Bosna i Hercegovina na starim osmanskim kartama:
Gespeichert in:
1. Verfasser: | |
---|---|
Format: | Buch |
Sprache: | Bosnian |
Veröffentlicht: |
Sarajevo
Univerzitet u Sarajevu, Orijentalni institut
2020
|
Schriftenreihe: | Posebna izdanja / Orientalni institut Univerziteta u Sarajevu
62 |
Schlagworte: | |
Online-Zugang: | Inhaltsverzeichnis Abstract Abstract Literaturverzeichnis Register // Personenregister Register // Ortsregister |
Beschreibung: | Literaturverzeichnis Seite 129-137 |
Beschreibung: | 147 Seiten Karten 24 x 29 cm |
ISBN: | 9789958626500 |
Internformat
MARC
LEADER | 00000nam a2200000 cb4500 | ||
---|---|---|---|
001 | BV047230663 | ||
003 | DE-604 | ||
005 | 20220421 | ||
007 | t | ||
008 | 210408s2020 bn |||| |||| 00||| bos d | ||
020 | |a 9789958626500 |9 978-9958-626-50-0 | ||
035 | |a (OCoLC)1312705784 | ||
035 | |a (DE-599)BVBBV047230663 | ||
040 | |a DE-604 |b ger |e rda | ||
041 | 0 | |a bos | |
044 | |a bn |c XA-BA | ||
049 | |a DE-12 |a DE-Re13 | ||
084 | |a OST |q DE-12 |2 fid | ||
100 | 1 | |a Korić, Elma |d ca. 20./21. Jd. |e Verfasser |0 (DE-588)1083292943 |4 aut | |
245 | 1 | 0 | |a Bosna i Hercegovina na starim osmanskim kartama |c Elma Korić |
264 | 1 | |a Sarajevo |b Univerzitet u Sarajevu, Orijentalni institut |c 2020 | |
300 | |a 147 Seiten |b Karten |c 24 x 29 cm | ||
336 | |b txt |2 rdacontent | ||
337 | |b n |2 rdamedia | ||
338 | |b nc |2 rdacarrier | ||
490 | 1 | |a Posebna izdanja / Orientalni institut Univerziteta u Sarajevu |v 62 | |
500 | |a Literaturverzeichnis Seite 129-137 | ||
546 | |a Englische Zusammenfassung | ||
648 | 7 | |a Geschichte |2 gnd |9 rswk-swf | |
650 | 7 | |a Historical geography |2 fast | |
650 | 0 | 7 | |a Karte |0 (DE-588)4029783-4 |2 gnd |9 rswk-swf |
651 | 4 | |a Bosnia and Herzegovina / Historical geography | |
651 | 4 | |a Bosnia and Herzegovina / Historical geography / Maps | |
651 | 7 | |a Bosnia and Herzegovina |2 fast | |
651 | 7 | |a Bosnien-Herzegowina |0 (DE-588)4088119-2 |2 gnd |9 rswk-swf | |
651 | 7 | |a Osmanisches Reich |0 (DE-588)4075720-1 |2 gnd |9 rswk-swf | |
689 | 0 | 0 | |a Osmanisches Reich |0 (DE-588)4075720-1 |D g |
689 | 0 | 1 | |a Bosnien-Herzegowina |0 (DE-588)4088119-2 |D g |
689 | 0 | 2 | |a Karte |0 (DE-588)4029783-4 |D s |
689 | 0 | 3 | |a Geschichte |A z |
689 | 0 | |5 DE-604 | |
810 | 2 | |a Orientalni institut Univerziteta u Sarajevu |t Posebna izdanja |v 62 |w (DE-604)BV000007653 |9 62 | |
856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Inhaltsverzeichnis |
856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Abstract |
856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Abstract |
856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000007&line_number=0004&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Literaturverzeichnis |
856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000009&line_number=0005&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Register // Personenregister |
856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000011&line_number=0006&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Register // Ortsregister |
940 | 1 | |n oe | |
940 | 1 | |q BSB_NED_20220421 | |
999 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-032635136 | ||
942 | 1 | 1 | |c 911 |e 22/bsb |f 0903 |g 49742 |
942 | 1 | 1 | |c 911 |e 22/bsb |f 0903 |g 561 |
Datensatz im Suchindex
_version_ | 1804182361511821312 |
---|---|
adam_text | Sadržaj Predgovor........................................................................................................................................... 7 Uvod.................................................................................................................................................. 11 Osmanska država i kartografij a.......................................................................................................... 13 Kartografski prikazi Bosne u djelima Katib Čelebija, (Hadži Halife/Hadži Kalfe), osmanskog geografa iz prve polovine 17. stoljeća....................................................................... 23 Bosna na karti Jadrana u rukopisu Kozmografije iz 1732. godine............................................... 23 Bosna na karti Bosanskog i Budimskog ejaleta u autografu Kozmografije iz 1648. godine......... 27 Kartografski prikazi Bosne u djelu Levamı u-n-nûr................................................................... 36 Tri osmanske karte Bosne nepoznatih autora.................................................................................. 39 Kolorirana karta Bosne s okolinom iz 18. stoljeća....................................................................... 39 Sekcij ska kolorirana karta dijela Pounja iz perioda nakon Požarevačkog mira......................... 57 Treća amaterska karta iz 18. stoljeća........................................................................................... 66 Bosna i Hercegovina na koloriranoj karti jugoistočne Evrope ........................................................ 77
Profesionalne karte: Četiri osmanske karte razgraničenja na prostoru Bosanskog ejaleta nakon Svištovskog mira ............................................................................................................. 87 Karta razgraničenja na prostoru kadiluka Cetin......................................................................... 92 Karta šireg prostora kadiluka Cetin i Drežnik, ustupljenih Austriji nakon Svištovskog mira ... 99 5
Karta teritorija tvrđave Bihać i okoline.............................. 106 Prikaz graničnog područja između rijeka Gline i Korane ш Zaključak.................................................................................... 119 Summary..................................................................................... 121 Spisak izvora i literature............................................................. 123 Registar ličnih imena................................................................. 131 Registar geografskih pojmova................................................... 133 6
Zaključak Karte predstavljaju jedan od najstarijih oblika ljudske komunikacije. Stoljećima su naučnici bili ubijeđeni u ekspresivnu moć karti, koje mogu govoriti i izvan barijera običnog jezika. Značaj karti, naročito u prošlosti, proizlazi iz činjenice da su ih ljudi izrađivali kako bi drugim ljudima kazivali о mjestima i pro storima koje su doživjeli. Karte predstavljene u ovoj knjizi veoma su bitne za izučavanje opće i kulturne historije prostora Bosne i Hercegovine u ranom novom vijeku te okolne regije. Značaj njihove analize i publiciranja je još veći zbog toga što su kartografski prikazi prostora ranonovovjekovne Bosne osmanske produkcije iznimno rijetki i manje poznati naučnoj i stručnoj javnosti. Kartografski prikazi Bosne u djelima Katiba Čelebija iz prvih decenija 17. stoljeća predstavljaju do sada prvi kartografski prikaz Bosne na osmanskim kartama. Neke karte u njegovim djelima predstavljaju pre vedene Mercatorove karte iz djela Atlas Minor, dok je jedna karta Budimskog i Bosanskog ejaleta, čini se, autorsko djelo Katiba Čelebija. Jedna osmanska karta jugoistočne Evrope nepoznatog autora, na kojoj je prikazan i prostor Bosne i Her cegovine, predstavlja primjer karte nastale kompilacijom, na osnovu uvida u karte evropskih autora ra nog novog vijeka bez direktnog uvida u stanje na terenu. Za ostale ovdje predstavljene karte na osnovu određenih karakteristika može se pretpostaviti da su nasta le u toku 18. stoljeća. Neke od njih djela su profesionalno angažiranih i educiranih osmanskih službenika dok se za druge može pretpostaviti da su djela amatera,
najvjerovatnije domaćih ljudi. I navedene karte predstavljene u ovoj knjizi predstavljaju značajan historijski izvor i vrijedan doprinos lokalnih stanovnika kartografiji Bosne i Hercegovine osmanskog perioda. Na tim kartama prostor rano novovjekovne Bosne prikazan je naivno s netačnim geografskim karakteristikama - moguće je da su pro dukt lokalnih samoukih kartografa. Zbog relativno dobro poznavanje spomenutog prostora te korištenje lokalnih naziva za pojedine toponime i nazive, kao i načina na koji su ti toponimi bilježeni arapskom gra l 25
fijom, može se pretpostaviti da su ti autori mogli biti domaći ljudi angažirani u osmanskoj administraciji na tlu osmanske Bosne. Nije isključeno da se radi о kartama koje su rađene za privatne potrebe odnosno za potrebe trgovine ili čak špijunaže. Profesionalne karte koje su nacrtali osmanski inžinjer i arhitekta u toku pregovora о osmansko-austrijskom razgraničenju na prostoru Bosanskog ejaleta nakon Svištovskog mira, predstavljaju svjedočanstvo о intenzivnom radu, kolaboraciji i predanosti osmanskih i austrijskih članova komisije za razgraničenje. To potvrđuju ne samo bilješke na spomenutim kartama nego i brojni drugi osmanski dokumenti iz na vedenog perioda. Istovremeno, na osnovu detaljnije analize, može se zaključiti da su članovi komisija za razgraničenje bili educirani i kompetentni za vršenje spomenutog procesa te da su dugo vremena proveli na samom terenu ustanovljavajući graničnu liniju na licu mjesta. Osim ucrtanih samih linija razgraničenja i pojašnjenja u vezi s tim, koje svrstavaju ove karte među pr vorazredne historijske izvore za izučavanje procesa razgraničenja između Osmanskog carstva i Austrije na izmaku ranog novog vijeka, same karte, kako smo vidjeli, predstavljaju i bogat izvor toponimijske građe tako da predstavljaju važan prilog historijskoj geografiji Bosne i Hercegovine. U tom smislu karte se mogu smatrati nezaobilaznim vrelom i za neka druga historijska, geografska i lingvistička istraživanja. Različiti vizuelni prikazi vodotokova i planinskih masiva na spomenutim kartama, te gustih šuma od ko jih neke danas više ne postoje u istom obliku,
vrijedan su izvor ne samo za izučavanje koncepta prirodnih granica nego i za ekohistoriju odnosno izučavanje procesa transformacije prostora. Neki od pograničnih lokaliteta evidentirani na kartama i danas predstavljaju zvanične granične prelaze između Hrvatske i Bosne i Hercegovine: Velika Kladuša - Maljevac, Hadžin Potok - Bogovolja i si. U tom smislu spomenute karte mogu poslužiti kao izvor za izučavanje granica Bosne u ranom novom vijeku. 126
