Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi: = National minorities in Croatia and Croats as a minority - European challenges
Gespeichert in:
| Körperschaft: | |
|---|---|
| Weitere Verfasser: | , |
| Format: | Tagungsbericht Buch |
| Sprache: | Croatian |
| Veröffentlicht: |
Zagreb
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
2015
|
| Schriftenreihe: | Biblioteka Zbornici
knjiga 47 |
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | Abstract Inhaltsverzeichnis |
| Beschreibung: | 391 Seiten Diagramme |
| ISBN: | 9789537964115 |
Internformat
MARC
| LEADER | 00000nam a2200000 cb4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | BV042955781 | ||
| 003 | DE-604 | ||
| 005 | 20170818 | ||
| 007 | t| | ||
| 008 | 151029s2015 xx |||| |||| 10||| hrv d | ||
| 020 | |a 9789537964115 |9 978-953-7964-11-5 | ||
| 035 | |a (OCoLC)936177272 | ||
| 035 | |a (DE-599)OBVAC12613344 | ||
| 040 | |a DE-604 |b ger |e rda | ||
| 041 | 0 | |a hrv | |
| 049 | |a DE-11 |a DE-12 | ||
| 084 | |a KV 5030 |0 (DE-625)86350: |2 rvk | ||
| 084 | |a KW 1017 |0 (DE-625)86483: |2 rvk | ||
| 084 | |a MG 91968 |0 (DE-625)122872:12232 |2 rvk | ||
| 084 | |a 7,41 |2 ssgn | ||
| 111 | 2 | |a Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi (Veranstaltung) |d 2012 |c Zagreb |j Verfasser |0 (DE-588)1084639874 |4 aut | |
| 245 | 1 | 0 | |a Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi |b = National minorities in Croatia and Croats as a minority - European challenges |c uredile Ljiljana Dobrovšak, Ivana Žebec Šilj |
| 246 | 1 | 1 | |a National minorities in Croatia and Croats as a minority - European challenges |
| 264 | 1 | |a Zagreb |b Institut društvenih znanosti Ivo Pilar |c 2015 | |
| 300 | |a 391 Seiten |b Diagramme | ||
| 336 | |b txt |2 rdacontent | ||
| 337 | |b n |2 rdamedia | ||
| 338 | |b nc |2 rdacarrier | ||
| 490 | 1 | |a Biblioteka Zbornici |v knjiga 47 | |
| 546 | |a Zusammenfassung in englischer Sprache | ||
| 610 | 2 | 7 | |a Europäische Union |0 (DE-588)5098525-5 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 650 | 0 | 7 | |a Kroaten |0 (DE-588)4033244-5 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 650 | 0 | 7 | |a Nationale Minderheit |0 (DE-588)4039409-8 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 650 | 0 | 7 | |a Europäische Integration |0 (DE-588)4071013-0 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 650 | 0 | 7 | |a Ausland |0 (DE-588)4068999-2 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 651 | 7 | |a Kroatien |0 (DE-588)4073841-3 |2 gnd |9 rswk-swf | |
| 655 | 7 | |0 (DE-588)1071861417 |a Konferenzschrift |y 2012 |z Zagreb |2 gnd-content | |
| 689 | 0 | 0 | |a Kroatien |0 (DE-588)4073841-3 |D g |
| 689 | 0 | 1 | |a Europäische Union |0 (DE-588)5098525-5 |D b |
| 689 | 0 | 2 | |a Europäische Integration |0 (DE-588)4071013-0 |D s |
| 689 | 0 | 3 | |a Nationale Minderheit |0 (DE-588)4039409-8 |D s |
| 689 | 0 | 4 | |a Kroaten |0 (DE-588)4033244-5 |D s |
| 689 | 0 | 5 | |a Ausland |0 (DE-588)4068999-2 |D s |
| 689 | 0 | |5 DE-604 | |
| 700 | 1 | |a Dobrovšak, Ljiljana |d 1971- |0 (DE-588)1083840029 |4 edt | |
| 700 | 1 | |a Žebec Šilj, Ivana |4 edt | |
| 830 | 0 | |a Biblioteka Zbornici |v knjiga 47 |w (DE-604)BV013828727 |9 47 | |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB Muenchen 19 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=028381748&sequence=000003&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Abstract |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB Muenchen 19 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=028381748&sequence=000004&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Inhaltsverzeichnis |
| 940 | 1 | |n oe | |
| 942 | 1 | 1 | |c 306.09 |e 22/bsb |f 090512 |g 4972 |
| 943 | 1 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-028381748 | |
Datensatz im Suchindex
| _version_ | 1820137800814559232 |
|---|---|
| adam_text |
SUMMARY
The proceedings Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina — europski i^a^ovi /
National Minorities in Croatia and Croats as a Minority — European Challenges contain eighteen
papers in which authors from various scientific disciplines present and analyze the
position of minorities in Croatia and the Croatian minority in other countries.
The first paper is by the historian Albert Bing, Nacionalne manjine i državno osamo-
staljenje Hrvatske j National Minorities and Croatian State Independence, in which individual
aspects of minority issues are discussed from a broad perspective in reference to the
redefinition of international relations in the late 1980s and early 1990s. In addition to
the historical circumstances, emphasis is placed on the ambivalent attitude of Croatian
policies toward the minority issue during that period: on the one side, there is a
tendency toward the development of a Croatian version of national homogenization
based on the reduction of the national content to an ethno-confessional identity code,
and on the other there is the tendency to adopt modern solutions for regulating the
status of minority nations. The important factors for determining the status of minori-
ties were the effects the circumstances of war and transition, and the correlation of the
activities of the political and intellectual elites (from Croatia and from the territory of
the former Yugoslavia) and individual representatives of the international community.
In the paper by the lawyer Antonija Petričušić, Dvadeset godina manjinske politike u
Hrvatskoj: kako i kamo dalje? / Twenty Years of Minority Policies in Croatia: How and Where to
Next?, the author asserts that despite the numerous laws that standardize and reinforce
the fact of the multiethnicity and multiculturalism of Croatian society, social practice
indicates intolerance and even xenophobia in a large part of the Croatian society. The
author further explains that the long-term effective and sustainable minority policy in
Croatia can only be achieved through changes in political attitudes of all or at least the
majority of Croatian citizens. The civil political culture, that has yet to take hold in our
country, would primarily enhance the qualities of our still relatively young democracy.
Moreover, the civil political culture would be characterized by recognition of the fact
of the multiethnicity of the Croatian society and respect for the rights of all social
groups, including ethnic minorities, to be represented in government institutions, to
have the right to make proposals and exert influence on the creation of all policies, in
short to be equal members of the political and social communities.
