Sudski progoni dr. Marka Veselice: dokumenti
Gespeichert in:
| Hauptverfasser: | , |
|---|---|
| Format: | Buch |
| Sprache: | Croatian |
| Veröffentlicht: |
Zagreb
Hrvatski Inst. za Povijest [u.a.]
2013
|
| Schriftenreihe: | Biblioteka Hrvatska povjesnica
Građa ; 10 |
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | Inhaltsverzeichnis Abstract |
| Beschreibung: | Zsfassung in engl. Sprache |
| Beschreibung: | 599 S. Ill. |
| ISBN: | 9789537840181 |
Internformat
MARC
| LEADER | 00000nam a2200000 cb4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | BV041704178 | ||
| 003 | DE-604 | ||
| 005 | 20141028 | ||
| 007 | t | ||
| 008 | 140224s2013 a||| |||| 00||| hrv d | ||
| 020 | |a 9789537840181 |9 978-953-7840-18-1 | ||
| 035 | |a (OCoLC)890047093 | ||
| 035 | |a (DE-599)BVBBV041704178 | ||
| 040 | |a DE-604 |b ger |e rakwb | ||
| 041 | 0 | |a hrv | |
| 049 | |a DE-Re13 |a DE-12 | ||
| 084 | |a 7,41 |2 ssgn | ||
| 100 | 1 | |a Artuković, Mato |e Verfasser |4 aut | |
| 245 | 1 | 0 | |a Sudski progoni dr. Marka Veselice |b dokumenti |c Mato Artuković ; Ljubomir Antić |
| 264 | 1 | |a Zagreb |b Hrvatski Inst. za Povijest [u.a.] |c 2013 | |
| 300 | |a 599 S. |b Ill. | ||
| 336 | |b txt |2 rdacontent | ||
| 337 | |b n |2 rdamedia | ||
| 338 | |b nc |2 rdacarrier | ||
| 490 | 1 | |a Biblioteka Hrvatska povjesnica : Građa |v 10 | |
| 500 | |a Zsfassung in engl. Sprache | ||
| 600 | 1 | 7 | |a Veselica, Marko |d 1936- |0 (DE-588)119278618 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 648 | 7 | |a Geschichte 1972 |2 gnd |9 rswk-swf | |
| 650 | 0 | 7 | |a Prozess |0 (DE-588)4047577-3 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 650 | 0 | 7 | |a Politische Verfolgung |0 (DE-588)4046565-2 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 651 | 7 | |a Kroatien |0 (DE-588)4073841-3 |2 gnd |9 rswk-swf | |
| 655 | 7 | |0 (DE-588)4135952-5 |a Quelle |2 gnd-content | |
| 689 | 0 | 0 | |a Veselica, Marko |d 1936- |0 (DE-588)119278618 |D p |
| 689 | 0 | 1 | |a Prozess |0 (DE-588)4047577-3 |D s |
| 689 | 0 | 2 | |a Geschichte 1972 |A z |
| 689 | 0 | |5 DE-604 | |
| 689 | 1 | 0 | |a Kroatien |0 (DE-588)4073841-3 |D g |
| 689 | 1 | 1 | |a Politische Verfolgung |0 (DE-588)4046565-2 |D s |
| 689 | 1 | 2 | |a Geschichte 1972 |A z |
| 689 | 1 | |5 DE-604 | |
| 700 | 1 | |a Antić, Ljubomir |d 1946- |e Verfasser |0 (DE-588)103424873 |4 aut | |
| 830 | 0 | |a Biblioteka Hrvatska povjesnica |v Građa ; 10 |w (DE-604)BV012487423 |9 10 | |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB Muenchen 19 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=027144457&sequence=000003&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Inhaltsverzeichnis |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB Muenchen 19 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=027144457&sequence=000004&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Abstract |
| 940 | 1 | |n oe | |
| 942 | 1 | 1 | |c 909 |e 22/bsb |f 09047 |g 4972 |
| 943 | 1 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-027144457 | |
Datensatz im Suchindex
| _version_ | 1806961904131768320 |
|---|---|
| adam_text |
SADRŽAJ
Prof. dr. Zdravko Tomac:
Marko Veselica
-
Sokrat hrvatskog naroda
.19
Ljubomir Antić: Hrvatsko proljeće kao masovni nacionalni i demokratski pokret
.24
Mato
Artuković: Sudski procesi protiv dr. Marka Veselice: Dokumenti
.45
1. 6.
siječnja
1972.
Josip Lojna, načelnik „Sektora za suzbijanje kriminaliteta Sekretarijata
javne sigurnosti Gradske uprave Zagreb", podnosi istražnom sudcu Okružnog suda i
Okružnom javnom tužitelju u Zagrebu kaznenu prijavu protiv
11
osumnjičenih osoba:
dr. Marko Veselica, dr.
Šime
Dodan, Ante Bruno Bušić, Vlado Gotovac, dr. Hrvoje
Šošić, mr.
Jozo
Ivičević-Bakulić, Zvonimir Komarica, Ante Glibota, Ante Bačić, Vlatko
Pavletić i dr. Franjo Tuđman
.59
2. 10.
siječnja
1972.
Mandatno-imunitetska komisija Savezne skupštine, Društveno
političkog vijeća daje odobrenje za pritvor i pokretanje kaznenog postupka protiv člana
Društveno-političkog vijeća Savezne skupštine
dra
Marka Veselice
.88
3. 11.
siječnja
1972.
Zamjenik „Okružnog javnog tužioca" Željko Jovanović podnosi
Okružnom sudu zahtjev za provođenje istrage protiv dr. Marka Veselice, dr. Franje
Tuđmana, dr.
Šime
Dodana, Brune Bušića, Vlade Gotovca, dr. Hrvoja Šošića, mr. Joze
Ivičevića-Bakulića, Zvonimira Komarice, Ante Bačića i Vlatka Pavletića "zbog osnovane
sumnje da su željeli silom i drugim protuustavnim kontrarevolucionarnim putem
oboriti postojeći društveni sistem demokratskog samoupravnog socijalizma, te nasiljem
izdvojiti Hrvatsku iz federacije
SFRJ"
.89
4. 11.
siječnja
1972.
Istražni sudac mr.
Zlatko
Markovié
određuje pritvor protiv
osumnjičenih dr. Marka Veselice, dr. Franje Tuđmana i dr.
Šime
Dodana jer smatra
da bi osumnjičeni mogli pobjeći u inozemstvo ili utjecati na svjedoke. Konstatira da je
i Mandatno-imunitetna komisija Društveno-političkog vijeća Savezne skupštine dala
odobrenje za pritvor i pokretanje kaznenog postupka protiv dr. Marka Veselice
.93
5. 11.
siječnja
1972.
Obavijest da je ovlaštena osoba izvršila pretres prostorija Matice
hrvatske
.96
6. 11.
siječnja
1972.
Zapisnik
о
pretrazi prostorija Matice hrvatske
.97
7. 11.
siječnja
1972.
Obavijest da je ovlaštena osoba ušla u prostorije Nakladnog zavoda
Matice hrvatske radi njihovog pretresa
.98
DOKUMENTI
8. 11.
siječnja
1972.
Zapisnik
о
pretrazi prostorija Matice hrvatske. Pretraga je izvršena
bez naloga
.99
9. 11.
siječnja
1972.
Istražni sudac mr.
Zlatko
Markovié
nalaže upravi zatvora u Petrinjskoj
12
da primi
10
zatvorenika čija imena navodi
.107
10. 11.
siječnja
1972.
Upravitelj zatvora
Milan
Vukobratović obaviještava Okružni sud u
Zagrebu da je u zatvor primio
dra
Marka Veselicu
.108
11. 11.
siječnja
1972.
Pretres stana
dra
Marka Veselice
.109
12. 11.
siječnja
1972.
Zapisnik
о
pretresu stana
dra
Marka Veselice
.110
13. 11.
siječnja
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenoga
dra
Marka Veselice, koji daje
osobne podatke, ističe da će ga braniti odvjetnici Ivo Maraković i
Slávko
Simatović, te
traži
da se o
uhićenju obavijesti njegova supruga
Božena
.
Ill
14. 12.
siječnja
1972.
Odvjetnik Ivo Maraković saopćava da ne može preuzeti obranu
dra
Marka Veselice
.113
15. 12.
siječnja
1972.