Summary Maps represent one of the oldest forms of human communication. For centuries, scientists have been convinced of the expressive power of the map, which can speak beyond the barrier of the ordinary lan guage. The significance of the map, especially in the past, stems from the fact that people were making them to tell other people about the places and places they experienced. The maps presented in this book are very important for studying the general and cultural history of the area of Bosnia and Herzegovina during the early modern period as well as the surrounding regions. The significance of their analysis and publishing is even greater because the cartographic representations of the early Bosnian-Ottoman production area of Ottoman production are extremely rare and less familiar to the academic and professional public. Based on certain characteristics it can be assumed that maps represented in this book were created during the 18th century. Some of them are work of professionally engaged and educated Ottoman officials, while for others we assume that they are works of amateurs, most likely domestic people. The professional maps that emerged during the negotiations on the Ottoman-Austrian demarcation pro cess in the Bosnian eyalet after the Zistova peace (1791) are a testament to the intense work, collaboration and commitment of the Ottoman and Austrian members of the demarcation commission. This is con firmed not only by the notes on the mentioned maps, but also by numerous other Ottoman documents from same period. At the same time, on the basis of a more detailed
analysis, it can be concluded that the members of the demarcation commissions were educated and competent to carry out the mentioned process, and that they spent a long time on the field, establishing a borderline on the spot. As for the amateur maps presented in this book, we also consider that they represent a significant histor ical source and valuable contribution of local inhabitants to the cartography of Bosnia and Herzegovina during the Ottoman period. 127
The Ottoman map of Southeast Europe, where the territory of Bosnia and Herzegovina is shown, on the other hand, is an example of the map created by the compilation, based on the insights into the early modern maps of Europe without a direct insight into the situation on the ground. Apart from the lines of demarcation and other textual parts on the maps, which place these maps among the primary historical sources for studying the process of demarcation between the Ottoman Empire and Austria at the end of the early modern period, the maps themselves, represent a rich source of toponymy material so that represent an important contribution to the historical geography of Bosnia and Herzego vina. In this sense, maps can be considered as unavoidable source for some other historical, geographical and linguistic research also. Different visual representations of watercourses and mountain massifs on the maps, and dense forests, some of which are no longer present in the same form, are valuable sources not only for studying the concept of natural borders, but also for ecohistory and the study of the process of transformation of space. Some of the border locations recorded on the maps today represent the official border crossings between Croatia and Bosnia and Herzegovina: Velika Kladuša ֊ Maljevac, Hadžin Potok-Bogovolja, etc. 128
Spisak izvora i literature Izvori: BOA HAT 240/13484 BOA HAT 240/13484_2 BOA HAT 241/13503 BOA HAT 241/13504 BOA HAT 241/13508 BOA HAT 1434 BOA HAT 1454,10/2 BOA HAT 1454,10/3 Historijski arhiv Sarajevo, Orijentalna zbirka, Geografske karte, Kreševljaković 1. KA В III a 41 KA В IX c 835 Katib Çelebi, Levâmiu’n-nûr Fî Zulmet-i Atlas Minor, Nuruosmaniye Kütüphanesi, Nr. 2998. Kâtib Çelebi, Kitâb-ı Cihânnümk, Kostantınîye, Dar üt-Tibâat il-Mamûre, 1145 [hicri] = [1732], Bayerische StaatsBibliothek, Res/2 A. or. 371. Müsvedde-i Ğihân-nümâ Bi-Haţţ-i Kâtib Celebi, 1. verzija (1648), Wien, Österreichische Nationalbibliothek (ÖNB), Cod. Mixt. 389 . Katip Çelebi, Cihannüma I II, ed. Said Öztürk, Bahçeşehir Üniversitesi MEDAM, Istanbul, 2013. 129
Katip Çelebi, Levamı u’n-nûr Fi Zulmet-i Atlas Minor, ed. Ahmet Üstüner-H. Ahmet Arslantürk, Türkiye Bilimler Akademisi, Ankara 2017. Baltimore, The Walters Art Museum, Maritime Atlas, Ms. W 660 Austro-Ugarske vojne sekcijske karte, K.k militär. geografisches Institut, Wien, 1883. Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1988. Çavuş, Sinan, Süleymanname: Tarih-i feth-i Şikloş Estergon ve Istol Belgrad, ur. Tülay Duran, Tarihi Araştırmalar Vakfı, İstanbul Araştırma Merkezi, İstanbul, 1998. Džindžić, Marija, Yeni Türkçe-Sirpça Sözlük, Ankara, 2014. Vlajinac, Milan, Rečnik naših starih mera u toku vekova, III sveska, Beograd, 1968. Literatura: Ágoston, Gábor, „Information, ideology, and limits of imperial policy: Ottoman grand strategy in the context of Ottoman-Habsburg rivalry“, The Early Modern Ottomans: Remapping the Empire, ed. Virginia H. Aksan and Daniel Goffman (New York: Cambridge University Press, 2007), 75-103. Aksan, Virginia H., Kuşatılmış bir imparatorluk Osmanli harpleri 1700-1870, çev. Gül Çağalı Güven, İstanbul, 2011. (II baskı). Arbel, Benjamin, „Maps of the World for Ottoman Princes? Further Evidence and Questions Concerning ‘The Mappamundo of Hajji Ahmed’“, Imago Mundi, Vol. 54, 2002, 21-30. Babinger, Franz, „An Italian map of the Balkans, presumably owned by Mehmed II, the conqueror (1452-53)“, Imago Mundi, Vol. 8, 1951, 8-15. Balázs, Lázár, „Turkish Captives in Hungary during Austria’s Last Turkish War (1788-91)”, Hungarian Historical Review, 4, no. 2. (2015), 418-444. Barthe, Pascale, “An Uncommon Map for a
Common World: Hajji Ahmed’s Cordiform Map of 1559”, L’Esprit Créateur, 48, no. 1 (2008), 32-44. 130
Bejtić, Alija, „Sarajlija Abdulah Drnišlija i njegov zbornik bosanskih memorijala 1672-1719.“, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Radovi I, knjiga LX, Sarajevo, 1977, 201-241. Beydilli, Kemal, „Ziştovi antlaşması“, TDV Islam Ansiklopedisi, c. 44, İstanbul, 2013, 467-472. Brentjes, Sonja, „Mapmaking in Ottoman Istanbul between 1650 and 1750: A Domain of Painters, Calligraphers or Cartographers?“, in: Frontiers of Ottoman Studies: State, Province and the West, voi. II, ed by. Colin Imber, Keiko Kiyotaki and Rhoads Murphey, I. B. Taurus, London - New York, 2005,125-156. Brentjes, Sonja, „On two manuscripts by Abu Bakr b. Bahrām al-Dimashqi (d. 1102/1691) related to W. and J. Blaeus Atlas Maior“, Osmanit Araştırmaları / The Journal of Ottoman Studies, XL, 2012,171-192. Casale, Giancarlo, „From Hungary to Southeast Asia: The Ali Macar Reis Atlas in a Global Context“, Osmanli Araştırmaları / The Journal of Ottoman Studies, XXXIX, 2012, 55-62. Casale, Giancarlo, „Seeing the Past: Maps and Ottoman Historical Conciousness“, u: H. Erdem Cipa, Emine Fe tvacı (eds.), Writing History at the Ottoman Court : Editing the Past, Fashioning the Future. Bloomington, 2013, 82-83. Ebei, Kathryn A., „Visual Sources for Urban History of the Ottoman Empire“, Türkiye Araştırmaları Literatür Der gisi, vol. 3, no. 6, 2005, 457-486. Emiralioğlu, Pınar, “Cartography and the Ottoman Imperial Project in the Sixteenth Century“, in: Bazzaz, Sahar, Yota Batsaki and Dimiter Angelov (eds.), Imperial Geographies in Byzantine and Ottoman Space, Hellenic Studies Series Voi. 56, Washington, DC:
Center for Hellenic Studies, 2013. Fabris, Antonio, „The Ottoman Mappa Mundi of Hajji Ahmed of Tunis“, Arab Historical Review For Ottoman Stu dies, Num. 7-8, October, Tunis, 1993, 31-37. Faričić, Josip, „Geografska imena na kartama Hrvatske 16. і 17. stoljeća“, Kartografija i geoinformacije, vol. 6, po seban broj, Zagreb, 2007,148-179. Faričić, Josip, „Sustavi mjernih jedinica relevantnih za geografiju i kartografiju, Sveučilište u Zadru“, Zadar, 2014, 1-8. Fürst - Bjeliš, Borna; Zupanc, Ivan, „Images of the Croatian Borderlands: Selected Examples of Early Modern Cartography“, Hrvatski geografski glasnik 69/1, Zagreb, 2007, 5-19, 11. 131
Gašparovič, Ratimir, Bosna і Hercegovina na geografskim kartama od prvih početaka do kraja XIX vijeka, Akade mija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela, knjiga XXXVII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 22, Sarajevo, 1970. Thomas D. Goodrich, „The Earliest Ottoman Maritime Atlas: The Walters Deniz Atlasi“, Archivům Ottomanicum 11 (1986-1988), 25-50. Goodrich, Thomas D., „Old maps in the library of Topkapi palace in Istanbul“, Imago Mundi, Vol. 45, No. 1,1993, 120-33. Goodrich, Thomas D., „Early Islamic and Ottoman Maps at Yale“, The Yale University Library Gazette, Voi. 72, No. 1-2, 1997, 27-40. Hagen, Gottfried, Ein osmanischer Geograph bei der Arbeit. Entstehung und Gedankenwelt von Kätib Çelebis Gihãnnnümã, Berlin: Klaus Schwarz, 2003. Hagen, Gottfried, „Katip Çelebis Maps and the Visualisation of Space in Ottoman Culture“, Osmanli Araştırmalari/Тһе Journal Of Ottoman Studies, 40, A special double issue (39-40): Essays in honor of Thomas D. Goodrich, part II, ed. Gottfried Hagen and Baki Tezcan, lsam: Istanbul, 2012, 283-293 Hajdarhodžić, Hamdija, Bosna, Hrvatska, Hercegovina: Zemljovidi, vedute, crteži i zabilješke grofa Luigija Ferdi nanda Marsiglia krajem XVII stoljeća, Zagreb, 1996. Hammer, Joseph von, Rumeli und Bosna geographisch beschrieben von Mustafa Ben Abdalla Hadschi Chalfa. Aus dem Türkischen übersetzt. Kunst - und Industrie-Comptoir, Wien, 1812. Handžić, Adem, „О formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u 16. stoljeću, Uloga države i vakufa“, Prilozi za orijentalnu filologiju, 25/1975, Sarajevo, 1977, 133-169. Harley, J. B., „The Map and the
Development of the History of Cartography“, in: The History of Cartography, voi. 1, ed. by J. B. Harley and David Woodward, University of Chicago Press, 1987,1-42. İhsanoğlu, Ekmeleddin (ed.), Osmanli coğrafya literaturu tarihi [History of Geographical Literature During the Ottoman Period]. I.-II. cilt. Islam Tarih, Sanat ve Kultur Araştırma Merkezi (IRCICA), İstanbul, 2000. 132
Kadrić, Adnan, „Enciklopedijski duh i razumijevanje pojma nauke i ideje umjetnosti u djelima matematičara, književnika i hroničara Nasuha Matrakčija Bošnjaka“, Zbornik radova na Naučnog skupa Nasuh Matrakči Bošnjak, 450 godina od smrti (1546-2014), Behar, godina XXIII, broj 121, Zagreb, 2014,12-16. Kafescioğlu, Çiğdem, „Viewing, walking, mapping Istanbul, ca. 1580“, in: Littoral and Liminal Spaces The Early Modern Mediterranean and Beyond, ed. by Hannah Baader and Gerhard Wolf, Mitteilungen des Kunsthisto rischen Institutes in Florenz, LVI Band, 2014, Heft 1,17-35. Karamustafa, Ahmet T., „Military, Administrative and Scholarly Maps and Plans“, in: The History of Cartography, Cartography in the Traditional Islamic and South Asian Societies, Harley and Woodward eds., voi. 2, book 1, Chicago: University of Chicago Press, 1992, 209-210. Karatay, Edhem Fehmi, Торкарг Sarayı Müzesi Kütüphanesi: Türkçe Yazmalar Kataloğu, İstanbul: Topkapi Sarayı Müzesi, 1961, Voi. 1, 464-477. Katona, Stephano, Historia critica regnum Hungáriáé strips Avstriacae ex fide domesticorum et externorum sriptorum concinnata, Budae, 1810. Korić, Elma, „Bosansko pograničje u vrijeme Dubičkog rata 1788-1791“, Prilozi za orijentalnu filologiju, 65/2015, Sarajevo, 2016, 213-237. Kovačevič, Ešref, Granice Bosanskog pašaluka prema Austriji i Mletačkoj Republici po odredbama Karlovačkog mira, Svjetlost: Sarajevo, 1973. Kozličić, Mithad, Regiones flumina Unnae et Sanae in veteribus tabulis geographicis/ Unsko-sansko područje na starim geografskim kartama (Izbor karata, planova i veduta u kontekstu historije
