Etnogeneza BiH: porijeklo, postanak i razvoj naroda BiH
Gespeichert in:
| 1. Verfasser: | |
|---|---|
| Format: | Buch |
| Sprache: | Bosnian |
| Veröffentlicht: |
Zenica
Hasan Gračanin
2019.
|
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | Inhaltsverzeichnis Literaturverzeichnis Inhaltsverzeichnis Literaturverzeichnis |
| Beschreibung: | Literaturverzeichnis Seite 683-693 |
| Beschreibung: | 705 Seiten Illustrationen, Karten 26 cm |
| ISBN: | 9789926466039 |
Internformat
MARC
| LEADER | 00000nam a2200000 c 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | BV047018067 | ||
| 003 | DE-604 | ||
| 005 | 20201221 | ||
| 007 | t | ||
| 008 | 201119s2019 bn a||| |||| 00||| bos d | ||
| 020 | |a 9789926466039 |9 978-9926-466-03-9 | ||
| 035 | |a (OCoLC)1229085172 | ||
| 035 | |a (DE-599)KXP1726659909 | ||
| 040 | |a DE-604 |b ger |e rda | ||
| 041 | 0 | |a bos | |
| 044 | |a bn |c XA-BA | ||
| 049 | |a DE-12 | ||
| 084 | |a OST |q DE-12 |2 fid | ||
| 100 | 1 | |a Gračanin, Hasan |e Verfasser |4 aut | |
| 245 | 1 | 0 | |a Etnogeneza BiH |b porijeklo, postanak i razvoj naroda BiH |c Hasan Gračanin |
| 264 | 1 | |a Zenica |b Hasan Gračanin |c 2019. | |
| 300 | |a 705 Seiten |b Illustrationen, Karten |c 26 cm | ||
| 336 | |b txt |2 rdacontent | ||
| 337 | |b n |2 rdamedia | ||
| 338 | |b nc |2 rdacarrier | ||
| 500 | |a Literaturverzeichnis Seite 683-693 | ||
| 648 | 7 | |a Geschichte |2 gnd |9 rswk-swf | |
| 650 | 0 | 7 | |a Herkunft |0 (DE-588)4120440-2 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 650 | 0 | 7 | |a Ethnogenese |0 (DE-588)4121225-3 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 650 | 0 | 7 | |a Bosnier |0 (DE-588)4227206-3 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 650 | 0 | 7 | |a Bevölkerung |0 (DE-588)4006287-9 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 651 | 7 | |a Bosnien-Herzegowina |0 (DE-588)4088119-2 |2 gnd |9 rswk-swf | |
| 689 | 0 | 0 | |a Bosnier |0 (DE-588)4227206-3 |D s |
| 689 | 0 | 1 | |a Herkunft |0 (DE-588)4120440-2 |D s |
| 689 | 0 | 2 | |a Ethnogenese |0 (DE-588)4121225-3 |D s |
| 689 | 0 | |5 DE-604 | |
| 689 | 1 | 0 | |a Bosnien-Herzegowina |0 (DE-588)4088119-2 |D g |
| 689 | 1 | 1 | |a Bevölkerung |0 (DE-588)4006287-9 |D s |
| 689 | 1 | 2 | |a Geschichte |A z |
| 689 | 1 | |5 DE-604 | |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032425585&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Inhaltsverzeichnis |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032425585&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Literaturverzeichnis |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032425585&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Inhaltsverzeichnis |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032425585&sequence=000007&line_number=0004&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Literaturverzeichnis |
| 940 | 1 | |n oe | |
| 940 | 1 | |q BSB_NED_20201221 | |
| 999 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-032425585 | ||
| 942 | 1 | 1 | |c 304.609 |e 22/bsb |g 49742 |
| 942 | 1 | 1 | |c 307.09 |e 22/bsb |g 49742 |
| 942 | 1 | 1 | |c 900 |e 22/bsb |g 49742 |
Datensatz im Suchindex
| _version_ | 1804181980436234241 |
|---|---|
| adam_txt |
SADRŽAJ PREDGOVOR. 1 1. UVOD. 5 1.1. Opći pojmovi. 5 1.2. Istorijska razdoblja. 29 1.2.1. Praistorija.31 1.2.1.1. Kameno doba.31 1.2.1.2. Metalno doba.36 1.2.2. Istorija. 40 2. PRAISTORIJA STANOVNIKA NA TLU DANAŠNJE BiH. 42 2.1. Kameno doba.42 2.2. Metalno doba.50 3. STANOVNIŠTVO BiH U STAROM VIJEKU. 54 3.1. Geografski prostor. 54 3.2. Istorijske prilike. 57 3.2.1. Veze Ilira s Grcima i Keltima. 57 3.2.2. Veze Ilira i Rimljana.59 3.2.3. Admlnistrativno-teritorijalno uređenje
Ilirika. 63 3.3. Etnička slika današnjeg prostora BiH u starom vijeku.66 3.3.1. Ilirska plemena. 66 3.3.1.1. Ime i etnogeneza ilira.66 3.3.1.2. Japodi.70 3.3.1.3. Dalmati (Delmati).72 3.3.1.4. Sardeati, Deuri i Dicioni. 77 3.3.1.5. Desidijati. 79 3.3.1.6. Panonska plemena sjeverneBosne. 84 3.3.1.7. Manijci I Ardijejci. 86 3.3.1.8. Autarijati. 91 3.3.1.9. Daorsi.99 3.3.1.10. Naresi (Narensi). 104 3.3.1.11. Glindicioni, Melkumani i Deremisti.106 3.3.1.12. Raspored Ilira polovinomprvog vijeka n.e.108 3.3.1.13. Religija Ilira i sahranjivanjemrtvih. 114 3.3.1.14. Život Ilira. 117 3.3.2. Tračani. . 121 3.3.3. Kelti.122 3.3.3.1.
Opći pojmovi о Keltima. 122 3.3.3.2. Kelti na području današnje BiH. 127 4. SEOBE NARODA U EVROPI (IV-Х STOLJEĆE).132 4.1. Hronoloģija Velike seobe naroda.132 4.2. Prvi talas Velike seobe naroda (IV i V stoljeće). 135 4.2.1. Germani.135 1
4.2.1.1. Opći pojmovi оGermanima.135 4.3.1.2. Gepidi.137 4.3.1.3. Goti.139 4.2.2. Huni. 146 4.2.3. Vandali i druga barbarska plemena. 150 4.3. Drugi talas velike seobe naroda (V-VI stoljeće). 151 4.3.1. Avari. 151 4.3.2. Slaveni. 155 4.3.3. Crnogorci.159 4.3.4. Hrvati. 161 4.3.5. Srbi.165 4.4. Treći talas Velike seobe naroda (IX-X stoljeće). 169 5. STANOVNIŠTVO SREDNJOVJEKOVNE BOSNE.170 5.1. Istorija srednjovjekovne Bosne. 170 5.2. Crkva bosanska, katoličanstvo i pravoslavlje. 183 5.3. Stećci.190 5.4. Etnička slika srednjovjekovne Bosne. 192 5.4.1.
Bošnjani. 194 5.4.2. Vlasi. 199 6. STANOVNIŠTVO BOSNE U NOVOM VIJEKU.208 6.1. Razdoblje vladavine Turske 1463. - 1878. 208 6.1.1. Hronoloģija turskog osvajanja i napuštanja Bosne. 208 6.1.2. Islamizacija Bosne. 222 6.1.2.1. Tok islamizacije.222 6.1.2.2. Život islamiziranog bosanskog stanovništva. 227 6.1.2.3. Uzroci islamizacije Bosne.230 6.1.3. Doseljavanje Jevreja.235 6.1.4. Romi. 242 6.1.5. Migracije stanovništva u Bosanskom pašaluku. 248 6.1.5.1. Naseljavanje Vlaškog stanovništva. 249 6.1.5.2. Migracije stanovništvauslijed ratova i kuge. 264 6.1.5.3. Demografija Bosanskog pašaluka. 271 6.1.5.4. Život Bosanaca iz ugla trapističkog svećenika 274 6.1.6. Ekonomski život. 278 6.1.7. Kultura. 280 6.1.8. Srpski nacionalni pokreti do 1878. 295 6.1.9. Bosanski franjevci, vjerni Bogu, vjerni
Bosni.301 6.1.10. Podjela stanovništva po vjerskoj pripadnosti. 305 6.2. Razdoblje vladavine Austrougarske 1878.-1914.309 6.2.1. Hronoloģija austrougarskog boravka u Bosni.309 6.2.2. Pravni položaj BiH u Austrougarskoj. 315 6.2.3. Ekonomske promjene.319 6.2.4. Kulturne promjene.322 2
6.2.5. Vjerske zajednice.339 6.2.6. Nacionalni pokreti.344 6.2.6.1. Benjamin Kalaj i bošnjaštvo.345 Є.2.6.2. Hrvatski nacionalni pokret.350 6.2.6.3. Srpski nacionalni pokret 1878.-1914. 355 6.2.7. Demografske i etničke promjene 1878.-1914. 357 6.2.7.1. Iseljavanje. 357 Є.2.7.2. Austrougarska kolonizacija.363 6.2.7.3. Austrougarski popisi stanovništva.366 Θ.2.7.4. Bošnjaci u dijaspori.374 7. SAVREMENA ISTORIJA STANOVNIŠTVA BiH. 376 7.1. Bosna i Hercegovina 1914 - 1940.376 7.1.1. Prvi svjetski rat.376 7.1.2. Bosna i Hercegovina u južnoslavenskoj Kraljevini. 382 7.1.3. Politički razvoj. 387 7.1.4. Etničke prilike. 393 7.1.4.1. Agrarna reforma. 393 7.1.4.2. Položaj vjerskih zajednica.400 7.1.4.2.1. Katolička crkva.401 7.1.4.2.2. Pravoslavna
crkva. 405 7.1.4.2.3. Islamska vjerska zajednica.408 7.1.4.3. Međuetnički odnosi.412 7.1.4.4. Nacionalna opredijeljenost i popisi stanovništva. 415 7.2. Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu. 421 7.2.1. Drugi svjetski rat. 421 7.2.2. Međuetnički sukobi i revolucija. 432 7.2.2.1. Međuetnički sukobi 1941.-1945. 432 7.2.2.2. Uloga naroda BiH u jugoslovenskoj revoluciji. 445 7.2.3. Dobre komšije u međuetničkim sukobima. 450 7.3. Bosna i Hercegovina u Titovoj Jugoslaviji. 456 7.3.1. Jugoslavija. 456 7.3.1.1. Rađanje, život i smrt socijalističke Jugoslavije . 456 7.3.1.2. Ekonomski i društveni razvoj Jugoslavije. 465 7.3.1.3. Nacionalno pitanje Jugoslavije.471 7.3.2. Demografske i etničke promjene u SR BiH 1945.-1991.474 7.3.2.1.Materijalna i duhovna djela stanovništva SR BiH . 474 7.3.2.2. Nacionalna slika BiH 1945 - 1991. 486 7.3.2.3 Promjene u strukturi stanovništva BiH. 507 7.4. Bosna i Hercegovina kao samostalna država.511 7.4.1. Višestranački etnički izbori 1990. 511 7.4.2. Bosanska tragedija.
514 7.4.2.1. Uvod u tragediju. 514 7.4.2.2. Vanredno i ratno stanje 1992. 516 3
7.4.2.3. Politički i vojni događaji 1993.-1995. 520 7.4.2.4. Svijetli primjeri suživota u Bosanskoj tragediji.524 7.4.3. Epilog bosanske tragedije.534 7.4.3.1. Ratni zločini. 534 7.4.3.1.1. Stradanje stanovništva.534 7.4.3.1.2. Stradanje materijalnih objekata.543 7.4.3.2. Kazne za ratne zločine. 546 7.4.4. Kako preživjeti mir. 566 7.4.4.1. Poslijeratna materijalna i duhovna obnova.567 7.4.4.2. Lokalni i opći izbori 1996.-2018. 573 7.4.4.3. Sprega religije i politike. 577 7.4.4.4. Bosanski franjevci i BiH. 581 7.4A5. Stranačka zapošljavanja. 588 7.4.4.6. Bujanje nacionalizma. 591 7.4.5. Demografske i etničke promjene u BiH 1991-2013. 596 7.4.5.1. Migracije 1991.1995. 596 7.4.5.2. Popis stanovništva 2013. 600 7.4.5.3. Nacionalna pripadnost. 603 7.4.5.4. Maternji jezik. 605 7.4.5.Ց. Vjerska pripadnost.609 7.4.5.Θ. Obrazovanost
stanovništva.611 7.4.5.7. Iseljavanje iz BiH. 615 7.4.6. Pregled državnosti i simbola BiH.617 8. GENETIČKO PORIJEKLO POPULACIJA BiH.627 8.1. Uvod u genetiku. 627 8.2. Hromosom i njegova građa.629 8.3. Haplogrupe. 634 8.3.1. Uvod u haplogrupe. 634 8.3.2. Muške haplogrupe u BiH i okruženju. 638 8.4. Rezultati genetičkih istraživanja zapadnog Balkana. 646 8.5. Dinarsko-ilirska populacija. 656 9. ZAKLJUČCI. 665 LITERATURA. 683 Knjige.683 Članci i naučni radovi:. 688 AKTERI KNJIGE: „ETNOGENEZA BiH,“.694 Recenzije i recenzenti. 694 Akademik, prof. dr. Slavo Kukić.694 Prof. dr. Esad Bajtal. 696 Dr. Senija
Šehanović. 698 Željko Grahovac, prof. filozofije і sociologije, književnik. 700 Autor.704 4
LITERATURA Knjige 1. Anđelović P.:“Stvarnost(¡) okom vjernika“ Rabie, Sarajevo, 2009. 2. Arnaulf K.: Kelti, istorija i mit о jednom zagonetnom narodu, Campus Verlag GmgH, Frankfurt/Main, 2004, prevod/Laguna 2013. 3. -Antié LJ.: „Velikosrpski nacionalni program" Golden marketing Tehnička knjiga Zagreb, 2007. 4. -Babić A. Iz istorije srednjovjekovne Bosne, Sarajevo, 1972. 5. -Babič M.: „Nasilje idola“, DiD, Sarajevo, 2002. 6. -Basler Đ.-.“Arhitektura Masleša, 1972. kasnoantičkog doba u BiH“, Veselin 7. -Bašeskija M.: „Ljetopis (1746.-1804.)“, Veselin Masleša, Sarajevo, 1987. 8. -Bečirovič F.: „Kulturna polivalentnost i apsurd zločina u BiH“, Institut za istraživanje zločina i čovječnosti međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2013. 9. -Benac A.:„Studija o Kamenom i Bakarnom dobu Sjeverozapadnom Balkanų“, Veselin Masleša, Sarajevo, 1964. 10. Bešlagić Š.: Stečci, Kataloško Masleša, Sarajevo, 1971. topografski pregled, u Veselin 11. Bešlagić Š.: Stečci - kultura i umjetnost, Veselin Masleša, Sarajevo, 1971. 12. Bijedić Š.:“Ratne slike iz Cazinske krajine“ Svjetlost, Sarajevo, 1957. 13. -Blašković V.: „Ekonomska geografija Jugoslavije“, Informator, Zagreb, 1970. 14. -Bogičević V.:“Pismenost u Bosni і Hercegovini“, Veselin Masleša, Sarajevo 15. -Bojanovski I: „Bosna і Hercegovina u antičko doba“, ANU BiH, Djela, LXVI, СВІ, 6. Sarajevo, 1988. 16. Bojić М.: „Historija Bosne Šahinpašić, Sarajevo, 2001., i Bošnjaka (VII-XX vijek)“, TKD 17. -Božić Lj.:“Agrarna politika, Veselin Masleša, Sarajevo, 1984. 18. -Buturović і V. Palavestra: „Narodna književnost Srba, Hrvate,
Muslimana i Crnogoraca,“, Svjetlost, Sarajevo, 1974. 19. -Cigar Norman: „Genocid u Bosni. Politika „etničkog čišćenja“, Sarajevo 1998 20. - Cvijić J.: Sabrana dela, Knjiga 3., Toml, Srpska akademija nauka i umetnosti. Beograd 1987. 683
21.-Čengić E.: S Krležom iz dana u dan ('75.- 77.),Trubač u pustinji duha, knjiga 2 -, Globus Zagreb, 1985. 22. -Čović B.:„Od Butmira do Ilira“, Veselin Masleša, Sarajevo, 1976. 23. -Ćirković S.: „Rabotnici, vojnici, duhovnici: Društava srednjovjekovnog Balkana“, Equilibrium, Beograd 1997, 24. -Dedijer i Miletič.:“Genocid nad muslimanima, 1941.-1945. Zbornik dokumenata i sjećanja“, Svjetlost, Sarajevo, 1990. 25. Đonlagić A .”Dvadeset sedma divizija* u sarajevskoj operaciji“ Sarajevska operacija, Vojnoizdavački zavod Beograd, 1983. 26. -Evlija Čelebija: „Putopis“, Veselin Masleša, Sarajevo, 1979. 27. Feldbauer В.: Atlas svijeta,. Zagreb, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1988 28. -Fra Bono Benić: „Ljetopis Masleša, Sarajevo, 1979. sutješkog samostana“, Veselin 29. -Fra Filip Lastrić: „Pregled starina Bosanske provincije“, Veselin Masleša, Sarajevo, 1977. 30. -Fra Ivan Franjo Jukič, Sabrana djela, tom I, II i III,Svjetlost Sarajevo, 1973. 31. -Fra Nikola Lašvanin: „Ljetopis“, Veselin Masleša, Sarajevo, 1981. 32. -Gračanin Hasan: „Uvod u religiju“, Zenica, 2017. 33. -Hadžijahić M.: „Od tradicije do identiteta“, Svjetlost, Sarajevo, 1974. 34. -Hadžijahić M.:“Porijeklo bosanskih muslimana“, Bosna, Sarajevo, 1990. 35. -Hasan К. Pruščak: „Izabrani spisi“, Veselin Masleša, 1983. 36. Herman K.: „Narodne pjesme Musliman u Bosni i Hercegovini“, Svjetlost, Sarajevo, 1990. 37. -Herodot: „Historija“, Milan Arsenie, Novi sad 1980. 38. -Hrabak В.: “Naseljavanje hercegovačkih i bosanskih Vlaga u Dalmatinsku Zagoru u XIV, XV i XVI veku“. U ediciji: Iz starije prošlosti Bosne i
Hercegovine. Knjiga II, Arhivar, Beograd, 2003. 39. -Hrelja K.:“Privredna istorija“ II knjiga, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 1966. 40. -Huković M., Kasumović A. i Smailović I.: „Muhamed Hevai Uskufi“, Univerzál, Tuzla. 1990. 41. -Ibrahimagić O.: “Državno-pravni razvitak BiH“, Sarajevo, 1998., 42. -Imamović Enver: „Antički kultni i votivni spomenici na području BiH“, Veselin Masleša, Sarajevo, 1977. 43. -Imamović Enver:“Porijeklo i pripadnost stanovništva BiH“, Sarajevo 1988. 684
44. -Imamović M.: Pravni položaj i unutrašnjo-politički razvitak BiH 1878-1914, Svjetlost, Sarajevo, 1976. 45.-Jurič I.: Genetičko podrijetlo Hrvata, Vlastita autorska naklada, Zagreb, 2003. 46. -Jordanes: lordanes Romana et Getica, Theodor Mommsen, Berlin, 1882. 47.-Kamberović H.: „Begovski zemljišni posjedi u BiH od 1878. do 1918.“, Hrvatski institut za povijest, Zagreb i Institut za ¡storiju,Sarajevo, 2003. 48. -Kapetanović M.'.„Narodno blago“, III, Svjetlost, Sarajevo, 1988. 49. Kapidžić H.: „Hercegovački Masleša, Sarajevo 1973. ustanak 1882. godine“, Veselin 50. -Klaić B.: „Veliki riječnik stranih riječi“, Zora, Zagreb, 1974. 51. -Klaić Nada: „Srednjovjekovna Bosna“, Eminex, Zagreb, 1994. 52. -Klaić V.:“Povijest Bosne“ fototip izdanja iz 1882. godine, Svjetlost, Sarajevo, 1990. 53. -Kilibarda Novak: Predgovor knjizi "Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine, lirske", sakupio Bogoljub Petranović, Knjiga I, "Svjetlost" OOUR Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1989. 54. -Konstantin Porfirogenet: „О upravljanju carstvom“, August Cesaree, i AMG, 1994., Zagreb; 55. -Konjević M: „О nekim pitanjima politike ustaša prema bosanskohercegovačkim Muslimanima 1941. godine“ u ¡storiji naroda BiH, Veselin Masleša, Sarajevo 1973. 56. -Kreševljaković Hamdija.: „Kapetanije u BiH“, Svjetlost, Sarajevo, 1980. 57. -Kukić SI.: „Posljednji poziv za pomoć“, Kult, Sarajevo, 2018. 58. -Lopašić R.: „Bihać i Bihaćka krajina“, Matica hrvatska“ Zagreb, 1890., reprint izdanje 1990. 59. -Ljetopis popa Dukljanina, ed. MH, Zagreb 1950. 60. -Marko Attila Hoare: “Bosanski muslimani u Drugom svjetskom
ratu“, Korjeni muslimanskog i Hrvatskog otpora, IK „Vrijeme“, Zenica, 2019. 61. -Mesihović Selmedin: „Historija Autarijata.“, Filozofski fakultet Sarajevo, 2014., elektronsko izdanje. 62. -Mesihović Selmedin: „llirike“, elektronsko izdanje, Sarajevo 2014. 63. -Mesihović Selmedin: Orbis romanvs: Udžbenik za historiju klasične rimske civilizacije, elektronsko izdanje, Sarajevo, 2015. 64. -Mikolji dr. V.: „Povijest željeza i željeznog obrta u Bosni“, Metalurški institut „Hasan Brkič“, Zenica 1969. godine. 685