Punomoć
dra
Marka Veselice da ga pravno zastupa odvjetnik Ante
Dulibić
.114
16. 12.
siječnja
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju okrivljenog
dra
Marka Veselice. Kategorički
odbio da se borio protiv samoupravnog socijalizma i za nasilno izdvajanje Hrvatske iz
Jugoslavije
.115
17. 12.
siječnja
1972.
istražni sudac u Zagrebu mr.
Zlatko
Markovié
donosi odluku
о
provođenju istrage protiv dr. Marka Veselice, dr. Franje Tuđmana, dr.
Šime
Dodana,
Vlade Gotovca, dr. Hrvoja Sošica, mr. Joze Ivičevića-Bakulića, Zvonimira Komarice,
Ante Glibote, Ante Bačića i Vlatka Pavletića. U rješenju se navodi da su izvršili
"kontrarevolucionarni napad" na sustav kojega da su željeli oboriti "nasilnim i drugim
protuustavnim putem". Polazeći od svoga "kontrarevolucionarnog nacionalističko
separatističkog programa" nastojali su kod radnog naroda stvoriti uvjerenje da se
Hrvatska mora izdvojiti iz
SFRJ.
U tu svrhu stvorili su "ilegalnu kontrarevolucionarnu
političku organizaciju" u okviru Matice hrvatske, a koristili su i studentsku organizaciju,
povezali
se s
ustaškim organizacijama u inozemstvu
.118
18. 12.
siječnja
1972.
branitelji osumnjičenih dali prijedlog da se rješenja suda dostavljaju
njima na ruke, a njihovim klijentima
ad informandum
.124
19. 12.
siječnja
1972.
Žalba
dra
Marka Veselice protiv rješenja od
11.
siječnja, kojim se
protiv njega određuje pritvor.
.125
20. 14.
siječnja
1972.
istražni sudac mr.
Zlatko
Markovié
obavještava Saveznu skupštinu
-Društveno političko vijeće (Mandatno-imunitetsku komisiju) da je protiv dr. Marka
Veselice pokrenuta istraga
.126
21. 14.
siječnja
1972.
Vijeće Okružnog suda u Zagrebu odbija žalbe osumnjičenih
.127
SUDSKI PROGONI
DR.
MARKA VESELICE.
Mato
Artuković, Ljubomir Antić
11. 14.
siječnja
1972.
Okružni sudac obavještava osumnjičene da im je žalba odbijena
.129
23. 14.
siječnja
1972.
Istražni sudac obavještava Fakultet ekonomskih nauka da se protiv
dr. Marka Veselice pokreće istraga
.130
24. 14.
siječnja
1972.
Istražni sudac obavještava Vijeće Okružnog suda da mu šalje žalbe
osumnjičenih
.131
25. 18.
siječnja
1972.
Istražni sudac mr.
Zlatko
Marković naređuje pretragu radnih
prostorija
dra
Marka Veselice,
dra
Hrvoja Šošića i Ivana Dominkovića
.132
26. 18.
siječnja
1972.
U krivičnom predmetu protiv okrivljenog
dra
Marka Veselice i
drugih istražni sudac naređuje pretragu radnih prostorija
dra
Sime
Dodana i mr. Joze
Ivičevića Bakulića
.133
27. 18.
siječnja
1972.
Istražni sudac mr.
Zlatko
Marković narduje pretragu stana
dra
Franje
Tuđmana
.134
28. 19.
siječnja
1972.
Zapisnik
о
pretresu radnih prostorija
dra
Marka Veselice na Fakultetu
ekonomskih nauka
.136
29. 19.
siječnja
1972.
Popis predmeta koji su oduzeti u radnom kabinetu
dra
Marka
Veselice
.137
30. 19.
siječnja
1972.
Dr.
Marko Veselica daje punomoć odvjetniku
Ladislavu
Gruičiću da
ga zastupa u procesu
.139
31. 20.
siječnja
1972.
Žalba
dra
Marka Veselice na rješenje od
12.
siječnja zbog toga što
se provodi istraga koja uključuje razdoblje
1969.-1971.
Smatra to neutemeljenim, jer
da je krivično djelo postojalo, vlasti bi sigurno ranije reagirale. Odbija da je imao bilo
kakve veze
s
emigracijom u inozemstvu, gdje je bio jednom (u Engleskoj) kao student,
i na zajedničkoj putovnici svih radnika Ekonomskog fakulteta u Budimpešti
.140
32. 2
L
siječnja
1972.
Vijeće Okružnog suda odbija žalbe okrivljenih kojima su oni tražili
da se odbije zahtjev javnog tužitelja za pokretanje istrage
.142
33. 24.
siječnja
1972.
Fakultet ekonomskih nauka Katedra za političku ekonomiju, dekan
dr.
Fedor
Rocco
donosi odluku da se dr. Marko Veselica otpusti
s
posla
.145
34. 24.
siječnja
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenog
dra
Marka Veselice. Dr. Veselica
opisuje svoj
curriculum
vitae.
Bio je sin palog
borca, završio ekonomsku školu u Splitu,
studirao ekonomiju u Zagrebu. Na fakultetu, kao i ranije u srednjoj školi, politički se
angažirao, odlazio na radne akcije, postao član SK
1955.
U proljeće
1958.
kao jedan
od najboljih studenata bio u razmjeni studenata u
Manchesteru.
Studij završio
1959.
Nakon
odslúžené
armije vraća se na fakultet za asistenta, a ubrzo magistrira
(1963.)
i
doktorira
(1967.).146
35. 26.
siječnja
1972.
Okružni sud u Zagrebu traži od Sekretarijata javne sigurnosti
Zagreb da u nazočnosti osoba koje su prilikom pretrage vlastoručno zapečatile svoje
DOKUMENTI
materijale, otvori te materijale da ih sortira a materijalne dokaze za istragu dostavi
Javnom tužilaštvu
.150
36. 26.
siječnja
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenog
dra
Marka Veselice. Nastavlja
navoditi svoju političku aktivnost na fakutletu i na drugim područjima. Govori
о
svojoj ulozi
1968.,
kada se, zajedno
s
drom Simom
Dodanom, založio protiv izbijanja
demonstracija na Zagrebačkom sveučilištu zamjerivši se grupi oko časopisa
"Praxis",
sklonoj unitarizmu, koja je branila opravdanost takvih demonstracija. Sudjelovao je
na pisanju letka protiv demonstracija i bio član Štaba za borbu protiv demonstracija u
kojem je bio
s
drom
Dodanom u ime Sveučilišnog i Gradskog komiteta
.151
37. 31.
siječnja
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju okrivljenog
dra
Marka Veselice
31.
siječnja
1972.
Govori
о
polemici
s
grupom
"Praxis",
koja nije dovoljno isticala vodeću ulogu
SKH,
a Gajo
Petrović ga je optuživao kao "ultradesničara".
О
stavu da je nacionalno
pitanje sasatavni dio političke revolucije. Ističe kako se učlanio u Maticu hrvatsku i
kako je izabran u njezina vodeća tijela
.158
38. 31.
siječnja
1971.
Društveno političko vijeće Savezne skupštine obavještava da je
jednoglasno potvrdilo odluku Mandatno-imunitetske komisije da se da odobrenje za
pritvor i sudski progon dr. Marka Veselice
.163
39.
Popis osumnjičenih osoba i sudaca koji vode pojedine procese
.164
40. 2.
veljače
1972.
Istražni sudac mr.
Zlatko
Markovié
traži od Sekretarijata javne
sigurnosti Zagreb, načelnika Josipa Lojne, konkretne dokaze na temelju kojih će
provoditi istragu. Ono što su do sada priložili je „minimalno i parcijalno"
.167
41. 3.
veljače
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenog
dra
Marka Veselice. Izjavljuje
da je od stranih časopisa dobivao samo ruski
"Posev", no
niti njega nije otvarao jer
nije znao ruski. Odbija tvrdnje suoptuženika Ivana Dominikovića da je iz inozemstva
dobivao literaturu. Govor od
27.
ožujka
1971.
na zboru studenata nije autorizirao,
pa on vrvi slobodnim interpretacijama. Javni tužitelj predlaže privremeni prekid
preslušavanja okrivljenih (do
14.
veljače
1972.)
dok Okružno javno tužilaštvo svoj
zahtjev za provođenje istrage protiv okrivljenih ne konkretizira detaljnim opisom
krivične djelatnosti koja im se stavlja na teret
.168
42. 8.
veljače
1972.