Unsko-sanskog područja od kraja 15. do početka 18. stoljeća), Sarajevo ֊ Bihać, 2003. Kozličić, Mithad, Geostrategijski položaj bosanskohercegovačkoga prostora na jugoistoku Europe prema starim geo grafskim kartama, Stutgart, 2010. Kozličić, Mithad; Mlinarič, Dubravka; Andrić, Marta, „Zadarski akvatorij u Piri Reisovoj Knjizi pomorstva iz 1526. godine: Pomorsko-geografske slike dijela hrvatskoga Jadrana. The Zadar maritime zone in Piri Reis’ Book of Navigation of 1526. Maritime and geographical images of part of the Croatian Adriatic“, Geoadria, 20 (2), Zadar, 2015, 119-147. 133
Kreševljaković, Hamdija, „Dženetići, prilog izučavanju feudalizma u Bosni i Hercegovini“, Izabrana djela, knj. I, Sarajevo, 1991. Kreševljaković, Hamdija, „Stari bosanski gradovi“, Naše starine I, Sarajevo, 1954, 7-46. Krokar, James R, New Means to an Old End: Early Modern Maps in the Service of an Anti-Ottoman Crusade, Imago Mundi, Vol. 60, 2008, 23-38. Kudrna, Leopold, A Bibliographical Dictionary of all Austrian Generals during the French Revolurionary and Napo leonic Wars 1792-1815, Part 2, B, Austrian Generals 1792-1815, В 77. Kurtovič, Esad; Filipovič, Emir O., „Četiri bosanska sokola“, Pregled - Časopis za društvena pitanja, br. 1, god. LII, Sarajevo, januar-april 2011, 83-114. Kužić, Krešimir, „Osmanlijski zapovjedni kadar u tvrđavama Klis, Lončarič i Kamen oko 1630. godine“, Zbornik Odsjeka povijesnih društvenih znanosti HAZU u Zadru, br. 23, Zadar, 2005, 187-214. Lazanin, Sanja, „Kartografski i narativni izvori za Karlovački generalat u prvoj polovici 18. stoljeća“, Radovi Zavo da za hrvatsku povijest, vol. 32-33, Zagreb, 1999-2000, 399-407. Lázár, Balázs, „Turkish Captives in Hungary during Austria’s Last Turkish War (1788-91)“, Hungarian Historical Review, 4, no. 2, 2015, 418-444. Loupis, Dimitris, „Ottoman Nautical Charting and Miniature Painting: Technology and Aesthetics“, In: M. Uğur Derman 65th Birthday Festschrift / 65 Yaş Armağanı, ed. irvin Cemil Schick, Istanbul: Sabancı Üniversitesi, 2000, 369-397. Mažuran, Ive, „Razgraničenje između carske Austrije i Osmanskog carstva od utoka Save u Dunav do Novog na Uni 1741. godine“, Anali Zavoda za znanstveni
rad u Osijeku, 3 (1984), 173-193. Ménage, V. L.,“The Map of Hajji Ahmed and Its Makers”, Bulletin of the School of Oriental and African Studies, 21, 1958,291-314. Midžić, Fikret, „Razgraničenje između Osmanskog i Austrijskog carstva kroz analizu starih geografskih karata 1699-1791“, Glasnik Udruženja arhivskih radnika Republike srpske, Banjaluka, 2009,167-186. 134
Mlinarič, Dubravka; Faričič, Josip; Miroševič, Lena, „Historijsko-geografski kontekst nastanka Lučičeve karte Illyricum Hodiernum“, Geoadria, 1712 (2012), 145-176. Moačanin, Nenad, „O problemima kartografske identifikacije obavijesti iz osmanskih popisa bosanskih krajišta“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, vol. 32-33, Zagreb, 1999-2000, 345-347. Mrgić, Jelena, „Tracking the Mapmaker: The Role of Marsiglie Itineraries and Surveys at Karlowitz and Passarowitz“, u: The peace of Passrowitz, 1718 , ed. by Charles W. Ingrao, Nikola Samardžić and Jovan Pešalj, Purdue University Press, 2011, 221-227. Mujadžević, Dino, „Nova habsburško-osmanska granica u Pounju krajem 18. stoljeća i jedan osmanski dokument iz 1795.“, Triplex Confinium (1500-1800): Ekohistorija, Split/Zagreb, 2003, 101-108. Muvekkit, Salih Sidki Hadžihuseinović, Povijest Bosne, prev. A. Polimac et. al., El-Kalem-GHB: Sarajevo, 1999. Nadilo, Branko, „Zrinske utvrde u hrvatskom Pounju“ Građevinar, 55 (2003), 5, 301-307. Nakičević, Omer, „Životni put Abdullaha Drnišlije, profesora, kadije i muftije“, Anali GHB, knj. XXVII-XXVIIII, 2008,233-249. Novakovič, Stojan, Hadži-Kalfa ili Ćatib-Čelebija, turski geograf XVII veka о Balkanskom poluostrvu, Državna štamparija Kraljevine Srbije, Beograd, 1892, Spomenik (Srpska kraljevska akademija) 18. Panciera, Walter, „Building a Boundary: the First Venetian-Ottoman Border in Dalmatia, 1573-1576.“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vol. 45, Zagreb, 2013, 9-38. Pedani, Maria Pia, The Ottoman-Venetian Border (15th-18th Centuries),
Hilâl. Studi turchi e ottomani 5, Edizioni Ca’Foscari, Digital Publishing, 2017. Pelidija, Enes, Bosanski ejalet od Karlovačkog do Požarevačkog mira (1699-1718), Veselin Maslesa, Sarajevo, 1989. Pinto, Karen, „Searchin his eyes, lookin’ fortraces: Piri Reis’ World Map of 1513 its Islamic Iconographie Conne ctions (A Reading Through Bağdat 334 and Proust)“, Journal of Ottoman Studies / Osmanli Araştırmaları, A special double issue [39-40], Essays in honor of Tomas D. Goodrich, Part I, Guest Editors: Gottfried Hagen Baki Tezcan, 39/2012, 63-94. 135
Pinto, Karen, „The Maps Are the Message: Mehmet Ils Patronage of an Ottoman Cluster ”, Imago Mundi, Vol. 63, No. 2, 2011,155-179. Pleše, Zlatko, „Bolonjski grof i hrvatski barun: odnosi Luigija Ferdinanda Marsiglija i Pavla Rittera Vitezovića u utvrđivanju hrvatskih granica“, Croatica Christiana periodica, Vol. 24, No. 46, 2000, 49-76. Salopek-Вogavčić, Iva, „Prilog istraživanja događanja na gradiškom području tijekom rata 1788.-1791.“ Scrinia Slavonka, 7 (2007), 161-201. Sarıcaoğlu, Fikret, „Cartography“, in: Encyclopedia of the Ottoman Empire, ed. by. Gabor Ágoston and Bruce Ma sters, New York, 2009,120-124. Schmidt, Jan, „Franz von Dombay, Austrian Dragoman at the Bosnian Border 1792-1800“, Wiener Zeitschrift für die Kunde des Morgenlandes, Vol. 90, Wien, 2000, 75-168. Šelvi, Hüseyin Zahit; Bekiroğlu, Gaye, „Keskin Matrakçı Nasuh’un Galata ve İstanbul minyatürlerinin harita te kniği açısından incelenmesi“, İstem, Yıl:15,Sayı:29, Konya, 2017, 25-39. Slukan Altić, Mirela, „Karte kao izvor za ekohistorijska istraživanja tromeđe“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, vol. 32-33, Zagreb, 1999-2000, 323-332. Slukan Altić, Mirela, Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima, Samobor, Meridijani, 2003. Souček, Svat, „The Ali Macar Reis Atlas’ and the Deniz Kitabi: Their Place in the Genre of Portolan Charts and Atlases“, Imago Mundi, Vol. 25, no. 1,1971,17-27. Srkulj, Stjepan, „Uređenje međa po karlovačkom i požarevačkom miru“, Vjesnik Kr. Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva, 9 (1907), 24-43. Suba, Janos et al., „Geografsko istraživanje
Marsiglijeve granične karte“, Zbornik Jankovič, br. 2 (2017), 13-32. Šabanović, Hazim, Bosanski pašaluk: postanak i upravna podjela, Svjetlost, Sarajevo, 1982. Šarić, Marko, „Osmanski korijeni Gospića: nahija Novi u XVI. і XVII. stoljeću“, Povijesni prilozi 42, Zagreb, 2012, 215-248. 136
Šehić, Zijad; Tępić, Ibrahim, Historijski atlas Bosne i Hercegovine: Bosna i Hercegovina na geografskim i historijskim kartama, Sejtarija, Sarajevo, 2002. Šerić, Hašim, „Dubički rat: Borbe između Austrije i Turske oko Dubice 1788-1790. godine“, Gajret Kalendar za 1939. godinu, Sarajevo, 1938, 109-125. Šljivo, Galib, „Prvi pokušaj Bosanskih krajišnika da vrate Cetingrad u sastav Bosanskog ejaleta (26. april 1809. 14. maj 1810.)“, Prilozi Instituta za istorijų, 31, Sarajevo, 2002,111-136. Šljivo, Galib, Bosna i Hercegovina 1788-1812, Institut za istorijų u Banjaluci, Studije i monografije, knjiga 7, Ba njaluka, 1992. Truhelka, Ćiro, „Popis bosanskih sandžakbegova i beglerbegova od god. 1463. do 1878.“, Časopis za hrvatsku po vijest, knj. 1, Zagreb, 1943,1-15. Üstüner, Ahmet, „Eastern Europe in the description of the famous Ottoman geographer Katib Çelebi“, Concepts, Sources and Methodology in Eastern European Studies, Proceedings of the 1st Congress of International Ea stern European Studies (CIEES), Ed.Yücel Öztürk, Nuri Kavak, Eskişehir, 2018, 11-22. Van de Waal, E. H., „Manuscript Maps in the Topkapi Saray Library, Istanbul“, Imago Mundi, Vol. 23,1969, 81-95. Zagorski, Bogusław, „Materials for a Historical Geography of the Ottoman Empire: a Rare Ottoman Map of the Danube Province from ca. 1875“, Oriental Studies and Arts, Contributions Dedicated to Professor Tadeusz Majda on His 85th Birthday, Warsaw 2015, 461-474. Zahirović, Nedim, „Geografsko-statistički opis Bosanskog pašaluka iz treće decenije 17. vijeka“, Prilozi za orijen talnu filologiju, 54/2004, Sarajevo 2005,
189-198. Zildžić, Ahmed, „Suleyman-name Nasuha Matrakčije“, Zbornik radova na Naučnog skupa Nasuh Matrakči Boš njak, 450 godina od smrti (1546-2014), Behar, godina XXIII, broj 121, Zagreb, 2014, 17-19. 137
Registar ličnih imena Abdurrahman-efendija, inžinjer 93-95 Al-Katibi 13 Ibrahim Mursi 13 Ibrahim Muteferika 14 Ibrahim-efendija 65 Berndt, 1.16,63 Ismail ismeti-efendija 91, 94, 118 Blaeu, Willem Janszoon 14,15 Boxich, Marco (Marko Božić) 93, 94,104 Jansson, Jan (Johannes Janssonius) 14 Jode, Cornells de 43 Cerrini, grof 94 Derviši 16 Dimaški 14 Dombay, Franz von 91,95 Du Val, Pierre 43 Dženetić, Smail-beg 72 Marsigli, Luigi Ferdinand 14,42,46, 62, 65, 66, 95 Mehmed Emin-aga, ćehaja 94 Mehmed II13 Mehmed-efendija, arhitekta 94 Mercator, Gerhard 39 Müller, Johann Christoph 62, 84, 95 Mustafa Ali 18 Evlija Čelebi 14 Nasuh Matrakči 18, 20, 21 Hadži Ahmed 19, 63 Hadži Halifa (Katib Čelebi, Mustafa bin Abdullah) 24-26, 28, 30, 32-37, 40, 125 Hadži Mustafa 63 Hammer-Purgstall, Joseph von 24, 28 Heisse, B. 16, 63 Hofman, Anton 95 Husamuddin-paša, valija 94,119 Petkovič, Nikola 63 Piri Reis 13, 15, 18 Ptolomej 13 Reinel, Pedro 13 Rukavina, pukovnik 94 Salih-paša, valija 94 139
Sambucus, Johannes 43 Sanson, Nicolas 14, 71, 80 Schlaun, Mauritz von 92-94 Sinan Čauš 18 Stier, Martin 80, 83 Teuffenbach, Maximilian Ernst von 63 Vignola, Giacomo Cantelli da 12, 83 Villadestes, Johannes de 13 Wiegel, Cristoph 60, 61 140