A historian from Serbia, Zoran Janjetović, in the paper Nacionalne manjine u
Jugoslaviji 1945.-1955. / National Minorities in Yugoslavia, 1945-1955, discusses questions
of interethnic relations and national minorities and how they were resolved during the
379
Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi
first ten years of postwar Yugoslavia. Namely, the author claims that the minorities, on
the one hand, had many rights that they did not have in the Kingdom of Yugoslavia,
but that at the beginning of the socialist period some of them were subjected to repri-
sals for their conduct during World War II and in this respect there is some gradation
of guilt. Retribution soon gave way to the inclusion of the minorities in the new social
system. Difficulties arose from both the minorities and also the ruling party. Therefore,
according to the author, integration did not progress as desired and there was a
tendency for many members of minorities to emigrate to their countries of origin.
In the fourth paper, Spomen-obiljeÿa (spomeniä) poslijeratnih logorskih stradanja hrvatskih
Nijemaca, 1945-1947. / Memorials (Monumentsj to the Post-War Suffering of Croatian Germans
in Camps; 1945—1947, the historian Vladimir Geiger analyzes the manner and places for
commemorating the suffering of Croatian Germans in the camps of post-war Yugoslavia.
Geiger states that the memorials have been raised so far in 1993,1996,1999, 2003 and
2010 on three sites where Croatian Germans suffered in camps (Velika Pisanica, Valpovo
and Krndija), the locations of the largest camps for the members of the German minority
in the territory of Croatia after World War II. However, he points out that there are no
memorials in Josipovac near Osijek, Sipovac near Našice, Pusta Podunavlje in Baranja and
Tenja/Tenjska Mitnica near Osijek, the sites of postwar internment camps for Croatian
Germans, where, according to present knowledge, many of the incarcerated lost their
lives. Stressing the need and necessity for memorials to human suffering, Geiger cautions
that this should not be approached on the basis of improvisation or without consulting
historians, artists, art historians and museum professionals.
Renata Trischler, Executive Director of the Association of the German Minority
in Croatia, in the paper Njemačka manjina u Hrvatskoj — prošlost i perspektive / The
German Minority in Croatia — Past and Perspectives, states that during the past 20 years
the German minority in Croatia has experienced a certain renaissance in this region.
Considering the fact that since the cessation of the activity Kulturbund in 1941 and
the abolition of German national groups after the end of World War II, until 1990
the remaining members of the German/Austrian minority in Croatia did not have
the possibility for organizing into associations to foster their culture, traditions and
customs. Since 1990, the author points out that there has been a new era in which,
during only a few years, several associations have been organized in the territory of
Croatia with the aim of representing members of the German and Austrian minor-
ities. In the paper, the author also points out that for various political reasons, the
Germanic minority is divided formally into the German and Austrian minorities,
despite the fact that at the time when the members of these minorities immigrated
to the territory of Croatia, the political/legal and state-building entities known as
380
Summary
Germany and Austria did not exist. The author particularly emphasizes the basic
problem that occurs in the minority communities in Croatia, which is the question of
identity, the sense of belonging to one's minority group that lacks the most impor-
tant element of identity, a common mother tongue, because for political reasons
in the second half of the twentieth century, the remaining Germans were not in a
position to cultivate the German language as their mother tongue. The author notes
that through the activities of the Association of the German Minority in Croatia
with headquarters in Osijek, the largest association that brings together the members
of the German and Austrian minorities, the remaining members of the German/
Austrian minorities in Croatia have the opportunity to cultivate the language, culture
and traditions of their ancestors in this region but also the task of fighting daily for
reaffirmation and the elimination of the prejudice that began at the end of World
War II when the Germans in this region bore the burden of collective guilt for the
crimes that Germans committed during the war.
In the article Češka i slovačka manjina preko prepreka socijalizma do izazova globalisa /
The Czech and Slovak Minorities through the Barriers of Sodalism to the Challenges of Globalism,
the author Vlatka Dugački discusses the problems and tasks confronted by members
of the Czech and Slovak minorities in Croatian lands during the period from the end
of World War II to the creation of the independent Republic of Croatia and how they
are prepared to welcome future European challenges.
In the paper S lovena u Zagrebu i djelovanje društva Slovenski dom u Zagrebu s posebnim
osvrtom na pokušaj osnivanja slovenske škole 1946. godine / Slovenians in Zagreb and the Activity of
the Association of the Slovenian House in Zagreb with Particular Attention to the Establishment of
the Slovenian School in 1946, the author Filip Skiljan writes about the Slovenian minority in
Zagreb, how it immigrated and presents census information, concluding that Slovenians
have strongly influenced various aspects of life in the city of Zagreb. The author partic-
ularly addresses the question of the number of Slovenians in the city of Zagreb, the
activities of Slovenian cultural associations in the city from their founding to the present,
and within these topics the establishment of the Slovenian school in Zagreb in 1946.
In the paper Židovski identitet/i u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata: kratak pregled
/ Jewish Identity/ies in Croatia after the Second World War: A Brief Overview; the historian
Naida Mihal Brandi discusses the process of rebuilding the Jewish community after
the Shoah/Holocaust in Croatia. Viewing history from the perspective of its Jewish
actors and in the broader Jewish context, the author explores the relationships among
Jewish identity, politics and ideology in the context of the socialist state and changes
in the (selvdefinition of Croatian Jews, stratification within the community and the
opting of the majority of the survivors to leave Yugoslavia.
381
Naàonolne manjine u Hrvafskoj i Hrvati kao monjina - europski izazovi
Danijel Vojak, a historian and expert on Roma, in the paper Romi u Hrvatskoj od
1990-ih do dañas: marginalna skupina ili. / Rorna in Croatia from 1990 to Today: A Marginal
Group or. states that the Roma population has lived in the territory of Croatia for over
six centuries and consequently has participated in its numerous political-administrative
and territorial changes. The paper is focused on an analysis of the social situation of
Roma in the period after 1991. In this context, the author presents their demographic
development, economic and social circumstances, and analyzes the relationship between
the non-Roma and Roma populations.
In the paper Poljska manjina u Hrvatskoj 1945—2015. / The Polish Minority in Croatia,
/945-2015, the historian Slaven Kale presents the Polish minority with reference to
its demographic, cultural and religious development in Croatia. Particular emphasis is
placed on how the activity of Poles in Croatia affected the relationship between the
Federal National Republic of Yugoslavia/Socialist Federal Republic of Yugoslavia
and the Polish People’s Republic, as well as between the Republic of Croatia and the
Republic of Poland.