Istražni sudac mr.
Zlatko
Markovié
daje rekapitulaciju do sada
učinjenog u procesu protiv osumnjičenih, koji su ispitani u nazočnosti branitelja.
Predmet je razdijeljen na četiri sudca, a osumnjičeni ne žele odgovarati dok ne vide
dokaze protiv sebe, koji su već morali biti odavno na sudu. Sud je poduzimao korake da
od javnog tužilaštva u više navrata pribavi konkretnije materijale za optužbu. Posebno se
osumnjičenima upisuje u grijeh sudjelovanje kod osnivanja ogranaka Matice hrvatske.
Za
dra
Dodana i
dra
Veselicu ističe se da je utvrđeno da je njihova djelatnost već
1968.
imala obilježja krivičnog djela, odnosno još od
1965.
kao i
dra
Franje Tuđmana.
.172
43- 8.
veljače
1972.
Posebno izvješće kao dopuna optužnici protiv
dra
Marka Veselice.
U njemu se nabrajaju radovi, pisma, brzojavi raznih osoba kao i potpore dru Marku
SUDSKI PROGONI
DR.
MARKA VESELICE.
Mato
Artukovlć, Ljubomir Antić
Veselici, što se sve predlaže da se uzme kao dokazni materijal. Neka pisma se šire
citiraju; napose izdvajamo pismo Drage Prlja iz Imotskog kojim upozorava Veselicu da
ga Ante Vrcan optužuje da je u Makarskoj rekao da je Srbija opljačkala Hrvatsku, te
da su se Hrvati lakše riješili Rankovića nego što će se riješiti Bakarića. Citira se pismo
željezničara iz Splita koji prosvjeduju što su na ključnim mjestima Srbi
.178
44. 9.
veljače
1972.
Vijeće Okružnog suda donosi odluku
о
produženju pritvora
osumnjičenima. Vijeće smatra to opravdanim jer su osumnjičeni najvažniji ljudi
"organiziranoga nacionalističko- separatističkog pokreta", jer se iz Objektivnih razloga'
nisu mogli do sada prikupiti dokazi, i jer će se morati saslušati veliki broj svjedoka.
Vijeće smatra da je produženje pritvora opravdano jer bi na slobodi okrivljeni utjecali
na svjedoke i međusobno se dogovarali i tako usmjerili istragu
.186
45. 10.
veljače
1972.
Istražni sudac obavještava osumnjičene da im je pritvor produžen za
dva mjeseca
.188
46. 12.
veljače
1972.
Žalba
dra
Marka Veselice Vijeću Vrhovnog suda protiv produženja
pritvora. Smatra da je istraga neosnovana, jer njegova dosadašnja ispitivanja tiču se
sporednih stvari (biografija,
1968.,
Praxis,
proizvoljna interpretacija njegovih stavova na
liniji SK), a njega se optužuje najtežom kvalifikacijom kao "kontrarevolucionara". On
tvrdi da ne postoje dokazi protiv njega nego samo oni koji se tiču njegovih teoretskih
razmatranja i radikalnih suprotstavljanja onim snagama, koje su bile za centralističko-
unitarističku koncepciju
.189
47. 14.
veljače
1972.
Istražni sudac mr.
Zlatko
Marković podnosi izvješće
о
tijeku procesa,
ističući da je uvjeravao optužene i njihove branitelje da okrivljeni nisu u političkom
pritvoru. Govori
о
organizaciji sudskog postupka, angažiranju više sudaca.
О
pojedinim
optuženim, pa i to da su dr. Marko Veselica
i dr. Sime
Dodan spriječili demonstracije
studenata
1968.
u Zagrebu, ali da je tada
„Praxis"
pisao protiv njih i kvalificirao ih
„etiketom"
s
kojom se sudac slaže. Govori
о
karakteru dokaznog materijala i tijeku
istrage. Istraga ne raspolaže uvjerljivim dokazima, pa optuženi traže kompletiranje
optužnice da se mogu braniti. Optuženima se inkriminira rad u Matici hrvatskoj,
članci i govori. Sudac ističe taktiku obrane da odvjetnici traže točno i događaj za koji
se optužuju branjenici
.192
48. 15.
veljače
1972.
Zahtjev za proširenje provođenja istrage protiv
dra
Marka Veselice i
dra
Šime
Dodana. Okrivljuje ih se da su "silom i drugim protuustavnim putem" htjeli
oboriti postojeći režim. Inkriminira im se period
1968.-1971.
Dru Marku Veselici se
inkriminira govor
12.
ožujka
1971.
na četvrtoj proširenoj sjednici Gradske konferencije
SKH Zagreb, u kojem je istaknuo da se hrvatska privreda pretvorila u nekim aspektima
"u privjesak nekih drugih strategija pod firmom jugoslavenskog globalnog interesa".
Uz to je isticao da se trebaju održati izbori na razini komuna i Sabora jer je potrebno
izvršiti radikalnu kadrovsku transfuziju postojećega predstavničkog sistema". Drugi
inkriminirani govori i članci
.200
10
DOKUMENTI
49. 15.
veljače
1972.
Dr.
Marko Veselica povlači svoje navode u žalbi jer nije znao da
je stiglo odobrenje od Mandatno-imunitetne komisije za pokretanje procesa protiv
njega
.211
50. 18.
veljače
1972.
Vrhovni sud pod predsjedanjem
dra
Žarka Vimpulšeka kao
Predsjednika Vijeća odbija žalbe osumnjičenih
.212
51. 22.
veljače
1972.
Na zahtjev Okružnog suda izvršeni su liječnički pregledi
osumnjičenih
.215
52. 29.
veljače
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenog Veselice koji se izjašnjava
о
pojedinim predmetima koji su mu inkriminirani u dopisu Okružnog javnog tužitelja.
Radi se bilo
о
njegovim člancima, ili pak pismima i razglednicama nepoznatih autora.
Između ostalog tu je i letak "Srpskog komiteta za zaštitu Srba u Hrvatskoj" napisan
15.
rujna
1971.
Dalje objašnjava svoje osnovne gospodarsko socijalne, idejne i znanstvene
poglede na razvitak Jugoslavije i Hrvatske. On ističe sukob između samoupravnih i
birokratsko centralističkih snaga koji je evidentan između
I960,
i
1970.
Naglašava
opasnost koja je vidljiva kako se direktni etatizam transformirao u bankarski i
reeksportni etatizam uglavnom u centru federacije. I upravo je, po njegovom uvjerenju,
centralistički sistem investiranja i ekonomske regulacije doveo do dezintegracije
jugoslavenske privrede i zatvaranja republika u svoje okvire
.217
53. 1.
ožujka
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenog
dra
Marka Veselice
1.
ožujka
1972.
Dr.
Veselica nastavlja razlagati svoje znanstvene teze
.227
54. 3.
ožujka
1972.
Posebno izvješće Gradske uprave Zagreb Sekretarijata javne sigurnosti
Sektora za suzbijanje kriminaliteta Okružnom javnom tužiteljstvu kao dopuna krivične
prijave protiv
dra
Marka Veselice. Donose se materijali oduzeti kod pretresa Matice
hrvatske i analiziraju: kalendari, Zapisnici sa sjednica Komisije za ustavne amandmane,
Zapisnici sa sjednica Upravnog odbora Matice hrvatske. Ističe se da je Hrvata manje u
upravnim tijelima, da se Hrvatska ekonomski eksploatira. U raspravi
о
amandmanima
kao stav Matice hrvatske iskristalizirao se stav da Hrvatska bude članica OUN, da ima
pravo na postavljanje konzulata zbog ogromne dijaspore, da se svake četvrte godine u
Zagrebu organizira kongres svih Hrvata, da hrvatski građani služe vojsku u Hrvatskoj,
da se u vojsci služe hrvatskim jezikom. Ovdje se opisuje i sjednica Izvršnog odbora od
6.