Registar geografskih pojmova Albanija 25, 82 Anadolija 81 Andaluzija 25 Arabija 14 Arki 40, 83, 85, 89 Austrija 42-44, 56, 57, 60-62, 64, 65, 81, 91, 93, 98,104-106, 111, 116, 117, 119, 126 Bag (Karlobag) 49 Balaton, jezero 81 Banja Luka 25, 26, 28-30, 33, 46, 52, 71, 75, 83, 89, 105, 109 Bar 25, 26,48 Beč 7, 8, 18, 28,42, 61, 80, 94, 104 Beograd 24, 28, 29, 64, 73, 96 Bihać 12, 30, 34,45,46, 54-56, 64, 71, 76, 77, 84, 89, 97, 99, 100, 103, 105, 109, 111, 113, 115 Bijeljina 43, 60, 63, 72, 74, 82, 89 Bilaj 31, 53 Biljane 50 Bisovac 99,100,103,113,115 Blagaj 47, 82, 84, 89 Bohemija 81 Bosanska Otoka 55, 76 Bosanski ejalet 7,8,11,12,19,22,24,25,28,30,32, 35-37, 41-43, 60, 63, 87, 91-93,125,126 Bosfor 81 Bosna 12,22,24-26,28,29, 32,40,44,46-48, 57,62, 72, 74, 79, 81, 82, 85, 87, 89 Bosna, rijeka 52, 84, 89 Braclav 81 Brčko 43, 83, 89 Brekovica 55,105, 109 Briševac, izvor 100,101,103,113,115 Brod 30, 32, 33, 43, 52, 53, 71, 74 Budim 28 Budimski ejalet 16, 28, 29, 36, 125 Budva 25, 26 Budžak 80 Bugar 99,103 Bugarska 81, 82 Buhača 118 Bukovica 34, 49, 56,106 Busovača 29, 72, 75 Bužim 30, 34, 44, 55, 64, 65, 69, 71, 77, 105, 109 Cazin 30, 34, 55, 56, 64, 71, 76, 77, 98,105,109,118 Černica 47, 75, 83, 89 Cernik 29, 32 Cetin 43,46, 50, 56, 71, 77, 91,92, 96,100,104-106, 109, 116-119, 123 Cetina, rijeka 31, 35, 50 141
Crna Gora 47-49,51,82 Dubrovnik 25, 26, 44, 49, 57 Crni vrh 112,115 Duvno 47, 72, 75, 82, 84, 89 Crno more 80, 81 Egipat 14 Čajniče 51, 82, 83, 89 Eufrat 29 Čovka 54 Evropa 8, 14, 18, 19, 22, 80, 81, 125 Dalmacija 19,24-26,31,33,35,40,45,49, 57,81-83 Foča 29, 32, 46,51,82, 83, 89 Darda 29, 32 Fojnica 52, 72, 75 Daziina 30, 34 Fragostin 29, 32 Debeli Lug 100 Furjan 43, 84, 89, 97, 100, 103, 111, 112, 115 Derventa 33, 52, 71, 72, 74 Doboj 52, 72, 74, 83, 89 Dobro Selo 99,103 Dobrudža 81 Donja Austrija 81 Drava 29, 71 Drenovac 56, 66 Drenovica 64, 69 Drežnik 43, 45, 71, 77, 84, 89, 91, 92, 97-100, ЮЗ106, 109, 111, 115 Gabela 25,26,29, 32,43,46,47,82, 89 Gata, rijeka 100,101,103, 113,115 Gatica, rijeka 100,101, 103,113,115 Glamoč 30, 33, 47, 57, 72, 75 Glasinac 89 Glavatičevo 82, 89 Glina, rijeka 44, 45, 50, 55, 92, 93, 96, 97, 98, 104106, 109, 116, 117, 119, 120, 123 Drina, rijeka 16, 29, 43, 51, 63, 82-84, 87, 89 Glina, tvrđava 50 Drinjača 82, 89 Goražde 51 Drniš 30, 31, 33 Gorička (Goričko) 50, 64, 69 Dubica 30, 34, 42, 43, 53, 56, 57, 64, 65, 66, 69-71, Gornja Austrija 81 74, 83, 84, 89, 91, 92, 105, 109 Grabarska, potok 117,119,120,123 Dubočac 30, 33, 71, 74 Gračanica 72, 74 Dubrovačka republika 44,49 Gradačac 52, 72, 74 142
Gradiška ЗО, 33,43,52,53, 55,64,69,71,74,84,89, 101, 105, 109 Gvozdanski (Gvozdansko) 42, 51, 70, 74,105,109 Kijev 81 Kladuša 34, 44, 55-57, 71, 76, 77, 84, 89, 104-106, 109,117, 119, 120, 123, 126, 128 Kladušnica, rijeka 117,120,123 Habsburška monarhija 11,43, 44 Klek 42, 43 Hadžin potok 118,123,126, 128 Klis 25, 26, 29,31,33, 50 Havala 54, 71, 76 Klobuk 47 Klokoč 119, 123 Ilirikum 25 Klokot 100, 103, 113,115 Istanbul 7,13-15,18, 24, 27, 28,40, 60, 81, 91-93 Klokot, rijeka 100,119 Italija 25,40 Ključ 30, 34, 47, 53, 71, 75, 76 Izačić 55, 56, 71, 77, 99,100,103-105,109,111,119 Kljuna 83, 89 Knin 30, 31, 34, 42, 44, 77, 105 jadar 83, 89 Kobaš 43, 52, 53 jadransko more 17,25,29,35,44,48-50 Kolašin 47 Jajce 29, 30, 33, 52, 71, 72, 75, 77, 83, 84, 89, 105, Komesarac 118,123 109 Jaruge 83, 89 Jasen 99,103 Konjic 32, 82, 84, 89 Korana, rijeka 45, 50, 51, 55, 95, 96-101, 103, 104, 106, 109, 113, 115, 116, 117, 119, 123 Jasenica 54 Koranski Lug 112 Jezero 30, 33, 52, 71, 75, 77 Korenica 111,115 Jezerski 55, 64, 65, 69, 71, 76, 106, 109 Kosinj 99,103 Kosovo 82,105 Kamengrad 54, 71, 76 Kamičak 53, 71, 76 Kostajnica 30, 34, 55, 56, 64, 66, 69, 70, 74, 83, 89, 105, 109 Karin 31, 35, 50 Kotari (Ravni Kotari) 49 Karlovac 30, 31, 34,45, 46, 50 Kotor 25, 26 Kestenje 100 Kozarac 30, 34, 54, 71, 75 143
Kozluk 82, 89 Maglaj 52, 72, 74 Krakov 81 Majdan 54, 71, 72, 75 Kranjska 81 Makarska 29, 32 Krbava 49 Makedonija 81 Kreševo 72, 75, 84 Mala Kladuša 56, 57, 71, 77 Krim 80 Mala Lisina 100, 103 Krka, rijeka 30, 31, 35 Maljevac 117,123,126, 128 Krka, sandžak 31 Maljevac, potok 97 Kršlja 98,103,106, 109,113,115 Martinovac, potok 120 Krupa 44, 54, 55, 64, 69, 71, 76, 84, 89, 105, 109 Mašvina 112 Kulen-Vakuf 54, 55, 76, 105, 109 Matkovac 83, 89 Kupa, rijeka 30, 35, 45, 50 Mletačka republika 11,42, 44, 56, 60-62, 64, 65 Kupres 30, 33 Mohač 28 Mokro 83, 89 Lapac 97, 99,106,109 Moldavija 80, 81 Liban 25 Moravska 81 Ličko Petrovo Selo 100 Morlakija 81 Lika 31,49 Moskoviti 81 Lim, rijeka 51, 82, 84, 89 Mosor 31, 35 Lipovača 98,103, 106, 109, 112, 115 Mostar 25, 26, 29, 32, 46, 47, 72, 75, 82, 89 Lisa, rijeka 113,115 Mrežnica, potok 100,103,113, 115 Lisina 30, 35 Mutnica, rijeka 64, 98, 101,103,113,115 Livno 29-32, 47, 72, 75 Mutnik 55, 98,100,103, 105,109 Ljubinje 47, 82, 89 Ljubomir 83, 89 Nadin 31, 34 Ljubuški 29, 32,47, 72, 75 Nebijusi 97,103 Nečven ЗО, 34 Mađarska 81, 94 144 Neretva, rijeka 25, 26, 29, 35, 46-49, 84
Neum 42, 43 Perušić 31, 35 Nijemci 29, 32 Perzija 14 Nikšić 47, 82 Pešta 28 Norin 29, 32 Petrinja 42, 51, 56, 84,105, 109 Nova Kasaba 72, 74 Petrovac 53, 54, 71, 75, 76, 99 Novi (Bosanski Novi) 54, 75, 98 Plitvička jezera 45, 50, 97, 99-101, 103, 106, 109, Novi (Herceg Novi) 25, 26 113, 115 Novi (Lički Novi) 31, 35 Pliva, rijeka 30, 35, 52, 55, 71, 72 Novi Pazar 46, 51 Plješevica 31, 35, 45, 46, 97, 98, 101,112, 113, 115 Novigrad 31, 35 Pljevlja 32, 51 Počitelj 32,47 Obrovac 31, 35 Podgorica 47,48 Omiš 31, 50 Podrašnica 30, 33 Orahovica 29, 32 Podzvizd 55, 71, 76 Orašac 54,71,76,106,109 Poličnik 31, 34 Osat 82, 89 Poljska 81 Osijek 29, 32,61,71,74 Posedarje 31, 35 Osmanska država 11, 13, 14, 18, 19, 42-44, 57, 61, Požega 29, 32 62, 82,91-93,104, 117, 119 Prača 82, 89 Ostrovica 30, 34, 54, 76, 104, 106, 109 Prijedor 34, 54, 55, 71, 75, 76 Otoka 55, 64, 66, 69, 71, 76 Prijepolje 32, 51 Prnjavorski klanac 113,115 Pašin potok 117,120,123 Prozor 29, 32, 72, 75 Pasina Luka 99,103,113,115 Prusac (Akhisar) 30, 33, 71, 75 Pazarić 83, 89 Pecka 30, 33 Rabinja, rijeka 117,119,123 Pećigrad 55, 71, 76 Rača 29, 32, 63,71,74 Pedalj 50, 64, 69,105,109 Rakitnica 30 145
Rakovica 45, 97, 98,100,103, 111, 112,115 Rama 29, 35 Ražanac 31, 35 Rešetar 99,103 Ripač 54, 55, 105, 109 Risan 48, 49 Rogatica 29, 32 Rudine 82, 89 Rumelija, ej alet 81 Rusija 81 Sana, rijeka 53-55, 64, 65, 69, 71, 72, 75-77, 84, 89, 106,109 Sanica 83, 89 Sanica, rijeka, 106, 109 Sanski Most 53, 54, 71, 75, 76, 84 Sarajevo 12, 29, 32, 46, 52, 70, 72, 75, 82-85, 89 Sava, rijeka 29, ЗО, 32, 33, 42, 43, 50, 52, 53, 55, 61, 64, 65, 69-72, 74, 82-84, 89, 91, 92, 105, 106,109 Sedd֊i Islam 31, 35 Senj 31, 35, 46, 49 Sisak 64, 71,74 Sitnica 53 Sjenica 51 Skradin 30, 31, 33 Slavonija 29,40, 53, 82, 94 Slubin 56, 64, 69 Slunj 50, 97, 105, 109, 117 Smoljanac 99,100,101,103 146 Soko 56, 64, 69 Sokol 40, 72, 74 Sokolac 55, 71, 76,105, 109 Somišlje 113,115 Split 25, 26, 29,31,33,49, 92 Spuž 47 Srbija 12, 24, 29, 32, 51, 71, 74, 81,118 Srebrenica 72, 74, 82, 83 Stara Ostrovica 54, 76 Stari Majdan 54, 71, 73, 77 Stijena (Stina) 55, 76 Stolac 47 Strižna, rijeka 64, 65, 69,118 Strmica 105,106,109 Sutjeska, rijeka 85, 89 Svinjar 30 Šibenik 29, 33 Šiljkovača, potok 117, 123 Široka Rijeka 119,123 Šlezija 81 Šturlova, potok 98,117,123 Šturlić 56, 71, 77, 97, 98, 100, 103-105, 109, 111, 112, 115, 117,119, 120,123 Tešanj 52, 72, 74 Tir 25 Tisjak, potok 64, 65, 69 Tisovvrh98,113,115
Tjentište 82, 84, 89 Todorovo ЗО, 34, 55, 71, 77, 106,109 Toledo 25 Transilvanija 81 Travnik 25, 29, 30, 33,46, 52, 72, 75 Trebinje 47, 82, 83, 89 Trijebovo 30, 33 Tromeđa (Triplex Confinium) 42,44-46, 57, 63, 70, Visegrad 29, 32, 51 Vlaška 81 Volhinia 81 Vr(h)lika ЗО, 33 Vrana ЗО, 31, 34 Vranduk 52, 72, 75 Vranograč 55, 71, 77, 84, 89 Vratar 84, 89 71,77, 92, 104-106, 109 Trogir 25 Tržac 56, 98,100,103,111,115 Tržačkakosa 98,103, 112, 115 Vrba 82, 83, 89 Vrbas, rijeka 30, 33, 35, 52, 71, 72, 75, 77, 84, 89, 106,109 Túrija 113,115 Tuzla 52, 72, 74 Zadar 13, 31,35, 49, 50, 57, 96 Zagreb 71, 74, 95, Zaostrog 29, 31 Zavalje 56, 99,100,103 Zemlja Bosna 44, 89 Udbina 31,49 Ukrajina 80 Ulcinj 25,26 Una, rijeka 30, 35, 45, 54, 56, 64, 69, 72, 77, 103, 106, 109, 113, 115 Unac, rijeka 72, 77,106 Zemunik 31, 34 Zenica 52, 72, 75 Vaganac 99,103,115 Varcar Vakuf 30 Velika Kladuša 34, 44, 55, 56, 71, 76, 77, 106, 109, Zrmanja, rijeka 31, 35,45 Zvornik 29, 32, 51, 72, 74, 82, 83, 89 117,126,128 Velika Lisina 100, 103 Velin ЗО, 34 Visoko 72, 75, 83, 89 Željava 97, 99,100,103 Žepče 52, 72, 75 Žirovac, potok 64, 69 Zeta, rijeka 47,48 Zmijanje 30, 33 Zrin 42, 44, 50, 51, 64, 66, 69, 70, 74, 84,105,109 147
|
adam_txt |
Sadržaj Predgovor. 7 Uvod. 11 Osmanska država i kartografij a. 13 Kartografski prikazi Bosne u djelima Katib Čelebija, (Hadži Halife/Hadži Kalfe), osmanskog geografa iz prve polovine 17. stoljeća. 23 Bosna na karti Jadrana u rukopisu Kozmografije iz 1732. godine. 23 Bosna na karti Bosanskog i Budimskog ejaleta u autografu Kozmografije iz 1648. godine. 27 Kartografski prikazi Bosne u djelu Levamı u-n-nûr. 36 Tri osmanske karte Bosne nepoznatih autora. 39 Kolorirana karta Bosne s okolinom iz 18. stoljeća. 39 Sekcij ska kolorirana karta dijela Pounja iz perioda nakon Požarevačkog mira. 57 Treća amaterska karta iz 18. stoljeća. 66 Bosna i Hercegovina na koloriranoj karti jugoistočne Evrope . 77
Profesionalne karte: Četiri osmanske karte razgraničenja na prostoru Bosanskog ejaleta nakon Svištovskog mira . 87 Karta razgraničenja na prostoru kadiluka Cetin. 92 Karta šireg prostora kadiluka Cetin i Drežnik, ustupljenih Austriji nakon Svištovskog mira . 99 5
Karta teritorija tvrđave Bihać i okoline. 106 Prikaz graničnog područja između rijeka Gline i Korane ш Zaključak. 119 Summary. 121 Spisak izvora i literature. 123 Registar ličnih imena. 131 Registar geografskih pojmova. 133 6
Zaključak Karte predstavljaju jedan od najstarijih oblika ljudske komunikacije. Stoljećima su naučnici bili ubijeđeni u ekspresivnu moć karti, koje mogu govoriti i izvan barijera običnog jezika. Značaj karti, naročito u prošlosti, proizlazi iz činjenice da su ih ljudi izrađivali kako bi drugim ljudima kazivali о mjestima i pro storima koje su doživjeli. Karte predstavljene u ovoj knjizi veoma su bitne za izučavanje opće i kulturne historije prostora Bosne i Hercegovine u ranom novom vijeku te okolne regije. Značaj njihove analize i publiciranja je još veći zbog toga što su kartografski prikazi prostora ranonovovjekovne Bosne osmanske produkcije iznimno rijetki i manje poznati naučnoj i stručnoj javnosti. Kartografski prikazi Bosne u djelima Katiba Čelebija iz prvih decenija 17. stoljeća predstavljaju do sada prvi kartografski prikaz Bosne na osmanskim kartama. Neke karte u njegovim djelima predstavljaju pre vedene Mercatorove karte iz djela Atlas Minor, dok je jedna karta Budimskog i Bosanskog ejaleta, čini se, autorsko djelo Katiba Čelebija. Jedna osmanska karta jugoistočne Evrope nepoznatog autora, na kojoj je prikazan i prostor Bosne i Her cegovine, predstavlja primjer karte nastale kompilacijom, na osnovu uvida u karte evropskih autora ra nog novog vijeka bez direktnog uvida u stanje na terenu. Za ostale ovdje predstavljene karte na osnovu određenih karakteristika može se pretpostaviti da su nasta le u toku 18. stoljeća. Neke od njih djela su profesionalno angažiranih i educiranih osmanskih službenika dok se za druge može pretpostaviti da su djela amatera,