The sociologist Dragutin Babic in the paper Nadonalne manjine i clanstvo Hrvatske
u EU-u / National Minorities and Croatian Membership in the EU analyzes the attitudes of
members of national minorities (Czechs, Slovaks, Hungarians and Serbs) regarding what
they expect from Croatian accession to the European Union. The European integration
processes involve Croatian cooperation with the European Union and its institutions
but also the control of these processes by the EU. The views of persons questioned are
presented in an appendix obtained through empirical research (surveys) conducted in
Eastern Slavonia, Western Slavonia, Zagreb, Dalmatia and the Croatian highlands.
In the paper Udio nacionalnih manjina u javnom sektoru Republike Hrvatske: stanje 2011.
/ The Share of National Minorities in the Public Sector in the Republic of Croatia: The Situation
in 201 f the psychologists Stanko Rihtar and Renata Franc together with the historian
Ljiljana Dobrovsak analyze the share of the national minorities in the public sector in
the territories of the five Croatian counties where they are most prevalent on the basis
of the results of quantitative research, anonymous surveys conducted in early 2011
in 148 institutions. Views are also presented on their working and general situation in
society, knowledge and the level of satisfaction with the laws that regulate labor and
position in society, including assessments of the possibilities for the preservation of
identity and political representation. In order to gain deeper insight into this issue, in
the appendix are the results of the quantitative study supplemented and compared
with those obtained by a complementary, qualitative procedure, as well as opinions
collected via structured interviews with representatives of 29 minority associations,
councils and communities.
382
Summary
In the paper Hrvati u Srbiji — osnovne \nacajke demografske (biološke) strukture / Croats
in Serbia — Basic Characteristics of the Demographic (Biological) Structure, the demographer
Dražen Zivič analyzes the most important features of the demographic (biological)
structure of the census responses of Croats in Serbia. In this context, selected indi-
cators of biological structures (coefficients of masculinity and femininity, coefficients
of youth and old age, aging index, average age, the structure of the total population
according to working capacity and the structure of the female population according
to fertility were calculated, analyzed and interpreted, relying on the available and
comparable results of the 1991, 2002 and 2011 censuses. The aforementioned are
significant indicators of the level of demographic aging as the most significant factor
in the depopulation processes among the Croatian population in Serbia and essentially
determine tomorrow’s demographics. At the same time, through comparative analysis
the author points to the similarities and differences in the demographic (biological)
structures of the populations of the Croats and Serbs as well as other national minor-
ities in Serbia.
The director of the Institute for the Culture of Vojvodina Croats, Tomislav
V
Zigmanov, in the paper Hrvati u Vojvodini nakon 2000. godine kao teme znanstvenih i
publicistickih radnji u Srbiji i Hrvatskoj — osnovne cinjenice i sadrjajne sastavnice / Croats in
Vojvodina after the Year 2000 as the Subjects of Scientific and Journalistic Works in Serbia
and Croatia — Basic Facts and Substantive Components, analyzes scientific and journalistic
works published in the form of independent monographs or articles in scientific
and professional journals and proceedings that refer to the social position of the
Croatian community in Vojvodina after the year 2000, i.e., after the fall of the regime
of Slobodan Miloševič. The author differentiates between two types of writings: in
the first group are works signed by persons from outside the Croatian community in
Vojvodina, which he designates as the external-thematization of the social position
of Croats in Vojvodina, and the second group consists of works whose authors are
Croats from Vojvodina, which he designates as auto-thematization. Thus divided, the
works are subjected to comparative analyses, with the main objective of determining
how and to what extent the social position of Croats in Vojvodina has been elaborated.
In the article Transnacionalni etnicki aktivizam: slučaj Hrvata u Srbiji / Transnational
Ethnic Activism: The Case of Croats in Serbia, the sociologist Mario Bara speaks about
campaigns by Croats in Serbia for cultural representation and protection of minority
rights. After the breakup of the Socialist Federal Republic of Yugoslavia and the trans-
formation of the former republican borders into international borders, the Croats in
Serbia became a national minority without recognized status until 2002. In order to
preserve and develop their own national identity, they resorted to alternative channels
383
Nacionalne manjine u Hn/atskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi
of influence, bypassing the boundaries of the nation states. This involved various actors
(individuals, associations) who share common interests with the goal of influencing
state policies. One of these interests is reflected in activities to prevent the destruction
of the core identity of Croats in Vojvodina. Advocacy networks, citing the Constitution
of the Republic of Croatia that guarantees the welfare and protection of Croats in
other countries, attempt to secure influence on the country of domicile, especially when
it comes to a project for the building and institutionalization of the Bunjevac nation,
assisted by state institutions of the Republic of Serbia.
In the article Nacionalna svijest i ideoloski sindrom „protektivnog socijali^ma “ bunjevackih
Hrvata u Vojvodini / National Consciousness and the Ideological Syndrome „Protective Socialism “
of the Bunjevac Croats in Vojvodina, Zlatko Sram attempts to determine (1) the latent
structure of Croatian and Bunjevac national consciousness, (2) the latent structure of
the ideological syndrome of “protective socialism” and (3) the correlation between
the dimensions of national consciousness and the ideological syndrome of protective
socialism. The research on which the article is based was performed using a sample
of 484 adult Bunjevac Croats in Subotica.
The Croatist Sanja Vulic in the article Hrvatska manjina u Slovackoj i hrvatsfdje^ik ocima
Petra Ta^koga / The Croatian Minority in Slovakia and the Croatian Language through the Eyes of
Petar Taijey^ examines the life and work of the Croatian writer Petar Tažky, who writes
in the Burgenland literary idiom although he was not born in one of the four existing
Croatian villages in Slovakia. Based on a knowledge of the Ikavian-Ekavian Chakavian
dialect, Tažky accepted the Burgenland literary idiom in which he writes poetry and short
prose works, from sketches to stories, and also his journalistic texts, with reliance on the
contemporary standard Croatian language when necessary. A large part of his journalistic,
scholarly and literary work is devoted to the Croatian minority in Slovakia.
The final article is by the historian Castilia Manea-Grgin, Nekoliko kontroverq u
vesj s rumunjskim Tirvatima od pocetka 1990~ih do danas / Several Controversies in Connection
with Romanian Croats from the Early 1990s to the Present, in which the author discusses
several controversies found in scholarly and journalistic works in connection with the
Krashovani Croats of Romania since the beginning of the 1990s. They are the largest
group (more than 95%) of the approximately 5,500 Romanian Croats. Some of these
controversies are not new but had begun in the nineteenth century and continued to
today, concerning their origins and when and where they arrived in their present home-
land. Other controversies mentioned emerged within the context of the new conditions
at the beginning of the 1990s, caused by the fall of communism in Romania and the
former Yugoslavia, the establishment of the Republic of Croatia, and concern the issue
of Croatian citizenship and representation in the Romanian Parliament.