І
7.
prosinca
1971.
i citiraju stavovi Odbora
о
suvremenom trenutku
.235
55. 6.
ožujka
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju
dra
Marka Veselice, koji odgovara na pitanja
Okružnog javnog tužitelja
о
svojim govorima od
12.
ožujka
1971.
na proširenoj
sjednici Gradske konferencije SKH, koji ga optužuje za tezu da postojeće predstavničke
strukture u Hrvatskoj nisu sposobne ostvariti moderne proizvodnogospodarske i
političko-nacionalne procese u interesu hrvatskog naroda. Odgovara da se ne radi
ni o
kakvoj općoj nasilnoj smjeni. Ujedno objašnjava svoj govor u Studentskom centru
27.
ožujka
1971.
gdje mu se inkriminira da je rekao da velikosrpski elementi u Hrvatskoj
i Jugoslaviji ugnjetavaju Hrvate. Moli da se saslušanje prekine, da taj svoj govor
analizira
.254
SUDSKI PROGONI
DR.
MARKA VESELICE.
Mato
Artuković, LjubomirAntić
11
56. 13.
ožujka
1972.
Zamjenik Okružnog javnog tužitelja Željko Jovanović podnosi zahtjev
za proširenje provođenja istrage protiv
dra
Marka Veselice. Navodi kao dokaze članak
objavljen u časopisu
"Zoranie"
("Izgradnja hrvatske političke i gospodarske strukture");
predavanje u
ЪаАги.
12.
svibnja
1971.
u okviru priredbe "Hrvatska jučer i danas" gdje
je isticao važnost nacionalnog pitanja i osobito suradnju hrvatske i srpske birokracije
protiv hrvatskih interesa; predavanje koje je održao u travnju
1971.
na Tribini Saveza
studenata Filozofskog fakulteta; predavanje
29.
listopada
1971.
na skupu studenata
Filozofskog fakulteta kad je govorio
о
promjeni Ustava.
.261
57. 13.
ožujka
1972.
Okružno javno tužilaštvo obavještava istražnog suca ManuTrbojevića
da dostavlja originalnu dokumentaciju oduzetu prilikom pretresa stana osumnjičenog
dra
Marka Veselice
.282
58. 15.
ožujka
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju okrivljenog
dra
Marka Veselice. Objašnjava
svoje stavove iz govora
27.
ožujka
1971.
u Studentskom centru i ističe da su cilj njegove
kritike konzervativno, centralističko, unitarističko-etatističke snage u gospodarstvu i
politici, a ne globalna strategija sa SK i Titom na čelu. Ističe posebno da se u Beogradu
stvaraju jake savezne banke kao transformirani centri direktnog etatizma i centralizma.
Kad je govorio
о
stvaranju hrvatske gospodarske strukture, nije mislio na stvaranje
ekskluzivne hrvatske privrede, nego
о
normalnoj ekonomskoj politici koju mora voditi
svaka republika. On nigdje nije pozivao na nasilno rušenje Jugoslavije i izdvajanje
Hrvatske iz nje, nego je kritika usmjerena prema bunkerima etatizma, centralizma i
unitarizma. Ističe da jugoslavenski okvir nije dovodio u pitanje. Kadrovska transfuzija
znači uvlačenje intelektualno i organizaciono superiornijih kadrova na rukovodeće
pozicije u legalnim izborima
.283
59. 20.
ožujka
1972.
Zamjenik Okružnog javnog tužitelja dostavlja dio dokumentacije
pronađen kod pretresa radnog kabineta
dra
Marka Veselice
.296
60. 20.
ožujka
1972.
U krivičnom predmetu
dra
Marka Veselice i drugih zamjenik
Okružnog javnog tužitelja dostavlja dio dokumentacije pronađene kod pretresa stana
dra
Šime
Dodana
.297
61. 22.
ožujka
1972.
Okružni sud odgovara Okružnom javnom tužilaštvu na dopise
za identifikaciju materijala nađenih kod osumnjičenih
dra
Šime
Dodana i
dra
Marka Veselice. Ujedno potvrđuje prijem zahtjeva za proširenje istrage protiv
dra
M.
Veselice
.299
62. 22.
ožujka
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenog
dra
Marka Veselice. Od
dra
Marka Veselice se traži da odgovori što je pod pojedinim terminima mislio pošiljatelj
pojedinog pisma koja je dobio (npr. Ivan Curković iz Sinja). Inače u ovom ispitivanju
identificira materijale koji su mu oduzeti na fakultetu: pitanja koja su mu slušatelji
postavljali prilikom mnogih njegovih nastupa, razne bilješke
.299
63. 22.
ožujka
1972.
Okružni javni tužitelj obavještava istražnog sudca Okružnog suda da
dostavlja poseban izvještaj sekretara za suzbijanje kriminaliteta SJS grada Zagreba.
.309
12
DOKUMENTI
64. 27.
ožujka
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenog
dra
Marka Veselice.
Dr.
Veselica
objašnjava što je mislio reći
ц
intervjuu za "Varaždinske vijesti", koji je objavljen pod
naslovom "Hrvatski globalni interes i njegova strategija"
.310
65. 29.
ožujka
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenog
dra
Marka Veselice u kojem
dr. Veselica objašnjava intervju u "Varaždinskim vijestima", koji je imao za cilj podvrći
kritici glavne prepreke i strukture koje se suprotstavljaju socijalno-gospodarskoj i
političkoj transformaciji društva. Ističe da nije nigdje tvrdio da politička tijela u
Hrvatskoj nisu sposobna i da se ne će boriti za napredak Hrvatske. Nije osporavao
ravnopravnost Srba u Hrvatskoj niti ih je napadao.Analizira i ostaie inkriminirane
članke te traži prekid ročišta što je sudac odobrio
.315
66. 3.
travnja
1972.
Zamjenik Okružnog javnog tužitelja Željko Jovanović traži proširenje
provođenja istrage protiv
dra
Marka Veselice. Inkriminira mu predavanje na Pravnom
fakultetu u Splitu
14.
travnja
1971.
Drugi inkriminirani govor je na sjednici
Sveučilišnog komiteta SK
1.
i
2.
travnja
1971.
.te govor u Valpovu
30.
svibnja
1971.
na
osnivačkoj skupštini Matice hrvatske
.324
67. 4.
travnja
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenog
dra
Marka Veselice.
Dr.
Veselica
objašnjava inkriminirani članak u "Hrvatskom gospodarskom glasniku" od
24.
svibnja
1971. .
Smatra čudnim da mu se ovaj članak inkriminira a nitko iz znanstvene javnosti
nije mu uputio za nj stručne kritike
.344
68. 5.
travnja
1972.
Istražni sudac ukratko rekapitulira stanje i tijek istrage. Posebno je „rad
na obradi ovog dijela materijala težak i opsežan", jer se dr. Veselica, a i drugi okrivljeni,
poziva u obrani „čak napose citirajući prominentne političare i naučnike"
.358
69. 7.
travnja
1972.
Okružno javno tužilaštvo obavještava istražnog sudca da u predmetu
protiv
dra
Marka Veselice dostavlja fotokopiju predavanja koje je Veselica održao u
Zadru
12.
svibnja
1971.
na tribini "Hrvatska jučer i danas"
.362
70. 7.
travnja
1972.
Zamjenik Okružnog javnog tužitelja Željko Jovanović obavještava
istražni sud da u predmetu protiv
dra
Marka Veselice dostavlja "Izvještaj
o radu
Sekretarijata osnovne organizacije SKH Fakulteta ekonomskih nauka u Zagrebu u
proteklom periodu", koji govori
о
neprijateljskoj aktivnosti
dra
Marka Veselice
.363
71. 7.
travnja
1972.
Zamjenik Okružnog javnog tužitelja Željko Jovanović dostavlja
Okružnom sudu u krivičnom predmetu protiv
dra
Dodana fotokopije izjava pojedinih
svjedoka koje su dali na traženje Općisnkog komiteta SKH Sinj
о
istupima
dra
Sime
Dodana i
dra
Marka Veselice
.364
72. 7.
travnja
1972.
Zamjenik Okružnog javnog tužitelja Željko Jovanović dostavlja
Okružnom sudu "Varaždinske vijesti" u kojima je objavljen intervju
dra
Marka Veselice
3.
i
10.
travnja
1971.365
73. 7-
travnja
1972.
Zamjenik Okružnog javnog tužitelja Željko Jovanović traži proširenje
provođenja istrage protiv
dra
Marka Veselice. Inkriminira mu izlaganje u poduzeću
SUDSKI PROGONI
DR.