najvjerovatnije domaćih ljudi. I navedene karte predstavljene u ovoj knjizi predstavljaju značajan historijski izvor i vrijedan doprinos lokalnih stanovnika kartografiji Bosne i Hercegovine osmanskog perioda. Na tim kartama prostor rano novovjekovne Bosne prikazan je naivno s netačnim geografskim karakteristikama - moguće je da su pro dukt lokalnih samoukih kartografa. Zbog relativno dobro poznavanje spomenutog prostora te korištenje lokalnih naziva za pojedine toponime i nazive, kao i načina na koji su ti toponimi bilježeni arapskom gra 'l 25
fijom, može se pretpostaviti da su ti autori mogli biti domaći ljudi angažirani u osmanskoj administraciji na tlu osmanske Bosne. Nije isključeno da se radi о kartama koje su rađene za privatne potrebe odnosno za potrebe trgovine ili čak špijunaže. Profesionalne karte koje su nacrtali osmanski inžinjer i arhitekta u toku pregovora о osmansko-austrijskom razgraničenju na prostoru Bosanskog ejaleta nakon Svištovskog mira, predstavljaju svjedočanstvo о intenzivnom radu, kolaboraciji i predanosti osmanskih i austrijskih članova komisije za razgraničenje. To potvrđuju ne samo bilješke na spomenutim kartama nego i brojni drugi osmanski dokumenti iz na vedenog perioda. Istovremeno, na osnovu detaljnije analize, može se zaključiti da su članovi komisija za razgraničenje bili educirani i kompetentni za vršenje spomenutog procesa te da su dugo vremena proveli na samom terenu ustanovljavajući graničnu liniju na licu mjesta. Osim ucrtanih samih linija razgraničenja i pojašnjenja u vezi s tim, koje svrstavaju ove karte među pr vorazredne historijske izvore za izučavanje procesa razgraničenja između Osmanskog carstva i Austrije na izmaku ranog novog vijeka, same karte, kako smo vidjeli, predstavljaju i bogat izvor toponimijske građe tako da predstavljaju važan prilog historijskoj geografiji Bosne i Hercegovine. U tom smislu karte se mogu smatrati nezaobilaznim vrelom i za neka druga historijska, geografska i lingvistička istraživanja. Različiti vizuelni prikazi vodotokova i planinskih masiva na spomenutim kartama, te gustih šuma od ko jih neke danas više ne postoje u istom obliku,
vrijedan su izvor ne samo za izučavanje koncepta prirodnih granica nego i za ekohistoriju odnosno izučavanje procesa transformacije prostora. Neki od pograničnih lokaliteta evidentirani na kartama i danas predstavljaju zvanične granične prelaze između Hrvatske i Bosne i Hercegovine: Velika Kladuša - Maljevac, Hadžin Potok - Bogovolja i si. U tom smislu spomenute karte mogu poslužiti kao izvor za izučavanje granica Bosne u ranom novom vijeku. 126
Summary Maps represent one of the oldest forms of human communication. For centuries, scientists have been convinced of the expressive power of the map, which can speak beyond the barrier of the ordinary lan guage. The significance of the map, especially in the past, stems from the fact that people were making them to tell other people about the places and places they experienced. The maps presented in this book are very important for studying the general and cultural history of the area of Bosnia and Herzegovina during the early modern period as well as the surrounding regions. The significance of their analysis and publishing is even greater because the cartographic representations of the early Bosnian-Ottoman production area of Ottoman production are extremely rare and less familiar to the academic and professional public. Based on certain characteristics it can be assumed that maps represented in this book were created during the 18th century. Some of them are work of professionally engaged and educated Ottoman officials, while for others we assume that they are works of amateurs, most likely domestic people. The professional maps that emerged during the negotiations on the Ottoman-Austrian demarcation pro cess in the Bosnian eyalet after the Zistova peace (1791) are a testament to the intense work, collaboration and commitment of the Ottoman and Austrian members of the demarcation commission. This is con firmed not only by the notes on the mentioned maps, but also by numerous other Ottoman documents from same period. At the same time, on the basis of a more detailed
analysis, it can be concluded that the members of the demarcation commissions were educated and competent to carry out the mentioned process, and that they spent a long time on the field, establishing a borderline on the spot. As for the amateur maps presented in this book, we also consider that they represent a significant histor ical source and valuable contribution of local inhabitants to the cartography of Bosnia and Herzegovina during the Ottoman period. 127
The Ottoman map of Southeast Europe, where the territory of Bosnia and Herzegovina is shown, on the other hand, is an example of the map created by the compilation, based on the insights into the early modern maps of Europe without a direct insight into the situation on the ground. Apart from the lines of demarcation and other textual parts on the maps, which place these maps among the primary historical sources for studying the process of demarcation between the Ottoman Empire and Austria at the end of the early modern period, the maps themselves, represent a rich source of toponymy material so that represent an important contribution to the historical geography of Bosnia and Herzego vina. In this sense, maps can be considered as unavoidable source for some other historical, geographical and linguistic research also. Different visual representations of watercourses and mountain massifs on the maps, and dense forests, some of which are no longer present in the same form, are valuable sources not only for studying the concept of natural borders, but also for ecohistory and the study of the process of transformation of space. Some of the border locations recorded on the maps today represent the official border crossings between Croatia and Bosnia and Herzegovina: Velika Kladuša ֊ Maljevac, Hadžin Potok-Bogovolja, etc. 128
Spisak izvora i literature Izvori: BOA HAT 240/13484 BOA HAT 240/13484_2 BOA HAT 241/13503 BOA HAT 241/13504 BOA HAT 241/13508 BOA HAT 1434 BOA HAT 1454,10/2 BOA HAT 1454,10/3 Historijski arhiv Sarajevo, Orijentalna zbirka, Geografske karte, Kreševljaković 1. KA В III a 41 KA В IX c 835 Katib Çelebi, Levâmiu’n-nûr Fî Zulmet-i Atlas Minor, Nuruosmaniye Kütüphanesi, Nr. 2998. Kâtib Çelebi, Kitâb-ı Cihânnümk, Kostantınîye, Dar üt-Tibâat il-Mamûre, 1145 [hicri] = [1732], Bayerische StaatsBibliothek, Res/2 A. or. 371. Müsvedde-i Ğihân-nümâ Bi-Haţţ-i Kâtib Celebi, 1. verzija (1648), Wien, Österreichische Nationalbibliothek (ÖNB), Cod. Mixt. 389 . Katip Çelebi, Cihannüma I II, ed. Said Öztürk, Bahçeşehir Üniversitesi MEDAM, Istanbul, 2013. 129
Katip Çelebi, Levamı u’n-nûr Fi Zulmet-i Atlas Minor, ed. Ahmet Üstüner-H. Ahmet Arslantürk, Türkiye Bilimler Akademisi, Ankara 2017. Baltimore, The Walters Art Museum, Maritime Atlas, Ms. W 660 Austro-Ugarske vojne sekcijske karte, K.k militär. geografisches Institut, Wien, 1883. Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1988. Çavuş, Sinan, Süleymanname: Tarih-i feth-i Şikloş Estergon ve Istol Belgrad, ur. Tülay Duran, Tarihi Araştırmalar Vakfı, İstanbul Araştırma Merkezi, İstanbul, 1998. Džindžić, Marija, Yeni Türkçe-Sirpça Sözlük, Ankara, 2014. Vlajinac, Milan, Rečnik naših starih mera u toku vekova, III sveska, Beograd, 1968. Literatura: Ágoston, Gábor, „Information, ideology, and limits of imperial policy: Ottoman grand strategy in the context of Ottoman-Habsburg rivalry“, The Early Modern Ottomans: Remapping the Empire, ed. Virginia H. Aksan and Daniel Goffman (New York: Cambridge University Press, 2007), 75-103. Aksan, Virginia H., Kuşatılmış bir imparatorluk Osmanli harpleri 1700-1870, çev. Gül Çağalı Güven, İstanbul, 2011. (II baskı). Arbel, Benjamin, „Maps of the World for Ottoman Princes? Further Evidence and Questions Concerning ‘The Mappamundo of Hajji Ahmed’“, Imago Mundi, Vol. 54, 2002, 21-30. Babinger, Franz, „An Italian map of the Balkans, presumably owned by Mehmed II, the conqueror (1452-53)“, Imago Mundi, Vol. 8, 1951, 8-15. Balázs, Lázár, „Turkish Captives in Hungary during Austria’s Last Turkish War (1788-91)”, Hungarian Historical Review, 4, no. 2. (2015), 418-444. Barthe, Pascale, “An Uncommon Map for a
Common World: Hajji Ahmed’s Cordiform Map of 1559”, L’Esprit Créateur, 48, no. 1 (2008), 32-44. 130
Bejtić, Alija, „Sarajlija Abdulah Drnišlija i njegov zbornik bosanskih memorijala 1672-1719.“, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Radovi I, knjiga LX, Sarajevo, 1977, 201-241. Beydilli, Kemal, „Ziştovi antlaşması“, TDV Islam Ansiklopedisi, c. 44, İstanbul, 2013, 467-472. Brentjes, Sonja, „Mapmaking in Ottoman Istanbul between 1650 and 1750: A Domain of Painters, Calligraphers or Cartographers?“, in: Frontiers of Ottoman Studies: State, Province and the West, voi. II, ed by. Colin Imber, Keiko Kiyotaki and Rhoads Murphey, I. B. Taurus, London - New York, 2005,125-156. Brentjes, Sonja, „On two manuscripts by Abu Bakr b. Bahrām al-Dimashqi (d. 1102/1691) related to W. and J. Blaeus Atlas Maior“, Osmanit Araştırmaları / The Journal of Ottoman Studies, XL, 2012,171-192. Casale, Giancarlo, „From Hungary to Southeast Asia: The Ali Macar Reis Atlas in a Global Context“, Osmanli Araştırmaları / The Journal of Ottoman Studies, XXXIX, 2012, 55-62. Casale, Giancarlo, „Seeing the Past: Maps and Ottoman Historical Conciousness“, u: H. Erdem Cipa, Emine Fe tvacı (eds.), Writing History at the Ottoman Court : Editing the Past, Fashioning the Future. Bloomington, 2013, 82-83. Ebei, Kathryn A., „Visual Sources for Urban History of the Ottoman Empire“, Türkiye Araştırmaları Literatür Der gisi, vol. 3, no. 6, 2005, 457-486. Emiralioğlu, Pınar, “Cartography and the Ottoman Imperial Project in the Sixteenth Century“, in: Bazzaz, Sahar, Yota Batsaki and Dimiter Angelov (eds.), Imperial Geographies in Byzantine and Ottoman Space, Hellenic Studies Series Voi. 56, Washington, DC:
Center for Hellenic Studies, 2013. Fabris, Antonio, „The Ottoman Mappa Mundi of Hajji Ahmed of Tunis“, Arab Historical Review For Ottoman Stu dies, Num. 7-8, October, Tunis, 1993, 31-37. Faričić, Josip, „Geografska imena na kartama Hrvatske 16. і 17. stoljeća“, Kartografija i geoinformacije, vol. 6, po seban broj, Zagreb, 2007,148-179. Faričić, Josip, „Sustavi mjernih jedinica relevantnih za geografiju i kartografiju, Sveučilište u Zadru“, Zadar, 2014, 1-8. Fürst - Bjeliš, Borna; Zupanc, Ivan, „Images of the Croatian Borderlands: Selected Examples of Early Modern Cartography“, Hrvatski geografski glasnik 69/1, Zagreb, 2007, 5-19, 11. 131