65. -Đ. Mikié Đ.:0 kolonizaciji stranih seljaka u Bosni i Hercegovini u vrijeme austrougarske uprave, u zborniku: "Migracije i Bosna i Hercegovina", Sarajevo 1990. 66. -Mirdita Z.: “Vlasi -starobalkanski narod“, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2009. 67. Mužić I.: Hrvatska povijest devetoga stoljeća, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split 2011. 68. -Nezirović M.: „Jevrejsko-španska književnost, Sarajevo 1992. 69. -Novak Grga: Moriaci (Vlasi) gledani s mletačke strane, Zbornik za narodni život i običaje JAZU, knj. 45. Zagreb, 1071. 70. - Obradović Milorad: „Agrarna reforma i kolonizacija Kosova 1918.1941.“ Priština 1981. 71.-Papazoglu F.: „Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba“, ANiU BiH, Centar za balkanološka ispitivanja, Sarajevo 1969. 72. -Papić M.: „Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme Austro ugarske okupacije“., Veselin Masleša, Sarajevo. 1972. godine. 73. -Pašalić E.: „Sabrano djelo“, Svjetlost, Sarajevo, 1975. 74.-Pauzanija 1989.: „Pauzanija, opis Helade“, Uroš Pasinij, Split, Logos 1989., X, 22. 75. -Pejanović Đ. ^Iseljavanje Crnogoraca u XIX vijeku, Titograd 1962. 76.-Pelagie V: „Izabrana djela“, knjiga I, II i II Veselin Masleša, Sarajevo, 1971. 77. -Pelidija Enes: „Bosanski elajet od karlovačkog do požeškog mira 1669.-1718.“, Veselin Masleša, Sarajevo, 1989. 78. -Purivatra A.:“Jugoslovenska muslimanska organizacija političkom životu Kraljevine S.H.S.“ Svjetlost, Sarajevo 1977. u 79. -Popis stanovništva i stanova 1971. Savezni zavod za statistiku, Beograd, 1974. 80. -Popis stanovništva, domaćinstva i stanova u BiH 2013., rezultati popisa“,
Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, juni, 2016. 81. -Purivatra A.:“Nacionalni i politički razvitak muslimana“, Svjetlost, Sarajevo, 1969. 82. -Redžić E.: „Muslimansko autonomaštvo Svjetlost, Sarajevo 1987. i 13. SS divizija“, 83. -Redžić E: „Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu“, OKO, Sarajevo, 1988, i Enver Redžić, Bosnia and Hercegovina in the Second World War, Frank Cass, London and New York, 2005. 84. -Repe Božo: „Slobodna zgovina, Ljubljana. Modrijan 2007. 85. -Ribičič C:“Geneza jedne zablude. Ustavnopravna analiza nastanka i djelovanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne“, Zagreb Sarajevo, 2001. 686
86. Selimović M.:„Sjećanja“, Sloboda, Beograd i Otokar Keršovani, Rijeka, 1976. 87. Selimović M.: Derviš i smrt, Svjetlost, Sarajevo, 1980. 88. -Skarić Vladislav: „Izabrana djela“, knjiga I, Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do Austrougarske okupacije, Sarajevo, 1985. 89. -Softić S.:“Pravna priroda rata u BiH“, Sarajevo 2000. 90. -Stefanovič J.: „Odnos crkve i države“, Matica hrvatska, Zagreb 1953. 91.Stipčević A.: Iliri, povijest, život, kultura, Školska knjiga Zagreb, 1989 92. -Stonojević : "Istorija Crne Gore", treća knj. tom I, Titograd 1975. 93. -Šabanović H.:“Bosanski pašaluk“, Svjetlost, Sarajevo, 1982. 94. -Šamić M.: „Francuski putnici u BiH u XIX stoljeću 1836-1878.“, Veselin Masleša, Sarajevo, 1981. godine. 95. -Šehić N.:“Autonomni pokret muslimana za vrijeme Austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini", Svjetlost, Sarajevo, 1980. 96. -Šehić N.: „Bosna i Hercegovina 1918.1925. Institut za povijest u Sarajevu, Sarajevo, 1991. 97. -Šljivo Galib.: „Omer paša Latas u BiH 1850-1852., Svjetlost Sarajevo, 1977. 98. -Vego M.: „Postanak srednjovjekovne bosanske države“ Svjetlost, Sarajevo, 1982. 99. - Vukadinović R.: „Međunarodni politički odnosi“, Barbat, Zagreb 1998. 100. -Vuk S.K.: Srbi svi i svuda, Kovčežić za istorijų, jezik i običaje Srba sva tri zakona“, (Beč, 1849.). 101. -Latinski citati, MARSO, Beograd, 2011. 102. -Grupa autora: Demografske i etničke promjene u BiH/urednik Ivan Cvitkovič , Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti BiH, 2017. 103. -Grupa autora (dr. Pavao Anđelić, de. Ivo Bojanovski, dr. Bořivoj Čović i mr. Brunoslav Marjanovič):
„Visoko i okolina kroz historiju“, Skupština opštine Visoko, 1984. 104. -Grupa autora (Vladislav Skarić, Osman Nuri-Hadžić, Nikola Stojanovič); „Bosna i Hercegovina pod Austro-Ugarskom upravom“, izdavač GECA KON, Beograd, 1939. 105. -Grupa autora: „Radovi sa simpozija srednjovjekovna Bosna i Evropska kultura“, Osnovni izvještaj о iskopavanju srednjovjekovne utvrde Vranduk 1968, Muzej grada Zenice, 1973. 106. -Rasprave о nacionalnom identitetu Bošnjaka, Zbornik radova, urednik H. Kamberović, Institut za istorijų Sarajevo, Sarajevo 2009. 687
107. -Enciklopedija Jugoslavije, tom I, JLZ „Miroslav Krleža“, drugo izdanje, Zagreb, 1980. 108. -Enciklopedija Jugoslavije, tom II, JLZ „Miroslav Krleža“, drugo izdanje, Zagreb, 1982. 109. -Enciklopedija Jugoslavije, tom III, JLZ „Miroslav Krleža“, drugo izdanje, Zagreb, 1984. 110. -Enciklopedija Jugoslavije, tom IV, JLZ „Miroslav Krleža“, drugo izdanje, Zagreb, 1986. 111. -Enciklopedija leksikografskog zavoda, tom. 3., prvo izdanje, Zagreb, 1967. 112. -Enciklopedija leksikografskog zavoda, tom. 6., prvo izdanje, Zagreb, 1969. 113. -„Enciklopedija Librairie larouse“, Paris. 1967.; Izdanje za Jugoslaviju: „Opšta enciklopedija Larousse“ tom 3., Vuk Karadžič“, Beograd, 1973. 114. Ekonomski leksikon, Savremena administracija Beograd, 1975. 115. -Zbornik radova: 30 godina od završetka II svjetskog rata, Institut za ¡storiju, Sarajevo 2006. Članci i naučni radovi: 1. -Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: Demografija, Tematski bilten 02/2007, Sarajevo 2007.godine, Popisi stanovništva Bosne i Hercegovine za vrijeme austrougarske vladavine. 2. -Aralici T. i llikić M.: Članak „Križnica sablje Drugog avarskog kanata“, Institut za arheologiju u Zagrebu, 29/2012. 3. -August Kovačec: U spomen profesoru doktoru znanosti Zefu Mirtidi, znanstveniku i prijatelju, Matica Hrvatska, Hrvatska revija br.3. 2016. 4. -Basler 1971 Đ. Basler, Novčić plemena Daorsa, Prilog ilirskoj numografiji, GZM n. s. Arheologija, XXVI, Sarajevo 1971,333-336. 5. -Bilandžić D.: „Međunacionalni odnosi u Jugoslaviji u svjetlu različitih društveno-političkih sistema, Politička misao 1974.,
https://hrcak.srce.hr/114955 XII 2016 6. -Bojanovski I.: Bosna i Hercegovina u antičko doba, ANU BiH, Djela, LXVI, CBI, 6. Sarajevo, 1988. 7. -Bogičević V. „Emigracija Muslimana u BiH u Tursku u doba Austrougarske vladavine“, Historijski zbornik, III, Zagreb, 1950. 8. -Čremošnik I.:“ Nešto о antičkim naseljima u okolini Konjica, GZM, N.S. Arheologija X, str. 179 - 188. Sarajevo 1954. 9. -Dizdar Zdravko:“ Četnički zločini u Bosni i Hercegovini 1941,1945.“Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2002. 688
10.-Domagoj Vidovič, Izvorni znanstveni članak ZDK S11.163.42 373.21 (Popovo), Institut za hrvatski jezik, „Toponimija sela Zavala, Golubinac, Belenićki i Kijev Do u Popovu“, Zagreb, 16.IV 2012. 11.-Dragičević 2016.:Dragičević I: Daorski novac i prilog poznavanju optjecaja novca na daorskom području, Izvorni znanstveni članak, UDK 904:737.1 (497.5) (398)“02/01”. Prihvaćeno 3.3. 2016. Zagreb. 12.-Filipovič N.: Specifičnosti islamizacije, 27-33; up. Avdo Sućeska, Položaj bosanskih Muslimana u Osmanskoj državi, Pregled, 5/1975, 483-509. i kao nap. 2. 13.-Filipovič N.: „Osvrt na pitanje islamizacije na Balkanu pod Turcima“, Godišnjak, ANUBiH XIII, CBI knj. 11, Sarajevo 1976, 395-396. 14. -Fra Ignacije Gavran: Putovi i putokazi, Sarajevo 1988. 15.-Fra Mile Babič: Esej „ Sedam stoljeća bosanskih franjevaca“, Jukič 1991/92/93, 21-23. 16. -Fra Oton Knezović: „Bosansko-hercegovački franjevci i Hrvatska“, ,,Obzor“-Spomen knjiga, Zagreb 1935. 17.-Geiger Vladimir: „Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu“ Izvorni znanstveno članak UDK: 314.(497.5)“ 355058.65(497)“ 1941/1945. Prihvaćeno 4.11.2011. Hrvatski institut za povijest Zagreb ,2011 18. Geiger V.:“Brojidbeni pokazatelji о žrtvama logora Jasenovac, 1941.1945. (procjene, izračuni, popisi), Izvorni znanstveni članak UDK: 343.819, Prihvaćeno 17.6.2013. Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011 19. -Gračanin Hrvoje, izvorni naučni rad, UDK 94(398 Panonija) „04/05“, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Zagreb, 2007. 20. -Hrabak Bogumil: „Privreda Banjaluke i šire okoline do rata 16831699. godine“, Istorijski zbornik, god.
I, br.1, Institut za istorijų Banjaluka, Banjaluka , 1980. 21.-Jahić A.:“Muslimanske formacije tuzlanskog kraja u Drugom svjetskom ratu“, 'Zmaj od Bosne’ and ‘Preporod’, Tuzla, 1995, 22. Ibrahimagić 0.:“Državpo-pravni razvitak BiH", Sarajevo 1998. 23. —Katičić R: Suvremena istraživanja о jeziku starosjedilaca ilirskih provincija, Simpozijum о teritorijalnom i hronološkom razgraničenju Ilira u praistorijsko doba, ANUBIH, Posebna izdanja IV, CBI 1, Sarajevo 1964, 9-30. 24. Katić M.:, Greeks and the hinterland of western Balkans, Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, Split 2002, 423-433. 25. Kos P.: Leksikon antičke numizmatike, Zagreb 1998. 689
26. -Kovačec A.: Podrijelo i razvitak naziva Vlah, Vlasi, Vlaški, (U spomen profesoru doktoru znanosti Zefu Mirditi, znanstveniku i prijatelju, elektronsko izdanje: http://www.matica.hr/hr/492/podrijetlo-i-razvitak-naziva-vlah-vlasivlah-vlasi-vlaski-26075/ 27. Kozličić M.: Prikazi brodova na novcu plemena Daorsa, GZM n. s. Arheologija, 35-36, Sarajevo 1981, str. 163-188. 28. -Kursor V.: „Franjevci pod osmanskom vlašću“, Hrvatska revija 22015, Časopis Matice Hrvatske. 29. -Lovrenović D.:“Kroatizacija bosanskog srednjovjekovlja i svjetlu interkonfesionalnosti stećaka“, ANU BiH, Godišnjak, knjiga 42., Sarajevo 2013. 30. -Ljubunčić H.: “Dani nevolja i previranja“’, Sarajevo u revoluciji, Istorijski arhiv Sarajevo, Sarajevo, 1976-1981 31.-Marie 1973: Z. Marie, Arheološka istraživanja na Gradini u Ošanićima kod Stoca 1963. godine, GZM n. s. Arheologija, XXVIIXXVIII, Sarajevo 1973, 173-235. 32.-Marie 1973b: Z. Marie, Daorsi. Ime, teritorija i etnička pripadnost plemena Daorsi, Godišnjak CBI X, Sarajevo 1973, 109-137. 33. Marié Z.: Arheološka istraživanja Akropole ilirskog grada Daors.a na Gradini u Ošanićima kod Stoca od 1967. do 1972. godine, GZM n. s. A., XXX-XXXI, Sarajevo 1977, 5-99. 34. Marié Z: Helenizam i helenistička umjetnost u Materijali XX, SADJ, Beograd 1985, 47-53. Hercegovini, 35. Z. Marie Z.: Helenistički utjecaj na ilirsko pleme Daorsa, Godišnjak CBI 29, Sarajevo 2000, 37-51. 36. Marijan B.: Protopovijesno doba u Hercegovini, Hum i Hercegovina kroz povijest, Zbornik radova, knjiga I, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2011, 25-54. 37.-Matijevič M.: Ostrogotski
nakit u provinciji Dalmaciji, sveučilište u Zadru. 38.-Mesihović S.: Plinijevske peregrinske cicitates na prostoru današnje BiH, naučni rad UDK: 911.372 (497.6)”652”, Filozofski fakultet Sarajevo, Odsjek za historiji, 2011. internet izdanje, preuzeto 17. III 2017. 39. -Mijatović A.: Problem nestanka „Crkve bosanske“ u poratnoj historiogrāfijai, CROATIA CHRISTIANA PERIODICA, Časopis Instituta za crkvenu povijest katoličkog fakulteta u Zagrebu, Zagreb 1978. br. 2. 40. -Miše M.: Keramika tipa “Gnathia” na istočnoj obali Jadrana (od 4. do 1. st. pr. Kr.), doktorska disertacija, Zagreb 2010. 690
41.-Moačanin N.: Izvorni znanstveni članak, Stanovništvo Bosanskog elajeta u 18. stoljeću prema popisu glavarine, UDK 314.8( 497.6Ţ1T, https://hrcak.srce.hr/file/161881. 42. Mutapčić E., Pravni fakultet Tuzla:„Časopis za ekonomiju i politiku tranzicije’VJournal of economic and politics of Transition, Godina XIII -Tuzla-Travnik-Zagreb-Beograd-Bukurešt, 2011., Br. 27. 43. -Olujić В.: Japodi, Apijanovi plemeniti barbari, naučni članak : UDK 904 (398) „639“, prihvaćen 11. XII 2012. 44. -Pejanović Đ./‘Stanovništvo u krajevima bivše Bosne i Hercegovine, „Glasnik Prosvete“; Sarajevo 1939.1. 45. -Pejanović M.: Pretpostavke mira i pomirenja u Bosni i Hercegovini“, Sarajevo, 2014. ttps://www.google.com/search? q= PRETPOSTAVKE+ MIRA+l+POMIRENJA+U+BOSNI+l+HERCEGOVINI+lstorijski+kon tekst+razvoja+državnosti+Bosne+i+Hercegovine 46. Rendić-Miočević: Uz nalaz doskora nepoznata labeatskog novca, Prilog ikonografiji ilirskog plemenskog novca, Numizmatičke vijesti br. 31, Zagreb 1973, str. 9-24. 47. -Pater Franz Pranner; „Pismo o boravku u Bosni“ Nezavisni informativni portal „Slobodna Bosna, Objavljeno: 26.12.2016 48. -Pilar I: Politički zemljopis hrvatskih zemalja. Geopolitička studija, Sarajevo 1918. 49. - Rendić-Miočević: О grčko-ilirskim emisijama jadranskih kovnica i о pitanju ilirskog novca (Epilegomena ilirskoj numografiji), Numizmatika I (VII), god. 7, Zagreb 1988, str.9-15. 50. Popis stanovništva, domaćinstva i stanova u BiH 2013., rezultati popisa, Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 2016. 51. -Rukavina Ž.:“Bosansko-hercegovački muslimani i Hrvatstvo“, Hrvatska Krajina, br. 2,
Godina 1., 23. april 1941. 52. -Ružica Miroslav/'Balkanski Vlasi/Aromani/Cincari, Teze za nešto drukčije čitanje balkanske i srpske ¡storije i kulture“, Sociološki Pregled, Vol. XLVI, No.3-4, 2012. 53. -Slišković S.: Zbornik radova: Fenomen „Krstjani“ u srednjovjekovnoj Bosni i Hzmu, Dominikanci i Bosansko-humski krstjani, str. 85. Institut za istorijų Sarajevo i Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2005. str. 497. 54. -Statistički godišnjak BiH, Republički zavod za statistiku, Sarajevo, 1991. 55. -Šačić A.:Kulturno - historijski razvoj ilirskog naroda Naresa (civitas Narensium), ANU BIH, Godišnjak CBI 41, Sarajevo 2012. 56. Šehić Z.:“Smrt SFRJ i bosanska tragedija“, izvorni znanstveni rad, UDK 342.28:323(497.1)“19“ 321.013(491.1 )“19,
57. -Šešelj 2009 . L. Šešelj, Promunturlum Diomedis: Svetište na rtu Ploča i jadranska pomorska trgovina u helenističkom razdoblju, doktorski rad, Zadar 2009. 58. -Šunjić Marko, Bosna i Venecija (odnosi u XIV і XV st.), Sarajevo 1996, 386-387. 59. -Tauber E.: Institut za istorijų u Sarajevu, Zbornik radova 1. Jevreji kao nerazdvojni dio razvoja privrede i kulture u BiH, Sarajevo 2011. 60. -Vasié R.: „Beleške о Glasincu - Autarijati“, Originalni naučni rad , UDK 904-03 „6383“ Glasinac: 316.347, Originalni naučni rad, Arheološki institut Beograd, str.37. 61. Zaninović M.: Područje Neretve kao vojni mostobran rimske antike, Arheološka istraživanja u Naroni i dolini Neretve, Izdanja HAD-a 5, Split 1980, 173-180. 62. Zaninović M.: Područje Neretve i srednjojadransko otočje, Arheološka istraživanja u Naroni i dolini Neretve, Izdanja HAD-a 22, Zagreb-Metković-Split 2003, 277-287. 63. -Živković P., i Brandić M.,Povijesni zbornik broj 1 i 2; Izvorni naučni rad „Usora i soli u prva dva stoljeća turske prevlasti“, Filozofski fakultet Osijek, UDK 94(947.6), 2006/2007, str. 65. i 66. Tekstovi s interneta I. http://www.icty.org/bcs/cases/spisak-presudahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Kroatizacija : 2. VII. 2012. 3. https://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina_u_paleolitu, 7. 01. 2017. 4. - http://www.enciklopedija.հր/natuknica.aspx?id=69148 . 5. http://dedzal.info/forum/index.php?topic=419.0, dr. Enver Imamović, Prostor BiH u prethistoriji i antici. 6. - http://www.camo.ch/licnosti_dogadjaji.htm, Ivan Lovrenović i Vildana Selimbegović, Znameniti Bošnjaci. 7. -
https://bs.scribd.com/doc/66937613/0-Etnogenezi- Stanovništva -Llke-Mirko-Markovic . 8. - https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest. 9. - http.7/www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=3633 27. jan. 17. 10. -.http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58294, 21. II 2017. II. - http://www.infobiro.ba/article/514651, ( V. Radimski: Skilaxovo jezero kod Neretve u Hercegovini; GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA - 1 .VII SARAJEVO 1894. godine; Digitalni arhiv, INFOBIRO, Mediacentar Sarajevo. 692
12. -http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=27086 Leksikografski zavod Miroslav Krleža, preuzeto 7. I 2017. 13. -https://www.geni.com/projects/Genetsko-porijeklo-HrvataHaplogroups-of-Croatians/8816 14. -http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=36372 Leksikografski zavod Miroslav Krleža, preuzeto 20.Ill 2017. 15. -http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2921 Istarska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža 20.III 2017 16. -http://proleksis.lzmk.hr/23146/ Enciklopedija 17. -https://bs.scribd.com/doc/66937613/0-Etnogenezi-StanovnistvaLlke-Mirko-Markovic, prof. dr.; preuzeto 22. VII 2017.տէր. 172. і 173. (ACADEMIA SCIENTIARUM ET ARTIUM CROATICA MDCCCLXI -Akademija nauka i umjetnosti hrvatske ). 18. -http://www.kroativ.at/hr/clanak/znanje/fra-ivan-franjo-jukiczanesenjak -koji-je-skupo-platio-svoja-mastanja-o-napretku-bosnei-hercegovine-461 .preuzeto 5. XII 2017. 19. -https://www.bosnasrebrena.ba/v2010/povijestprovincije/znamenitiji-likovi-bosne-srebrene/79-fra-grgo-martic1822-1905.html, preuzeto 6. XII 2017. 20. -http://www.rastko.rs/istorija/garasanin_nacertanije.html , preuzeto 07. 08. 2014.; Načertanije, Beograd, 1939. O politiki Srbije u smotreniju Bosne, Ercegovine, Crne Gore i Sjeverne Albanije. 21. -http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=42693, 10. XII 2017. 22. -https://www.google.com/ dušan+bilandžić%2C+međunacionalni+odnosi +u+jugoslaviji +u+svjetlu+različitih+društveno+ekonomskih+sistema 23. -https://www.radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/samo-utuzli-jucer-obiljezena-godisnjica-smrti-zmaja-od-bosne/309948. 24.