MARKA VESELICE.
Mato
Anuković, Ljubomir Antić
13
"Dalma" u Splitu u travnju
1971.
pod naslovom "Aktuelni problemi stvaranja
malohrvatske republičke državnosti u novoj federaciji" u kojem da je rekao da Srbi
zauzimaju vlast u svim granama života daleko više nego što ih proporcionalno ima, da
vrše dominaciju u Hrvatskoj i omogućuju njeno izrabljivanje
.366
74. 10.
travnja
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumjičenog
dra
Marka Veselice, koji
objašnjava stavove iz svog članka u HGG br.
11
od
13.
listopada
1971.
("Temeljne
komponente u izgradnji hrvatske političke i gospodarske strukture").uz to mu se
inkriminira članak "Izgradnja hrvatske političke i gospodarske strukture" u časopisu
"Zoranić" (br.
7-8.,
svibanj-lipanj
1971).368
75. 10.
travnja
1972.
Vijeće Vrhovnog suda produžuje pritvor osumnjičenima za mjesec
odnosno dva mjeseca
.376
76. 10.
travnja
1972.
Istražni sudac obavještava osumnjičene da im je pritvor
produžen.xx
77. 10.
travnja
1972.
Vijeće Vrhovnog suda donosi odluku
о
produženju pritvora za
daljnja dva mjeseca protiv
dra
Marka Veselice,
dra
Franje Tuđmana,
dra
Sime
Dodana,
dra
Hrvoja Sošica, Vlade Gotovca i Ante Glibote, te za mjesec dana protiv mr. Joze
Ivičevića Bakulića, Zvonimira Komarice, Ante Bačića i Vlatka Pavletića
.377
78. 14.
travnja
1972.
Zamjenik Okružnog javnog tužitelja mr. Slobodan Tatarac traži
proširenje provođenja istrage protiv
dra
Marka Veselice radi iznesenih stavova u izlaganju
pod naslovom "Ekonomska državnost republika" koje je održao
25.
siječnja
1971.
u
Vijećnici u Poreču. Optužuje ga se da je isticao kako je Hrvatska najviše pridonosila u
savezni budžet, a najmanje dobivala, da je stvarala devize, koje je najmanje koristila za
svoj razvoj; na večeri u hotelu
"Neptun"
u Poreču govorio da su Srbi zauzeli rukovodeća
mjesta u Hrvatskoj i da im nije stalo do razvitka Hrvatske, da je u JNA nacionalna
struktura vrlo nepovoljna za Hrvate
.380
79. 17-
travnja
1972.
Nalozi za službena putovanja u "Matici hrvatskoj" dopuna krivične
prijave protiv
dra
Marka Veselice
.383
80. 19.
travnja
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenog
dra
Marka Veselice,
koji objašnjava temeljne misli svojega predavanja u Zadru u okviru priredbe
"Hrvatska jučer i danas"
12.
svibnja
1971.
Ističe da je nacionalno pitanje strateško
pitanje, bez kojeg se ne može riješiti ni pitanje samoupravljanja. Za svoje tvrdnje
citira Kardelja
.384
81. 20.
travnja
1972.
Zahtjev Zamjenika Okružnog javnog tužitelja mr. Slobodana Tatarca
od
20.
travnja
1972.
za proširenje provođenja istrage protiv
dra
Marka Veselice jer daje
kod ručka u restoranu „Pri dobroj mamici" nazočne „instruirao
о
strategiji djelovanja
protiv Saveza komunista"
.396
82. 25.
travnja
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenog
dra
Marka Veselice, koji
polazi od stajališta da je Brionski plenum
1966.
bio obračun kako
s
centralisstičko-
birokratskim tendencijama u izgradnji jugoslavenskog privrednog sustava, tako i
s
14
DOKUMENTI
velikodržavnim unitarističkim snagama. Naročito kritizira jugoslavenske banke u
Beogradu i reeksporterske strukture, koje su predstavljale modificirane oblike državno-
svojinskih oblika i nejednako su se odnosile prema interesima ostalih republika
.397
83. 3.
svibnja
1972.
Zahtjev mr. Slobodana Tatarca za priširenje provođenja istrage protiv
dra
Marka Veselice, jer da je neutvrđenog dana, krajem srpnja ili početkom kolovoza
1970.
u predavanju "Neki aktualni problemi razvoja Jugoslavije i SRH" u Imotskom
izjavio ".ja pozivam poštene Hrvate ako treba ginuti, da ginemo; našu nezavisnost,
ako treba i tenkovima moramo braniti; ne treba se bojati ni gradjanskog rata, da bismo
došli do odcjepljenja."
.403
84. 3.
svibnja
1972.
Zahtjev zamjenika Okružnog javnog tužitelja mr. Slobodana Tatarca
za proširenje provođenja istrage protiv
dra
Marka Veselice, jer da je neutvrđenog
dana u mjesecu studenom
1970.
u Drnišu držao predavanje na temu "Gospodarski
položaj Hrvatske u Jugoslaviji" i ustvrdio kako je Hrvatska opljačkana. Uz to da je
isticao da Jugoslavija mora biti savez republika, a svaka republika bi morala imati
svoju vojsku
.405
85. 4.
svibnja
1972.
Zamjenik Okružnog javnog tužitelja dr Mladen
Singer
podnosi zahtjev
za proširenje provođenja istrage protiv osam okrivljenih
s
drom
Markom Veselicom
na čelu jer da su htjeli stvoriti masovnu, opozicionu stranku od Matice hrvatske radi
prevratničkih ciljeva. Oni su, prema njegovim navodima, tvorili kontrarevolucionarnu
grupu u krilu Matice hrvatske koja je trebala stvoriti „masovni pokret". Izražavali
su sumnju u legalno izabrana predstavnička tijela. Optuženi su da su se povezali
s
emigracijom koja djeluje „sa pozicija ustaške, proustaške ili HSS političke platforme" što
je antidržavni čin. Zato je izvršena kontrola zakonitosti rada Matice hrvatske
.406
86. 5.
svibnja
1972.
Istražni sudac Vladimir Sučević ističe da je kod svih okrivljenih
prikupljen obilan materijal koji ih tereti, pa traži da se taj materijal stavi na raspolaganje
okrivljenima u svrhu obrane. Ujedno moli Vrhovni sud da nakon uvida u spis donese
svoju konačnu odluku
.413
87. 11.
svibnja
1972.
Okružni sud dopušta supruzi
dra
Marka Veselice Boženi da mu svaki
dan donosi ručak
.414
88. 12.
svibnja
1972.
Istražni sudac mr.
Zlatko
Markovié
odlučuje da se liječnicima koji su
liječili okrivljene, isplati nagrada za učinjeni posao
.415
89. 16.
svibnja
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenog
dra
Marka Veselice. On kritizira
stvaranje reeksportetskih struktura u Beogradu, koje su po njegovom mišljenju negacija
samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa i ujedno znače stvaranje umjetnih
centara moći u centru federacije na štetu republika. Općenito kritizira birokratsko
centralističke i unitarističke koncepcije
о
ustrojstvu Jugoslavije, u čemu se poziva na
Kardelja. Naročito protiv teza
о
stvaranju jedne, jugoslavenske nacije
.417
90. 18.
svibnja
1972.
Zahtjev zamjenika Okružnoga javnog tužitelja mr. Slobodana Tatarca
za proširenje provođenja istrage protiv
dra
Marka Veselice jer je na organiziranoj
SUDSKI PROGONI
DR.
MARKA VESELICE.
Mato
Artuković, Ljubomir Antić
15
marendi na jezeru HE Peruča utjecao da se na području Sinja stvori ogranak MH kao
stranke suprotstavljene Savezu komunista
.424
91. 18.
svibnja
1972.
Zahtjev zamjenika Okružnoga javnog tužitelja mr. Slobodana Tatarca
za proširenje provođenja istrage protiv
dra
Marka Veselice pod sumnjom da je sredinom
travnja
1971.
u prostorijama nakladnog zavoda „Marko Marulić" u Splitu na okrugom
stolu
s
temom „Autonomaštvo jučer
—
unitarizam danas" „izložio strategiju djelovanja
tzv. masovnog pokreta na planu obaranja postojećeg društveno-političkog uređenja u
SR Hrvatskoj i svrgavanja njegovih predstavnika u svim segmentima društva"
.426
92. 23.
svibnja
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju okrivljenog
dra
Marka Veselice
23.
svibnja
1972.