384
O AUTORIMA
Dr. sc. Albert Bing, viši znanstveni suradnik, zaposlen je u Hrvatskom institutu za
povijest. Rođen je 1956. godine u Novom Sadu. Osnovnu Školu, gimnaziju i fakultet
završio je u Zagrebu. Magistrirao je iz povijesnih znanosti (Američki način života u
zagrebačkom dnevnom listu Obzor 1929.-1933.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
(1999.) te doktorirao na istom fakultetu (2005.) na temu Hrvatsko-američki odnosi
1991.-1995.
Dr. sc. Antonija Petričušić, poslijedoktorandica — predavačica, asistentica na katedri
za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. Doktorirala je 2013. na Pravnom fakul-
tetu Sveučilišta Karl-Franzens u Gražu. Prije toga završila je poslijediplomski studij iz
područja ljudskih prava i demokratizacije Sveučilišta u Sarajevu i Bologni te diplomi-
rala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti i na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Tijekom dodiplomskog pravnog studija za studentske radove nagrađena je nagradom
Svjetskog viktimološkog društva, Dekanovom nagradom i Rektorovom nagradom.
Radila je kao znanstvena suradnica u Institutu za austrijsko, europsko i poredbeno javno
pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta Karl-Franzens u Gražu, kao znanstvena novakinja
u Institutu za međunarodne odnose u Zagrebu, kao suradnica Ministarstva pravosuđa
Republike Hrvatske te kao znanstvena suradnica na Europskoj akademiji u Bolzanu u
Italiji. Do sada je sudjelovala i surađivala u nizu međunarodnih znanstvenih projekata.
Osim toga, povremeno je bila angažirana kao konzultantica u projektima međunarodnih
organizacija (Vijeće Europe, European Training Foundation, Misije OSCE-a u Bosni i
Hercegovini) i kao trenerica na mnogobrojnim radionicama međunarodnih i domaćih
udruga civilnog društva.
Dr. sc. Zoran Janjetović, viši znanstveni suradnik, zaposlen je u Institutu za noviju
istorijų Srbije u Beogradu. Rođen je 1967. u Zagrebu. Od 1987. do 1993. studirao
je povijest na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Poslijediplomske studije polazio
je na istom fakultetu na Katedri za opštu savremenu istorijų 1993.-1997., kao i na
Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti 1994./95. Magistrirao je na oba sveučilišta
radom o protjerivanju njemačke manjine iz Vojvodine 1944.-1948. Doktorirao je na
istoj katedri s tezom „Nacionalne manjine u Kraljevini Jugoslaviji 1918-194T£. Od
385
Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hn/ati kao manjina - europski izazovi
1994. radi u Institutu za noviju istoriju Srbije. Sudjelovao je na nekoliko međunarodnih
projekata i tridesetak konferencija (uglavnom u inozemstvu). Objavio je šest knjiga
(o manjinama u Jugoslaviji, jugoslavensko-njemačkim odnosima, popularnoj kulturi i
Drugom svjetskom ratu u Srbiji) i osamdesetak članaka.
Dr. sc. Vladimir Geiger, znanstveni savjetnik, zaposlen je u Hrvatskom institutu
za povijest. Rođen je u Đakovu 1962. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest i doktorirao 1996. tezom „Njemačka
etnička zajednica u Đakovu i Đakovštini od početka 19. do sredine 20. stoljeća“. Od
1993. radi u Hrvatskom institutu za povijest (tada Institut za suvremenu povijest) u
Zagrebu. Istražuje povijest i sudbinu hrvatskih Nijemaca te partizansku i komunističku
represiju i zločine u Hrvatskoj potkraj Drugoga svjetskog rata i u neposrednom poraću.
Autor je nekoliko knjiga i više znanstvenih, stručnih i publicističkih radova u domaćim
i stranim znanstvenim časopisima. Također, izlagao je na mnogobrojnim domaćim i
međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima.
Mr. sc. Renata Trischler direktorica je Njemačke zajednice — Zemaljske udruge
V
Podunavskih Švaba u Hrvatskoj u Osijeku. Rođena je 1974. u Hanauu u Njemačkoj.
Od 1977. godine živi s obitelji u Osijeku. Magistrica je ekonomskih znanosti od 2009.
godine, a doktorandica iz područja političkih znanosti. Od 1991. do 2002. radila je kao
novinarka u Glasu Slavonije i Večernjem listu i na Slavonskom radiju. Godine 1996.
uključila se u aktivno osnivanje ogranka a potom i središnjice Njemačke zajednice u
Osijeku. Od 2007. do 2011. članica je Vijeća njemačke nacionalne manjine u Osijeku,
a od 2011. Vijeća njemačke nacionalne manjine Osječko-baranjske županije. Od 2005.
na dužnosti je izvršne direktorice Njemačke zajednice (Zemaljska udruga Podunavskih
Švaba u Hrvatskoj). Godine 2015. imenovana je članicom Savjeta za nacionalne manjine
RH i postala je njegovom potpredsjednicom. Bavi se manjinskim pitanjima austrijske,
njemačke i drugih nacionalnih manjina.
Dr. sc. Vlatka Dugački, znanstvena suradnica u Leksikografskom zavodu Miroslav
Krleža. Rođena je u Zagrebu 1976. Diplomirala je povijest i bohemistiku na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu, gdje je 2011. obranila doktorski rad „Češka i slovačka manjina
u međuratnoj Jugoslaviji (1918—1941.)“. Zaposlena je u Leksikografskom zavodu
Miroslav Krleža kao izvršna urednica Židovskoga biografskog leksikona. Težište znan-
stvenog rada usmjerila je na nacionalne manjine. Članica je Hrvatsko-češkoga društva
i Društva za hrvatsku povjesnicu.