https://www.jergovic.com/ajfelov-most/divkovic-danas/ .preuzeto 2.II 2019. 25. https://www.researchgate.net/publication/281774871_PROCESUI RANJE_GENOCIDA_U_BOSNI_l_HERCEGOVINI_PRED_MEDU NARODNI M_DOMACI M_l_l NOSTRANI M_S U DOVI MA 26. https://haplomaps.com/haplogroup-i/ 27. https://www.eupedia.com/europe/Haplogroup_l2_Y-DNA.shtml 28. https://www.eupedia.com/europe/european_ydna_haplogroups.shtml 29. https://haplomaps.com/ 693
AKTERI KNJIGE: „ETNOGENEZA ВІН," Recenzije i recenzenti Akademik, prof. dr. Slavo Kukić Recenzija rukopisa „Etnogeneza BiH“, autora Hasana Gračanina Rukopis „Etnogeneza u BiH“, autora Hasana Gračanina, strukturiran od devet zasebnih cjelina, napisan je na čak 682 stranice teksta. Rukopis je, zapravo, putovanje kroz povijest BiH, od kamenog doba do danas, pri čemu je lagani naglasak na njezinoj etnogenetskoj strukturi i procesima koji su bitno složeniji od pokušaja njihova današnjega jednodimenzionalnog pojednostavljivanja. Još važnije je, međutim, da se navedenim historijskim hodom ne bavi historičar od struke nego historičar amater, zaljubljenik u historijska događanja i povijesne procese - ekonomista iza kojeg je veći broj knjiga i radova iz oblasti financija, računovodstva i drugih područja ekonomije. Stanovništvo, pak, koje nastanjuje prostor današnje BiH Gračanin prati od Starog vijeka ֊ a težište mu je na analizi različitih ilirskih plemena koja su taj prostor nastanjivala - i njihovoj vezi s Grcima, Keltima i Rimljanima - ali i Tračana i Kelta, čije je prisustvo na prostoru BiH također neupitno. Respektabilan dio rukopisa je, potom, posvećen i velikim evropskim seobama naroda - Prvom valu Velike seobe tijekom IV і V stoljeća, koji je zahvatio Germane, Hune i Vandale, ali i druga barbarska plemena, te Drugom valu tijekom V і VI stoljeća, koji je pokrenuo Avare i Slavene, Crnogorce, Srbe i Hrvate posebice. Jedno poglavlje autor posvećuje historiji srednjovjekovne Bosne, posebice njezinoj etničkoj slici koju su činili Bošnjani i Vlasi. Radi se, još konkretnije, о
vremenu uz koje su najčešća današnja neslaganja u vezi s pitanjem bosanskohercegovačke etnogeneze. Posebno zanimljivo, međutim, i napisano na preko 168 stranica teksta je poglavlje „Stanovništvo BiH u Novom vijeku“. Radi se о vremenu koje su obilježila dvije velike svjetske imperije - turska u vremenu 1463-1878, te austrougarska u razdoblju 1878-1914. Uvjeren sam da bi ovaj dio Gračaninova rukopisa, bude li objavljen, bio značajan prilog općoj kulturi svakog prosječnog čovjeka - i da bi ga takvi, zbog načina na koji je pisan, sa zadovoljstvom i čitali. Sedmo poglavlje je posvećeno suvremenoj historiji BiH, historiji u zadnjih stotinu godina - preciznije, vremenu od 1914. godine do danas. Budući se radi о najopsežnijem dijelu rukopisa, koji je napisan na čak 251 stranici teksta, ne čudi da su unutar njega izdvojene čak četiri zasebne cjeline - BiH 1914-1940, BiH u Drugom svjetskom ratu, BiH u Titovoj Jugoslaviji te, na koncu, BiH kao samostalna država. 694
Razlog, međutim, zašto je rukopis naslovljen kao što jeste, iako je razlozima i inače ispunjen, nalazi se u njegovu osmom, poglavlju „Genetičko porijeklo populacije BiH“. Držim da ovo poglavlje treba pročitati svatko, oni koji promiču ideje о čistoti pojedinih bh. naroda posebice. Jer, na četrdesetak stranica teksta Gračanin na uvjerljiv način pokazuje kako su takve ideje neutemeljene - i kako su nacije političke kategorije XIX stoljeća koje u strukturi genetskoga materijala, barem što se prostora BiH tiče, nemaju ama baš nikakva utemeljenja. Gračaninov rukopis, da zaključim, nije samo materijal vrijedan pažnje nego i svojevrsna lekcija historičarima kako se historijskim faktima i povijesnim procesima može krajnje autoritativno pristupati i iz perspektive amaterske fasciniranosti i ljubavi za njihovo izučavanje. Stoga ovaj rukopis najtoplije preporučam za tisak. Biografija Akademik, prof. dr. Slavo Kukić (1954) profesorje na Sveučilištu u Mostaru i većem broju preddiplomskih i poslijediplomskih studija u BiH i inozemstvu, a od 2012. godine je dopisni član ANUBiH. Kao autor (ili koautor) potpisuje dvanaest sveučilišnih i srednjoškolskih udžbenika: Uvod u sociologiju, dio I (1993), Sociologija (1995), Sociologija, udžbenik za gimnazije (2003), Metodologija znanstvenoistraživačkog rada društvenih znanosti, metode, tehnike, postupçi i instrumenti znanstvenoistraživačkog rada (2006), Marketing (2007), Ponašanje potrošača (2009), Consumer Behaviour (2012), Metodologija znanstvenog istraživanja (2015) te Sociologija, udžbenik za gimnazije (2018). Kao autor (ili u suautorstvu)
potpisuje i 12 studija i istraživanja: Položaj građanina i naroda u Bosni i Hercegovini (1998), Država i nacija: Bosna i Hercegovina - posljednji etapni prostor konsolidacije Europe (1999), Bosna i Hercegovina, Human development Report (1999), Human Security in South-East Europe (New York 1999), Položaj Roma u Bosni i Hercegovini (1999), Demografske promjene i položaj manjina u Bosni i Hercegovini (Maribor 1999), Civilno društvo i lokalna demokratija (2001), Lokalna i regionalna samouprava u Bosni i Hercegovini (2002), Platforma na novi demokratski Ustav Republike Bosne i Hercegovine (2005), Sistem vrijednosti mladih u poslijeratnom društvu BiH (2006), Život i djela - Vita et operae (2014), Tito i mi: jučer, danas, sutra (2017). Autor je i sedam knjiga analiza bosanskohercegovačke političke i društvene zbilje, koje su kao kolumne objavljivane u različitim dnevnim i tjednim listovima, te utjecajnim internet portalima: Svjedok vremena (2001), Balkanska krčma, novi krug nacionalista (2005), Ashdownova bosanskohercegovačka faza, posljednja godina braka iz interesa (2005), Lopovluk u ime naroda (2013), Zadah kolektivne izdaje (2014), Vrijeme obnovljenog zavijanja nacionalnih truba (2016) te Posljednji poziv u pomoć (2018). 695
Prof. dr. Esad Bajtal Krači osvrt Bosna і Hercegovina danas, u svojim turbulentnim, ljudski izazovnim vremenima, pritisnuta osvajačkim apetitima susjeda i komšija sa istoka i zapada, brani se svojom hiljadugodišnjom povijesnom istinom koju joj uporno, sistematski, grubo, i krajnje licemjerno, nastoje osporiti njeni poricatelji. Upravo zato, istraživanja poput ovog, koje nam nudi Hasan Gračanin, krče put onoj vrsti spoznaje koja je, snagom svojih životnih argumenta, kadra oduprijeti se svim geopolitičkim svojatanjima, ideološko-gnoseološkim preparacijama i sračunato prozirnim falsifikatima. Svi utemeljujuće bitni segmenti koji strukturiraju cjelinu bh. društva, na njegovom povijesno nemirnom putu su tu, u Gračaninovom obimnom tekstu: istorijska razdoblja, seobe, ratovi, stanovništvo, popisi, ekonomija, stvaralaštvo, kultura, umjetnost, ista vjera, religije, nacija, pokreti, tokovi društvenog razvoja, simboli, zajednička genetika . itd. itd. Opsežna literatura i izvori kojima se autor služi i izvlači svoje spoznaje i dokaze, te sam radijus knjiški ukoričenog rada, svjedoče о ozbiljnosti nakane da se zacrtani naslov „Etnogeneza BiH“, apsolvira na naučno uvjerljiv i činjenično-faktografski ubjedljiv način. Otuda, pored svega ostalog, i ključni, na rezultatima stranih genetskih istraživanja ŲGENEA, Švicarska՛, Oxford Academic) izvedeni zaključak о jedinstvenom porijeklu bosanskog naroda, tj. građana Bosne i Hercegovine, čini uvjerljivo besmislenim sva njena vanjska svojatanja i, posebno, krvavu agresiju krajem devedesetih godina 20. stoljeća. Jer, kako to sam autor,
metaforički slikovito kaže, bosanski narod uporedljiv je sa čorbom nerazlučivo izmiješanog povrća raznih vrsta (haplogrupa), i niko ne može za sebe izlučiti neki dominantni formativni faktor po kojemu bi se prepoznatljivo izdvojio od ostalih. Svi smo mi genetski Jedno, uprkos upornom politikantskom namicanju tobožnje nacionalno i etno-različitosti koja nas nesamjerljivo dijeli. U tom smislu, onaj patološki, u SANU idejno osmišljeni kamen spoticanja, na kome insistiraju susjedne, velikodržavne ideologije, fantazmatska je tvorevina i izmišljotina, ideološki osmišljeno fabrikovana za potrebe politikantskih, ,ekspanzionističko teritorijalnih ambicija susjeda i komšija Bosne i Hercegovine. Ukratko, autor nas, ovom knjigom, osvješćuje za jednu genetski dublju istinu naših površinskih razlika. Razlika koje svojim životnim šarenilom, sa aspekta egzistencijalne bitnosti, predstavljaju zapravo so i ljepotu življenja na ovim prostorima. Naravno, ukoliko budemo dovoljno odgovorni i pametni da shvatimo smisao te istine. Jer, kako nas iskustvo svijeta, pa i naše vlastito (kako kolektivno tako i ono individualno) uči, „život se po sebi, kao ni vjetar, 696
kao ni oblak, ne može skameniti u jednoj formi, i on je vječno lomi, prije ili poslije“. Protivnici i neprijatelji životnog bosanskog šarenila, što izbija iz Jednog i Istog, moraće to, htjeli ne htjeli - kad tad ֊ da shvate. A ovakvi radovi i istraživanja pomažu im upravo u tome. Jer, u životu nema odvajanja, razdvajanja, samouzdizanja i samoveličanja sebe i svojih na račun drugih. Zašto? Zato što, kao fenomen Cjeline koja je iznad svega, i prije svega, Život ne priznaje ništa pojedinačno, ni u individualnom ni u kolektivnom smislu. On hoće sebe u svojoj cjelovitosti i nedjeljivosti: Život želi samo sebe. Želi život drveća, ljudi, cvijeća od kojeg polja mirišu, ali nijedno biće, nijednu stvar posebno. Život ne voli posebno ni tebe, drvo, ni tebe, čovječe, ni tebe, cvijeće, ni tebe, travo što se njišeš na vjetru, osim u času kad ulaziš u njegov plan. Čim izađeš iz njegovog plana, prestaje da te voli i briše te (P. Lagerkvist). Kojoš nije, moraće jednog dana da razumije i prihvati imperativ života, s kojim nema pogađanja ni pogodbe. Ukratko, valja nama dalje, tragom i logikom volje životnog zajedništva . Druge nam nema. Biografija: \ Diplomirao, magistrirao i doktorirao! na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. į Bavio se predavačkim radom, publicističkim, te uređivačkim poslovima elektronskih i printanih medija Objavljivao u stručnim revijama, časopisima i novinama. Urednik je, recenzent ili pisac predgovora, pogovora, promotor brojnih stručnih knjiga (iz oblasti kulture, umjetnosti i humanističkih znanosti) domaćih i stranih autora. Zastupan u zbornicima radova. Koautor više
knjiga. Autor je sljedećih knjiga: Za (i) protiv tolerancije (1997, dva izdanja); Filozofski temelji psihologije (2006); Manje od ništa (2007); Al Tempo (2007); Duplo golo (2007); Država na čekanju (2008; 2009); Govor tame (2008), Sevdalinka - alhemija duše (2012); Neofašizam u etno-fraku (2013, 2014); Zločini i laži Miloševićeve kripto-politike (2014); Ujed zmije sjećanja (2015., dvojezično izdanje); Psihologija budističke etike, filozofije i umjetnosti (2018.); Te dva posebna ("mini book") izdanja: Metanaracija, poetizacija i psihijatrizacija Daytona (Ulcinj, CG, 2006); Strah od kopanja (2007). U štampi: Glas vremena, intervjui l-ll. U pripremi: Teror historije - logika zla; Paradoksi sevdalinke; Imamo li znanje. 697
Nije bio, a nije ni danas, član nijedne političke stranke (partije). Nesposoban da bude podoban, živi od pisanja. Djeluje kao nezavisni istraživač. Dr. Senija Šehanović Recenzija knjige „Etnogeneza BiH“ autora mr. Hasana Graca nina Rukopis „Etnogeneza BiH“ autora Hasana Gračanina koji je upravo pred Vama prije svega predstavlja svojevrsno putovanje kroz prošlost BiH. Ali ono je nedvojbeno i još nešto: naznaka puta u bolju budućnost koja će značiti i mogućnost pisanja i interpretiranje historije BiH oslobođene stereotipa, neobojene bilo kakvim interesima, u bilo kakvu i bilo čiju korist ili štetu. Jer, premda je u BiH danas najviše onih koji „trguju“ i onih koji „gledaju“ („Život nalikuje na Olimpijske igre: jedni trguju, drugi gledaju, treći se bore“; Pitagora), upravo djela kao što je ovo, pokazuju da u njoj još uvijek postoje i oni koji se „bore“. Ta borba Gračanina kao autora, još je veća i značajnija jer se ne radi о historičaru nego prosto visokoobrazovanom i osviješćenom čovjeku koji voli svoju BiH i njene ljude i koji razmišlja о budućnosti svoje i tuđe djece na ovim prostorima. О čovjeku koji svojom nevjerovatnom energijom očigledno uloženom u istraživanje, prikupljanje materijala i pisanje ovog rukopisa potiče neka nova pokoljenja da ne bježe od historije ovih prostora nego da njeno poznavanje shvate kao benefit za kvalitet svog budućeg života. Ta borba da čitaocima kojima je knjiga namijenjena (prvenstveno porodici i prijateljima) pruži mogućnost da prošlost BiH sagledaju u navedenom kontekstu „neobojenih“ historijskih fakata, daje nadu da će BiH i sutra imati
ljude otvorenog uma, spremne da prihvate sebe, svoju zemlju i sve njene stanovnike bez limita bilo koje vrste. Upravo zbog navedenog, rukopis Hasana Gračanina dobiva još više na vrijednosti. Ovako koncipirana knjiga sigurno će naći svoj put do čitalaca. Poseban interes može izazvati njeno posljednje poglavlje nazvano „Genetičko porijeklo populacije BiH“. Radi boljeg sutra svih koji ostaju da žive na ovim uvijek „vjetrovitim“ i turbulentnim bh. prostorima, zaista bi bilo uputno da barem ovo poglavlje pročitamo svi, bez obzira na naše etničku i nacionalnu pripadnost i na ideje koje njegujemo. Jer upravo ovo poglavlje, koje je i sam autor podcrtao kao posebno bitno izvlačeći iz njega i naslov cijele knjige, postaje jasno da „Dok pušu vjetrovi promjena i dok jedni grade zidove da bi se odbranili, drugi kao što je Gračanin, za odbranu grade vjetrenjače (parafraza stare kineske izreke). Fakti prezentirani u ovom dijelu rukopisa daju drugačiju prizmu na genetičkom porijeklo bh. populacije od one koja nam se najčešće nudi. Za neke grupacije čitalaca, ovo može biti faktor zanimljivosti, za neke druge možda i svojevrsna provokacija, ali je sigurno da će rukopis Hasana Gračanina dobiti svoj odjek u čitalačkoj publici. 698
Ova knjiga zaista jeste snažna vjetrenjača1173 koju je autor pažljivo i odgovorno gradio za sve ljude otvorenog uma, spremne da prihvate historijske fakte i onda kada oni ne odgovaraju njihovim željama i percepcijama. Čak 682 stranice jasnog teksta logično i funkcionalno posloženog u devet velikih poglavlja ove knjige u koju je uloženo puno truda, vremena, znanja i dobre volje autora, sigurno će moći proizvesti energiju i volju kod nekih novih pokoljenja da historiji BiH priđu kao učiteljici života (Ciceron). Da iz nje uče. Da svi izađu kao dobitnici. I time će Gračaninovo putovanje kroz prošlost BiH dati još jedan doprinos onima kojima je namijenjeno. Općenito, značaj izučavanja historije leži u tome što nam pomaže da uočimo promjene u načinu našeg savremenog u odnosu na neke bivše živote na našim prostorima, pomaže nam da razumijemo sadašnjost i predvidimo i gradimo budućnost. I premda je važno da znamo šta se zaista, kada i zašto dogodilo, šta je i zašto uslijedilo te na tim osnovama gradimo vlastita očekivanja od budućnosti, jednako je važno što u tom procesu sagledavanja spoznajemo i same sebe, svoj identitet, običaje, tradiciju. Posmatranje ovog rukopisa i iz ovakve prizme, još više ukazuje na njegov stvarni doprinos općoj kulturi, spoznaji i obrazovanju svih onih koji će ga imati u rukama. Autor Hasan Gračanin nedvojbeno je stvorio korisno i praktično štivo prilagođeno čitaocima kojima je namijenjeno. Tekst će olakšati učenje ili prosto informisanjş nekih novih pokoljenja (kojim ga autor poklanja) о historiji i etnogenezi populácije BiH ne tražeći od njih pretjeran
napor. Za nadati se da će im time rukopi^ pomoći da pravilnije, jasnije i potpunije shvate i prihvate ne samo same sebeţi svoje identitete nego i identitete ljudi koji ih okružuju. Onih s kojima će nastaviti dijeliti bh. svakodnevnicu. Ovu knjigu doživljavam kao promociju traženjá onog nečega zajedničkog, dobrog i lijepog u svima nama koji živimo u BiH.j Doživljavam je kao potragu za sličnošću, a ne razlikama u populaciji ovih prostora, za međusobnim prihvatanjem, razumijevanjem, uvažavanjem i saradnjom svih koji ih dijele. Shvatam je kao velikodušan angažman g. Hasana Gračanina da kao odgovorna osoba i građanin BiH da svoj doprinos u spajanju ljudi u Bosni i Hercegovini. Jer ovo jeste knjiga koja spaja, a ne razdvaja i, upravo zato, nadam se da će što prije ugledati svjetlo dana. Ovakvi rukopisi, zasnovani na historijskim faktima koji imaju kredibilitet, a protkani srcem dobronamjernih Bosanaca i Hercegovaca, sigurno su garant njene drugačije i bolje budućnosti. Biografija: Dr. Senija Šehanović rođena je i odrasla u Zenici gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Nakon završenog Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu radi u nekoliko zeničkih preduzeća gdje ostvaruje zapažene rezultate i preuzima sve odgovornije pozicije. 1173 Borba protiv vjetrenjača: fraza koja označava vršenje neke uzaludne radnje,posla koji se ne može završiti,cesto upotrebljavana kod borbe "malih" ljudi,običnih smrtnika protiv giganata,proističe iz romana "Don Kihot" Miguela de Servantesa, gdje se glavni junak u trenutku zaluđenosti bori sa vjetrenjačama misleći da se bori protiv divova. 699
Svoj magistarski i doktorski rad iz oblasti PR-а i korporativnih komunikacija brani na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Suosnivačica je i direktorica preduzeća “ARCON-in“ d.o.o. Zenica te predavač-saradnik na Filozofskom i Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Zenici. Na oba fakulteta, angažovana je kao član nastavničkog tima za predmete iz oblasti komunikologije i PR . Studenti kojima predaje već godinama ističu da se radi о iznimnom predavaču, motivatoru i osobi koja, osim što pokazuje visok nivo poznavanja oblasti kojima se bavi, ima poseban dar da to znanje na svoje studente prenosi stvarajući stimulativnu i ugodnu atmosferu u kojoj se lako, brzo i s radošću unapređuju znanja. Objavila je niz respektabilnih naučnih i stručnih radova, učestvovala na brojnim međunarodnim konferencijama te kao predavač bila angažovana i na drugim fakultetima i visokim školama u BiH. Kao konsultantica za oblast korporativnih komunikacija i odnosa s javnošću bila je angažovana kao predavač, edukator i savjetnik za potrebe brojnih preduzeća, udruženja, klubova te organa uprave u BiH. Učesnik je niza tribina, okruglih stolova, seminara te organizator nekoliko uspješnih kulturnih i sportskih događaja. Bila je prva dopredsjednica Udruženja za odnose s javnošću “PRIBA” u BiH. Senija Šehanović je veliki zaljubljenik u knjigu i lijepu riječ s kojom živi cijeli svoj život. Željko Grahovac, prof. filozofije I sociologije, književnik Recenzija rukopisa knjige „Etnogeneza u BiH“ Hasana Gračanina Vrijeme u kome živimo (ili je bolje reći, bez eufemizama1174: epoha kojom smo okovani, kojom smo
