo gućnosti odgađanja invaliditeta. 19. Ciglar M. Uloga prirodnih i ljekovitih mineralnih i toplih voda u banjskom turizmu. Privreda Dalmacije. 1976· IV U radu, prikazanom skupini novinara Europe u Tučepima, koji se bave problemima medicinskog turizma, iznesena su na temelju vlasitih eksperimentalnih i kliničkih radova kao i na temelju radova drugih autora, mogućnosti koje u suvremenoj prevenciji i liječenju pružaju prirodne i ljekovite mineralne i tople vode. 20. Tišma R, Mujič M, Ciglar. Povreda na poslu i van posla i ocjena pre ostale radne sposobnosti u periodu od 1969 ~ 1971 u SR BiH. Zpornik radova 0 onesposobljavanju stanovništva u produktivnoj bolesti. Cavtat. 1977· U radu su izneseni podaci о svim ozljedama na poslu i izvan njega koji su se ocjenjivali na IPK u razdoblju 1969· — 1971· s naročitim osvrtom i preporukama kako taj problem zauzima velike razmjere u prvom redu zbog toga što se još uvijek ne pristupa ispravnoj rehabi litaciji osiguranika. 204 Marko Ciglar (1911. -1998.) 0 Prilozi za životopis |
any_adam_object | 1 |
any_adam_object_boolean | 1 |
author | Topić, Berislav |
author_facet | Topić, Berislav |
author_role | aut |
author_sort | Topić, Berislav |
author_variant | b t bt |
building | Verbundindex |
bvnumber | BV047460207 |
ctrlnum | (OCoLC)1286864464 (DE-599)BVBBV047460207 |
format | Book |
fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>02118nam a2200469 c 4500</leader><controlfield tag="001">BV047460207</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">20211119 </controlfield><controlfield tag="007">t</controlfield><controlfield tag="008">210909s2021 a||| |||| 00||| hrv d</controlfield><datafield tag="020" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">9789533680026</subfield><subfield code="9">978-953-368-002-6</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)1286864464</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV047460207</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">rda</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">hrv</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">OST</subfield><subfield code="q">DE-12</subfield><subfield code="2">fid</subfield></datafield><datafield tag="100" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Topić, Berislav</subfield><subfield code="e">Verfasser</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Marko Ciglar (1911.- 1998.)</subfield><subfield code="b">prilozi za životopis</subfield><subfield code="c">Berislav Topić, Goran Ivanišević, Ivica Vučak</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Zagreb</subfield><subfield code="b">Medicinska naklada</subfield><subfield code="c">2021.</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="0"><subfield code="a">Vinica</subfield><subfield code="b">Općina Vinica</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">XIV, 218 Seiten</subfield><subfield code="b">Illustrationen</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">n</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">nc</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="490" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">Biblioteka Monografije / Medicinska naklada</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Bibliografie M. Ciglar Seite 181-204</subfield></datafield><datafield tag="600" ind1="1" ind2="7"><subfield code="a">Ciglar, Marko</subfield><subfield code="d">1911-1998</subfield><subfield code="0">(DE-588)124614266X</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Ciglar, Marko</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Liječnici / Hrvatska / Biografije</subfield></datafield><datafield tag="655" ind1=" " ind2="7"><subfield code="0">(DE-588)4006432-3</subfield><subfield code="a">Bibliografie</subfield><subfield code="2">gnd-content</subfield></datafield><datafield tag="655" ind1=" " ind2="7"><subfield code="0">(DE-588)4006804-3</subfield><subfield code="a">Biografie</subfield><subfield code="2">gnd-content</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="0"><subfield code="a">Ciglar, Marko</subfield><subfield code="d">1911-1998</subfield><subfield code="0">(DE-588)124614266X</subfield><subfield code="D">p</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2=" "><subfield