On odgovara na optužbe da je u restoranu "Pri dobroj mamici" rekao da će
smijeniti sve nepoćudbne direktore. Ističe
da je o
kadrovima govorio samo u smislu
općih postavki. Ne pozna Ivicu Pešuna, vlasnika restorana "Pri dobroj mamici", i
glavnog svjedoka za inkriminirane riječi
.430
93. 23.
svibnja
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenog
dra
Marka Veselice. U obrani
istog dana dr. Veselica iznosi stavove
о
novom hrvatskom Ustavu vezanom za diskusiju
oko amandmana. Velik dio svojeg izlaganja na
IV
proširenoj sjednici Gradske
konferencije SKH Zagreb posvetio je izgardnji hrvatske gospodarske strukture i nitko
nije imao primjedbe iako su bili nazočni i eminentni članovi
SK. U
objašnjavanju
ustavnih promjena i uloge republike u tome poziva se na Kardelja. Na kraju objašnjava
stav
о
odnosu razvijenih i nerazvijenih republika
te o
odnosu Hrvata i Srba u Hrvatskoj,
koja nije federativna republika. Koncept "naoružanog naroda" je koncept
s
kojim je on
suglasan
.432
94. 30.
svibnja
1972.
Istražni sudac mr.
Zlatko
Marković traži od Sekretarijata javne
sigurnosti izvod iz kaznene evidencije za osam osumnjičenih: dr. Marko Veselica, dr.
Franjo Tuđman, dr.
Šime
Dodan, Vlado Gotovac, dr. Šošić Hrvoje, mr.
Jozo
Ivičević-
Bakulić, Zvonimir Komarica i Vlatko Pavletić
.444
95· 30.
svibnja
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenog
dra
Marka Veselice. Na ovom
ročištu dr. Veselica objašnjava svoje stavove iz proširenog zahtjeva za provođenje istrage
i na pitanje
о
otvorenosti Hrvatske za radnike iz drugih republika. Ističe da tome treba
pažljivo prići jer Hrvatska ima najveću emigraciju i vrlo nizak natalitet. Zatim
о
pravu
svakog naroda na svoj jezik, te problem prisvajanja hrvatske kulturne baštine (npr.
dubrovačke), kao i doprinos Hrvata u
NOB.
Ističe svoje nastojanje da se onemogući
rad reeksportetskih struktura koje štetno djeluju na hrvatsku privredu, a predstavljaju
krupni kapital koji nije formiran na ekonomskim kriterijima. Ističe veliko značenje
X
sjednice SKH, pa pojam "preporod" povezuje
s
njim.
.
Objašnjava inkriminirani
govor od
1.
travnja
1971.
na sveučilišnoj konferenciji SK. Bili su i eminentni članovi
CK SKH i nitko mu nije ništa spočitnuo, kao ni u javnosti. Odgovara na inkriminacije
iz govora u Valpovu
30.
svibnja
1971.
negira da je želio da se MH pretvori u političku
stranku. Odbacuje izvješće nepoznatog autora
о
njegovom radu u SK Ekonomskog
fakulteta od
25.
veljače
1972.
Odbacuje također inkriminacije iz govora pred devet
ljudi u "Dalmi", jer nisu snimljeni govori
.445
16
DOKUMENTI
96. 1.
lipnja
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenog
dra
Marka Veselice. Ovdje dr.
Veselica ističe da je bio na popisu predavača koji je stvoren u okviru Republike da
govore
о
ustavnim amandmanima, te su su ga na mnoge strane u tom svojstvu zvali
da drži predavanja. Za to mu je plaćen putni trošak i dnevnica, honorar nije uzimao,
ili vrlo rijetko eventualni simbolični doprinos. Nikada nije spominjao građanski rat i
tenkove koje mu stavlja u usta svjedok Nikola Vlaičić
.458
97. 2.
lipnja
1972.
Josip Lojna, načelnik „Sektora za suzbijanje kriminaliteta" podnosi
„poseban izvještaj" kao dopunu krivične prijave protiv
dra
Marka Veselice zbog nastupa
na osnivačkoj skupštini Matice hrvatske u Trogiru
.463
98. 5-
lipnja
1972.
Zamjenik Okružnog javnog tužitelja mr. Slobodan Tatarac podnosi
zahtjev za proširenje provođenja istrage protiv
dra
Marka Veselice ističući njegov nastup
na osnivačkoj skupštini Matice hrvatske u Trogiru na kojem da je tvrdio da je položaj
Hrvatske u Jugoslaviji neodrživ. Isto tako mu se inkriminira predavanje
13.
travnja
1971.
u Društvenom domu u Bjelovaru, predavanje na osnivačkoj skupštini Matice
hrvatske u Zaprešiću
27.
svibnja
1971.;
zatim govor
4.
travnja
1971.
na zboru studenata
u Zagrebu, koji da je organiziran
s
ciljem da se zbaci legalno studentsko rukovodstvo.
Okrivljen je daje u Kutjevu
19.
veljače
1971.
tvrdio daje Hrvatska u okviru Jugoslavije
nemoguća i daje Srbe optuživao što je Hrvatska opljačkana
.465
99. 6.
lipnja
1972.
Istražni sudac mr.
Zlatko
Markovié
podnosi sudu prijedlog da se svim
osumnjičenima produži pritvor za novih mjesec dana, do
11.
srpnja
1972.,
jer da zbog
opsežnosti materijala istražni sudci nisu u stanju provesti istragu
.470
100. 6.
lipnja
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenog
dra
Marka Veselice. Na ročištu je
dr. Veselica objašnjavao otužbu
s
obzirom na okrugli stol održan u Nakladnom zavodu
"Marko Marulić" u Splitu sredinom travnja
1971.
na temu "Unitarizam
—
recidiva
autonomaštva".
.
Uz ovo osumnjičenom se predočavaju iskazi svjedoka sa sastanka
17.
travnja
1971.
u Planinskom domu HE "Peruča"
.477
101. 8.
lipnja
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenoga
dra
Marka Veselice. Na ročištu
je dr. Veselica govorio
о
pokretanju inicijative da se u Sinju stvori ogranak Matice
hrvatske
.483
102. 9.
lipnja
1972.
Istražni sudac Vladimir Sučević dostavlja Sekretarijatu javne sigurnost
"Sektoru za suzbijanje kriminaliteta" pozive za određene svjedoke
.485
103. 9.
lipnja
1972.
Rješenjem Vrhovnog suda okrivljenima produžen pritvor zaključno do
11.
srpnja
1972.486
104. 9.
lipnja
1972.
Rješenje Vrhovnog
suda o
produženju pritvora osumnjičenima jer da se
„radi
о
veoma opširnoj kriminalnoj djelatnosti okrivljenih"
.487
105. 9.
lipnja
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenog
dra
Marka Veselice. Dr. Veselica
govori
о
svom radu u Matici hrvatskoj koji mu se inkriminira. Ne želi se izjašnjavati
о
"Izvještaju
о
kontroli zakonitiosti rada Matice hrvatske" jer je to mišljenje grupe
SUDSKI PROGONI
DR.
MARKA VESELICE.
Mato
Artuković, Ljubomir Antić
17
službenika SUP-a koja je vršila kontrolu zakonitosti rada MH a ne dokazni materijal.
On je protiv jugoslavenstva kao oblika negacije nacionalnog identiteta pojedinih
naroda, a ne jugoslavenske zajednice naroda i narodnosti
.489
106. 11.
lipnja
1972.
Zapisnik
о
ispitivanju osumnjičenog
dra
Marka Veselice. On traži
da može proučiti građu vezanu za svoj rad u Matici hrvatskoj, te da obranu iznese na
idućem ročištu
.495
107. 10.
srpnja
1972.
Okružni javni tužitelj Bogumil Zuccon podnosi optužnicu Okružnom
sudu u Zagrebu protiv
dra
Marka Veselice,
dra
Šime
Dodana,
mr.
Józe
Ivičevića Bakulića
i Zvonimira Komarice, te predlaže da se pred tim sudom održi glavna rasprava.
Dr.
Veselica je bio prvooptuženi u toj grupi
.497
108. 11.
srpnja
1972.