„stavljeni u zagrade“, što i jest izvorno značenje grčkog termina epohe), posebno posljednjih pola stoljeća naše najnovije historije, prepuno je paradoksa i čudesa: s jednim od najdrastičnijih suočavamo se, evo, dok sklapamo korice ove knjige ֊ koja je zamišljena i realizirana kao sveobuhvatan pregled ili prikaz porijekla, razvitka i suodnosa naroda i etničkih grupacija s ovih prostora. Poslije svih degradirajućih i katastrofičnih iskustava takozvane tranzicije na ovim prostorima i poslije svih neuspješnih pokušaja, i četvrt vijeka nakon „rata protiv čovjeka i protiv čovječnosti“ koji je ovdje vođen 90-tih godina, da „ostvarimo konekciju1175“ i da „uskladimo korak“ sa kulturnocivilizacijskim razvojem evropskog okruženja nije ni čudo što su paradoksi, apsurdi, besmislice i svi mogući varijeteti izobličenja i degradacije humaniteta zapravo sami supstrat naše svakodnevnice. Tako, recimo, i ovome apsurdu ne bismo trebali da se čudimo: da, naime, istine о nama samima, о našem svijetu i životu, što su jasnije, očiglednije, nepobitnije, nezaobilaznije - tim više su marginalizirane, prešućivane, prikrivane, tim više se, i ako se ikako tumače i predstavljaju, 1174 eufemizam, upotreba blaže riječi (katkad i suprotnog značenja) za neki neugodni, ružni ili zlokobni pojam; npr. katkada se kaže obilaziti istinu umjesto lagati. 1175 Konekcija, veza, spoj, sklad 700
1176 hoće tumačiti i predstavljati kao pusta ezoterija , kao „filozofiranje“, kao ekstravagancija1177 ili kao ekscesnost1178 nekog i nekakvog pojedinačnog, „subjektivnog“ i „nerealnog“ stava, aspekta i pristupa svijetu i životu. Upravo se takvo nešto zbiva (i ne prestaje se zbivati) i sa osnovnom idejom, porukom i poukom ove knjige: nakon višegodišnjih istraživanja, u kojima su kao referentni1179 izvori i literatura konsultováni i korišteni preko dvjesta, studija, izvještaja, pregleda, članaka, eseja (iz domena historijske nauke, antropologije, etnologije, arheologije, politike, sociologije, biologije, genetike.) - autor ove knjige došao je do zaključka da su takozvani konstitutivni narodi u BiHi1 0 (zajedno sa svim „ostalima“, na čemu god počivala ta njihova „ostalost“), dakle, da su bh. Srbi, Hrvati i Bošnjaci jedan narod, koji se prije otprilike 150 godina počeo drastično i nepovratno natroje dijeliti i fragmentirati, prije svega po osnovi vjerske pripadnosti. Argumenata za potkrepu ove i ovakve osnovne teze ima bezbroj (ne samo u ovoj knjizi, nego i svuda oko nas) - ali do nas je koliko smo još uopće spremni i sposobni registrirati, uvažavati i prihvatati očiglednost i nepobitnost istina о vlastitom svijetu i životu. Hasan Gračanin je zato odlučio, kao obrazovan čovjek i kao osviješteni intelektualac, sam samcit realizirati ovaj projekat - ispisati ovu studiju, koja je od one vrste što zahtijevaju i podrazumijevaju, barem u „normalnom svijetu“, i najširu institucionalnu podršku, i znanstveni ekspertski pristup, i timski rad, i adekvatnu, dakle ozbiljnu i temeljitu,
recepciju i prezentaciju, kako u stručnoj, tako i u široj kulturnoj javnosti. Svega toga kod nas uglavnom nema, ovdje važi pravilo: što ne uradiš sam - najvjerovatnije neće nikako ni biti urađeno (kakva god i kolika god, uime same stvari i uime sušte istine, bila nužda ili neizbježnost da se to uradi). Također je pravilo: koliko god pošteno, sveobuhvatno, studiozno, kvalitetno uradio taj posao koji radiš - tim više imaš šansi da ćeš biti 1176 Ezoterija, „tajna nauka" koju su stari filozofi povjeravali samo manjem krugu svojih „posvećenih" učenika 1177 Ekstravagancija, 1.neobičnost, pretjeranost, nastranost; 1. budalaština, ludost 1178 Eksces, izgred, ispad, nesuzdrživost; djelo koje prelazi redovne granice; prestupanje mjere ili propisa 1179 referentna vrijednost, dogovorno odabrana vrijednost neke veličine u odnosu na koju se promatra ili mjeri promjena vrijednosti te veličine, obavljaju procjene ili usporedbe. 1180 Konstitutivni narod je jedan od više naroda ili nacija koji dijele zajedničku teritorijalnu cjelinu jedne države. U Bosni i Hercegovini, u oba entiteta; srpski, hrvatski i bošnjački narod su konstitutivni, to jest imaju jednaka prava. Konstitutivni zakon ima svojih veoma nedemokratskih implikacija. Naime, Bosnom i Hercegovinom predsjedavaju tri predsjednika (tri člana predsjedništva) iz tri konstitutivna naroda, i ta tri mjesta su rezervisana samo za njih. Ostalim narodima u BiH (Romi, Jevreji, Česi, Slovenci itd.) ovaj zakon indirektno zabranjuje da budu u predsjedništvu (zabranjuje im u smislu da im ne odobrava). Pored ovog problema zakon implicira i druge
stvari kao proporcionalnost tri naroda u skupštinama i slično, ne spominjući ostale. 701
prešućen, nespomenut, nevaloriziran u vlastitoj sredini (koliko god taj tvoj posao bio bitan i važan upravo za tu sredinu). No, iako je sve ovo radio i uradio sam, Gračanin se dosljedno distancirao od subjektivizma i od ideologiziranja svake vrste: prikupljao je činjenice, podatke, istraživačke rezultate, statistike, naučnu građu i rezultate naučnog rada - pa ih je povezivao, komparirao, pretresao i interpretirao, upravo onako kako to i nalaže ozbiljan, temeljit znanstveni pristup bilo kojoj tematici i problematici. Nijedan segment, nijednu epohu historijskog razvoja narodâ s ovih prostora nije ni preskočio, ni marginalizirao u odnosu na druge: u ovoj knjizi, naprimjer, možete pronaći sabrana praktično sva do danas dostupna naučna saznanja о Ilirima (čiji su historija i kultura i značaj apsolutno marginalizirani od ideološki prefarbanih i nacionalno postamentirani povijesti i povjesničara kod nas). Posebno se potrudio što egzaktnije, što dokumentovanije i što argumentovanije pretresti problematiku „vjekovne prisutnosti“ hrvatstva i srpstva na ovim prostorima - bjelodano dokazujući da su to zapravo ideološki postamentirani konstrukti jednog vremena, jedne epohe, i, što je najvažnije, jedne vrste ekspanzionističke kultúrnopolitické i državotvorne strategije (na kojoj su, svaka sa svoje strane, temeljene radikalističke1183, ekskluzivističke1184, ksenofobne1185, a bogami i fašističke, po Bosnu i Hercegovinu pogibeljne, utopije1186 i „ublehe“1187 velikosrpstva i velikohrvatstva). Druga važna stvar koju ovdje moramo naglasiti jest preciznost s kojom je autor sabrao i prezentirao
egzaktne statističke podatke - posebno one koji se tiču svih popisa stanovništva i dostupne arhivske građe upravnoadministrativnih organa vlasti, u raznim epohama bh. historije. Iz tih podataka, više nego iz bilo kojih drugih izvora, možemo saznati one najhitnije stvari koje se tiču migracija, sastava i strukturnog raslojavanja stanovništva, kao i one stvari koje se tiču prelijevanja, miješanja i interakcije pojedinih etničkih grupacija u pojedinim epohama. Naprimjer, ко nije imao prilike iz drugih izvora to saznati - ovdje može saznati mnogo toga о Vlasima kao etničkoj grupaciji, s mnogo varijeteta i s mnogo različitih formi njihove socioekonomske adaptacije i asimilacije u raznim sredinama. Iz ove knjige se 1181 subjektivnost, odnos prema nečemu određen ličnim nazorima, interesima ili ukusima subjekta; pristrasnost, jednostranost, neobjektivnosti. 1182 Ideolog, nosilac i branitelj ideologije i neke klase ili društvene grupe 1183 radikalan, 1. korjenit, osnovni, temeljit,; 2. odlučan, koji traži temeljite promjene. 1184 ekskluzivan, koji isključuje; isključiv, koji ne popušta. Ekskluzivno društvo zatvoreno društvo u koje nema svako pristupa. 1185 ksenofobija, mržnja na strance i sve inozemno. 1186 Utopija u politici - želja takve vrste koja se nikako ne može ostvarit, ni sada ni u buduće, želja koja se ne oslanja na društvene snage i koja se ne potkrepljuje rastom .razvitkom političkih , klasnih snaga. 1187 Ubieha je nešto prazno, lažno, licemjerno. Najčešće je to neki odgovor ili opravdanje koji pokušava da bude istinit, a koji je ustvari lažan. 702
može saznati čak i to u kojim je periodima 18. stoljeća, i s kakvim i kolikim katastrofalnim posljedicama, harala kuga na bh. prostorima - u više navrata potpuno ispraznivši čitave oblasti (koje su nakon toga morale biti kolonizirane stanovništvom iz okolnih zemalja). Napokon, od velikog značaja su i na samom kraju ove knjige prezentirani najnoviji podaci u posljednjih dvadesetak godina preduzetih i provedenih genetičkih istraživanja - koji ukazuju na potpuno nerealnu, izvanstvarnosnu, iskrivljujuću ideološku osnovu diferenciranja i konstituiranja kolektivnih identiteta na ovim prostorima: to ko smo i šta smo, to odakle smo i čiji smo - pitanje je koje još uvijek traži iole prihvatljiv naučni odgovor, u svakom slučaju pitanje je na koje ideološki konstruktivizam i ekskluzivizam bilo koje vrste ne može (kako se to već pokazalo i kako se još uvijek pokazuje u našoj najnovijoj historiji) dati nikakav odgovor koji bi bio u duhu humanističkih znanosti, koji bi bio realan i prihvatljiv za sve ljude ovoga podneblja. Biografija: Željko Grahovac rođen je 10.07.1955. godine u Zenici, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na katedri za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1979. godine. Radio je kao predavač filozofskih i socioloških disciplina u srednjoj školi (u Zenici i u Kaknju), kao urednik u GIK „ОКО“ u Sarajevu te kao bibliotekar-informator u Općoj biblioteci u Zenici. Bio je član Udruženja književnika BiH od 1988., a od 1998. član Društva pisaca u BiH. Godine 1989/1990. bio je član Predsjedništva te asocijacije, a u periodu od 1999-2006.
u dva mandata i član Upravnog odbora. Časopis Društva pisaca BiH „Život“ uređivao je u razdoblju od 2003. do 2007. godine. Član Redakcije „Bosanske vile“ bio je u periodu od 1999-2003. godine, a kasnije, u razdoblju od 2009. do 2011. i glavni i odgovorni urednik tog časopisa. Prve eseje i prikaze objavio je u časopisu „Dijalog“ (1980/1981), koji je uređivao prof. dr. Kasim Prohić. Objavio je tri knjige poezije: „Sveto rastrojstvo“1986., „Bol, boja božje milosti“ 2008. godine - koja je proglašena najboljom knjigom objavljenom te godine u Zeničko-dobojskom kantonu - i knjigu „U oba roda“ 2014. Antologiju „Dahom i sluhom kroz hrvatsku poeziju XX. stoljeća“ objavio je 1996. (drugo, prošireno i dopunjeno izdanje 2001. u izdanju CKO Tešanj i „Dom štampe“ Zenica) - gdje je, uz reprezentativni izbor poezije 27 velikih hrvatskih pjesnika, objavio i obimne književne studije о svakom od zastupljenih autora. Panoramu najnovije bh. poezije pod naslovom „Ponestaje prostora" objavio je 2000. godine - sa izborom poezije 72 autora iz BiH, sa biobibliografijama i mikroesejima о svim zastupljenim pjesnicima. Ova knjiga (sa nešto redukovaním brojem od 66 autora) integralno je prevedena na slovenački jezik i objavljena u izdanju „Založbe Pivec“ iz Maribora 2009. godine pod naslovom „Zmanjkuje prostora“. 703
Monografske književnokritičke studije „Anđelko Vuletić - pjesnik žeđi i poruge“ i „Staništa i prominuća svjetlosti; о književnom djelu Vitomira Lukića“ objavio je 1998. i 1999. godine. Knjigu eseja i kritika „Sricanje i nicanje“ objavio je 1999. godine. U SPKD „Prosvjeta“ u Sarajevu je u razdoblju od 2001. do 2008. bio urednik izdavačke sekcije, a s njegovim uredničkim potpisom „Prosvjeta“ je objavila dvanaest knjiga i publikacija. Stručne radove (eseje, studije, književne prikaze i osvrte) i pjesničke tekstove objavljivao je u dvadesetak književnih časopisa u BiH i u okruženju Kao urednik, priređivač, redaktor, lektor ili recenzent sudjelovao je u pripremi i objavljivanju više od stotinu knjiga iz tekuće književne produkcije u BiH, u razdoblju od 1998. do 2014. godine. U saradnji sa više izdavačkih kuća i kulturnih ustanova priredio je te studijskim i metodičkim predgovorima opremio dvadesetak izbora, lektirskih ili udžbeničkih izdanja. Autor Zahvalnica. Zahvaljujem se recenzentima i lektoru na vrijednim komentarima, sugestijama, podršci i pomoći pri stvaranju ove knjige. Da bi pažljivo pročitali skoro približno sedam stotina strana knjige i napisali recenzije i izvršili korekturu, zaista treba dosta i vremena i truda. Recenzenti: akademik prof. dr. Slavo Kukić; dr. Esad Bajtal, dr. Senija Šehanović i prof. i književnik Željko Grahovac napisali su recenzije bez ikakve naknade, što je danas rijetkost. Osjećam se njihovim velikim dužnikom. Poslije svake pročitane recenzije i biografije recenzenata osjećao sam veliko zadovoljstvo što su ove respektabilne osobe bili učesnici u
realizaciji moje knjige. Još jednom im velika hvala. Autobiografija. Rođen sam 25. septembra 1948. godine u Velikoj Kladuši u kojoj sam završio osmogodišnju školu i gimnaziju. Ekonomski fakultet i postdiplomski studij iz poslovne ekonomije, smjer finansijskoanalitički završio sam u Sarajevu, gdje sam i magistrirao i time stekao VII-2 stepen stručne spreme, stručni naziv diplomirani ekonomist i naučni stepen magistra ekonomskih nauka. U okviru redovnog vojnog roka na vojnoj akademiji u Zadru završio sam školu rezervnih oficira artiljerijsko raketnih jedinica protiv-zračne odbrane. Po odsluženju vojnog roka bio sam na dužnostima komandira i komandanta jedinica u teritorijalnoj protiv-zračnoj odbrani Željezare “Zenica” i grada Zenice. Cjelokupno obrazovanje, civilno i vojno, stekao sam prije rata (1992.1995. godine), odnosno u SFR Jugoslaviji. Za vrijeme služenje redovnog vojnog roka predložen sam i primljen u Savez komunista Jugoslavije, koji sam napustio za vrijeme političkih previranja i prije formiranja političkih stranaka i prvih višestranačkih izbora u SFRJ i BiH. Od tada nisam član niti jedne političke, stranke. s 704
Cijeli četrdesetogodišnji radni vijek proveo sam u dvije zeničke ustanove obavljajući poslove komercijaliste, rukovodioca ekonomskih poslova i direktora. Penzionisan sam 2012. godine. U toku radnog vijeka napisao sam niz stručnih radova iz oblasti računovodstva, finansija, analize, planiranja, komercijale, vrednovanja rada, organizacije rada, zatim niz normativnih akata - pravilnika iz pomenutih oblasti, uputstava te knjigu „Knjigovodstveno evidentiranje poslovnih promjena u zdravstvenim ustanovama“. Godine 2004. završio sam knjigu „Računovodstvo ustanova za zapošljavanje“, izdavač je bio Federalni zavod za zapošljavanje, recenziju je obavio redovni profesor na katedri računovodstva Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, a knjiga je namijenjena ustanovama za zapošljavanje prvenstveno u Federaciji BiH. Knjigu „Namaz - islamske molitve“ napisao sam 2010.; i privatno štampao u cca 100 primjeraka, te ih podijelio svojim kćerkama, unučadima, bližoj rodbini i njihovoj djeci, prijateljima i njihovoj djeci. „Uvod u religiju“ je knjiga koju sam završio 2016. a izdao početkom 2017. godine. Knjiga je sastavljena od dvanaest zasebnih cjelina napisana na 630 strana. U sastavu knjige nalazi se i osam recenzija respektabilnih imena iz oblasti religije, komunikologije, sociologije i filozofije sa prostora BiH. Etnogeneza BiH je knjiga koju sam pisao nešto više od dvije godine i objavio 2019. U prilogu knjige nalaze se četiri recenzije respektabilnih osoba. Želio sam da saznam moje genetičko porijeklo. Otifao sa na Univerzitet u Sarajevo, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnoloģiju i dana
26.10.2018. (br. protokola 572/18) uzet mi je uzorak i izvršena YtSTR DNK analiza i predikcija Y haplogrupe. U zaključku Instituta je navedeno slijedeće: j -Analiza predikcije Y haplogrupe je pokazala da dobiveni Y-DNK haplotip Gračanin Hasana od koga potiče uzorak Y1/55-18 pripada haplogrupi 12a. -Haplogrupa I je najstarija haplogrupa u Evropi i najvjerovatnije jedina koja odatle vodi porijeklo. -Podklasa 11 je najčešće zastupljena u sjevernoj Evropi, posebno među muškarcima Skandinavije i Finske, gdje su je donijela drevna germanska plemena i Vikinzi. Smatra se da se pojavila prije 27.000 godina. U bh populaciji je zastupljena kod 4% muškaraca. -Podklasa 12a je najzastupljenija na području Dinarida Istočne Evrope (Balkanski poluotok) sa najvećom frekvencijom na prostoru bivše Jugoslavije (49% muškaraca u BiH pripada ovoj haplogrupi). Smatra se da se pojavila prije 26.500 do 19.000 godina. Prije davanja uzorka, obzirom na prostor na kojem su moji preci živjeli, lično sam očekivao dobiveni rezultat: haplogrupa I2a.
SADRŽAJ PREDGOVOR. 1 1. UVOD. 5 1.1. Opći pojmovi. 5 1.2. Istorijska razdoblja. 29 1.2.1. Praistorija.31 1.2.1.1. Kameno doba.31 1.2.1.2. Metalno doba.36 1.2.2. Istorija. 40 2. PRAISTORIJA STANOVNIKA NA TLU DANAŠNJE BiH. 42 2.1. Kameno doba.42 2.2. Metalno doba.50 3. STANOVNIŠTVO BiH U STAROM VIJEKU. 54 3.1. Geografski prostor. 54 3.2. Istorijske prilike. 57 3.2.1. Veze Ilira s Grcima i Keltima. 57 3.2.2. Veze Ilira i Rimljana.59 3.2.3. Admlnistrativno-teritorijalno uređenje
Ilirika. 63 3.3. Etnička slika današnjeg prostora BiH u starom vijeku.66 3.3.1. Ilirska plemena. 66 3.3.1.1. Ime i etnogeneza ilira.66 3.3.1.2. Japodi.70 3.3.1.3. Dalmati (Delmati).72 3.3.1.4. Sardeati, Deuri i Dicioni. 77 3.3.1.5. Desidijati. 79 3.3.1.6. Panonska plemena sjeverneBosne. 84 3.3.1.7. Manijci I Ardijejci. 86 3.3.1.8. Autarijati. 91 3.3.1.9. Daorsi.99 3.3.1.10. Naresi (Narensi). 104 3.3.1.11. Glindicioni, Melkumani i Deremisti.106 3.3.1.12. Raspored Ilira polovinomprvog vijeka n.e.108 3.3.1.13. Religija Ilira i sahranjivanjemrtvih. 114 3.3.1.14. Život Ilira. 117 3.3.2. Tračani. . 121 3.3.3. Kelti.122 3.3.3.1.