386
O autorima
v
Doc. dr. sc. Filip Skiljan, viši znanstveni suradnik u Institutu za migracije i narod-
nosti. Rođen je u Zagrebu 1980. godine. Doktorirao je 2009. godine na Odsjeku za
povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu s temom Politička opredjeljivanja u Hrvatskom
\agorju 1941.-1945. Voditelj je izbornog kolegija Balkanske jemlje u dvadesetom stoljeću u
sklopu preddiplomskog studija povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu
(2008.-) i izbornog kolegija Hrvatska u dvadesetom stoljeću na diplomskom studiju povi-
jesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (2010. —). Od 2003. do 2006. bio je
kustos zbirke fotografija i digitalnih zapisa u sklopu Javne ustanove Spomen-područje
Jasenovac. Od 2006. do 2010. radio je u Arhivu Srba u Republici Hrvatskoj — Srpsko
narodno vijeće. Od 2010. zaposlen je u Institutu za migracije i narodnosti.
Naida Mihal Brandl, znanstvena novakinja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na
Katedri za judaistiku. Rođena je 1971. godine u Splitu gdje je završila osnovnu i srednju
školu. Diplomirala je 1999. povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu. Od 2001. do 2003. na magistarskom je studiju iz židovske povijesti na Jewish
Theological Seminary of America u New Yorku na kojem joj je preostao završni ispit.
Od 2000. do 2001. godine radi kao koordinatorica za judaizam na projektu Religijski
atlas jugoistočne Europe. Za vrijeme jednogodišnjeg studija u ješivi u Jeruzalemu 2004.
sudjeluje u radu na projektu Sefardski Zidovi i Soa za područje Hrvatske, Bosne i
Hercegovine, Srbije, Makedonije i Italije pod pokroviteljstvom Sephardic Educational
Centre u Jeruzalemu. Od 1999. do odlaska na magistarski studij radi kao stručna surad-
nica u Vladi Republike Hrvatske, u Uredu za suradnju s međunarodnim institucijama u
Republici Hrvatskoj, a od 2006. godine zaposlena je u svojstvu znanstvene novakinje na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Katedri za judaistiku. Upravo završava
doktorski rad „Zidovi u Hrvatskoj od 1944./5. do 1952. godine“.
Dr. sc. Danijel Vojak, znanstveni novak u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar.
Rodio se 1980. u Zagrebu. Osnovnu školu završio je u Samoboru, a gimnaziju u
Zagrebu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Odsjeku za povijest Filozofskog
fakulteta u Zagrebu. Od 2005. do 2006. radio je za Izdavačko-grafičko poduzeće Ibis-
-grafika u sklopu razvojno-istraživačkog projekta Manjinske skupine i njihova ukloplje-
nost u postojeći sustav. Potom je radio kao koordinator projekta monitoringa i analize
medija u Hrvatskom helsinškom odboru. Od 2008. radi kao asistent — znanstveni
novak na znanstvenom projektu „Manjine u Hrvatskoj i Hrvati u okolnim zemljama:
povijesni identiteti“ u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Bavi se
istraživanjem manjinske povijesti u Hrvatskoj te povijesti samoborskog područja i
Zagrebačke županije.
387
Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi
Slaven Kale, povjesničar. Zaposlen je u Veleposlanstvu Republike Poljske u Zagrebu.
Rođen je 1984. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Godine
2003. upisao je Hrvatske studije na kojima je diplomirao povijest 2008. godine. Iste
godine upisao je doktorski studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
Tema doktorata je Politička i kulturna javnost Banske Hrvatske o Poljacima i poljskom
pitanju u drugoj polovici 19. stoljeća. Studijski boravio u Poljskoj. Vanjski je suradnik
Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
Dr. sc. Dragutin Babić, viši znanstveni suradnik Instituta za migracije i narodnosti.
Doktorirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom (Rekonstrukcija
ruralnih lokalnih zajednica nakon ratnih sukoba - primjer zapadnog dijela Brodsko-
-posavske županije. Od 1999. zaposlen je u Institutu za migracije i narodnosti, Zagreb.
Bavi se istraživanjem sociologije migracija, ratne migracije, nacionalnog pitanja i nacio-
nalizma, suživotom Hrvata i Srba te otočnim migracijama.
Stanko Rihtar, stručni savjetnik u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Rođen je u
Zagrebu 1959. godine. Nakon što je diplomirao psihologiju, od 1988. radi u Vjesnikovoj
Službi novinskog istraživanja. Godine 1992. prelazi u Institut Pilar u kojem, kao stručni
savjetnik, ostaje do danas. Iako se primarno bavi istraživanjem javnoga mnijenja,
socijalnom i političkom psihologijom te metodološkim pitanjima, interdisciplinarno
je usmjeren, pa je i surađivao i surađuje na brojnim projektima koji zahtijevaju takav
pristup. Sudjelovao je na više domaćih i međunarodnih skupova, objavio je nekoliko
poglavlja u knjigama, dvadesetak znanstvenih radova i više od četrdeset elaborata,
studija ili istraživačkih izvješća.
Dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, viša znanstvena suradnica, zaposlena je u Institutu druš-
tvenih znanosti Ivo Pilar. Rođena je 1971. u Zagrebu gdje je pohađala osnovnu i srednju
školu. Diplomirala je 1997. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu, na jednopredmetnoj povijesti. Godine 2000. zaposlila se kao znanstvena
novakinja-asistentica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, a od 2008.
na radnom je mjestu istraživačice, znanstvene suradnice te od 2014. na radnom mjestu
više znanstvene suradnice. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu magistrirala je (2003.) i
2007. obranila doktorsku disertaciju. Dobitnica je triju inozemnih stipendija (CEEPUS,
2004., Vlade Republike Mađarske, 2005. i Rotschild Foundation 2008.). Autorica je jedne
knjige i suurednica triju zbornika. Objavila je 32 znanstvena rada te veći niz drugih napisa,
prikaza i osvrta u znanstvenim i stručnim časopisima i ostalim publikacijama. Sudjelovala
je priopćenjem na 19 međunarodnih i 35 domaćih znanstvenih skupova.
388
O autorima
Prof. dr. sc. Renata Franc, znanstvena savjetnica u Institutu društvenih znanosti Ivo
Pilar. Rođena je u Zagrebu 1967. Doktorirala je u području psihologije na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2001. godine. Njena su područja istraživačkog interesa
stavovi i vrijednosti, međugrupni odnosi, mladi, kvaliteta života. Predaje Socijalnu
psihologiju i Političku psihologiju na Studiju psihologije na Hrvatskim studijima
Sveučilišta u Zagrebu. Trenutačno je voditeljica hrvatskog tima te voditeljica jedne
dionice projekta EU FP7 Measuring youth well-being (MY Web; 2014—2016), članica
hrvatskog tima i voditeljica triju dionica u Hrvatskoj u EU FP7 projektu Memory,
Youth, Political Legacy and Civic Engagement (MYPLACE: 2011—2015, http://www.
fp7-myplace.eu) te članica COST Akcije IS1205 Social psychological dynamics of histo-
rical representations in the enlarged European Union (2012-2016). Glavna je i odgo-
vorna urednica hrvatskog časopisa Društvena istraživanja (Journal of Social Research),
članica uredništva časopisa The Journal of Community Positive Practices (JCPP) te
časopisa Multidisciplinary Journal for Applied Ethics and Business Administration.