code="5">DE-604</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Ivanišević, Goran</subfield><subfield code="a">Ivanišević, Goran</subfield><subfield code="e">Sonstige</subfield><subfield code="4">oth</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Vučak, Ivica</subfield><subfield code="a">Vučak, Ivica</subfield><subfield code="e">Sonstige</subfield><subfield code="4">oth</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032861988&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Inhaltsverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032861988&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Literaturverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="q">BSB_NED_20211119</subfield></datafield><datafield tag="999" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-032861988</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">610.9</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">0904</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield></record></collection> |
genre | (DE-588)4006432-3 Bibliografie gnd-content (DE-588)4006804-3 Biografie gnd-content |
genre_facet | Bibliografie Biografie |
id | DE-604.BV047460207 |
illustrated | Illustrated |
index_date | 2024-07-03T18:06:10Z |
indexdate | 2024-07-10T09:12:45Z |
institution | BVB |
isbn | 9789533680026 |
language | Croatian |
oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-032861988 |
oclc_num | 1286864464 |
open_access_boolean | |
owner | DE-12 |
owner_facet | DE-12 |
physical | XIV, 218 Seiten Illustrationen |
psigel | BSB_NED_20211119 |
publishDate | 2021 |
publishDateSearch | 2021 |
publishDateSort | 2021 |
publisher | Medicinska naklada |
record_format | marc |
series2 | Biblioteka Monografije / Medicinska naklada |
spelling | Topić, Berislav Verfasser aut Marko Ciglar (1911.- 1998.) prilozi za životopis Berislav Topić, Goran Ivanišević, Ivica Vučak Zagreb Medicinska naklada 2021. Vinica Općina Vinica XIV, 218 Seiten Illustrationen txt rdacontent n rdamedia nc rdacarrier Biblioteka Monografije / Medicinska naklada Bibliografie M. Ciglar Seite 181-204 Ciglar, Marko 1911-1998 (DE-588)124614266X gnd rswk-swf Ciglar, Marko Liječnici / Hrvatska / Biografije (DE-588)4006432-3 Bibliografie gnd-content (DE-588)4006804-3 Biografie gnd-content Ciglar, Marko 1911-1998 (DE-588)124614266X p DE-604 Ivanišević, Goran Ivanišević, Goran Sonstige oth Vučak, Ivica Vučak, Ivica Sonstige oth Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032861988&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Inhaltsverzeichnis Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032861988&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Literaturverzeichnis |
spellingShingle | Topić, Berislav Marko Ciglar (1911.- 1998.) prilozi za životopis Ciglar, Marko 1911-1998 (DE-588)124614266X gnd Ciglar, Marko Liječnici / Hrvatska / Biografije |
subject_GND | (DE-588)124614266X (DE-588)4006432-3 (DE-588)4006804-3 |
title | Marko Ciglar (1911.- 1998.) prilozi za životopis |
title_auth | Marko Ciglar (1911.- 1998.) prilozi za životopis |
title_exact_search | Marko Ciglar (1911.- 1998.) prilozi za životopis |
title_exact_search_txtP | Marko Ciglar (1911.- 1998.) prilozi za životopis |
title_full | Marko Ciglar (1911.- 1998.) prilozi za životopis Berislav Topić, Goran Ivanišević, Ivica Vučak |
title_fullStr | Marko Ciglar (1911.- 1998.) prilozi za životopis Berislav Topić, Goran Ivanišević, Ivica Vučak |
title_full_unstemmed | Marko Ciglar (1911.- 1998.) prilozi za životopis Berislav Topić, Goran Ivanišević, Ivica Vučak |
title_short | Marko Ciglar (1911.- 1998.) |
title_sort | marko ciglar 1911 1998 prilozi za zivotopis |
title_sub | prilozi za životopis |
topic | Ciglar, Marko 1911-1998 (DE-588)124614266X gnd Ciglar, Marko Liječnici / Hrvatska / Biografije |
topic_facet | Ciglar, Marko 1911-1998 Ciglar, Marko Liječnici / Hrvatska / Biografije Bibliografie Biografie |
url | http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032861988&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032861988&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |
work_keys_str_mv | AT topicberislav markociglar19111998prilozizazivotopis AT ivanisevicgoranivanisevicgoran markociglar19111998prilozizazivotopis AT vucakivicavucakivica markociglar19111998prilozizazivotopis |