Gašparovič, Ratimir, Bosna і Hercegovina na geografskim kartama od prvih početaka do kraja XIX vijeka, Akade mija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela, knjiga XXXVII, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 22, Sarajevo, 1970. Thomas D. Goodrich, „The Earliest Ottoman Maritime Atlas: The Walters Deniz Atlasi“, Archivům Ottomanicum 11 (1986-1988), 25-50. Goodrich, Thomas D., „Old maps in the library of Topkapi palace in Istanbul“, Imago Mundi, Vol. 45, No. 1,1993, 120-33. Goodrich, Thomas D., „Early Islamic and Ottoman Maps at Yale“, The Yale University Library Gazette, Voi. 72, No. 1-2, 1997, 27-40. Hagen, Gottfried, Ein osmanischer Geograph bei der Arbeit. Entstehung und Gedankenwelt von Kätib Çelebis Gihãnnnümã, Berlin: Klaus Schwarz, 2003. Hagen, Gottfried, „Katip Çelebis Maps and the Visualisation of Space in Ottoman Culture“, Osmanli Araştırmalari/Тһе Journal Of Ottoman Studies, 40, A special double issue (39-40): Essays in honor of Thomas D. Goodrich, part II, ed. Gottfried Hagen and Baki Tezcan, lsam: Istanbul, 2012, 283-293 Hajdarhodžić, Hamdija, Bosna, Hrvatska, Hercegovina: Zemljovidi, vedute, crteži i zabilješke grofa Luigija Ferdi nanda Marsiglia krajem XVII stoljeća, Zagreb, 1996. Hammer, Joseph von, Rumeli und Bosna geographisch beschrieben von Mustafa Ben Abdalla Hadschi Chalfa. Aus dem Türkischen übersetzt. Kunst - und Industrie-Comptoir, Wien, 1812. Handžić, Adem, „О formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u 16. stoljeću, Uloga države i vakufa“, Prilozi za orijentalnu filologiju, 25/1975, Sarajevo, 1977, 133-169. Harley, J. B., „The Map and the
Development of the History of Cartography“, in: The History of Cartography, voi. 1, ed. by J. B. Harley and David Woodward, University of Chicago Press, 1987,1-42. İhsanoğlu, Ekmeleddin (ed.), Osmanli coğrafya literaturu tarihi [History of Geographical Literature During the Ottoman Period]. I.-II. cilt. Islam Tarih, Sanat ve Kultur Araştırma Merkezi (IRCICA), İstanbul, 2000. 132
Kadrić, Adnan, „Enciklopedijski duh i razumijevanje pojma nauke i ideje umjetnosti u djelima matematičara, književnika i hroničara Nasuha Matrakčija Bošnjaka“, Zbornik radova na Naučnog skupa Nasuh Matrakči Bošnjak, 450 godina od smrti (1546-2014), Behar, godina XXIII, broj 121, Zagreb, 2014,12-16. Kafescioğlu, Çiğdem, „Viewing, walking, mapping Istanbul, ca. 1580“, in: Littoral and Liminal Spaces The Early Modern Mediterranean and Beyond, ed. by Hannah Baader and Gerhard Wolf, Mitteilungen des Kunsthisto rischen Institutes in Florenz, LVI Band, 2014, Heft 1,17-35. Karamustafa, Ahmet T., „Military, Administrative and Scholarly Maps and Plans“, in: The History of Cartography, Cartography in the Traditional Islamic and South Asian Societies, Harley and Woodward eds., voi. 2, book 1, Chicago: University of Chicago Press, 1992, 209-210. Karatay, Edhem Fehmi, Торкарг Sarayı Müzesi Kütüphanesi: Türkçe Yazmalar Kataloğu, İstanbul: Topkapi Sarayı Müzesi, 1961, Voi. 1, 464-477. Katona, Stephano, Historia critica regnum Hungáriáé strips Avstriacae ex fide domesticorum et externorum sriptorum concinnata, Budae, 1810. Korić, Elma, „Bosansko pograničje u vrijeme Dubičkog rata 1788-1791“, Prilozi za orijentalnu filologiju, 65/2015, Sarajevo, 2016, 213-237. Kovačevič, Ešref, Granice Bosanskog pašaluka prema Austriji i Mletačkoj Republici po odredbama Karlovačkog mira, Svjetlost: Sarajevo, 1973. Kozličić, Mithad, Regiones flumina Unnae et Sanae in veteribus tabulis geographicis/ Unsko-sansko područje na starim geografskim kartama (Izbor karata, planova i veduta u kontekstu historije
Unsko-sanskog područja od kraja 15. do početka 18. stoljeća), Sarajevo ֊ Bihać, 2003. Kozličić, Mithad, Geostrategijski položaj bosanskohercegovačkoga prostora na jugoistoku Europe prema starim geo grafskim kartama, Stutgart, 2010. Kozličić, Mithad; Mlinarič, Dubravka; Andrić, Marta, „Zadarski akvatorij u Piri Reisovoj Knjizi pomorstva iz 1526. godine: Pomorsko-geografske slike dijela hrvatskoga Jadrana. The Zadar maritime zone in Piri Reis’ Book of Navigation of 1526. Maritime and geographical images of part of the Croatian Adriatic“, Geoadria, 20 (2), Zadar, 2015, 119-147. 133
Kreševljaković, Hamdija, „Dženetići, prilog izučavanju feudalizma u Bosni i Hercegovini“, Izabrana djela, knj. I, Sarajevo, 1991. Kreševljaković, Hamdija, „Stari bosanski gradovi“, Naše starine I, Sarajevo, 1954, 7-46. Krokar, James R, New Means to an Old End: Early Modern Maps in the Service of an Anti-Ottoman Crusade, Imago Mundi, Vol. 60, 2008, 23-38. Kudrna, Leopold, A Bibliographical Dictionary of all Austrian Generals during the French Revolurionary and Napo leonic Wars 1792-1815, Part 2, B, Austrian Generals 1792-1815, В 77. Kurtovič, Esad; Filipovič, Emir O., „Četiri bosanska sokola“, Pregled - Časopis za društvena pitanja, br. 1, god. LII, Sarajevo, januar-april 2011, 83-114. Kužić, Krešimir, „Osmanlijski zapovjedni kadar u tvrđavama Klis, Lončarič i Kamen oko 1630. godine“, Zbornik Odsjeka povijesnih društvenih znanosti HAZU u Zadru, br. 23, Zadar, 2005, 187-214. Lazanin, Sanja, „Kartografski i narativni izvori za Karlovački generalat u prvoj polovici 18. stoljeća“, Radovi Zavo da za hrvatsku povijest, vol. 32-33, Zagreb, 1999-2000, 399-407. Lázár, Balázs, „Turkish Captives in Hungary during Austria’s Last Turkish War (1788-91)“, Hungarian Historical Review, 4, no. 2, 2015, 418-444. Loupis, Dimitris, „Ottoman Nautical Charting and Miniature Painting: Technology and Aesthetics“, In: M. Uğur Derman 65th Birthday Festschrift / 65 Yaş Armağanı, ed. irvin Cemil Schick, Istanbul: Sabancı Üniversitesi, 2000, 369-397. Mažuran, Ive, „Razgraničenje između carske Austrije i Osmanskog carstva od utoka Save u Dunav do Novog na Uni 1741. godine“, Anali Zavoda za znanstveni
rad u Osijeku, 3 (1984), 173-193. Ménage, V. L.,“The Map of Hajji Ahmed and Its Makers”, Bulletin of the School of Oriental and African Studies, 21, 1958,291-314. Midžić, Fikret, „Razgraničenje između Osmanskog i Austrijskog carstva kroz analizu starih geografskih karata 1699-1791“, Glasnik Udruženja arhivskih radnika Republike srpske, Banjaluka, 2009,167-186. 134
Mlinarič, Dubravka; Faričič, Josip; Miroševič, Lena, „Historijsko-geografski kontekst nastanka Lučičeve karte Illyricum Hodiernum“, Geoadria, 1712 (2012), 145-176. Moačanin, Nenad, „O problemima kartografske identifikacije obavijesti iz osmanskih popisa bosanskih krajišta“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, vol. 32-33, Zagreb, 1999-2000, 345-347. Mrgić, Jelena, „Tracking the Mapmaker: The Role of Marsiglie Itineraries and Surveys at Karlowitz and Passarowitz“, u: The peace of Passrowitz, 1718 , ed. by Charles W. Ingrao, Nikola Samardžić and Jovan Pešalj, Purdue University Press, 2011, 221-227. Mujadžević, Dino, „Nova habsburško-osmanska granica u Pounju krajem 18. stoljeća i jedan osmanski dokument iz 1795.“, Triplex Confinium (1500-1800): Ekohistorija, Split/Zagreb, 2003, 101-108. Muvekkit, Salih Sidki Hadžihuseinović, Povijest Bosne, prev. A. Polimac et. al., El-Kalem-GHB: Sarajevo, 1999. Nadilo, Branko, „Zrinske utvrde u hrvatskom Pounju“ Građevinar, 55 (2003), 5, 301-307. Nakičević, Omer, „Životni put Abdullaha Drnišlije, profesora, kadije i muftije“, Anali GHB, knj. XXVII-XXVIIII, 2008,233-249. Novakovič, Stojan, Hadži-Kalfa ili Ćatib-Čelebija, turski geograf XVII veka о Balkanskom poluostrvu, Državna štamparija Kraljevine Srbije, Beograd, 1892, Spomenik (Srpska kraljevska akademija) 18. Panciera, Walter, „Building a Boundary: the First Venetian-Ottoman Border in Dalmatia, 1573-1576.“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vol. 45, Zagreb, 2013, 9-38. Pedani, Maria Pia, The Ottoman-Venetian Border (15th-18th Centuries),
Hilâl. Studi turchi e ottomani 5, Edizioni Ca’Foscari, Digital Publishing, 2017. Pelidija, Enes, Bosanski ejalet od Karlovačkog do Požarevačkog mira (1699-1718), Veselin Maslesa, Sarajevo, 1989. Pinto, Karen, „Searchin his eyes, lookin’ fortraces: Piri Reis’ World Map of 1513 its Islamic Iconographie Conne ctions (A Reading Through Bağdat 334 and Proust)“, Journal of Ottoman Studies / Osmanli Araştırmaları, A special double issue [39-40], Essays in honor of Tomas D. Goodrich, Part I, Guest Editors: Gottfried Hagen Baki Tezcan, 39/2012, 63-94. 135
Pinto, Karen, „The Maps Are the Message: Mehmet Ils Patronage of an Ottoman Cluster ”, Imago Mundi, Vol. 63, No. 2, 2011,155-179. Pleše, Zlatko, „Bolonjski grof i hrvatski barun: odnosi Luigija Ferdinanda Marsiglija i Pavla Rittera Vitezovića u utvrđivanju hrvatskih granica“, Croatica Christiana periodica, Vol. 24, No. 46, 2000, 49-76. Salopek-Вogavčić, Iva, „Prilog istraživanja događanja na gradiškom području tijekom rata 1788.-1791.“ Scrinia Slavonka, 7 (2007), 161-201. Sarıcaoğlu, Fikret, „Cartography“, in: Encyclopedia of the Ottoman Empire, ed. by. Gabor Ágoston and Bruce Ma sters, New York, 2009,120-124. Schmidt, Jan, „Franz von Dombay, Austrian Dragoman at the Bosnian Border 1792-1800“, Wiener Zeitschrift für die Kunde des Morgenlandes, Vol. 90, Wien, 2000, 75-168. Šelvi, Hüseyin Zahit; Bekiroğlu, Gaye, „Keskin Matrakçı Nasuh’un Galata ve İstanbul minyatürlerinin harita te kniği açısından incelenmesi“, İstem, Yıl:15,Sayı:29, Konya, 2017, 25-39. Slukan Altić, Mirela, „Karte kao izvor za ekohistorijska istraživanja tromeđe“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, vol. 32-33, Zagreb, 1999-2000, 323-332. Slukan Altić, Mirela, Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima, Samobor, Meridijani, 2003. Souček, Svat, „The Ali Macar Reis Atlas’ and the Deniz Kitabi: Their Place in the Genre of Portolan Charts and Atlases“, Imago Mundi, Vol. 25, no. 1,1971,17-27. Srkulj, Stjepan, „Uređenje međa po karlovačkom i požarevačkom miru“, Vjesnik Kr. Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva, 9 (1907), 24-43. Suba, Janos et al., „Geografsko istraživanje
Marsiglijeve granične karte“, Zbornik Jankovič, br. 2 (2017), 13-32. Šabanović, Hazim, Bosanski pašaluk: postanak i upravna podjela, Svjetlost, Sarajevo, 1982. Šarić, Marko, „Osmanski korijeni Gospića: nahija Novi u XVI. і XVII. stoljeću“, Povijesni prilozi 42, Zagreb, 2012, 215-248. 136