Prof. dr. sc. Dražen Živić, znanstveni savjetnik u Institutu društvenih znanosti Ivo
Pilar. Rođen je u Vukovaru 1968. godine, u kojemu je završio osnovnu i srednju školu.
Diplomirao je 1993. godine na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu magistrirao 1998. i doktorirao
2000. godine temom disertacije: Demogeografski okvir i posljedice rata protiv Hrvatske
(1991.-1997.). Posebno se bavi istraživanjima povezanima uz demografiju Hrvatske,
demografiju malih područja, demografiju braka i obitelji, demografske posljedice rata
te etnodemografiju. Voditelj je područnoga centra Instituta društvenih znanosti Ivo
Pilar u Vukovaru te predavač na nekoliko sveučilišta.
Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice,
književnik, publicist. Rođen je u Tavankutu, Voj vođina/Srbi ja 1967. godine. Srednju
elektrotehničku školu završio je u Subotici. Na grupi Filozofija na novosadskome
Filozofskom fakultetu diplomirao je 1996. Predavač je povijesti filozofije naTeološko-
-katehetskom institutu Subotičke biskupije. Član je uredništva subotičkog dvotjednika
Žig (1994.-96.), zatim zamjenik (1996.-97.) a na koncu njegov glavni i odgovorni ured-
nik (1998.). Prvi je glavni i odgovorni urednik programa na hrvatskom jeziku na Radio
Subotici (1998.-2000.). Jedan je od inicijatora, pokretača te predsjednik Privremenog
upravnog odbora Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ (2002.-2004.). Izvršni
je urednik Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Sokaca.
389
Nacionalne manjine u Hn/afskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi
Doc. dr. sc. Mario Bara, znanstveni suradnik na Hrvatskom katoličkom sveučilištu
na katedri za sociologiju. Rođen je u Somboru 1977. godine. Diplomirao je povijest i
sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2007. godine, a doktorirao 2014. na
istom fakultetu. Od 2008. do 2014. godine zaposlen je u Institutu za migracije i narod-
nosti, Zagreb. Član je uredništva Leksikona podunavskih Hrvata Bunjevaca i Sokaca
te Godišnjaka za znanstvena istraživanja koji izdaje Zavod za kulturu vojvođanskih
Hrvata iz Subotice. Od 2014. radi na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Znanstveni
interes: sociologija migracija, sociologija etničkih odnosa, socijalna historija, hrvatske
manjine u Srbiji, Mađarskoj i Rumunjskoj.
Dr. sc. Zlatko Sram, ravnatelj Instituta za migracije i narodnosti. Rođen je u Petrinji
1952. godine. Doktorirao je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
tezom Društveni karakter, politička kultura i struktura ličnosti: komparativna analiza
zagrebačkih i beogradskih studenata. Od 1973. do 1984. zaposlen je na Odsjeku za
psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 1984. do 1993. zaposlen je u Centru
za socijalni rad u analitičko-istraživačkoj jedinici u Subotici. Od 1994. do 2008. radi
u Centru za društvena istraživanja d.o.o. u Subotici. Od 2008. zaposlen je u Institutu
za migracije i narodnosti, Zagreb. Znanstveni interes: interrelacije etničkih stavova,
ideologijskih obrazaca, vrijednosnih orijentacija, religioznosti i osobina ličnosti.
Izv. prof. dr. sc. Sanja Vulić, izvanredna profesorica na Hrvatskim studijima Sveučilišta
u Zagrebu gdje predaje hrvatsku dijalektologiju. Rođena je u Splitu 1957. godine. Na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila osmosemestralni studij kroatistike
diplomskim radom Etnici i ktetici u splitskoj i trogirskoj općini, te četverosemestralni
poslijediplomski studij smjera lingvistike magistarskim radom Struktura čakavskih
dijalekatnih rječnika. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci
disertacijom Tvorba imenica u gradišćanskohrvatskim čakavskim govorima. Do lipnja
2007. bila je zaposlena kao asistentica u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU u
Zagrebu, od srpnja 2006. do studenoga 2007. kao docentica na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Splitu, a od prosinca 2007. zaposlena je kao docentica na Hrvatskim studi-
jima Sveučilišta u Zagrebu. Do sada je objavila 90 znanstvenih radova, 178 preglednih
i stručnih radova te 290 radova pretežito popularno-znanstvenoga sadržaja u različitim
časopisima, serijskim publikacijama, zbornicima i knjigama u Hrvatskoj i u inozemstvu,
te dvije knjige: Govor Hrvatskoga Groba u Slovačkoj (Zagreb, 1999.), u suradnji s B.
Petrovič, i Hrvatski tisak u dijaspori (Zagreb, 2000.).
390
O autorima
Doc. dr. sc. Castilia Manea-Grgin, viša znanstvena suradnica, zaposlena je u Institutu
društvenih znanosti Ivo Pilar. Rođena je u Bukureštu (Rumunjska) 1969. godine, gdje je
1993. diplomirala na Povijesnom fakultetu. Godine 1994. magistrirala je iz srednjovje-
kovnih studija na Central European University u Budimpešti. Od 1998. zaposlena je u
Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“. Titulu doktora povijesnih znanosti stekla je na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2004. godine. Od 2008. predaje kao vanj-
ska suradnica na Odsjeku za romanistiku istog Fakulteta. Znanstveni interes je ponajviše
pokazala u vezi s poviješću hrvatske nacionalne manjine u Rumunjskoj (godine 2012.
bila joj je objavljena i knjiga na tu temu) te hrvatsko-rumunjskini povijesnim vezama.