Uručenje optužnice dru Marku Veselici
.549
109. 12.
srpnja
1972.
Rješenje Vijeća Okružnog
suda o
produženju pritvora okrivljenima
dru Marku Veselici, dru Šimi Dodanu, mr. Jozi Ivičeviću-Bakuliću i Zvonimiru
Komarici
.550
Pogovor
.553
Summary
.561
Kratice
.570
Mjesno kazalo
.571
Imensko kazalo
.577
SUDSKI PROGONI
DR.
MARKA VESELICE.
Mato
Artuković, Ljubomir
Antié
5 6
І
SUMMARY
The powerful
Aleksandar Ranković
was removed from office at the 4th session of
the Central Committee of the League of Communists of Yugoslavia, also known as the
Brijuni
Plenary Session, held on
1
July
1966.
The policy he symbolised
-
obstruction of
economic and social reforms, centralism, unitary state, police surveillance, intimidation
and terror
-
was thus condemned. In the general public, the fall of
Ranković
was
perceived as one of the post-war milestones. The regime launched a strong campaign
aimed at exposing
Aleksandar Ranković
and the State Security Service
[Služba državne
sigurnosti]
which was subject to a major purge. These events were especially well received
in Croatia and Kosovo where the regime pressure was the greatest.
Riding the wave of the atmosphere that arose after the
Brijuni
Session, the "crawling
démocratisation"
set in. The motivation for it was not communists' wish to truly elevate
démocratisation.
They opened a space of freedom only paying lip service to it. However,
as a response to the campaign that tried to convince that
"démocratisation
of society" was
truly at work, some individuals and groups acted in the way that had been inconceivable
up to that time. As a result of such atmosphere, there were initiatives coming from outside
the existing political structure, which had been unthinkable up to that time.
The first such initiative was The Declaration on the Status and Name of the Croatian
Literary Language adopted on
13
March
1967.
The Declaration had a completely
defensive character and modest demands: it required the equal use of the Slovenian,
Croatian, Serbian and Macedonian languages in the federal institutions, and the
consistent use of the Croatian language in the Socialist Republic of Croatia. With this,
it was made clear that the
Novi Sad
agreement was abused and the Croatian language
repressed. The authorities and some ambitious careerists
(Miloš Žanko
and
Stjepan
Mesić
among them) launched an attack against the Declaration,
Matica Hrvatska,
the
Writers' Association of Croatia,
Matica Iseljenika
[Croatian Heritage Foundation] and
the Institute for the History of Workers' Movement were labelled as the hotbed of
"nationalists". The consequences for the signatories of the Declaration were unpleasant.
Almost all of them were excluded from the League of Communists,
Miroslav Krleža
and
Dr.
Franjo Tuđman
being among them. In addition to it,
Tuđman
was removed from
the post of the Director of the Institute for the History of Workers' Movement.
In the second half of the
1960s,
Yugoslavia arrived at a critical point. First, the
way out of the skirmishes and conflicts among the national communist parties had to be
562
DOKUMENTI
found. This implied a choice between centralism on the one and further development of
federalism on the other hand. Right after the
Brijuni
Plenary Session,
Josip Broz
and "the
revolutionary headquarters" opted for further development of federalism. At the level of
the federal state, the year
1968
was also marked by students' protests. Although students'
demands did not fit into the context of the "crawling
démocratisation"
—
indeed, their
"leftist deviations" objectively played more into the hands of "the old forces" in the League
of Communists
—
the "methodology" they applied to resolve the problem, by exerting
pressure on the state and party structures, still contributed to "a change in the setting"
of the political arena. Moreover, this turmoil gradually shaped the profile of the major
protagonists of the "Croatian Spring" movement such as
Savka
Dabčević Kučar
and the
university professors
Marko Veselica
and
Sime
Dodan.
The university professor Dr.
Savka
Dabčević Kučar
became Chairwoman of the Executive Council (the Government) of
the
Sabor
of the Socialist Republic of Croatia (in
1967),
and then Chairwoman of the
Central Committee of the League of Communists of Croatia (in
1969).
Miko Tripalo
was
elected into the Executive Bureau of the Presidency of the SFRY (in
1969)·
Thereby, the
democratic trend within the Central Committee gained some new and young forces in
the struggle against centralism and unitary state. Soon, a showdown ensued.
The
IO'11
session of the Central Committee of the League of Communists of Croatia
was held from
15
to
17
January
1970
in Zagreb. It was broadcasted live on television.
It was triggered by an almost bizarre event
—
articles published in the
Hrvatski Književni
List [Croatian Literary Paper]. In late
1969,
the Vice President of the Federal Assembly,
Miloš Žanko,
who was one of the Croatian Party appointees in the federal agencies,
published two series of articles in the Belgrade based
Borba
[Struggle], the official
newspaper of the League of Communists of Yugoslavia. The topic he dealt with in
these articles was a breakthrough of nationalism in Croatia. On some
70
double-spaced
pages of the articles of the second series (published from
17
to
21
November
1969),
he
was trying to prove that Croatian nationalism was developing and spreading in almost
all Croatian newspapers including
Vjesnik
[Herald]
,
which was a threat to socialism in
Yugoslavia. This statement made by
Žanko
placed the Croatian leadership in a difficult
position. It could clearly be "interpreted" that the Croatian leadership, to say the least,
tolerated this "dirty business". Forced to respond to this, the Croatian leadership chose
the next session of the Central Committee of the League of Communists of Croatia as
a venue.
Since it was obvious that
Žankos
allegations were part of a broader concept
developed in Belgrade, which aimed at not only toppling the Croatian political
leadership but also at restoring the situation as it had been prior to the
Brijuni
Plenary
Session with the simultaneous restrictions of Tito's power (Sukarno-ization), the
Croatian leadership decided not only to respond to
Žanko,
but also to the unitary
forces behind him. The atmosphere at the session was tense and mobilising. The idea
was to defend the Croatian leadership and condemn unitary state as the first enemy at
SUDSKI PROGONI
DR.
MARKA VESELICE.
Mato
Artuković, Ljubomir Antić
563
that
moment.
Many reacted quite emotionally in the debate that evolved. Especially
impressive was
Dragutin
Haramija's speech. He declared that anyone stating that he was
Croatian could not be denoted as Ustasha nor anyone saying he was Serbian as Chetnik.
Haramija
said that people could claim they were Macedonian, Serbian or Slovenian
without others looking at it as something evil, but if someone said he was Croatian,
then immediately something was suspicious about it.
This was the first time in the second Yugoslav state that communists publicly and
explicitly defended Croatianhood. For this reason, their impact on the public was strong
and they gave the green light for expressing repressed national consciousness.
The session strongly condemned
Žanko. Tito
insisted on the phone that the
conclusions contained the formulation on condemning "those forces behind
Žanko".
The
10*
session of the Central Committee of the League of Communists of
Croatia takes an important place in the history of the Croatian Spring movement and
in modern history at large. Although this session did not come up with any national
programme (the idea did not occur to anyone), still its criticism of unitary state, and
in particular the discourse promoted at the session, opened some new space for the
Croatian national and democratic movement that was gradually being shaped after
the
Brijuni
Plenary Session. This movement
—
if relying just on "outsiders" and the
masses, in a situation where the Yugoslav communist system was neither nationally nor
internationally "eroded"
—
would have simply dried up, if it had not been for this new
space opened up by the ruling structure.
The political genesis of the two leading personalities of the movement,
Savka
Dabčević Kučar
and
Miko Tripalo,
who were typical "communist party appointees" in
Croatia of the time, did not point to their being sensitive to the national issue. How
come that these very people headed the movement that put forward not just economic
demands (which, in a materialist setting, received legitimacy, understandably to some
degree) but also those from the cultural and national-symbolic sphere?
Should an answer to this question be sought in the fact that they, differently
from their colleagues, were intellectuals? Among such persons, dissatisfaction with the
standard, and in this particular case, with the old type of leadership appears frequently.
What is more,
Dabčević Kučar
and Tripalo possessed an indisputable charm, they were
skilled communicators. As such, it was hard for them to resist a universally human
challenge that imposed itself on them and that was to be liked, indeed, to be loved.