Šehić, Zijad; Tępić, Ibrahim, Historijski atlas Bosne i Hercegovine: Bosna i Hercegovina na geografskim i historijskim kartama, Sejtarija, Sarajevo, 2002. Šerić, Hašim, „Dubički rat: Borbe između Austrije i Turske oko Dubice 1788-1790. godine“, Gajret Kalendar za 1939. godinu, Sarajevo, 1938, 109-125. Šljivo, Galib, „Prvi pokušaj Bosanskih krajišnika da vrate Cetingrad u sastav Bosanskog ejaleta (26. april 1809. 14. maj 1810.)“, Prilozi Instituta za istorijų, 31, Sarajevo, 2002,111-136. Šljivo, Galib, Bosna i Hercegovina 1788-1812, Institut za istorijų u Banjaluci, Studije i monografije, knjiga 7, Ba njaluka, 1992. Truhelka, Ćiro, „Popis bosanskih sandžakbegova i beglerbegova od god. 1463. do 1878.“, Časopis za hrvatsku po vijest, knj. 1, Zagreb, 1943,1-15. Üstüner, Ahmet, „Eastern Europe in the description of the famous Ottoman geographer Katib Çelebi“, Concepts, Sources and Methodology in Eastern European Studies, Proceedings of the 1st Congress of International Ea stern European Studies (CIEES), Ed.Yücel Öztürk, Nuri Kavak, Eskişehir, 2018, 11-22. Van de Waal, E. H., „Manuscript Maps in the Topkapi Saray Library, Istanbul“, Imago Mundi, Vol. 23,1969, 81-95. Zagorski, Bogusław, „Materials for a Historical Geography of the Ottoman Empire: a Rare Ottoman Map of the Danube Province from ca. 1875“, Oriental Studies and Arts, Contributions Dedicated to Professor Tadeusz Majda on His 85th Birthday, Warsaw 2015, 461-474. Zahirović, Nedim, „Geografsko-statistički opis Bosanskog pašaluka iz treće decenije 17. vijeka“, Prilozi za orijen talnu filologiju, 54/2004, Sarajevo 2005,
189-198. Zildžić, Ahmed, „Suleyman-name Nasuha Matrakčije“, Zbornik radova na Naučnog skupa Nasuh Matrakči Boš njak, 450 godina od smrti (1546-2014), Behar, godina XXIII, broj 121, Zagreb, 2014, 17-19. 137
Registar ličnih imena Abdurrahman-efendija, inžinjer 93-95 Al-Katibi 13 Ibrahim Mursi 13 Ibrahim Muteferika 14 Ibrahim-efendija 65 Berndt, 1.16,63 Ismail ismeti-efendija 91, 94, 118 Blaeu, Willem Janszoon 14,15 Boxich, Marco (Marko Božić) 93, 94,104 Jansson, Jan (Johannes Janssonius) 14 Jode, Cornells de 43 Cerrini, grof 94 Derviši 16 Dimaški 14 Dombay, Franz von 91,95 Du Val, Pierre 43 Dženetić, Smail-beg 72 Marsigli, Luigi Ferdinand 14,42,46, 62, 65, 66, 95 Mehmed Emin-aga, ćehaja 94 Mehmed II13 Mehmed-efendija, arhitekta 94 Mercator, Gerhard 39 Müller, Johann Christoph 62, 84, 95 Mustafa Ali 18 Evlija Čelebi 14 Nasuh Matrakči 18, 20, 21 Hadži Ahmed 19, 63 Hadži Halifa (Katib Čelebi, Mustafa bin Abdullah) 24-26, 28, 30, 32-37, 40, 125 Hadži Mustafa 63 Hammer-Purgstall, Joseph von 24, 28 Heisse, B. 16, 63 Hofman, Anton 95 Husamuddin-paša, valija 94,119 Petkovič, Nikola 63 Piri Reis 13, 15, 18 Ptolomej 13 Reinel, Pedro 13 Rukavina, pukovnik 94 Salih-paša, valija 94 139
Sambucus, Johannes 43 Sanson, Nicolas 14, 71, 80 Schlaun, Mauritz von 92-94 Sinan Čauš 18 Stier, Martin 80, 83 Teuffenbach, Maximilian Ernst von 63 Vignola, Giacomo Cantelli da 12, 83 Villadestes, Johannes de 13 Wiegel, Cristoph 60, 61 140
Registar geografskih pojmova Albanija 25, 82 Anadolija 81 Andaluzija 25 Arabija 14 Arki 40, 83, 85, 89 Austrija 42-44, 56, 57, 60-62, 64, 65, 81, 91, 93, 98,104-106, 111, 116, 117, 119, 126 Bag (Karlobag) 49 Balaton, jezero 81 Banja Luka 25, 26, 28-30, 33, 46, 52, 71, 75, 83, 89, 105, 109 Bar 25, 26,48 Beč 7, 8, 18, 28,42, 61, 80, 94, 104 Beograd 24, 28, 29, 64, 73, 96 Bihać 12, 30, 34,45,46, 54-56, 64, 71, 76, 77, 84, 89, 97, 99, 100, 103, 105, 109, 111, 113, 115 Bijeljina 43, 60, 63, 72, 74, 82, 89 Bilaj 31, 53 Biljane 50 Bisovac 99,100,103,113,115 Blagaj 47, 82, 84, 89 Bohemija 81 Bosanska Otoka 55, 76 Bosanski ejalet 7,8,11,12,19,22,24,25,28,30,32, 35-37, 41-43, 60, 63, 87, 91-93,125,126 Bosfor 81 Bosna 12,22,24-26,28,29, 32,40,44,46-48, 57,62, 72, 74, 79, 81, 82, 85, 87, 89 Bosna, rijeka 52, 84, 89 Braclav 81 Brčko 43, 83, 89 Brekovica 55,105, 109 Briševac, izvor 100,101,103,113,115 Brod 30, 32, 33, 43, 52, 53, 71, 74 Budim 28 Budimski ejalet 16, 28, 29, 36, 125 Budva 25, 26 Budžak 80 Bugar 99,103 Bugarska 81, 82 Buhača 118 Bukovica 34, 49, 56,106 Busovača 29, 72, 75 Bužim 30, 34, 44, 55, 64, 65, 69, 71, 77, 105, 109 Cazin 30, 34, 55, 56, 64, 71, 76, 77, 98,105,109,118 Černica 47, 75, 83, 89 Cernik 29, 32 Cetin 43,46, 50, 56, 71, 77, 91,92, 96,100,104-106, 109, 116-119, 123 Cetina, rijeka 31, 35, 50 141
Crna Gora 47-49,51,82 Dubrovnik 25, 26, 44, 49, 57 Crni vrh 112,115 Duvno 47, 72, 75, 82, 84, 89 Crno more 80, 81 Egipat 14 Čajniče 51, 82, 83, 89 Eufrat 29 Čovka 54 Evropa 8, 14, 18, 19, 22, 80, 81, 125 Dalmacija 19,24-26,31,33,35,40,45,49, 57,81-83 Foča 29, 32, 46,51,82, 83, 89 Darda 29, 32 Fojnica 52, 72, 75 Daziina 30, 34 Fragostin 29, 32 Debeli Lug 100 Furjan 43, 84, 89, 97, 100, 103, 111, 112, 115 Derventa 33, 52, 71, 72, 74 Doboj 52, 72, 74, 83, 89 Dobro Selo 99,103 Dobrudža 81 Donja Austrija 81 Drava 29, 71 Drenovac 56, 66 Drenovica 64, 69 Drežnik 43, 45, 71, 77, 84, 89, 91, 92, 97-100, ЮЗ106, 109, 111, 115 Gabela 25,26,29, 32,43,46,47,82, 89 Gata, rijeka 100,101,103, 113,115 Gatica, rijeka 100,101, 103,113,115 Glamoč 30, 33, 47, 57, 72, 75 Glasinac 89 Glavatičevo 82, 89 Glina, rijeka 44, 45, 50, 55, 92, 93, 96, 97, 98, 104106, 109, 116, 117, 119, 120, 123 Drina, rijeka 16, 29, 43, 51, 63, 82-84, 87, 89 Glina, tvrđava 50 Drinjača 82, 89 Goražde 51 Drniš 30, 31, 33 Gorička (Goričko) 50, 64, 69 Dubica 30, 34, 42, 43, 53, 56, 57, 64, 65, 66, 69-71, Gornja Austrija 81 74, 83, 84, 89, 91, 92, 105, 109 Grabarska, potok 117,119,120,123 Dubočac 30, 33, 71, 74 Gračanica 72, 74 Dubrovačka republika 44,49 Gradačac 52, 72, 74 142
Gradiška ЗО, 33,43,52,53, 55,64,69,71,74,84,89, 101, 105, 109 Gvozdanski (Gvozdansko) 42, 51, 70, 74,105,109 Kijev 81 Kladuša 34, 44, 55-57, 71, 76, 77, 84, 89, 104-106, 109,117, 119, 120, 123, 126, 128 Kladušnica, rijeka 117,120,123 Habsburška monarhija 11,43, 44 Klek 42, 43 Hadžin potok 118,123,126, 128 Klis 25, 26, 29,31,33, 50 Havala 54, 71, 76 Klobuk 47 Klokoč 119, 123 Ilirikum 25 Klokot 100, 103, 113,115 Istanbul 7,13-15,18, 24, 27, 28,40, 60, 81, 91-93 Klokot, rijeka 100,119 Italija 25,40 Ključ 30, 34, 47, 53, 71, 75, 76 Izačić 55, 56, 71, 77, 99,100,103-105,109,111,119 Kljuna 83, 89 Knin 30, 31, 34, 42, 44, 77, 105 jadar 83, 89 Kobaš 43, 52, 53 jadransko more 17,25,29,35,44,48-50 Kolašin 47 Jajce 29, 30, 33, 52, 71, 72, 75, 77, 83, 84, 89, 105, Komesarac 118,123 109 Jaruge 83, 89 Jasen 99,103 Konjic 32, 82, 84, 89 Korana, rijeka 45, 50, 51, 55, 95, 96-101, 103, 104, 106, 109, 113, 115, 116, 117, 119, 123 Jasenica 54 Koranski Lug 112 Jezero 30, 33, 52, 71, 75, 77 Korenica 111,115 Jezerski 55, 64, 65, 69, 71, 76, 106, 109 Kosinj 99,103 Kosovo 82,105 Kamengrad 54, 71, 76 Kamičak 53, 71, 76 Kostajnica 30, 34, 55, 56, 64, 66, 69, 70, 74, 83, 89, 105, 109 Karin 31, 35, 50 Kotari (Ravni Kotari) 49 Karlovac 30, 31, 34,45, 46, 50 Kotor 25, 26 Kestenje 100 Kozarac 30, 34, 54, 71, 75 143
Kozluk 82, 89 Maglaj 52, 72, 74 Krakov 81 Majdan 54, 71, 72, 75 Kranjska 81 Makarska 29, 32 Krbava 49 Makedonija 81 Kreševo 72, 75, 84 Mala Kladuša 56, 57, 71, 77 Krim 80 Mala Lisina 100, 103 Krka, rijeka 30, 31, 35 Maljevac 117,123,126, 128 Krka, sandžak 31 Maljevac, potok 97 Kršlja 98,103,106, 109,113,115 Martinovac, potok 120 Krupa 44, 54, 55, 64, 69, 71, 76, 84, 89, 105, 109 Mašvina 112 Kulen-Vakuf 54, 55, 76, 105, 109 Matkovac 83, 89 Kupa, rijeka 30, 35, 45, 50 Mletačka republika 11,42, 44, 56, 60-62, 64, 65 Kupres 30, 33 Mohač 28 Mokro 83, 89 Lapac 97, 99,106,109 Moldavija 80, 81 Liban 25 Moravska 81 Ličko Petrovo Selo 100 Morlakija 81 Lika 31,49 Moskoviti 81 Lim, rijeka 51, 82, 84, 89 Mosor 31, 35 Lipovača 98,103, 106, 109, 112, 115 Mostar 25, 26, 29, 32, 46, 47, 72, 75, 82, 89 Lisa, rijeka 113,115 Mrežnica, potok 100,103,113, 115 Lisina 30, 35 Mutnica, rijeka 64, 98, 101,103,113,115 Livno 29-32, 47, 72, 75 Mutnik 55, 98,100,103, 105,109 Ljubinje 47, 82, 89 Ljubomir 83, 89 Nadin 31, 34 Ljubuški 29, 32,47, 72, 75 Nebijusi 97,103 Nečven ЗО, 34 Mađarska 81, 94 144 Neretva, rijeka 25, 26, 29, 35, 46-49, 84
Neum 42, 43 Perušić 31, 35 Nijemci 29, 32 Perzija 14 Nikšić 47, 82 Pešta 28 Norin 29, 32 Petrinja 42, 51, 56, 84,105, 109 Nova Kasaba 72, 74 Petrovac 53, 54, 71, 75, 76, 99 Novi (Bosanski Novi) 54, 75, 98 Plitvička jezera 45, 50, 97, 99-101, 103, 106, 109, Novi (Herceg Novi) 25, 26 113, 115 Novi (Lički Novi) 31, 35 Pliva, rijeka 30, 35, 52, 55, 71, 72 Novi Pazar 46, 51 Plješevica 31, 35, 45, 46, 97, 98, 101,112, 113, 115 Novigrad 31, 35 Pljevlja 32, 51 Počitelj 32,47 Obrovac 31, 35 Podgorica 47,48 Omiš 31, 50 Podrašnica 30, 33 Orahovica 29, 32 Podzvizd 55, 71, 76 Orašac 54,71,76,106,109 Poličnik 31, 34 Osat 82, 89 Poljska 81 Osijek 29, 32,61,71,74 Posedarje 31, 35 Osmanska država 11, 13, 14, 18, 19, 42-44, 57, 61, Požega 29, 32 62, 82,91-93,104, 117, 119 Prača 82, 89 Ostrovica 30, 34, 54, 76, 104, 106, 109 Prijedor 34, 54, 55, 71, 75, 76 Otoka 55, 64, 66, 69, 71, 76 Prijepolje 32, 51 Prnjavorski klanac 113,115 Pašin potok 117,120,123 Prozor 29, 32, 72, 75 Pasina Luka 99,103,113,115 Prusac (Akhisar) 30, 33, 71, 75 Pazarić 83, 89 Pecka 30, 33 Rabinja, rijeka 117,119,123 Pećigrad 55, 71, 76 Rača 29, 32, 63,71,74 Pedalj 50, 64, 69,105,109 Rakitnica 30 145
Rakovica 45, 97, 98,100,103, 111, 112,115 Rama 29, 35 Ražanac 31, 35 Rešetar 99,103 Ripač 54, 55, 105, 109 Risan 48, 49 Rogatica 29, 32 Rudine 82, 89 Rumelija, ej alet 81 Rusija 81 Sana, rijeka 53-55, 64, 65, 69, 71, 72, 75-77, 84, 89, 106,109 Sanica 83, 89 Sanica, rijeka, 106, 109 Sanski Most 53, 54, 71, 75, 76, 84 Sarajevo 12, 29, 32, 46, 52, 70, 72, 75, 82-85, 89 Sava, rijeka 29, ЗО, 32, 33, 42, 43, 50, 52, 53, 55, 61, 64, 65, 69-72, 74, 82-84, 89, 91, 92, 105, 106,109 Sedd֊i Islam 31, 35 Senj 31, 35, 46, 49 Sisak 64, 71,74 Sitnica 53 Sjenica 51 Skradin 30, 31, 33 Slavonija 29,40, 53, 82, 94 Slubin 56, 64, 69 Slunj 50, 97, 105, 109, 117 Smoljanac 99,100,101,103 146 Soko 56, 64, 69 Sokol 40, 72, 74 Sokolac 55, 71, 76,105, 109 Somišlje 113,115 Split 25, 26, 29,31,33,49, 92 Spuž 47 Srbija 12, 24, 29, 32, 51, 71, 74, 81,118 Srebrenica 72, 74, 82, 83 Stara Ostrovica 54, 76 Stari Majdan 54, 71, 73, 77 Stijena (Stina) 55, 76 Stolac 47 Strižna, rijeka 64, 65, 69,118 Strmica 105,106,109 Sutjeska, rijeka 85, 89 Svinjar 30 Šibenik 29, 33 Šiljkovača, potok 117, 123 Široka Rijeka 119,123 Šlezija 81 Šturlova, potok 98,117,123 Šturlić 56, 71, 77, 97, 98, 100, 103-105, 109, 111, 112, 115, 117,119, 120,123 Tešanj 52, 72, 74 Tir 25 Tisjak, potok 64, 65, 69 Tisovvrh98,113,115