V
Bayerische
Staatsbibliothek
München
A
y
391
Sadržaj
Predgovor 7
I. NACIONALNE MANJINE U HRVATSKOJ
Albert Bing
Nacionalne manjine i državno osamostaljenje Hrvatske 11
Antonija Petričušić
Dvadeset godina manjinske politike u Hrvatskoj:
kako i kamo dalje? 43
Zoran Janjetović
Nacionalne manjine u Jugoslaviji 1945.-1955. 63
Vladimir Geiger
Spomen-obilježja (spomenici) poslijeratnih logorskih
stradanja hrvatskih Nijemaca, 1945.-1947. 93
Renata Trischler
Njemačka manjina u Hrvatskoj - prošlost i perspektive 129
Vlatka Dugački
Češka i slovačka manjina preko prepreka socijalizma do
izazova globalizma 137
Filip Škiljan
Slovenci u Zagrebu i djelovanje društva Slovenski dom u
Zagrebu s posebnim osvrtom na pokušaj osnivanja slovenske
škole 1946. godine 157
Naida Mihal Brandl
Židovski identitet/i u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata:
kratak pregled 167
Danijel Vojak
Romi u Hrvatskoj od 1990-ih do danas: marginalna skupina ili. 195
Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi
Slaven Kale
Poljska manjina u Hrvatskoj 1945.-2015. 215
Dragutin Babić
Nacionalne manjine i članstvo Hrvatske u EU-u 229
Stanko Rihtar, Ljiljana Dobrovšak, Renata Franc
Udio nacionalnih manjina u javnom sektoru Republike
Hrvatske: stanje 2011.253
II. HRVATI KAO MANJINA
V
Dražen Zivić
Hrvati u Srbiji - osnovne značajke demografske
(biološke) strukture 287
V
Tomislav Zigmanov
Hrvati u Vojvodini nakon 2000. godine kao teme
znanstvenih i publicističkih radnji u Srbiji i Hrvatskoj -
osnovne činjenice i sadržajne sastavnice 299
Mario Bara
Transnacionalni etnički aktivizam: slučaj Hrvata u Srbiji 313
V
Zlatko Sram
Nacionalna svijest i ideološki sindrom „protektivnog
socijalizma" bunjevačkih Hrvata u Vojvodini 327
Sanja Vulić
Hrvatska manjina u Slovačkoj i hrvatski jezik očima Petra Tažkoga 347
Castilia Manea-Grgin
Nekoliko kontroverzi u vezi s rumunjskim Hrvatima od
početka 1990-ih do danas 361
Sažetak.373
Summary. 379
O autorima 385 |
| any_adam_object | 1 |
| author2 | Dobrovšak, Ljiljana 1971- Žebec Šilj, Ivana |
| author2_role | edt edt |
| author2_variant | l d ld š i ž ši šiž |
| author_GND | (DE-588)1083840029 |
| author_corporate | Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi (Veranstaltung) Zagreb |
| author_corporate_role | aut |
| author_facet | Dobrovšak, Ljiljana 1971- Žebec Šilj, Ivana Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi (Veranstaltung) Zagreb |
| author_sort | Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi (Veranstaltung) Zagreb |
| building | Verbundindex |
| bvnumber | BV042955781 |
| classification_rvk | KV 5030 KW 1017 MG 91968 |
| ctrlnum | (OCoLC)936177272 (DE-599)OBVAC12613344 |
| discipline | Politologie Slavistik |
| format | Conference Proceeding Book |
| fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>00000nam a2200000 cb4500</leader><controlfield tag="001">BV042955781</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">20170818</controlfield><controlfield tag="007">t|</controlfield><controlfield tag="008">151029s2015 xx |||| |||| 10||| hrv d</controlfield><datafield tag="020" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">9789537964115</subfield><subfield code="9">978-953-7964-11-5</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)936177272</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)OBVAC12613344</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">rda</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">hrv</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-11</subfield><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">KV 5030</subfield><subfield code="0">(DE-625)86350:</subfield><subfield code="2">rvk</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">KW 1017</subfield><subfield code="0">(DE-625)86483:</subfield><subfield code="2">rvk</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">MG 91968</subfield><subfield code="0">(DE-625)122872:12232</subfield><subfield code="2">rvk</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">7,41</subfield><subfield code="2">ssgn</subfield></datafield><datafield tag="111" ind1="2" ind2=" "><subfield code="a">Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi (Veranstaltung)</subfield><subfield code="d">2012</subfield><subfield code="c">Zagreb</subfield><subfield code="j">Verfasser</subfield><subfield code="0">(DE-588)1084639874</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi</subfield><subfield code="b">= National minorities in Croatia and Croats as a minority - European challenges</subfield><subfield code="c">uredile Ljiljana Dobrovšak, Ivana Žebec Šilj</subfield></datafield><datafield tag="246" ind1="1" ind2="1"><subfield code="a">National minorities in Croatia and Croats as a minority - European challenges</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Zagreb</subfield><subfield code="b">Institut društvenih znanosti Ivo Pilar</subfield><subfield code="c">2015</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">391 Seiten</subfield><subfield code="b">Diagramme</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">n</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">nc</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="490" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Biblioteka Zbornici</subfield><subfield code="v">knjiga 47</subfield></datafield><datafield tag="546" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Zusammenfassung in englischer Sprache</subfield></datafield><datafield tag="610" ind1="2" ind2="7"><subfield code="a">Europäische Union</subfield><subfield code="0">(DE-588)5098525-5</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Kroaten</subfield><subfield code="0">(DE-588)4033244-5</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Nationale Minderheit</subfield><subfield code="0">(DE-588)4039409-8</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Europäische Integration</subfield><subfield code="0">(DE-588)4071013-0</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Ausland</subfield><subfield code="0">(DE-588)4068999-2</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Kroatien</subfield><subfield code="0">(DE-588)4073841-3</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="655" ind1=" " ind2="7"><subfield code="0">(DE-588)1071861417</subfield><subfield code="a">Konferenzschrift</subfield><subfield code="y">2012</subfield><subfield code="z">Zagreb</subfield><subfield code="2">gnd-content</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="0"><subfield code="a">Kroatien</subfield><subfield code="0">(DE-588)4073841-3</subfield><subfield code="D">g</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="1"><subfield code="a">Europäische Union</subfield><subfield code="0">(DE-588)5098525-5</subfield><subfield code="D">b</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="2"><subfield code="a">Europäische Integration</subfield><subfield code="0">(DE-588)4071013-0</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="3"><subfield code="a">Nationale Minderheit</subfield><subfield code="0">(DE-588)4039409-8</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="4"><subfield code="a">Kroaten</subfield><subfield code="0">(DE-588)4033244-5</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="5"><subfield