Opći pojmovi о Keltima. 122 3.3.3.2. Kelti na području današnje BiH. 127 4. SEOBE NARODA U EVROPI (IV-Х STOLJEĆE).132 4.1. Hronoloģija Velike seobe naroda.132 4.2. Prvi talas Velike seobe naroda (IV i V stoljeće). 135 4.2.1. Germani.135 1
4.2.1.1. Opći pojmovi оGermanima.135 4.3.1.2. Gepidi.137 4.3.1.3. Goti.139 4.2.2. Huni. 146 4.2.3. Vandali i druga barbarska plemena. 150 4.3. Drugi talas velike seobe naroda (V-VI stoljeće). 151 4.3.1. Avari. 151 4.3.2. Slaveni. 155 4.3.3. Crnogorci.159 4.3.4. Hrvati. 161 4.3.5. Srbi.165 4.4. Treći talas Velike seobe naroda (IX-X stoljeće). 169 5. STANOVNIŠTVO SREDNJOVJEKOVNE BOSNE.170 5.1. Istorija srednjovjekovne Bosne. 170 5.2. Crkva bosanska, katoličanstvo i pravoslavlje. 183 5.3. Stećci.190 5.4. Etnička slika srednjovjekovne Bosne. 192 5.4.1.
Bošnjani. 194 5.4.2. Vlasi. 199 6. STANOVNIŠTVO BOSNE U NOVOM VIJEKU.208 6.1. Razdoblje vladavine Turske 1463. - 1878. 208 6.1.1. Hronoloģija turskog osvajanja i napuštanja Bosne. 208 6.1.2. Islamizacija Bosne. 222 6.1.2.1. Tok islamizacije.222 6.1.2.2. Život islamiziranog bosanskog stanovništva. 227 6.1.2.3. Uzroci islamizacije Bosne.230 6.1.3. Doseljavanje Jevreja.235 6.1.4. Romi. 242 6.1.5. Migracije stanovništva u Bosanskom pašaluku. 248 6.1.5.1. Naseljavanje Vlaškog stanovništva. 249 6.1.5.2. Migracije stanovništvauslijed ratova i kuge. 264 6.1.5.3. Demografija Bosanskog pašaluka. 271 6.1.5.4. Život Bosanaca iz ugla trapističkog svećenika 274 6.1.6. Ekonomski život. 278 6.1.7. Kultura. 280 6.1.8. Srpski nacionalni pokreti do 1878. 295 6.1.9. Bosanski franjevci, vjerni Bogu, vjerni
Bosni.301 6.1.10. Podjela stanovništva po vjerskoj pripadnosti. 305 6.2. Razdoblje vladavine Austrougarske 1878.-1914.309 6.2.1. Hronoloģija austrougarskog boravka u Bosni.309 6.2.2. Pravni položaj BiH u Austrougarskoj. 315 6.2.3. Ekonomske promjene.319 6.2.4. Kulturne promjene.322 2
6.2.5. Vjerske zajednice.339 6.2.6. Nacionalni pokreti.344 6.2.6.1. Benjamin Kalaj i bošnjaštvo.345 Є.2.6.2. Hrvatski nacionalni pokret.350 6.2.6.3. Srpski nacionalni pokret 1878.-1914. 355 6.2.7. Demografske i etničke promjene 1878.-1914. 357 6.2.7.1. Iseljavanje. 357 Є.2.7.2. Austrougarska kolonizacija.363 6.2.7.3. Austrougarski popisi stanovništva.366 Θ.2.7.4. Bošnjaci u dijaspori.374 7. SAVREMENA ISTORIJA STANOVNIŠTVA BiH. 376 7.1. Bosna i Hercegovina 1914 - 1940.376 7.1.1. Prvi svjetski rat.376 7.1.2. Bosna i Hercegovina u južnoslavenskoj Kraljevini. 382 7.1.3. Politički razvoj. 387 7.1.4. Etničke prilike. 393 7.1.4.1. Agrarna reforma. 393 7.1.4.2. Položaj vjerskih zajednica.400 7.1.4.2.1. Katolička crkva.401 7.1.4.2.2. Pravoslavna
crkva. 405 7.1.4.2.3. Islamska vjerska zajednica.408 7.1.4.3. Međuetnički odnosi.412 7.1.4.4. Nacionalna opredijeljenost i popisi stanovništva. 415 7.2. Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu. 421 7.2.1. Drugi svjetski rat. 421 7.2.2. Međuetnički sukobi i revolucija. 432 7.2.2.1. Međuetnički sukobi 1941.-1945. 432 7.2.2.2. Uloga naroda BiH u jugoslovenskoj revoluciji. 445 7.2.3. Dobre komšije u međuetničkim sukobima. 450 7.3. Bosna i Hercegovina u Titovoj Jugoslaviji. 456 7.3.1. Jugoslavija. 456 7.3.1.1. Rađanje, život i smrt socijalističke Jugoslavije . 456 7.3.1.2. Ekonomski i društveni razvoj Jugoslavije. 465 7.3.1.3. Nacionalno pitanje Jugoslavije.471 7.3.2. Demografske i etničke promjene u SR BiH 1945.-1991.474 7.3.2.1.Materijalna i duhovna djela stanovništva SR BiH . 474 7.3.2.2. Nacionalna slika BiH 1945 - 1991. 486 7.3.2.3 Promjene u strukturi stanovništva BiH. 507 7.4. Bosna i Hercegovina kao samostalna država.511 7.4.1. Višestranački etnički izbori 1990. 511 7.4.2. Bosanska tragedija.
514 7.4.2.1. Uvod u tragediju. 514 7.4.2.2. Vanredno i ratno stanje 1992. 516 3
7.4.2.3. Politički i vojni događaji 1993.-1995. 520 7.4.2.4. Svijetli primjeri suživota u Bosanskoj tragediji.524 7.4.3. Epilog bosanske tragedije.534 7.4.3.1. Ratni zločini. 534 7.4.3.1.1. Stradanje stanovništva.534 7.4.3.1.2. Stradanje materijalnih objekata.543 7.4.3.2. Kazne za ratne zločine. 546 7.4.4. Kako preživjeti mir. 566 7.4.4.1. Poslijeratna materijalna i duhovna obnova.567 7.4.4.2. Lokalni i opći izbori 1996.-2018. 573 7.4.4.3. Sprega religije i politike. 577 7.4.4.4. Bosanski franjevci i BiH. 581 7.4A5. Stranačka zapošljavanja. 588 7.4.4.6. Bujanje nacionalizma. 591 7.4.5. Demografske i etničke promjene u BiH 1991-2013. 596 7.4.5.1. Migracije 1991.1995. 596 7.4.5.2. Popis stanovništva 2013. 600 7.4.5.3. Nacionalna pripadnost. 603 7.4.5.4. Maternji jezik. 605 7.4.5.Ց. Vjerska pripadnost.609 7.4.5.Θ. Obrazovanost
stanovništva.611 7.4.5.7. Iseljavanje iz BiH. 615 7.4.6. Pregled državnosti i simbola BiH.617 8. GENETIČKO PORIJEKLO POPULACIJA BiH.627 8.1. Uvod u genetiku. 627 8.2. Hromosom i njegova građa.629 8.3. Haplogrupe. 634 8.3.1. Uvod u haplogrupe. 634 8.3.2. Muške haplogrupe u BiH i okruženju. 638 8.4. Rezultati genetičkih istraživanja zapadnog Balkana. 646 8.5. Dinarsko-ilirska populacija. 656 9. ZAKLJUČCI. 665 LITERATURA. 683 Knjige.683 Članci i naučni radovi:. 688 AKTERI KNJIGE: „ETNOGENEZA BiH,“.694 Recenzije i recenzenti. 694 Akademik, prof. dr. Slavo Kukić.694 Prof. dr. Esad Bajtal. 696 Dr. Senija
Šehanović. 698 Željko Grahovac, prof. filozofije і sociologije, književnik. 700 Autor.704 4
LITERATURA Knjige 1. Anđelović P.:“Stvarnost(¡) okom vjernika“ Rabie, Sarajevo, 2009. 2. Arnaulf K.: Kelti, istorija i mit о jednom zagonetnom narodu, Campus Verlag GmgH, Frankfurt/Main, 2004, prevod/Laguna 2013. 3. -Antié LJ.: „Velikosrpski nacionalni program" Golden marketing Tehnička knjiga Zagreb, 2007. 4. -Babić A. Iz istorije srednjovjekovne Bosne, Sarajevo, 1972. 5. -Babič M.: „Nasilje idola“, DiD, Sarajevo, 2002. 6. -Basler Đ.-.“Arhitektura Masleša, 1972. kasnoantičkog doba u BiH“, Veselin 7. -Bašeskija M.: „Ljetopis (1746.-1804.)“, Veselin Masleša, Sarajevo, 1987. 8. -Bečirovič F.: „Kulturna polivalentnost i apsurd zločina u BiH“, Institut za istraživanje zločina i čovječnosti međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2013. 9. -Benac A.:„Studija o Kamenom i Bakarnom dobu Sjeverozapadnom Balkanų“, Veselin Masleša, Sarajevo, 1964. 10. Bešlagić Š.: Stečci, Kataloško Masleša, Sarajevo, 1971. topografski pregled, u Veselin 11. Bešlagić Š.: Stečci - kultura i umjetnost, Veselin Masleša, Sarajevo, 1971. 12. Bijedić Š.:“Ratne slike iz Cazinske krajine“ Svjetlost, Sarajevo, 1957. 13. -Blašković V.: „Ekonomska geografija Jugoslavije“, Informator, Zagreb, 1970. 14. -Bogičević V.:“Pismenost u Bosni і Hercegovini“, Veselin Masleša, Sarajevo 15. -Bojanovski I: „Bosna і Hercegovina u antičko doba“, ANU BiH, Djela, LXVI, СВІ, 6. Sarajevo, 1988. 16. Bojić М.: „Historija Bosne Šahinpašić, Sarajevo, 2001., i Bošnjaka (VII-XX vijek)“, TKD 17. -Božić Lj.:“Agrarna politika, Veselin Masleša, Sarajevo, 1984. 18. -Buturović і V. Palavestra: „Narodna književnost Srba, Hrvate,
Muslimana i Crnogoraca,“, Svjetlost, Sarajevo, 1974. 19. -Cigar Norman: „Genocid u Bosni. Politika „etničkog čišćenja“, Sarajevo 1998 20. - Cvijić J.: Sabrana dela, Knjiga 3., Toml, Srpska akademija nauka i umetnosti. Beograd 1987. 683
21.-Čengić E.: S Krležom iz dana u dan ('75.- 77.),Trubač u pustinji duha, knjiga 2 -, Globus Zagreb, 1985. 22. -Čović B.:„Od Butmira do Ilira“, Veselin Masleša, Sarajevo, 1976. 23. -Ćirković S.: „Rabotnici, vojnici, duhovnici: Društava srednjovjekovnog Balkana“, Equilibrium, Beograd 1997, 24. -Dedijer i Miletič.:“Genocid nad muslimanima, 1941.-1945. Zbornik dokumenata i sjećanja“, Svjetlost, Sarajevo, 1990. 25. Đonlagić A .”Dvadeset sedma divizija* u sarajevskoj operaciji“ Sarajevska operacija, Vojnoizdavački zavod Beograd, 1983. 26. -Evlija Čelebija: „Putopis“, Veselin Masleša, Sarajevo, 1979. 27. Feldbauer В.: Atlas svijeta,. Zagreb, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1988 28. -Fra Bono Benić: „Ljetopis Masleša, Sarajevo, 1979. sutješkog samostana“, Veselin 29. -Fra Filip Lastrić: „Pregled starina Bosanske provincije“, Veselin Masleša, Sarajevo, 1977. 30. -Fra Ivan Franjo Jukič, Sabrana djela, tom I, II i III,Svjetlost Sarajevo, 1973. 31. -Fra Nikola Lašvanin: „Ljetopis“, Veselin Masleša, Sarajevo, 1981. 32. -Gračanin Hasan: „Uvod u religiju“, Zenica, 2017. 33. -Hadžijahić M.: „Od tradicije do identiteta“, Svjetlost, Sarajevo, 1974. 34. -Hadžijahić M.:“Porijeklo bosanskih muslimana“, Bosna, Sarajevo, 1990. 35. -Hasan К. Pruščak: „Izabrani spisi“, Veselin Masleša, 1983. 36. Herman K.: „Narodne pjesme Musliman u Bosni i Hercegovini“, Svjetlost, Sarajevo, 1990. 37. -Herodot: „Historija“, Milan Arsenie, Novi sad 1980. 38. -Hrabak В.: “Naseljavanje hercegovačkih i bosanskih Vlaga u Dalmatinsku Zagoru u XIV, XV i XVI veku“. U ediciji: Iz starije prošlosti Bosne i
Hercegovine. Knjiga II, Arhivar, Beograd, 2003. 39. -Hrelja K.:“Privredna istorija“ II knjiga, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 1966. 40. -Huković M., Kasumović A. i Smailović I.: „Muhamed Hevai Uskufi“, Univerzál, Tuzla. 1990. 41. -Ibrahimagić O.: “Državno-pravni razvitak BiH“, Sarajevo, 1998., 42. -Imamović Enver: „Antički kultni i votivni spomenici na području BiH“, Veselin Masleša, Sarajevo, 1977. 43. -Imamović Enver:“Porijeklo i pripadnost stanovništva BiH“, Sarajevo 1988. 684
44. -Imamović M.: Pravni položaj i unutrašnjo-politički razvitak BiH 1878-1914, Svjetlost, Sarajevo, 1976. 45.-Jurič I.: Genetičko podrijetlo Hrvata, Vlastita autorska naklada, Zagreb, 2003. 46. -Jordanes: lordanes Romana et Getica, Theodor Mommsen, Berlin, 1882. 47.-Kamberović H.: „Begovski zemljišni posjedi u BiH od 1878. do 1918.“, Hrvatski institut za povijest, Zagreb i Institut za ¡storiju,Sarajevo, 2003. 48. -Kapetanović M.'.„Narodno blago“, III, Svjetlost, Sarajevo, 1988. 49. Kapidžić H.: „Hercegovački Masleša, Sarajevo 1973. ustanak 1882. godine“, Veselin 50. -Klaić B.: „Veliki riječnik stranih riječi“, Zora, Zagreb, 1974. 51. -Klaić Nada: „Srednjovjekovna Bosna“, Eminex, Zagreb, 1994. 52. -Klaić V.:“Povijest Bosne“ fototip izdanja iz 1882. godine, Svjetlost, Sarajevo, 1990. 53. -Kilibarda Novak: Predgovor knjizi "Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine, lirske", sakupio Bogoljub Petranović, Knjiga I, "Svjetlost" OOUR Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1989. 54. -Konstantin Porfirogenet: „О upravljanju carstvom“, August Cesaree, i AMG, 1994., Zagreb; 55. -Konjević M: „О nekim pitanjima politike ustaša prema bosanskohercegovačkim Muslimanima 1941. godine“ u ¡storiji naroda BiH, Veselin Masleša, Sarajevo 1973. 56. -Kreševljaković Hamdija.: „Kapetanije u BiH“, Svjetlost, Sarajevo, 1980. 57. -Kukić SI.: „Posljednji poziv za pomoć“, Kult, Sarajevo, 2018. 58. -Lopašić R.: „Bihać i Bihaćka krajina“, Matica hrvatska“ Zagreb, 1890., reprint izdanje 1990. 59. -Ljetopis popa Dukljanina, ed. MH, Zagreb 1950. 60. -Marko Attila Hoare: “Bosanski muslimani u Drugom svjetskom
ratu“, Korjeni muslimanskog i Hrvatskog otpora, IK „Vrijeme“, Zenica, 2019. 61. -Mesihović Selmedin: „Historija Autarijata.“, Filozofski fakultet Sarajevo, 2014., elektronsko izdanje. 62. -Mesihović Selmedin: „llirike“, elektronsko izdanje, Sarajevo 2014. 63. -Mesihović Selmedin: Orbis romanvs: Udžbenik za historiju klasične rimske civilizacije, elektronsko izdanje, Sarajevo, 2015. 64. -Mikolji dr. V.: „Povijest željeza i željeznog obrta u Bosni“, Metalurški institut „Hasan Brkič“, Zenica 1969. godine. 685
65. -Đ. Mikié Đ.:0 kolonizaciji stranih seljaka u Bosni i Hercegovini u vrijeme austrougarske uprave, u zborniku: "Migracije i Bosna i Hercegovina", Sarajevo 1990. 66. -Mirdita Z.: “Vlasi -starobalkanski narod“, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2009. 67. Mužić I.: Hrvatska povijest devetoga stoljeća, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split 2011. 68. -Nezirović M.: „Jevrejsko-španska književnost, Sarajevo 1992. 69. -Novak Grga: Moriaci (Vlasi) gledani s mletačke strane, Zbornik za narodni život i običaje JAZU, knj. 45. Zagreb, 1071. 70. - Obradović Milorad: „Agrarna reforma i kolonizacija Kosova 1918.1941.“ Priština 1981. 71.-Papazoglu F.: „Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba“, ANiU BiH, Centar za balkanološka ispitivanja, Sarajevo 1969. 72. -Papić M.: „Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme Austro ugarske okupacije“., Veselin Masleša, Sarajevo. 1972. godine. 73. -Pašalić E.: „Sabrano djelo“, Svjetlost, Sarajevo, 1975. 74.-Pauzanija 1989.: „Pauzanija, opis Helade“, Uroš Pasinij, Split, Logos 1989., X, 22. 75. -Pejanović Đ. ^Iseljavanje Crnogoraca u XIX vijeku, Titograd 1962. 76.-Pelagie V: „Izabrana djela“, knjiga I, II i II Veselin Masleša, Sarajevo, 1971. 77. -Pelidija Enes: „Bosanski elajet od karlovačkog do požeškog mira 1669.-1718.“, Veselin Masleša, Sarajevo, 1989. 78. -Purivatra A.:“Jugoslovenska muslimanska organizacija političkom životu Kraljevine S.H.S.“ Svjetlost, Sarajevo 1977. u 79. -Popis stanovništva i stanova 1971. Savezni zavod za statistiku, Beograd, 1974. 80. -Popis stanovništva, domaćinstva i stanova u BiH 2013., rezultati popisa“,
Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, juni, 2016. 81. -Purivatra A.:“Nacionalni i politički razvitak muslimana“, Svjetlost, Sarajevo, 1969. 82. -Redžić E.: „Muslimansko autonomaštvo Svjetlost, Sarajevo 1987. i 13. SS divizija“, 83. -Redžić E: „Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu“, OKO, Sarajevo, 1988, i Enver Redžić, Bosnia and Hercegovina in the Second World War, Frank Cass, London and New York, 2005. 84. -Repe Božo: „Slobodna zgovina, Ljubljana. Modrijan 2007. 85. -Ribičič C:“Geneza jedne zablude. Ustavnopravna analiza nastanka i djelovanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne“, Zagreb Sarajevo, 2001. 686
86. Selimović M.:„Sjećanja“, Sloboda, Beograd i Otokar Keršovani, Rijeka, 1976. 87. Selimović M.: Derviš i smrt, Svjetlost, Sarajevo, 1980. 88. -Skarić Vladislav: „Izabrana djela“, knjiga I, Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do Austrougarske okupacije, Sarajevo, 1985. 89. -Softić S.:“Pravna priroda rata u BiH“, Sarajevo 2000. 90. -Stefanovič J.: „Odnos crkve i države“, Matica hrvatska, Zagreb 1953. 91.Stipčević A.: Iliri, povijest, život, kultura, Školska knjiga Zagreb, 1989 92. -Stonojević : "Istorija Crne Gore", treća knj. tom I, Titograd 1975. 93. -Šabanović H.:“Bosanski pašaluk“, Svjetlost, Sarajevo, 1982. 94. -Šamić M.: „Francuski putnici u BiH u XIX stoljeću 1836-1878.“, Veselin Masleša, Sarajevo, 1981. godine. 95. -Šehić N.:“Autonomni pokret muslimana za vrijeme Austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini", Svjetlost, Sarajevo, 1980. 96. -Šehić N.: „Bosna i Hercegovina 1918.1925. Institut za povijest u Sarajevu, Sarajevo, 1991. 97. -Šljivo Galib.: „Omer paša Latas u BiH 1850-1852., Svjetlost Sarajevo, 1977. 98. -Vego M.: „Postanak srednjovjekovne bosanske države“ Svjetlost, Sarajevo, 1982. 99. - Vukadinović R.: „Međunarodni politički odnosi“, Barbat, Zagreb 1998. 100. -Vuk S.K.: Srbi svi i svuda, Kovčežić za istorijų, jezik i običaje Srba sva tri zakona“, (Beč, 1849.). 101. -Latinski citati, MARSO, Beograd, 2011. 102. -Grupa autora: Demografske i etničke promjene u BiH/urednik Ivan Cvitkovič , Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti BiH, 2017. 103. -Grupa autora (dr. Pavao Anđelić, de. Ivo Bojanovski, dr. Bořivoj Čović i mr. Brunoslav Marjanovič):
„Visoko i okolina kroz historiju“, Skupština opštine Visoko, 1984. 104. -Grupa autora (Vladislav Skarić, Osman Nuri-Hadžić, Nikola Stojanovič); „Bosna i Hercegovina pod Austro-Ugarskom upravom“, izdavač GECA KON, Beograd, 1939. 105. -Grupa autora: „Radovi sa simpozija srednjovjekovna Bosna i Evropska kultura“, Osnovni izvještaj о iskopavanju srednjovjekovne utvrde Vranduk 1968, Muzej grada Zenice, 1973. 106. -Rasprave о nacionalnom identitetu Bošnjaka, Zbornik radova, urednik H. Kamberović, Institut za istorijų Sarajevo, Sarajevo 2009. 687
107. -Enciklopedija Jugoslavije, tom I, JLZ „Miroslav Krleža“, drugo izdanje, Zagreb, 1980. 108. -Enciklopedija Jugoslavije, tom II, JLZ „Miroslav Krleža“, drugo izdanje, Zagreb, 1982. 109. -Enciklopedija Jugoslavije, tom III, JLZ „Miroslav Krleža“, drugo izdanje, Zagreb, 1984. 110. -Enciklopedija Jugoslavije, tom IV, JLZ „Miroslav Krleža“, drugo izdanje, Zagreb, 1986. 111. -Enciklopedija leksikografskog zavoda, tom. 3., prvo izdanje, Zagreb, 1967. 112. -Enciklopedija leksikografskog zavoda, tom. 6., prvo izdanje, Zagreb, 1969. 113. -„Enciklopedija Librairie larouse“, Paris. 1967.; Izdanje za Jugoslaviju: „Opšta enciklopedija Larousse“ tom 3., Vuk Karadžič“, Beograd, 1973. 114. Ekonomski leksikon, Savremena administracija Beograd, 1975. 115. -Zbornik radova: 30 godina od završetka II svjetskog rata, Institut za ¡storiju, Sarajevo 2006. Članci i naučni radovi: 1. -Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: Demografija, Tematski bilten 02/2007, Sarajevo 2007.godine, Popisi stanovništva Bosne i Hercegovine za vrijeme austrougarske vladavine. 2. -Aralici T. i llikić M.: Članak „Križnica sablje Drugog avarskog kanata“, Institut za arheologiju u Zagrebu, 29/2012. 3. -August Kovačec: U spomen profesoru doktoru znanosti Zefu Mirtidi, znanstveniku i prijatelju, Matica Hrvatska, Hrvatska revija br.3. 2016. 4. -Basler 1971 Đ. Basler, Novčić plemena Daorsa, Prilog ilirskoj numografiji, GZM n. s. Arheologija, XXVI, Sarajevo 1971,333-336. 5. -Bilandžić D.: „Međunacionalni odnosi u Jugoslaviji u svjetlu različitih društveno-političkih sistema, Politička misao 1974.,
https://hrcak.srce.hr/114955 XII 2016 6. -Bojanovski I.: Bosna i Hercegovina u antičko doba, ANU BiH, Djela, LXVI, CBI, 6. Sarajevo, 1988. 7. -Bogičević V. „Emigracija Muslimana u BiH u Tursku u doba Austrougarske vladavine“, Historijski zbornik, III, Zagreb, 1950. 8. -Čremošnik I.:“ Nešto о antičkim naseljima u okolini Konjica, GZM, N.S. Arheologija X, str. 179 - 188. Sarajevo 1954. 9. -Dizdar Zdravko:“ Četnički zločini u Bosni i Hercegovini 1941,1945.“Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2002. 688
10.-Domagoj Vidovič, Izvorni znanstveni članak ZDK S11.163.42 373.21 (Popovo), Institut za hrvatski jezik, „Toponimija sela Zavala, Golubinac, Belenićki i Kijev Do u Popovu“, Zagreb, 16.IV 2012. 11.-Dragičević 2016.:Dragičević I: Daorski novac i prilog poznavanju optjecaja novca na daorskom području, Izvorni znanstveni članak, UDK 904:737.1 (497.5) (398)“02/01”. Prihvaćeno 3.3. 2016. Zagreb. 12.-Filipovič N.: Specifičnosti islamizacije, 27-33; up. Avdo Sućeska, Položaj bosanskih Muslimana u Osmanskoj državi, Pregled, 5/1975, 483-509. i kao nap. 2. 13.-Filipovič N.: „Osvrt na pitanje islamizacije na Balkanu pod Turcima“, Godišnjak, ANUBiH XIII, CBI knj. 11, Sarajevo 1976, 395-396. 14. -Fra Ignacije Gavran: Putovi i putokazi, Sarajevo 1988. 15.-Fra Mile Babič: Esej „ Sedam stoljeća bosanskih franjevaca“, Jukič 1991/92/93, 21-23. 16. -Fra Oton Knezović: „Bosansko-hercegovački franjevci i Hrvatska“, ,,Obzor“-Spomen knjiga, Zagreb 1935. 17.-Geiger Vladimir: „Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu“ Izvorni znanstveno članak UDK: 314.(497.5)“ 355058.65(497)“ 1941/1945. Prihvaćeno 4.11.2011. Hrvatski institut za povijest Zagreb ,2011 18. Geiger V.:“Brojidbeni pokazatelji о žrtvama logora Jasenovac, 1941.1945. (procjene, izračuni, popisi), Izvorni znanstveni članak UDK: 343.819, Prihvaćeno 17.6.2013. Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011 19. -Gračanin Hrvoje, izvorni naučni rad, UDK 94(398 Panonija) „04/05“, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Zagreb, 2007. 20. -Hrabak Bogumil: „Privreda Banjaluke i šire okoline do rata 16831699. godine“, Istorijski zbornik, god.