Tjentište 82, 84, 89 Todorovo ЗО, 34, 55, 71, 77, 106,109 Toledo 25 Transilvanija 81 Travnik 25, 29, 30, 33,46, 52, 72, 75 Trebinje 47, 82, 83, 89 Trijebovo 30, 33 Tromeđa (Triplex Confinium) 42,44-46, 57, 63, 70, Visegrad 29, 32, 51 Vlaška 81 Volhinia 81 Vr(h)lika ЗО, 33 Vrana ЗО, 31, 34 Vranduk 52, 72, 75 Vranograč 55, 71, 77, 84, 89 Vratar 84, 89 71,77, 92, 104-106, 109 Trogir 25 Tržac 56, 98,100,103,111,115 Tržačkakosa 98,103, 112, 115 Vrba 82, 83, 89 Vrbas, rijeka 30, 33, 35, 52, 71, 72, 75, 77, 84, 89, 106,109 Túrija 113,115 Tuzla 52, 72, 74 Zadar 13, 31,35, 49, 50, 57, 96 Zagreb 71, 74, 95, Zaostrog 29, 31 Zavalje 56, 99,100,103 Zemlja Bosna 44, 89 Udbina 31,49 Ukrajina 80 Ulcinj 25,26 Una, rijeka 30, 35, 45, 54, 56, 64, 69, 72, 77, 103, 106, 109, 113, 115 Unac, rijeka 72, 77,106 Zemunik 31, 34 Zenica 52, 72, 75 Vaganac 99,103,115 Varcar Vakuf 30 Velika Kladuša 34, 44, 55, 56, 71, 76, 77, 106, 109, Zrmanja, rijeka 31, 35,45 Zvornik 29, 32, 51, 72, 74, 82, 83, 89 117,126,128 Velika Lisina 100, 103 Velin ЗО, 34 Visoko 72, 75, 83, 89 Željava 97, 99,100,103 Žepče 52, 72, 75 Žirovac, potok 64, 69 Zeta, rijeka 47,48 Zmijanje 30, 33 Zrin 42, 44, 50, 51, 64, 66, 69, 70, 74, 84,105,109 147 |
any_adam_object | 1 |
any_adam_object_boolean | 1 |
author | Korić, Elma ca. 20./21. Jd |
author_GND | (DE-588)1083292943 |
author_facet | Korić, Elma ca. 20./21. Jd |
author_role | aut |
author_sort | Korić, Elma ca. 20./21. Jd |
author_variant | e k ek |
building | Verbundindex |
bvnumber | BV047230663 |
ctrlnum | (OCoLC)1312705784 (DE-599)BVBBV047230663 |
era | Geschichte gnd |
era_facet | Geschichte |
format | Book |
fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>03649nam a2200601 cb4500</leader><controlfield tag="001">BV047230663</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">20220421 </controlfield><controlfield tag="007">t</controlfield><controlfield tag="008">210408s2020 bn |||| |||| 00||| bos d</controlfield><datafield tag="020" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">9789958626500</subfield><subfield code="9">978-9958-626-50-0</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)1312705784</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV047230663</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">rda</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">bos</subfield></datafield><datafield tag="044" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">bn</subfield><subfield code="c">XA-BA</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield><subfield code="a">DE-Re13</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">OST</subfield><subfield code="q">DE-12</subfield><subfield code="2">fid</subfield></datafield><datafield tag="100" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Korić, Elma</subfield><subfield code="d">ca. 20./21. Jd.</subfield><subfield code="e">Verfasser</subfield><subfield code="0">(DE-588)1083292943</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Bosna i Hercegovina na starim osmanskim kartama</subfield><subfield code="c">Elma Korić</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Sarajevo</subfield><subfield code="b">Univerzitet u Sarajevu, Orijentalni institut</subfield><subfield code="c">2020</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">147 Seiten</subfield><subfield code="b">Karten</subfield><subfield code="c">24 x 29 cm</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">n</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">nc</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="490" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Posebna izdanja / Orientalni institut Univerziteta u Sarajevu</subfield><subfield code="v">62</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Literaturverzeichnis Seite 129-137</subfield></datafield><datafield tag="546" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Englische Zusammenfassung</subfield></datafield><datafield tag="648" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Geschichte</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Historical geography</subfield><subfield code="2">fast</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Karte</subfield><subfield code="0">(DE-588)4029783-4</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Bosnia and Herzegovina / Historical geography</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Bosnia and Herzegovina / Historical geography / Maps</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Bosnia and Herzegovina</subfield><subfield code="2">fast</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Bosnien-Herzegowina</subfield><subfield code="0">(DE-588)4088119-2</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Osmanisches Reich</subfield><subfield code="0">(DE-588)4075720-1</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="0"><subfield code="a">Osmanisches Reich</subfield><subfield code="0">(DE-588)4075720-1</subfield><subfield code="D">g</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="1"><subfield code="a">Bosnien-Herzegowina</subfield><subfield code="0">(DE-588)4088119-2</subfield><subfield code="D">g</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="2"><subfield code="a">Karte</subfield><subfield code="0">(DE-588)4029783-4</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="3"><subfield code="a">Geschichte</subfield><subfield code="A">z</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2=" "><subfield code="5">DE-604</subfield></datafield><datafield tag="810" ind1="2" ind2=" "><subfield code="a">Orientalni institut Univerziteta u Sarajevu</subfield><subfield code="t">Posebna izdanja</subfield><subfield code="v">62</subfield><subfield code="w">(DE-604)BV000007653</subfield><subfield code="9">62</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Inhaltsverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Abstract</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Abstract</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000007&line_number=0004&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Literaturverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000009&line_number=0005&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Register // Personenregister</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000011&line_number=0006&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Register // Ortsregister</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="q">BSB_NED_20220421</subfield></datafield><datafield tag="999" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-032635136</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">911</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">0903</subfield><subfield code="g">49742</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">911</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">0903</subfield><subfield code="g">561</subfield></datafield></record></collection> |
geographic | Bosnia and Herzegovina / Historical geography Bosnia and Herzegovina / Historical geography / Maps Bosnia and Herzegovina fast Bosnien-Herzegowina (DE-588)4088119-2 gnd Osmanisches Reich (DE-588)4075720-1 gnd |
geographic_facet | Bosnia and Herzegovina / Historical geography Bosnia and Herzegovina / Historical geography / Maps Bosnia and Herzegovina Bosnien-Herzegowina Osmanisches Reich |
id | DE-604.BV047230663 |
illustrated | Not Illustrated |
index_date | 2024-07-03T17:00:30Z |
indexdate | 2024-07-10T09:06:20Z |
institution | BVB |
isbn | 9789958626500 |
language | Bosnian |
oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-032635136 |
oclc_num | 1312705784 |
open_access_boolean | |
owner | DE-12 DE-Re13 DE-BY-UBR |
owner_facet | DE-12 DE-Re13 DE-BY-UBR |
physical | 147 Seiten Karten 24 x 29 cm |
psigel | BSB_NED_20220421 |
publishDate | 2020 |
publishDateSearch | 2020 |
publishDateSort | 2020 |
publisher | Univerzitet u Sarajevu, Orijentalni institut |
record_format | marc |
series2 | Posebna izdanja / Orientalni institut Univerziteta u Sarajevu |
spelling | Korić, Elma ca. 20./21. Jd. Verfasser (DE-588)1083292943 aut Bosna i Hercegovina na starim osmanskim kartama Elma Korić Sarajevo Univerzitet u Sarajevu, Orijentalni institut 2020 147 Seiten Karten 24 x 29 cm txt rdacontent n rdamedia nc rdacarrier Posebna izdanja / Orientalni institut Univerziteta u Sarajevu 62 Literaturverzeichnis Seite 129-137 Englische Zusammenfassung Geschichte gnd rswk-swf Historical geography fast Karte (DE-588)4029783-4 gnd rswk-swf Bosnia and Herzegovina / Historical geography Bosnia and Herzegovina / Historical geography / Maps Bosnia and Herzegovina fast Bosnien-Herzegowina (DE-588)4088119-2 gnd rswk-swf Osmanisches Reich (DE-588)4075720-1 gnd rswk-swf Osmanisches Reich (DE-588)4075720-1 g Bosnien-Herzegowina (DE-588)4088119-2 g Karte (DE-588)4029783-4 s Geschichte z DE-604 Orientalni institut Univerziteta u Sarajevu Posebna izdanja 62 (DE-604)BV000007653 62 Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Inhaltsverzeichnis Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Abstract Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Abstract Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000007&line_number=0004&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Literaturverzeichnis Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000009&line_number=0005&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Register // Personenregister Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000011&line_number=0006&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Register // Ortsregister |
spellingShingle | Korić, Elma ca. 20./21. Jd Bosna i Hercegovina na starim osmanskim kartama Historical geography fast Karte (DE-588)4029783-4 gnd |
subject_GND | (DE-588)4029783-4 (DE-588)4088119-2 (DE-588)4075720-1 |
title | Bosna i Hercegovina na starim osmanskim kartama |
title_auth | Bosna i Hercegovina na starim osmanskim kartama |
title_exact_search | Bosna i Hercegovina na starim osmanskim kartama |
title_exact_search_txtP | Bosna i Hercegovina na starim osmanskim kartama |
title_full | Bosna i Hercegovina na starim osmanskim kartama Elma Korić |
title_fullStr | Bosna i Hercegovina na starim osmanskim kartama Elma Korić |
title_full_unstemmed | Bosna i Hercegovina na starim osmanskim kartama Elma Korić |
title_short | Bosna i Hercegovina na starim osmanskim kartama |
title_sort | bosna i hercegovina na starim osmanskim kartama |
topic | Historical geography fast Karte (DE-588)4029783-4 gnd |
topic_facet | Historical geography Karte Bosnia and Herzegovina / Historical geography Bosnia and Herzegovina / Historical geography / Maps Bosnia and Herzegovina Bosnien-Herzegowina Osmanisches Reich |
url | http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000007&line_number=0004&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000009&line_number=0005&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032635136&sequence=000011&line_number=0006&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |
volume_link | (DE-604)BV000007653 |
work_keys_str_mv | AT koricelma bosnaihercegovinanastarimosmanskimkartama |