code="a">Ausland</subfield><subfield code="0">(DE-588)4068999-2</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2=" "><subfield code="5">DE-604</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Dobrovšak, Ljiljana</subfield><subfield code="d">1971-</subfield><subfield code="0">(DE-588)1083840029</subfield><subfield code="4">edt</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Žebec Šilj, Ivana</subfield><subfield code="4">edt</subfield></datafield><datafield tag="830" ind1=" " ind2="0"><subfield code="a">Biblioteka Zbornici</subfield><subfield code="v">knjiga 47</subfield><subfield code="w">(DE-604)BV013828727</subfield><subfield code="9">47</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB Muenchen 19 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=028381748&sequence=000003&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Abstract</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB Muenchen 19 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=028381748&sequence=000004&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Inhaltsverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">306.09</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">090512</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield><datafield tag="943" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-028381748</subfield></datafield></record></collection> |
| genre | (DE-588)1071861417 Konferenzschrift 2012 Zagreb gnd-content |
| genre_facet | Konferenzschrift 2012 Zagreb |
| geographic | Kroatien (DE-588)4073841-3 gnd |
| geographic_facet | Kroatien |
| id | DE-604.BV042955781 |
| illustrated | Not Illustrated |
| indexdate | 2025-01-02T11:51:12Z |
| institution | BVB |
| institution_GND | (DE-588)1084639874 |
| isbn | 9789537964115 |
| language | Croatian |
| oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-028381748 |
| oclc_num | 936177272 |
| open_access_boolean | |
| owner | DE-11 DE-12 |
| owner_facet | DE-11 DE-12 |
| physical | 391 Seiten Diagramme |
| publishDate | 2015 |
| publishDateSearch | 2015 |
| publishDateSort | 2015 |
| publisher | Institut društvenih znanosti Ivo Pilar |
| record_format | marc |
| series | Biblioteka Zbornici |
| series2 | Biblioteka Zbornici |
| spelling | Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi (Veranstaltung) 2012 Zagreb Verfasser (DE-588)1084639874 aut Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi = National minorities in Croatia and Croats as a minority - European challenges uredile Ljiljana Dobrovšak, Ivana Žebec Šilj National minorities in Croatia and Croats as a minority - European challenges Zagreb Institut društvenih znanosti Ivo Pilar 2015 391 Seiten Diagramme txt rdacontent n rdamedia nc rdacarrier Biblioteka Zbornici knjiga 47 Zusammenfassung in englischer Sprache Europäische Union (DE-588)5098525-5 gnd rswk-swf Kroaten (DE-588)4033244-5 gnd rswk-swf Nationale Minderheit (DE-588)4039409-8 gnd rswk-swf Europäische Integration (DE-588)4071013-0 gnd rswk-swf Ausland (DE-588)4068999-2 gnd rswk-swf Kroatien (DE-588)4073841-3 gnd rswk-swf (DE-588)1071861417 Konferenzschrift 2012 Zagreb gnd-content Kroatien (DE-588)4073841-3 g Europäische Union (DE-588)5098525-5 b Europäische Integration (DE-588)4071013-0 s Nationale Minderheit (DE-588)4039409-8 s Kroaten (DE-588)4033244-5 s Ausland (DE-588)4068999-2 s DE-604 Dobrovšak, Ljiljana 1971- (DE-588)1083840029 edt Žebec Šilj, Ivana edt Biblioteka Zbornici knjiga 47 (DE-604)BV013828727 47 Digitalisierung BSB Muenchen 19 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=028381748&sequence=000003&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Abstract Digitalisierung BSB Muenchen 19 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=028381748&sequence=000004&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Inhaltsverzeichnis |
| spellingShingle | Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi = National minorities in Croatia and Croats as a minority - European challenges Biblioteka Zbornici Europäische Union (DE-588)5098525-5 gnd Kroaten (DE-588)4033244-5 gnd Nationale Minderheit (DE-588)4039409-8 gnd Europäische Integration (DE-588)4071013-0 gnd Ausland (DE-588)4068999-2 gnd |
| subject_GND | (DE-588)5098525-5 (DE-588)4033244-5 (DE-588)4039409-8 (DE-588)4071013-0 (DE-588)4068999-2 (DE-588)4073841-3 (DE-588)1071861417 |
| title | Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi = National minorities in Croatia and Croats as a minority - European challenges |
| title_alt | National minorities in Croatia and Croats as a minority - European challenges |
| title_auth | Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi = National minorities in Croatia and Croats as a minority - European challenges |
| title_exact_search | Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi = National minorities in Croatia and Croats as a minority - European challenges |
| title_full | Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi = National minorities in Croatia and Croats as a minority - European challenges uredile Ljiljana Dobrovšak, Ivana Žebec Šilj |
| title_fullStr | Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi = National minorities in Croatia and Croats as a minority - European challenges uredile Ljiljana Dobrovšak, Ivana Žebec Šilj |
| title_full_unstemmed | Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi = National minorities in Croatia and Croats as a minority - European challenges uredile Ljiljana Dobrovšak, Ivana Žebec Šilj |
| title_short | Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina - europski izazovi |
| title_sort | nacionalne manjine u hrvatskoj i hrvati kao manjina europski izazovi national minorities in croatia and croats as a minority european challenges |
| title_sub | = National minorities in Croatia and Croats as a minority - European challenges |
| topic | Europäische Union (DE-588)5098525-5 gnd Kroaten (DE-588)4033244-5 gnd Nationale Minderheit (DE-588)4039409-8 gnd Europäische Integration (DE-588)4071013-0 gnd Ausland (DE-588)4068999-2 gnd |
| topic_facet | Europäische Union Kroaten Nationale Minderheit Europäische Integration Ausland Kroatien Konferenzschrift 2012 Zagreb |
| url | http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=028381748&sequence=000003&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=028381748&sequence=000004&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |
| volume_link | (DE-604)BV013828727 |
| work_keys_str_mv | AT nacionalnemanjineuhrvatskojihrvatikaomanjinaeuropskiizazoviveranstaltungzagreb nacionalnemanjineuhrvatskojihrvatikaomanjinaeuropskiizazovinationalminoritiesincroatiaandcroatsasaminorityeuropeanchallenges AT dobrovsakljiljana nacionalnemanjineuhrvatskojihrvatikaomanjinaeuropskiizazovinationalminoritiesincroatiaandcroatsasaminorityeuropeanchallenges AT zebecsiljivana nacionalnemanjineuhrvatskojihrvatikaomanjinaeuropskiizazovinationalminoritiesincroatiaandcroatsasaminorityeuropeanchallenges AT nacionalnemanjineuhrvatskojihrvatikaomanjinaeuropskiizazoviveranstaltungzagreb nationalminoritiesincroatiaandcroatsasaminorityeuropeanchallenges AT dobrovsakljiljana nationalminoritiesincroatiaandcroatsasaminorityeuropeanchallenges AT zebecsiljivana nationalminoritiesincroatiaandcroatsasaminorityeuropeanchallenges |