I, br.1, Institut za istorijų Banjaluka, Banjaluka , 1980. 21.-Jahić A.:“Muslimanske formacije tuzlanskog kraja u Drugom svjetskom ratu“, 'Zmaj od Bosne’ and ‘Preporod’, Tuzla, 1995, 22. Ibrahimagić 0.:“Državpo-pravni razvitak BiH", Sarajevo 1998. 23. —Katičić R: Suvremena istraživanja о jeziku starosjedilaca ilirskih provincija, Simpozijum о teritorijalnom i hronološkom razgraničenju Ilira u praistorijsko doba, ANUBIH, Posebna izdanja IV, CBI 1, Sarajevo 1964, 9-30. 24. Katić M.:, Greeks and the hinterland of western Balkans, Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, Split 2002, 423-433. 25. Kos P.: Leksikon antičke numizmatike, Zagreb 1998. 689
26. -Kovačec A.: Podrijelo i razvitak naziva Vlah, Vlasi, Vlaški, (U spomen profesoru doktoru znanosti Zefu Mirditi, znanstveniku i prijatelju, elektronsko izdanje: http://www.matica.hr/hr/492/podrijetlo-i-razvitak-naziva-vlah-vlasivlah-vlasi-vlaski-26075/ 27. Kozličić M.: Prikazi brodova na novcu plemena Daorsa, GZM n. s. Arheologija, 35-36, Sarajevo 1981, str. 163-188. 28. -Kursor V.: „Franjevci pod osmanskom vlašću“, Hrvatska revija 22015, Časopis Matice Hrvatske. 29. -Lovrenović D.:“Kroatizacija bosanskog srednjovjekovlja i svjetlu interkonfesionalnosti stećaka“, ANU BiH, Godišnjak, knjiga 42., Sarajevo 2013. 30. -Ljubunčić H.: “Dani nevolja i previranja“’, Sarajevo u revoluciji, Istorijski arhiv Sarajevo, Sarajevo, 1976-1981 31.-Marie 1973: Z. Marie, Arheološka istraživanja na Gradini u Ošanićima kod Stoca 1963. godine, GZM n. s. Arheologija, XXVIIXXVIII, Sarajevo 1973, 173-235. 32.-Marie 1973b: Z. Marie, Daorsi. Ime, teritorija i etnička pripadnost plemena Daorsi, Godišnjak CBI X, Sarajevo 1973, 109-137. 33. Marié Z.: Arheološka istraživanja Akropole ilirskog grada Daors.a na Gradini u Ošanićima kod Stoca od 1967. do 1972. godine, GZM n. s. A., XXX-XXXI, Sarajevo 1977, 5-99. 34. Marié Z: Helenizam i helenistička umjetnost u Materijali XX, SADJ, Beograd 1985, 47-53. Hercegovini, 35. Z. Marie Z.: Helenistički utjecaj na ilirsko pleme Daorsa, Godišnjak CBI 29, Sarajevo 2000, 37-51. 36. Marijan B.: Protopovijesno doba u Hercegovini, Hum i Hercegovina kroz povijest, Zbornik radova, knjiga I, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2011, 25-54. 37.-Matijevič M.: Ostrogotski
nakit u provinciji Dalmaciji, sveučilište u Zadru. 38.-Mesihović S.: Plinijevske peregrinske cicitates na prostoru današnje BiH, naučni rad UDK: 911.372 (497.6)”652”, Filozofski fakultet Sarajevo, Odsjek za historiji, 2011. internet izdanje, preuzeto 17. III 2017. 39. -Mijatović A.: Problem nestanka „Crkve bosanske“ u poratnoj historiogrāfijai, CROATIA CHRISTIANA PERIODICA, Časopis Instituta za crkvenu povijest katoličkog fakulteta u Zagrebu, Zagreb 1978. br. 2. 40. -Miše M.: Keramika tipa “Gnathia” na istočnoj obali Jadrana (od 4. do 1. st. pr. Kr.), doktorska disertacija, Zagreb 2010. 690
41.-Moačanin N.: Izvorni znanstveni članak, Stanovništvo Bosanskog elajeta u 18. stoljeću prema popisu glavarine, UDK 314.8( 497.6Ţ1T, https://hrcak.srce.hr/file/161881. 42. Mutapčić E., Pravni fakultet Tuzla:„Časopis za ekonomiju i politiku tranzicije’VJournal of economic and politics of Transition, Godina XIII -Tuzla-Travnik-Zagreb-Beograd-Bukurešt, 2011., Br. 27. 43. -Olujić В.: Japodi, Apijanovi plemeniti barbari, naučni članak : UDK 904 (398) „639“, prihvaćen 11. XII 2012. 44. -Pejanović Đ./‘Stanovništvo u krajevima bivše Bosne i Hercegovine, „Glasnik Prosvete“; Sarajevo 1939.1. 45. -Pejanović M.: Pretpostavke mira i pomirenja u Bosni i Hercegovini“, Sarajevo, 2014. ttps://www.google.com/search? q= PRETPOSTAVKE+ MIRA+l+POMIRENJA+U+BOSNI+l+HERCEGOVINI+lstorijski+kon tekst+razvoja+državnosti+Bosne+i+Hercegovine 46. Rendić-Miočević: Uz nalaz doskora nepoznata labeatskog novca, Prilog ikonografiji ilirskog plemenskog novca, Numizmatičke vijesti br. 31, Zagreb 1973, str. 9-24. 47. -Pater Franz Pranner; „Pismo o boravku u Bosni“ Nezavisni informativni portal „Slobodna Bosna, Objavljeno: 26.12.2016 48. -Pilar I: Politički zemljopis hrvatskih zemalja. Geopolitička studija, Sarajevo 1918. 49. - Rendić-Miočević: О grčko-ilirskim emisijama jadranskih kovnica i о pitanju ilirskog novca (Epilegomena ilirskoj numografiji), Numizmatika I (VII), god. 7, Zagreb 1988, str.9-15. 50. Popis stanovništva, domaćinstva i stanova u BiH 2013., rezultati popisa, Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 2016. 51. -Rukavina Ž.:“Bosansko-hercegovački muslimani i Hrvatstvo“, Hrvatska Krajina, br. 2,
Godina 1., 23. april 1941. 52. -Ružica Miroslav/'Balkanski Vlasi/Aromani/Cincari, Teze za nešto drukčije čitanje balkanske i srpske ¡storije i kulture“, Sociološki Pregled, Vol. XLVI, No.3-4, 2012. 53. -Slišković S.: Zbornik radova: Fenomen „Krstjani“ u srednjovjekovnoj Bosni i Hzmu, Dominikanci i Bosansko-humski krstjani, str. 85. Institut za istorijų Sarajevo i Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2005. str. 497. 54. -Statistički godišnjak BiH, Republički zavod za statistiku, Sarajevo, 1991. 55. -Šačić A.:Kulturno - historijski razvoj ilirskog naroda Naresa (civitas Narensium), ANU BIH, Godišnjak CBI 41, Sarajevo 2012. 56. Šehić Z.:“Smrt SFRJ i bosanska tragedija“, izvorni znanstveni rad, UDK 342.28:323(497.1)“19“ 321.013(491.1 )“19,
57. -Šešelj 2009 . L. Šešelj, Promunturlum Diomedis: Svetište na rtu Ploča i jadranska pomorska trgovina u helenističkom razdoblju, doktorski rad, Zadar 2009. 58. -Šunjić Marko, Bosna i Venecija (odnosi u XIV і XV st.), Sarajevo 1996, 386-387. 59. -Tauber E.: Institut za istorijų u Sarajevu, Zbornik radova 1. Jevreji kao nerazdvojni dio razvoja privrede i kulture u BiH, Sarajevo 2011. 60. -Vasié R.: „Beleške о Glasincu - Autarijati“, Originalni naučni rad , UDK 904-03 „6383“ Glasinac: 316.347, Originalni naučni rad, Arheološki institut Beograd, str.37. 61. Zaninović M.: Područje Neretve kao vojni mostobran rimske antike, Arheološka istraživanja u Naroni i dolini Neretve, Izdanja HAD-a 5, Split 1980, 173-180. 62. Zaninović M.: Područje Neretve i srednjojadransko otočje, Arheološka istraživanja u Naroni i dolini Neretve, Izdanja HAD-a 22, Zagreb-Metković-Split 2003, 277-287. 63. -Živković P., i Brandić M.,Povijesni zbornik broj 1 i 2; Izvorni naučni rad „Usora i soli u prva dva stoljeća turske prevlasti“, Filozofski fakultet Osijek, UDK 94(947.6), 2006/2007, str. 65. i 66. Tekstovi s interneta I. http://www.icty.org/bcs/cases/spisak-presudahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Kroatizacija : 2. VII. 2012. 3. https://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina_u_paleolitu, 7. 01. 2017. 4. - http://www.enciklopedija.հր/natuknica.aspx?id=69148 . 5. http://dedzal.info/forum/index.php?topic=419.0, dr. Enver Imamović, Prostor BiH u prethistoriji i antici. 6. - http://www.camo.ch/licnosti_dogadjaji.htm, Ivan Lovrenović i Vildana Selimbegović, Znameniti Bošnjaci. 7. -
https://bs.scribd.com/doc/66937613/0-Etnogenezi- Stanovništva -Llke-Mirko-Markovic . 8. - https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest. 9. - http.7/www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=3633 27. jan. 17. 10. -.http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58294, 21. II 2017. II. - http://www.infobiro.ba/article/514651, ( V. Radimski: Skilaxovo jezero kod Neretve u Hercegovini; GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA - 1 .VII SARAJEVO 1894. godine; Digitalni arhiv, INFOBIRO, Mediacentar Sarajevo. 692
12. -http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=27086 Leksikografski zavod Miroslav Krleža, preuzeto 7. I 2017. 13. -https://www.geni.com/projects/Genetsko-porijeklo-HrvataHaplogroups-of-Croatians/8816 14. -http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=36372 Leksikografski zavod Miroslav Krleža, preuzeto 20.Ill 2017. 15. -http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2921 Istarska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža 20.III 2017 16. -http://proleksis.lzmk.hr/23146/ Enciklopedija 17. -https://bs.scribd.com/doc/66937613/0-Etnogenezi-StanovnistvaLlke-Mirko-Markovic, prof. dr.; preuzeto 22. VII 2017.տէր. 172. і 173. (ACADEMIA SCIENTIARUM ET ARTIUM CROATICA MDCCCLXI -Akademija nauka i umjetnosti hrvatske ). 18. -http://www.kroativ.at/hr/clanak/znanje/fra-ivan-franjo-jukiczanesenjak -koji-je-skupo-platio-svoja-mastanja-o-napretku-bosnei-hercegovine-461 .preuzeto 5. XII 2017. 19. -https://www.bosnasrebrena.ba/v2010/povijestprovincije/znamenitiji-likovi-bosne-srebrene/79-fra-grgo-martic1822-1905.html, preuzeto 6. XII 2017. 20. -http://www.rastko.rs/istorija/garasanin_nacertanije.html , preuzeto 07. 08. 2014.; Načertanije, Beograd, 1939. O politiki Srbije u smotreniju Bosne, Ercegovine, Crne Gore i Sjeverne Albanije. 21. -http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=42693, 10. XII 2017. 22. -https://www.google.com/ dušan+bilandžić%2C+međunacionalni+odnosi +u+jugoslaviji +u+svjetlu+različitih+društveno+ekonomskih+sistema 23. -https://www.radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/samo-utuzli-jucer-obiljezena-godisnjica-smrti-zmaja-od-bosne/309948. 24.
https://www.jergovic.com/ajfelov-most/divkovic-danas/ .preuzeto 2.II 2019. 25. https://www.researchgate.net/publication/281774871_PROCESUI RANJE_GENOCIDA_U_BOSNI_l_HERCEGOVINI_PRED_MEDU NARODNI M_DOMACI M_l_l NOSTRANI M_S U DOVI MA 26. https://haplomaps.com/haplogroup-i/ 27. https://www.eupedia.com/europe/Haplogroup_l2_Y-DNA.shtml 28. https://www.eupedia.com/europe/european_ydna_haplogroups.shtml 29. https://haplomaps.com/ 693
AKTERI KNJIGE: „ETNOGENEZA ВІН," Recenzije i recenzenti Akademik, prof. dr. Slavo Kukić Recenzija rukopisa „Etnogeneza BiH“, autora Hasana Gračanina Rukopis „Etnogeneza u BiH“, autora Hasana Gračanina, strukturiran od devet zasebnih cjelina, napisan je na čak 682 stranice teksta. Rukopis je, zapravo, putovanje kroz povijest BiH, od kamenog doba do danas, pri čemu je lagani naglasak na njezinoj etnogenetskoj strukturi i procesima koji su bitno složeniji od pokušaja njihova današnjega jednodimenzionalnog pojednostavljivanja. Još važnije je, međutim, da se navedenim historijskim hodom ne bavi historičar od struke nego historičar amater, zaljubljenik u historijska događanja i povijesne procese - ekonomista iza kojeg je veći broj knjiga i radova iz oblasti financija, računovodstva i drugih područja ekonomije. Stanovništvo, pak, koje nastanjuje prostor današnje BiH Gračanin prati od Starog vijeka ֊ a težište mu je na analizi različitih ilirskih plemena koja su taj prostor nastanjivala - i njihovoj vezi s Grcima, Keltima i Rimljanima - ali i Tračana i Kelta, čije je prisustvo na prostoru BiH također neupitno. Respektabilan dio rukopisa je, potom, posvećen i velikim evropskim seobama naroda - Prvom valu Velike seobe tijekom IV і V stoljeća, koji je zahvatio Germane, Hune i Vandale, ali i druga barbarska plemena, te Drugom valu tijekom V і VI stoljeća, koji je pokrenuo Avare i Slavene, Crnogorce, Srbe i Hrvate posebice. Jedno poglavlje autor posvećuje historiji srednjovjekovne Bosne, posebice njezinoj etničkoj slici koju su činili Bošnjani i Vlasi. Radi se, još konkretnije, о
vremenu uz koje su najčešća današnja neslaganja u vezi s pitanjem bosanskohercegovačke etnogeneze. Posebno zanimljivo, međutim, i napisano na preko 168 stranica teksta je poglavlje „Stanovništvo BiH u Novom vijeku“. Radi se о vremenu koje su obilježila dvije velike svjetske imperije - turska u vremenu 1463-1878, te austrougarska u razdoblju 1878-1914. Uvjeren sam da bi ovaj dio Gračaninova rukopisa, bude li objavljen, bio značajan prilog općoj kulturi svakog prosječnog čovjeka - i da bi ga takvi, zbog načina na koji je pisan, sa zadovoljstvom i čitali. Sedmo poglavlje je posvećeno suvremenoj historiji BiH, historiji u zadnjih stotinu godina - preciznije, vremenu od 1914. godine do danas. Budući se radi о najopsežnijem dijelu rukopisa, koji je napisan na čak 251 stranici teksta, ne čudi da su unutar njega izdvojene čak četiri zasebne cjeline - BiH 1914-1940, BiH u Drugom svjetskom ratu, BiH u Titovoj Jugoslaviji te, na koncu, BiH kao samostalna država. 694
Razlog, međutim, zašto je rukopis naslovljen kao što jeste, iako je razlozima i inače ispunjen, nalazi se u njegovu osmom, poglavlju „Genetičko porijeklo populacije BiH“. Držim da ovo poglavlje treba pročitati svatko, oni koji promiču ideje о čistoti pojedinih bh. naroda posebice. Jer, na četrdesetak stranica teksta Gračanin na uvjerljiv način pokazuje kako su takve ideje neutemeljene - i kako su nacije političke kategorije XIX stoljeća koje u strukturi genetskoga materijala, barem što se prostora BiH tiče, nemaju ama baš nikakva utemeljenja. Gračaninov rukopis, da zaključim, nije samo materijal vrijedan pažnje nego i svojevrsna lekcija historičarima kako se historijskim faktima i povijesnim procesima može krajnje autoritativno pristupati i iz perspektive amaterske fasciniranosti i ljubavi za njihovo izučavanje. Stoga ovaj rukopis najtoplije preporučam za tisak. Biografija Akademik, prof. dr. Slavo Kukić (1954) profesorje na Sveučilištu u Mostaru i većem broju preddiplomskih i poslijediplomskih studija u BiH i inozemstvu, a od 2012. godine je dopisni član ANUBiH. Kao autor (ili koautor) potpisuje dvanaest sveučilišnih i srednjoškolskih udžbenika: Uvod u sociologiju, dio I (1993), Sociologija (1995), Sociologija, udžbenik za gimnazije (2003), Metodologija znanstvenoistraživačkog rada društvenih znanosti, metode, tehnike, postupçi i instrumenti znanstvenoistraživačkog rada (2006), Marketing (2007), Ponašanje potrošača (2009), Consumer Behaviour (2012), Metodologija znanstvenog istraživanja (2015) te Sociologija, udžbenik za gimnazije (2018). Kao autor (ili u suautorstvu)
potpisuje i 12 studija i istraživanja: Položaj građanina i naroda u Bosni i Hercegovini (1998), Država i nacija: Bosna i Hercegovina - posljednji etapni prostor konsolidacije Europe (1999), Bosna i Hercegovina, Human development Report (1999), Human Security in South-East Europe (New York 1999), Položaj Roma u Bosni i Hercegovini (1999), Demografske promjene i položaj manjina u Bosni i Hercegovini (Maribor 1999), Civilno društvo i lokalna demokratija (2001), Lokalna i regionalna samouprava u Bosni i Hercegovini (2002), Platforma na novi demokratski Ustav Republike Bosne i Hercegovine (2005), Sistem vrijednosti mladih u poslijeratnom društvu BiH (2006), Život i djela - Vita et operae (2014), Tito i mi: jučer, danas, sutra (2017). Autor je i sedam knjiga analiza bosanskohercegovačke političke i društvene zbilje, koje su kao kolumne objavljivane u različitim dnevnim i tjednim listovima, te utjecajnim internet portalima: Svjedok vremena (2001), Balkanska krčma, novi krug nacionalista (2005), Ashdownova bosanskohercegovačka faza, posljednja godina braka iz interesa (2005), Lopovluk u ime naroda (2013), Zadah kolektivne izdaje (2014), Vrijeme obnovljenog zavijanja nacionalnih truba (2016) te Posljednji poziv u pomoć (2018). 695
Prof. dr. Esad Bajtal Krači osvrt Bosna і Hercegovina danas, u svojim turbulentnim, ljudski izazovnim vremenima, pritisnuta osvajačkim apetitima susjeda i komšija sa istoka i zapada, brani se svojom hiljadugodišnjom povijesnom istinom koju joj uporno, sistematski, grubo, i krajnje licemjerno, nastoje osporiti njeni poricatelji. Upravo zato, istraživanja poput ovog, koje nam nudi Hasan Gračanin, krče put onoj vrsti spoznaje koja je, snagom svojih životnih argumenta, kadra oduprijeti se svim geopolitičkim svojatanjima, ideološko-gnoseološkim preparacijama i sračunato prozirnim falsifikatima. Svi utemeljujuće bitni segmenti koji strukturiraju cjelinu bh. društva, na njegovom povijesno nemirnom putu su tu, u Gračaninovom obimnom tekstu: istorijska razdoblja, seobe, ratovi, stanovništvo, popisi, ekonomija, stvaralaštvo, kultura, umjetnost, ista vjera, religije, nacija, pokreti, tokovi društvenog razvoja, simboli, zajednička genetika . itd. itd. Opsežna literatura i izvori kojima se autor služi i izvlači svoje spoznaje i dokaze, te sam radijus knjiški ukoričenog rada, svjedoče о ozbiljnosti nakane da se zacrtani naslov „Etnogeneza BiH“, apsolvira na naučno uvjerljiv i činjenično-faktografski ubjedljiv način. Otuda, pored svega ostalog, i ključni, na rezultatima stranih genetskih istraživanja ŲGENEA, Švicarska՛, Oxford Academic) izvedeni zaključak о jedinstvenom porijeklu bosanskog naroda, tj. građana Bosne i Hercegovine, čini uvjerljivo besmislenim sva njena vanjska svojatanja i, posebno, krvavu agresiju krajem devedesetih godina 20. stoljeća. Jer, kako to sam autor,
metaforički slikovito kaže, bosanski narod uporedljiv je sa čorbom nerazlučivo izmiješanog povrća raznih vrsta (haplogrupa), i niko ne može za sebe izlučiti neki dominantni formativni faktor po kojemu bi se prepoznatljivo izdvojio od ostalih. Svi smo mi genetski Jedno, uprkos upornom politikantskom namicanju tobožnje nacionalno i etno-različitosti koja nas nesamjerljivo dijeli. U tom smislu, onaj patološki, u SANU idejno osmišljeni kamen spoticanja, na kome insistiraju susjedne, velikodržavne ideologije, fantazmatska je tvorevina i izmišljotina, ideološki osmišljeno fabrikovana za potrebe politikantskih, ,ekspanzionističko teritorijalnih ambicija susjeda i komšija Bosne i Hercegovine. Ukratko, autor nas, ovom knjigom, osvješćuje za jednu genetski dublju istinu naših površinskih razlika. Razlika koje svojim životnim šarenilom, sa aspekta egzistencijalne bitnosti, predstavljaju zapravo so i ljepotu življenja na ovim prostorima. Naravno, ukoliko budemo dovoljno odgovorni i pametni da shvatimo smisao te istine. Jer, kako nas iskustvo svijeta, pa i naše vlastito (kako kolektivno tako i ono individualno) uči, „život se po sebi, kao ni vjetar, 696
kao ni oblak, ne može skameniti u jednoj formi, i on je vječno lomi, prije ili poslije“. Protivnici i neprijatelji životnog bosanskog šarenila, što izbija iz Jednog i Istog, moraće to, htjeli ne htjeli - kad tad ֊ da shvate. A ovakvi radovi i istraživanja pomažu im upravo u tome. Jer, u životu nema odvajanja, razdvajanja, samouzdizanja i samoveličanja sebe i svojih na račun drugih. Zašto? Zato što, kao fenomen Cjeline koja je iznad svega, i prije svega, Život ne priznaje ništa pojedinačno, ni u individualnom ni u kolektivnom smislu. On hoće sebe u svojoj cjelovitosti i nedjeljivosti: Život želi samo sebe. Želi život drveća, ljudi, cvijeća od kojeg polja mirišu, ali nijedno biće, nijednu stvar posebno. Život ne voli posebno ni tebe, drvo, ni tebe, čovječe, ni tebe, cvijeće, ni tebe, travo što se njišeš na vjetru, osim u času kad ulaziš u njegov plan. Čim izađeš iz njegovog plana, prestaje da te voli i briše te (P. Lagerkvist). Kojoš nije, moraće jednog dana da razumije i prihvati imperativ života, s kojim nema pogađanja ni pogodbe. Ukratko, valja nama dalje, tragom i logikom volje životnog zajedništva . Druge nam nema. Biografija: \ Diplomirao, magistrirao i doktorirao! na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. į Bavio se predavačkim radom, publicističkim, te uređivačkim poslovima elektronskih i printanih medija Objavljivao u stručnim revijama, časopisima i novinama. Urednik je, recenzent ili pisac predgovora, pogovora, promotor brojnih stručnih knjiga (iz oblasti kulture, umjetnosti i humanističkih znanosti) domaćih i stranih autora. Zastupan u zbornicima radova. Koautor više
knjiga. Autor je sljedećih knjiga: Za (i) protiv tolerancije (1997, dva izdanja); Filozofski temelji psihologije (2006); Manje od ništa (2007); Al Tempo (2007); Duplo golo (2007); Država na čekanju (2008; 2009); Govor tame (2008), Sevdalinka - alhemija duše (2012); Neofašizam u etno-fraku (2013, 2014); Zločini i laži Miloševićeve kripto-politike (2014); Ujed zmije sjećanja (2015., dvojezično izdanje); Psihologija budističke etike, filozofije i umjetnosti (2018.); Te dva posebna ("mini book") izdanja: Metanaracija, poetizacija i psihijatrizacija Daytona (Ulcinj, CG, 2006); Strah od kopanja (2007). U štampi: Glas vremena, intervjui l-ll. U pripremi: Teror historije - logika zla; Paradoksi sevdalinke; Imamo li znanje. 697
Nije bio, a nije ni danas, član nijedne političke stranke (partije). Nesposoban da bude podoban, živi od pisanja. Djeluje kao nezavisni istraživač. Dr. Senija Šehanović Recenzija knjige „Etnogeneza BiH“ autora mr. Hasana Graca nina Rukopis „Etnogeneza BiH“ autora Hasana Gračanina koji je upravo pred Vama prije svega predstavlja svojevrsno putovanje kroz prošlost BiH. Ali ono je nedvojbeno i još nešto: naznaka puta u bolju budućnost koja će značiti i mogućnost pisanja i interpretiranje historije BiH oslobođene stereotipa, neobojene bilo kakvim interesima, u bilo kakvu i bilo čiju korist ili štetu. Jer, premda je u BiH danas najviše onih koji „trguju“ i onih koji „gledaju“ („Život nalikuje na Olimpijske igre: jedni trguju, drugi gledaju, treći se bore“; Pitagora), upravo djela kao što je ovo, pokazuju da u njoj još uvijek postoje i oni koji se „bore“. Ta borba Gračanina kao autora, još je veća i značajnija jer se ne radi о historičaru nego prosto visokoobrazovanom i osviješćenom čovjeku koji voli svoju BiH i njene ljude i koji razmišlja о budućnosti svoje i tuđe djece na ovim prostorima. О čovjeku koji svojom nevjerovatnom energijom očigledno uloženom u istraživanje, prikupljanje materijala i pisanje ovog rukopisa potiče neka nova pokoljenja da ne bježe od historije ovih prostora nego da njeno poznavanje shvate kao benefit za kvalitet svog budućeg života. Ta borba da čitaocima kojima je knjiga namijenjena (prvenstveno porodici i prijateljima) pruži mogućnost da prošlost BiH sagledaju u navedenom kontekstu „neobojenih“ historijskih fakata, daje nadu da će BiH i sutra imati
ljude otvorenog uma, spremne da prihvate sebe, svoju zemlju i sve njene stanovnike bez limita bilo koje vrste. Upravo zbog navedenog, rukopis Hasana Gračanina dobiva još više na vrijednosti. Ovako koncipirana knjiga sigurno će naći svoj put do čitalaca. Poseban interes može izazvati njeno posljednje poglavlje nazvano „Genetičko porijeklo populacije BiH“. Radi boljeg sutra svih koji ostaju da žive na ovim uvijek „vjetrovitim“ i turbulentnim bh. prostorima, zaista bi bilo uputno da barem ovo poglavlje pročitamo svi, bez obzira na naše etničku i nacionalnu pripadnost i na ideje koje njegujemo. Jer upravo ovo poglavlje, koje je i sam autor podcrtao kao posebno bitno izvlačeći iz njega i naslov cijele knjige, postaje jasno da „Dok pušu vjetrovi promjena i dok jedni grade zidove da bi se odbranili, drugi kao što je Gračanin, za odbranu grade vjetrenjače (parafraza stare kineske izreke). Fakti prezentirani u ovom dijelu rukopisa daju drugačiju prizmu na genetičkom porijeklo bh. populacije od one koja nam se najčešće nudi. Za neke grupacije čitalaca, ovo može biti faktor zanimljivosti, za neke druge možda i svojevrsna provokacija, ali je sigurno da će rukopis Hasana Gračanina dobiti svoj odjek u čitalačkoj publici. 698
Ova knjiga zaista jeste snažna vjetrenjača1173 koju je autor pažljivo i odgovorno gradio za sve ljude otvorenog uma, spremne da prihvate historijske fakte i onda kada oni ne odgovaraju njihovim željama i percepcijama. Čak 682 stranice jasnog teksta logično i funkcionalno posloženog u devet velikih poglavlja ove knjige u koju je uloženo puno truda, vremena, znanja i dobre volje autora, sigurno će moći proizvesti energiju i volju kod nekih novih pokoljenja da historiji BiH priđu kao učiteljici života (Ciceron). Da iz nje uče. Da svi izađu kao dobitnici. I time će Gračaninovo putovanje kroz prošlost BiH dati još jedan doprinos onima kojima je namijenjeno. Općenito, značaj izučavanja historije leži u tome što nam pomaže da uočimo promjene u načinu našeg savremenog u odnosu na neke bivše živote na našim prostorima, pomaže nam da razumijemo sadašnjost i predvidimo i gradimo budućnost. I premda je važno da znamo šta se zaista, kada i zašto dogodilo, šta je i zašto uslijedilo te na tim osnovama gradimo vlastita očekivanja od budućnosti, jednako je važno što u tom procesu sagledavanja spoznajemo i same sebe, svoj identitet, običaje, tradiciju. Posmatranje ovog rukopisa i iz ovakve prizme, još više ukazuje na njegov stvarni doprinos općoj kulturi, spoznaji i obrazovanju svih onih koji će ga imati u rukama. Autor Hasan Gračanin nedvojbeno je stvorio korisno i praktično štivo prilagođeno čitaocima kojima je namijenjeno. Tekst će olakšati učenje ili prosto informisanjş nekih novih pokoljenja (kojim ga autor poklanja) о historiji i etnogenezi populácije BiH ne tražeći od njih pretjeran
napor. Za nadati se da će im time rukopi^ pomoći da pravilnije, jasnije i potpunije shvate i prihvate ne samo same sebeţi svoje identitete nego i identitete ljudi koji ih okružuju. Onih s kojima će nastaviti dijeliti bh. svakodnevnicu. Ovu knjigu doživljavam kao promociju traženjá onog nečega zajedničkog, dobrog i lijepog u svima nama koji živimo u BiH.j Doživljavam je kao potragu za sličnošću, a ne razlikama u populaciji ovih prostora, za međusobnim prihvatanjem, razumijevanjem, uvažavanjem i saradnjom svih koji ih dijele. Shvatam je kao velikodušan angažman g. Hasana Gračanina da kao odgovorna osoba i građanin BiH da svoj doprinos u spajanju ljudi u Bosni i Hercegovini. Jer ovo jeste knjiga koja spaja, a ne razdvaja i, upravo zato, nadam se da će što prije ugledati svjetlo dana. Ovakvi rukopisi, zasnovani na historijskim faktima koji imaju kredibilitet, a protkani srcem dobronamjernih Bosanaca i Hercegovaca, sigurno su garant njene drugačije i bolje budućnosti. Biografija: Dr. Senija Šehanović rođena je i odrasla u Zenici gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Nakon završenog Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu radi u nekoliko zeničkih preduzeća gdje ostvaruje zapažene rezultate i preuzima sve odgovornije pozicije. 1173 Borba protiv vjetrenjača: fraza koja označava vršenje neke uzaludne radnje,posla koji se ne može završiti,cesto upotrebljavana kod borbe "malih" ljudi,običnih smrtnika protiv giganata,proističe iz romana "Don Kihot" Miguela de Servantesa, gdje se glavni junak u trenutku zaluđenosti bori sa vjetrenjačama misleći da se bori protiv divova. 699
Svoj magistarski i doktorski rad iz oblasti PR-а i korporativnih komunikacija brani na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Suosnivačica je i direktorica preduzeća “ARCON-in“ d.o.o. Zenica te predavač-saradnik na Filozofskom i Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Zenici. Na oba fakulteta, angažovana je kao član nastavničkog tima za predmete iz oblasti komunikologije i PR . Studenti kojima predaje već godinama ističu da se radi о iznimnom predavaču, motivatoru i osobi koja, osim što pokazuje visok nivo poznavanja oblasti kojima se bavi, ima poseban dar da to znanje na svoje studente prenosi stvarajući stimulativnu i ugodnu atmosferu u kojoj se lako, brzo i s radošću unapređuju znanja. Objavila je niz respektabilnih naučnih i stručnih radova, učestvovala na brojnim međunarodnim konferencijama te kao predavač bila angažovana i na drugim fakultetima i visokim školama u BiH. Kao konsultantica za oblast korporativnih komunikacija i odnosa s javnošću bila je angažovana kao predavač, edukator i savjetnik za potrebe brojnih preduzeća, udruženja, klubova te organa uprave u BiH. Učesnik je niza tribina, okruglih stolova, seminara te organizator nekoliko uspješnih kulturnih i sportskih događaja. Bila je prva dopredsjednica Udruženja za odnose s javnošću “PRIBA” u BiH. Senija Šehanović je veliki zaljubljenik u knjigu i lijepu riječ s kojom živi cijeli svoj život. Željko Grahovac, prof. filozofije I sociologije, književnik Recenzija rukopisa knjige „Etnogeneza u BiH“ Hasana Gračanina Vrijeme u kome živimo (ili je bolje reći, bez eufemizama1174: epoha kojom smo okovani, kojom smo
„stavljeni u zagrade“, što i jest izvorno značenje grčkog termina epohe), posebno posljednjih pola stoljeća naše najnovije historije, prepuno je paradoksa i čudesa: s jednim od najdrastičnijih suočavamo se, evo, dok sklapamo korice ove knjige ֊ koja je zamišljena i realizirana kao sveobuhvatan pregled ili prikaz porijekla, razvitka i suodnosa naroda i etničkih grupacija s ovih prostora. Poslije svih degradirajućih i katastrofičnih iskustava takozvane tranzicije na ovim prostorima i poslije svih neuspješnih pokušaja, i četvrt vijeka nakon „rata protiv čovjeka i protiv čovječnosti“ koji je ovdje vođen 90-tih godina, da „ostvarimo konekciju1175“ i da „uskladimo korak“ sa kulturnocivilizacijskim razvojem evropskog okruženja nije ni čudo što su paradoksi, apsurdi, besmislice i svi mogući varijeteti izobličenja i degradacije humaniteta zapravo sami supstrat naše svakodnevnice. Tako, recimo, i ovome apsurdu ne bismo trebali da se čudimo: da, naime, istine о nama samima, о našem svijetu i životu, što su jasnije, očiglednije, nepobitnije, nezaobilaznije - tim više su marginalizirane, prešućivane, prikrivane, tim više se, i ako se ikako tumače i predstavljaju, 1174 eufemizam, upotreba blaže riječi (katkad i suprotnog značenja) za neki neugodni, ružni ili zlokobni pojam; npr. katkada se kaže obilaziti istinu umjesto lagati. 1175 Konekcija, veza, spoj, sklad 700
1176 hoće tumačiti i predstavljati kao pusta ezoterija , kao „filozofiranje“, kao ekstravagancija1177 ili kao ekscesnost1178 nekog i nekakvog pojedinačnog, „subjektivnog“ i „nerealnog“ stava, aspekta i pristupa svijetu i životu. Upravo se takvo nešto zbiva (i ne prestaje se zbivati) i sa osnovnom idejom, porukom i poukom ove knjige: nakon višegodišnjih istraživanja, u kojima su kao referentni1179 izvori i literatura konsultováni i korišteni preko dvjesta, studija, izvještaja, pregleda, članaka, eseja (iz domena historijske nauke, antropologije, etnologije, arheologije, politike, sociologije, biologije, genetike.) - autor ove knjige došao je do zaključka da su takozvani konstitutivni narodi u BiHi1 0 (zajedno sa svim „ostalima“, na čemu god počivala ta njihova „ostalost“), dakle, da su bh. Srbi, Hrvati i Bošnjaci jedan narod, koji se prije otprilike 150 godina počeo drastično i nepovratno natroje dijeliti i fragmentirati, prije svega po osnovi vjerske pripadnosti. Argumenata za potkrepu ove i ovakve osnovne teze ima bezbroj (ne samo u ovoj knjizi, nego i svuda oko nas) - ali do nas je koliko smo još uopće spremni i sposobni registrirati, uvažavati i prihvatati očiglednost i nepobitnost istina о vlastitom svijetu i životu. Hasan Gračanin je zato odlučio, kao obrazovan čovjek i kao osviješteni intelektualac, sam samcit realizirati ovaj projekat - ispisati ovu studiju, koja je od one vrste što zahtijevaju i podrazumijevaju, barem u „normalnom svijetu“, i najširu institucionalnu podršku, i znanstveni ekspertski pristup, i timski rad, i adekvatnu, dakle ozbiljnu i temeljitu,
recepciju i prezentaciju, kako u stručnoj, tako i u široj kulturnoj javnosti. Svega toga kod nas uglavnom nema, ovdje važi pravilo: što ne uradiš sam - najvjerovatnije neće nikako ni biti urađeno (kakva god i kolika god, uime same stvari i uime sušte istine, bila nužda ili neizbježnost da se to uradi). Također je pravilo: koliko god pošteno, sveobuhvatno, studiozno, kvalitetno uradio taj posao koji radiš - tim više imaš šansi da ćeš biti 1176 Ezoterija, „tajna nauka" koju su stari filozofi povjeravali samo manjem krugu svojih „posvećenih" učenika 1177 Ekstravagancija, 1.neobičnost, pretjeranost, nastranost; 1. budalaština, ludost 1178 Eksces, izgred, ispad, nesuzdrživost; djelo koje prelazi redovne granice; prestupanje mjere ili propisa 1179 referentna vrijednost, dogovorno odabrana vrijednost neke veličine u odnosu na koju se promatra ili mjeri promjena vrijednosti te veličine, obavljaju procjene ili usporedbe. 1180 Konstitutivni narod je jedan od više naroda ili nacija koji dijele zajedničku teritorijalnu cjelinu jedne države. U Bosni i Hercegovini, u oba entiteta; srpski, hrvatski i bošnjački narod su konstitutivni, to jest imaju jednaka prava. Konstitutivni zakon ima svojih veoma nedemokratskih implikacija. Naime, Bosnom i Hercegovinom predsjedavaju tri predsjednika (tri člana predsjedništva) iz tri konstitutivna naroda, i ta tri mjesta su rezervisana samo za njih. Ostalim narodima u BiH (Romi, Jevreji, Česi, Slovenci itd.) ovaj zakon indirektno zabranjuje da budu u predsjedništvu (zabranjuje im u smislu da im ne odobrava). Pored ovog problema zakon implicira i druge
stvari kao proporcionalnost tri naroda u skupštinama i slično, ne spominjući ostale. 701
prešućen, nespomenut, nevaloriziran u vlastitoj sredini (koliko god taj tvoj posao bio bitan i važan upravo za tu sredinu). No, iako je sve ovo radio i uradio sam, Gračanin se dosljedno distancirao od subjektivizma i od ideologiziranja svake vrste: prikupljao je činjenice, podatke, istraživačke rezultate, statistike, naučnu građu i rezultate naučnog rada - pa ih je povezivao, komparirao, pretresao i interpretirao, upravo onako kako to i nalaže ozbiljan, temeljit znanstveni pristup bilo kojoj tematici i problematici. Nijedan segment, nijednu epohu historijskog razvoja narodâ s ovih prostora nije ni preskočio, ni marginalizirao u odnosu na druge: u ovoj knjizi, naprimjer, možete pronaći sabrana praktično sva do danas dostupna naučna saznanja о Ilirima (čiji su historija i kultura i značaj apsolutno marginalizirani od ideološki prefarbanih i nacionalno postamentirani povijesti i povjesničara kod nas). Posebno se potrudio što egzaktnije, što dokumentovanije i što argumentovanije pretresti problematiku „vjekovne prisutnosti“ hrvatstva i srpstva na ovim prostorima - bjelodano dokazujući da su to zapravo ideološki postamentirani konstrukti jednog vremena, jedne epohe, i, što je najvažnije, jedne vrste ekspanzionističke kultúrnopolitické i državotvorne strategije (na kojoj su, svaka sa svoje strane, temeljene radikalističke1183, ekskluzivističke1184, ksenofobne1185, a bogami i fašističke, po Bosnu i Hercegovinu pogibeljne, utopije1186 i „ublehe“1187 velikosrpstva i velikohrvatstva). Druga važna stvar koju ovdje moramo naglasiti jest preciznost s kojom je autor sabrao i prezentirao
egzaktne statističke podatke - posebno one koji se tiču svih popisa stanovništva i dostupne arhivske građe upravnoadministrativnih organa vlasti, u raznim epohama bh. historije. Iz tih podataka, više nego iz bilo kojih drugih izvora, možemo saznati one najhitnije stvari koje se tiču migracija, sastava i strukturnog raslojavanja stanovništva, kao i one stvari koje se tiču prelijevanja, miješanja i interakcije pojedinih etničkih grupacija u pojedinim epohama. Naprimjer, ко nije imao prilike iz drugih izvora to saznati - ovdje može saznati mnogo toga о Vlasima kao etničkoj grupaciji, s mnogo varijeteta i s mnogo različitih formi njihove socioekonomske adaptacije i asimilacije u raznim sredinama. Iz ove knjige se 1181 subjektivnost, odnos prema nečemu određen ličnim nazorima, interesima ili ukusima subjekta; pristrasnost, jednostranost, neobjektivnosti. 1182 Ideolog, nosilac i branitelj ideologije i neke klase ili društvene grupe 1183 radikalan, 1. korjenit, osnovni, temeljit,; 2. odlučan, koji traži temeljite promjene. 1184 ekskluzivan, koji isključuje; isključiv, koji ne popušta. Ekskluzivno društvo zatvoreno društvo u koje nema svako pristupa. 1185 ksenofobija, mržnja na strance i sve inozemno. 1186 Utopija u politici - želja takve vrste koja se nikako ne može ostvarit, ni sada ni u buduće, želja koja se ne oslanja na društvene snage i koja se ne potkrepljuje rastom .razvitkom političkih , klasnih snaga. 1187 Ubieha je nešto prazno, lažno, licemjerno. Najčešće je to neki odgovor ili opravdanje koji pokušava da bude istinit, a koji je ustvari lažan. 702
može saznati čak i to u kojim je periodima 18. stoljeća, i s kakvim i kolikim katastrofalnim posljedicama, harala kuga na bh. prostorima - u više navrata potpuno ispraznivši čitave oblasti (koje su nakon toga morale biti kolonizirane stanovništvom iz okolnih zemalja). Napokon, od velikog značaja su i na samom kraju ove knjige prezentirani najnoviji podaci u posljednjih dvadesetak godina preduzetih i provedenih genetičkih istraživanja - koji ukazuju na potpuno nerealnu, izvanstvarnosnu, iskrivljujuću ideološku osnovu diferenciranja i konstituiranja kolektivnih identiteta na ovim prostorima: to ko smo i šta smo, to odakle smo i čiji smo - pitanje je koje još uvijek traži iole prihvatljiv naučni odgovor, u svakom slučaju pitanje je na koje ideološki konstruktivizam i ekskluzivizam bilo koje vrste ne može (kako se to već pokazalo i kako se još uvijek pokazuje u našoj najnovijoj historiji) dati nikakav odgovor koji bi bio u duhu humanističkih znanosti, koji bi bio realan i prihvatljiv za sve ljude ovoga podneblja. Biografija: Željko Grahovac rođen je 10.07.1955. godine u Zenici, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na katedri za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1979. godine. Radio je kao predavač filozofskih i socioloških disciplina u srednjoj školi (u Zenici i u Kaknju), kao urednik u GIK „ОКО“ u Sarajevu te kao bibliotekar-informator u Općoj biblioteci u Zenici. Bio je član Udruženja književnika BiH od 1988., a od 1998. član Društva pisaca u BiH. Godine 1989/1990. bio je član Predsjedništva te asocijacije, a u periodu od 1999-2006.
u dva mandata i član Upravnog odbora. Časopis Društva pisaca BiH „Život“ uređivao je u razdoblju od 2003. do 2007. godine. Član Redakcije „Bosanske vile“ bio je u periodu od 1999-2003. godine, a kasnije, u razdoblju od 2009. do 2011. i glavni i odgovorni urednik tog časopisa. Prve eseje i prikaze objavio je u časopisu „Dijalog“ (1980/1981), koji je uređivao prof. dr. Kasim Prohić. Objavio je tri knjige poezije: „Sveto rastrojstvo“1986., „Bol, boja božje milosti“ 2008. godine - koja je proglašena najboljom knjigom objavljenom te godine u Zeničko-dobojskom kantonu - i knjigu „U oba roda“ 2014. Antologiju „Dahom i sluhom kroz hrvatsku poeziju XX. stoljeća“ objavio je 1996. (drugo, prošireno i dopunjeno izdanje 2001. u izdanju CKO Tešanj i „Dom štampe“ Zenica) - gdje je, uz reprezentativni izbor poezije 27 velikih hrvatskih pjesnika, objavio i obimne književne studije о svakom od zastupljenih autora. Panoramu najnovije bh. poezije pod naslovom „Ponestaje prostora" objavio je 2000. godine - sa izborom poezije 72 autora iz BiH, sa biobibliografijama i mikroesejima о svim zastupljenim pjesnicima. Ova knjiga (sa nešto redukovaním brojem od 66 autora) integralno je prevedena na slovenački jezik i objavljena u izdanju „Založbe Pivec“ iz Maribora 2009. godine pod naslovom „Zmanjkuje prostora“. 703
Monografske književnokritičke studije „Anđelko Vuletić - pjesnik žeđi i poruge“ i „Staništa i prominuća svjetlosti; о književnom djelu Vitomira Lukića“ objavio je 1998. i 1999. godine. Knjigu eseja i kritika „Sricanje i nicanje“ objavio je 1999. godine. U SPKD „Prosvjeta“ u Sarajevu je u razdoblju od 2001. do 2008. bio urednik izdavačke sekcije, a s njegovim uredničkim potpisom „Prosvjeta“ je objavila dvanaest knjiga i publikacija. Stručne radove (eseje, studije, književne prikaze i osvrte) i pjesničke tekstove objavljivao je u dvadesetak književnih časopisa u BiH i u okruženju Kao urednik, priređivač, redaktor, lektor ili recenzent sudjelovao je u pripremi i objavljivanju više od stotinu knjiga iz tekuće književne produkcije u BiH, u razdoblju od 1998. do 2014. godine. U saradnji sa više izdavačkih kuća i kulturnih ustanova priredio je te studijskim i metodičkim predgovorima opremio dvadesetak izbora, lektirskih ili udžbeničkih izdanja. Autor Zahvalnica. Zahvaljujem se recenzentima i lektoru na vrijednim komentarima, sugestijama, podršci i pomoći pri stvaranju ove knjige. Da bi pažljivo pročitali skoro približno sedam stotina strana knjige i napisali recenzije i izvršili korekturu, zaista treba dosta i vremena i truda. Recenzenti: akademik prof. dr. Slavo Kukić; dr. Esad Bajtal, dr. Senija Šehanović i prof. i književnik Željko Grahovac napisali su recenzije bez ikakve naknade, što je danas rijetkost. Osjećam se njihovim velikim dužnikom. Poslije svake pročitane recenzije i biografije recenzenata osjećao sam veliko zadovoljstvo što su ove respektabilne osobe bili učesnici u
realizaciji moje knjige. Još jednom im velika hvala. Autobiografija. Rođen sam 25. septembra 1948. godine u Velikoj Kladuši u kojoj sam završio osmogodišnju školu i gimnaziju. Ekonomski fakultet i postdiplomski studij iz poslovne ekonomije, smjer finansijskoanalitički završio sam u Sarajevu, gdje sam i magistrirao i time stekao VII-2 stepen stručne spreme, stručni naziv diplomirani ekonomist i naučni stepen magistra ekonomskih nauka. U okviru redovnog vojnog roka na vojnoj akademiji u Zadru završio sam školu rezervnih oficira artiljerijsko raketnih jedinica protiv-zračne odbrane. Po odsluženju vojnog roka bio sam na dužnostima komandira i komandanta jedinica u teritorijalnoj protiv-zračnoj odbrani Željezare “Zenica” i grada Zenice. Cjelokupno obrazovanje, civilno i vojno, stekao sam prije rata (1992.1995. godine), odnosno u SFR Jugoslaviji. Za vrijeme služenje redovnog vojnog roka predložen sam i primljen u Savez komunista Jugoslavije, koji sam napustio za vrijeme političkih previranja i prije formiranja političkih stranaka i prvih višestranačkih izbora u SFRJ i BiH. Od tada nisam član niti jedne političke, stranke. s 704
Cijeli četrdesetogodišnji radni vijek proveo sam u dvije zeničke ustanove obavljajući poslove komercijaliste, rukovodioca ekonomskih poslova i direktora. Penzionisan sam 2012. godine. U toku radnog vijeka napisao sam niz stručnih radova iz oblasti računovodstva, finansija, analize, planiranja, komercijale, vrednovanja rada, organizacije rada, zatim niz normativnih akata - pravilnika iz pomenutih oblasti, uputstava te knjigu „Knjigovodstveno evidentiranje poslovnih promjena u zdravstvenim ustanovama“. Godine 2004. završio sam knjigu „Računovodstvo ustanova za zapošljavanje“, izdavač je bio Federalni zavod za zapošljavanje, recenziju je obavio redovni profesor na katedri računovodstva Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, a knjiga je namijenjena ustanovama za zapošljavanje prvenstveno u Federaciji BiH. Knjigu „Namaz - islamske molitve“ napisao sam 2010.; i privatno štampao u cca 100 primjeraka, te ih podijelio svojim kćerkama, unučadima, bližoj rodbini i njihovoj djeci, prijateljima i njihovoj djeci. „Uvod u religiju“ je knjiga koju sam završio 2016. a izdao početkom 2017. godine. Knjiga je sastavljena od dvanaest zasebnih cjelina napisana na 630 strana. U sastavu knjige nalazi se i osam recenzija respektabilnih imena iz oblasti religije, komunikologije, sociologije i filozofije sa prostora BiH. Etnogeneza BiH je knjiga koju sam pisao nešto više od dvije godine i objavio 2019. U prilogu knjige nalaze se četiri recenzije respektabilnih osoba. Želio sam da saznam moje genetičko porijeklo. Otifao sa na Univerzitet u Sarajevo, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnoloģiju i dana
26.10.2018. (br. protokola 572/18) uzet mi je uzorak i izvršena YtSTR DNK analiza i predikcija Y haplogrupe. U zaključku Instituta je navedeno slijedeće: j -Analiza predikcije Y haplogrupe je pokazala da dobiveni Y-DNK haplotip Gračanin Hasana od koga potiče uzorak Y1/55-18 pripada haplogrupi 12a. -Haplogrupa I je najstarija haplogrupa u Evropi i najvjerovatnije jedina koja odatle vodi porijeklo. -Podklasa 11 je najčešće zastupljena u sjevernoj Evropi, posebno među muškarcima Skandinavije i Finske, gdje su je donijela drevna germanska plemena i Vikinzi. Smatra se da se pojavila prije 27.000 godina. U bh populaciji je zastupljena kod 4% muškaraca. -Podklasa 12a je najzastupljenija na području Dinarida Istočne Evrope (Balkanski poluotok) sa najvećom frekvencijom na prostoru bivše Jugoslavije (49% muškaraca u BiH pripada ovoj haplogrupi). Smatra se da se pojavila prije 26.500 do 19.000 godina. Prije davanja uzorka, obzirom na prostor na kojem su moji preci živjeli, lično sam očekivao dobiveni rezultat: haplogrupa I2a. |
| any_adam_object | 1 |
| any_adam_object_boolean | 1 |
| author | Gračanin, Hasan |
| author_facet | Gračanin, Hasan |
| author_role | aut |
| author_sort | Gračanin, Hasan |
| author_variant | h g hg |
| building | Verbundindex |
| bvnumber | BV047018067 |
| ctrlnum | (OCoLC)1229085172 (DE-599)KXP1726659909 |
| era | Geschichte gnd |
| era_facet | Geschichte |
| format | Book |
| fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>02851nam a2200565 c 4500</leader><controlfield tag="001">BV047018067</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">20201221 </controlfield><controlfield tag="007">t</controlfield><controlfield tag="008">201119s2019 bn a||| |||| 00||| bos d</controlfield><datafield tag="020" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">9789926466039</subfield><subfield code="9">978-9926-466-03-9</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)1229085172</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)KXP1726659909</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">rda</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">bos</subfield></datafield><datafield tag="044" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">bn</subfield><subfield code="c">XA-BA</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">OST</subfield><subfield code="q">DE-12</subfield><subfield code="2">fid</subfield></datafield><datafield tag="100" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Gračanin, Hasan</subfield><subfield code="e">Verfasser</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Etnogeneza BiH</subfield><subfield code="b">porijeklo, postanak i razvoj naroda BiH</subfield><subfield code="c">Hasan Gračanin</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Zenica</subfield><subfield code="b">Hasan Gračanin</subfield><subfield code="c">2019.</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">705 Seiten</subfield><subfield code="b">Illustrationen, Karten</subfield><subfield code="c">26 cm</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">n</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">nc</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Literaturverzeichnis Seite 683-693</subfield></datafield><datafield tag="648" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Geschichte</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Herkunft</subfield><subfield code="0">(DE-588)4120440-2</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Ethnogenese</subfield><subfield code="0">(DE-588)4121225-3</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Bosnier</subfield><subfield code="0">(DE-588)4227206-3</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Bevölkerung</subfield><subfield code="0">(DE-588)4006287-9</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Bosnien-Herzegowina</subfield><subfield code="0">(DE-588)4088119-2</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="0"><subfield code="a">Bosnier</subfield><subfield code="0">(DE-588)4227206-3</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="1"><subfield code="a">Herkunft</subfield><subfield code="0">(DE-588)4120440-2</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="2"><subfield code="a">Ethnogenese</subfield><subfield code="0">(DE-588)4121225-3</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2=" "><subfield code="5">DE-604</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Bosnien-Herzegowina</subfield><subfield code="0">(DE-588)4088119-2</subfield><subfield code="D">g</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="1" ind2="1"><subfield code="a">Bevölkerung</subfield><subfield code="0">(DE-588)4006287-9</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="1" ind2="2"><subfield code="a">Geschichte</subfield><subfield code="A">z</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="1" ind2=" "><subfield code="5">DE-604</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032425585&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Inhaltsverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032425585&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Literaturverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032425585&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Inhaltsverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032425585&sequence=000007&line_number=0004&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Literaturverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="q">BSB_NED_20201221</subfield></datafield><datafield tag="999" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-032425585</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">304.609</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="g">49742</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">307.09</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="g">49742</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">900</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="g">49742</subfield></datafield></record></collection> |
| geographic | Bosnien-Herzegowina (DE-588)4088119-2 gnd |
| geographic_facet | Bosnien-Herzegowina |
| id | DE-604.BV047018067 |
| illustrated | Illustrated |
| index_date | 2024-07-03T15:58:35Z |
| indexdate | 2024-07-10T09:00:16Z |
| institution | BVB |
| isbn | 9789926466039 |
| language | Bosnian |
| oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-032425585 |
| oclc_num | 1229085172 |
| open_access_boolean | |
| owner | DE-12 |
| owner_facet | DE-12 |
| physical | 705 Seiten Illustrationen, Karten 26 cm |
| psigel | BSB_NED_20201221 |
| publishDate | 2019 |
| publishDateSearch | 2019 |
| publishDateSort | 2019 |
| publisher | Hasan Gračanin |
| record_format | marc |
| spelling | Gračanin, Hasan Verfasser aut Etnogeneza BiH porijeklo, postanak i razvoj naroda BiH Hasan Gračanin Zenica Hasan Gračanin 2019. 705 Seiten Illustrationen, Karten 26 cm txt rdacontent n rdamedia nc rdacarrier Literaturverzeichnis Seite 683-693 Geschichte gnd rswk-swf Herkunft (DE-588)4120440-2 gnd rswk-swf Ethnogenese (DE-588)4121225-3 gnd rswk-swf Bosnier (DE-588)4227206-3 gnd rswk-swf Bevölkerung (DE-588)4006287-9 gnd rswk-swf Bosnien-Herzegowina (DE-588)4088119-2 gnd rswk-swf Bosnier (DE-588)4227206-3 s Herkunft (DE-588)4120440-2 s Ethnogenese (DE-588)4121225-3 s DE-604 Bosnien-Herzegowina (DE-588)4088119-2 g Bevölkerung (DE-588)4006287-9 s Geschichte z Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032425585&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Inhaltsverzeichnis Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032425585&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Literaturverzeichnis Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032425585&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Inhaltsverzeichnis Digitalisierung BSB München 25 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032425585&sequence=000007&line_number=0004&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Literaturverzeichnis |
| spellingShingle | Gračanin, Hasan Etnogeneza BiH porijeklo, postanak i razvoj naroda BiH Herkunft (DE-588)4120440-2 gnd Ethnogenese (DE-588)4121225-3 gnd Bosnier (DE-588)4227206-3 gnd Bevölkerung (DE-588)4006287-9 gnd |
| subject_GND | (DE-588)4120440-2 (DE-588)4121225-3 (DE-588)4227206-3 (DE-588)4006287-9 (DE-588)4088119-2 |
| title | Etnogeneza BiH porijeklo, postanak i razvoj naroda BiH |
| title_auth | Etnogeneza BiH porijeklo, postanak i razvoj naroda BiH |
| title_exact_search | Etnogeneza BiH porijeklo, postanak i razvoj naroda BiH |
| title_exact_search_txtP | Etnogeneza BiH porijeklo, postanak i razvoj naroda BiH |
| title_full | Etnogeneza BiH porijeklo, postanak i razvoj naroda BiH Hasan Gračanin |
| title_fullStr | Etnogeneza BiH porijeklo, postanak i razvoj naroda BiH Hasan Gračanin |
| title_full_unstemmed | Etnogeneza BiH porijeklo, postanak i razvoj naroda BiH Hasan Gračanin |
| title_short | Etnogeneza BiH |
| title_sort | etnogeneza bih porijeklo postanak i razvoj naroda bih |
| title_sub | porijeklo, postanak i razvoj naroda BiH |
| topic | Herkunft (DE-588)4120440-2 gnd Ethnogenese (DE-588)4121225-3 gnd Bosnier (DE-588)4227206-3 gnd Bevölkerung (DE-588)4006287-9 gnd |
| topic_facet | Herkunft Ethnogenese Bosnier Bevölkerung Bosnien-Herzegowina |
| url | http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032425585&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032425585&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032425585&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032425585&sequence=000007&line_number=0004&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |
| work_keys_str_mv | AT gracaninhasan etnogenezabihporijeklopostanakirazvojnarodabih |
Es ist kein Print-Exemplar vorhanden.
Inhaltsverzeichnis