Following three years of the "crawling democratisation", this 10th session brought
encouragement, it liberated, it dispelled some old fears, and all this set the stage for the
nation to appear on the political stage. Indeed, it was soon thereafter that everybody in
Croatia started discussing politics. At that time, this meant to discuss language, national
history, economy and interethnic relations.
There were publications, public discussions and meetings about the language.
Nobody was ready to agree that the language was called by any other name than its
564
DOKUMENTI
own
-
the Croatian language. Foreign words were "expelled" from it and there was
an attempt to promote words that had been repressed. For tactical reasons, Croatian
historiography secured recognition for Croatian leftist intelligentsia
(Cesaree,
Keršovani,
Prica; attention was paid to
Andrija
Hebrang).
After the 10th session, there was a change in the sense that the "Croatian political
leadership" assumed the leadership in the national and democratic movement and was
followed by old and new protagonists.
Matica Hrvatska
experienced an expansion of its membership. The foundation of its
local chapters was accompanied, in particular in small places, with a special atmosphere.
Matica Hrvatska,
daily present in the public, was perceived as a "substitute for multi-party
system". With reference to this,
Marko Veselica
would at one point state that
Matica Hrvatska
"rather than the League of Communists of Croatia.
.
was a practical and organisational
force serving the global Croatian national interest as a global force of Croatia".
Among those who followed these developments attentively were Croatian students
who actively took part in the political life in the spring of
1970.
At electoral meetings
held at that time, majority was secured by those students who declined to be "simple
transmission of the official policy". From then on, Croatian students were led by
Dražen
Budisa
who was President of the Student Association of Zagreb and Ante
Paradžik
who
was President of the Student Association of Croatia. The new student leadership took
over control of the Student Association and the
Studentski
List [Students' Paper]
.
The
power of these students became prominent at the elections of the first student Vice
Rector of the University of Zagreb in December
1970.
The "official" candidate of the
Communist Party, Damir
Grubiša,
was then defeated by Ivan
Zvonimir Čičak
who was
one of the most distinguished participants of the new students' movement.
The press, controlled by the "official policy" (the papers
Vjesnik, Večernji
List),
played a major role in the development and shaping of the movement. This was especially
the case with some new publications such as
Hrvatski Gospodarski Glasnik
[Croatian
Economic Herald]
,
Hrvatsko Sveučilište
[Croatian University] and particularly
Hrvatski
Tjednik
[Croatian Weekly]
,
the organ of
Matica Hrvatska,
which for the first time
appeared on
16
April
1971.
The developments in Croatia did not suit many and for this reason they tried to
obstruct them. The first such attempt was the so-called spy scandal in the spring of
1971.
The scandal was fabricated by the Federal Ministries of Foreign and Internal
Affairs to compromise the Croatian leadership by linking it with the Croatian political
emigration. According to their secret information,
Jakov Blažević,
Vladimir
Bakarić
and other three members of the Central Committee of the League of Communists of
Croatia had connection with the emigre leader
Branimir Jelić
with the view to separate
Croatia from Yugoslavia, with the Soviet assistance. Although the allegations in this
information were never proven, "the spy scandal" together with a number of other set¬
ups created a negative attitude towards the developments in Croatia.
SUDSKI PROGONI
DR.
MARKA VESELICE.
Mato
Artuković, Ljubomir Antić
565
This could be very much felt at the 17th session of the enlarged Presidency of the
League of Communists of Yugoslavia held on the
Brijuni
Islands from
28
to
30
April
1971.
Prior to the beginning of the session, Kardelj and
Bakarić
spent "the entire morning" with
Tito, whom Tripalo found to be "in a horrible mood, dissatisfied and almost in a state of
mental derangement. He said
_
we were on the verge of a counterrevolution and that
nobody should have illusions about him acting like
Dubček
but that he would restore order
in the country with the army". On the uiird day of the session, Tito received a phone-call
from Brezhnev. Under the impression of this call, the conclusion was made "to calm down",
"to close ranks", to crack down on the enemies, to slow down "excessive democracy" rather
than clear the things up. Tito demanded order and full recognition of his authority.
The problems discussed at the session did not challenge the envisaged reform of
the political system. In late June
1971,
constitutional amendments were adopted at
Tito's initiative. According to the amendments, a Presidency as a collective head of state
was to lead the state. The Presidency was made up of eight representatives of the federal
units and the President of the Presidency of the Central Committee of the League of
Communists of Yugoslavia.
The federation reform was devised by Kardelj
.
His assumption was that the process
of national integrations in the Slavic south had been completed. These "national
amendments", as they were colloquially called, denoted the end of the first stage of
constitutional changes until the final constitutional reform was introduced with the
new Constitution of
1974.
Unlike the previous constitutions, these amendments provided for sovereign
rights that rested with the republics; only those rights that were explicitly stated by
the Constitution rested with the federation, based on the agreement of all republics
and provinces. This was governed by the XX. Amendment to the Federal Constitution
which read as follows:
"1.
Working people, the peoples and ethnic groups assert their sovereign rights
in the socialist republics and in the socialist autonomous provinces in line with their
constitutional rights, and in the SFRY when this serves a joint interest and is provided
for by the Constitution of the SFRY.
2.
The SFRY is a federal state as a state community of voluntarily united peoples
and their socialist republics and the socialist autonomous provinces of
Vojvodina
and Kosovo as parts of the SR of Serbia. The SFRY is based on the power and self-
management of the working class and all working people. The SFRY is a socialist self-
managing democratic community of working people and citizens, as well as the peoples
and ethnic groups having equal rights.
3.
A republic is a state based on the sovereignty of its people and on the power and
self-management of the working class and all working people. A republic is a socialist
self-managing democratic community of working people and citizens, as well as the
peoples and ethnic groups having equal rights."
566
DOKUMENTI
Such a reform of the federal state was a result of the balance of power between the
Yugoslav republics and peoples and Tito's arbitration at the time. At that point, Serbia
was too weak to establish hegemony. The peoples and the republics were, on the one
hand, too weak to separate, while on the other hand they were too strong to give way
to hegemony. Croatia had a special position in this balance of power due to its history,
power and geopolitical position. The same was true of Serbia, which was, objectively,
weakened by these constitutional amendments, since they asserted the identity of its
provinces as constituent elements of the federation.
The balance of power in Yugoslavia was one reason and the distribution of political
power in the world another reason that the changes could not be more far-reaching. The
fact remained that Yugoslavia suited the bipolar world. It suited the Soviets for whom
Yugoslavia was a communist country, which, under certain circumstances, would lean
towards the communist camp; on the other hand, it suited the West which believed that
a somewhat different "path to socialism" of the SFRY could be an acceptable role model
for the countries of "real socialism". This, in the eyes of the West, could be a threat to
the monolithic structure of the Eastern bloc.
Some parts of the country, in the first place Serbia, received the weakening of
centralism and the spread of a general democratic spirit dramatically and tragically.
In addition to "state" amendments, "workers' amendments" were adopted too. Their
purpose was to advance self-management in the way that companies would have more
say in the distribution of their profits than before. Since companies (or "organisations
of associated labour" as they were called) were located in concrete republics, the
strengthening of their economic position strengthened at the same time their respective
republics. Thus, these amendments affected inter-ethnic relations too. This favoured
Croatia as a more developed republic and the movement which was developing in it.
One of the slogans of the movement was "the unity of class and national interests". This
was an interesting slogan. Since it stemmed from communist rhetoric, it could not be
labelled as nationalist and had a major impact on national homogenisation.
The essence of the federal reform boiled down to this: Yugoslavia was made up
of the already shaped integrated nations. For this reason, every form of centralism was
always manifested as Great-Serbian hegemony due to the conditions under which it
appeared. This hegemony generated other nationalisms threatening thus the existence
of the common state.
At that time, the Croatian leadership split. The most powerful man in Croatia,
Vladimir
Bakarić,
was gradually dissociating himself from
Savka
Dabčević
and
Miko
Tripalo. The group within the party that he personalised believed that most that could
be achieved was achieved with the federal reform. In their view, further development of
democracy would result in yet greater autonomy of Croatia, which would, as Dr.
Dušan
Bilandžić
wrote, give way to national euphoria and quarrels with the other republics.
This could be dangerous considering international circumstances, the threat from the
SUDSKI PROGONI
DR.
MARKA VESELICE.
Mato
Artukovič, Ljubomir Antić
567
USSR and the balance of power in Yugoslavia (threat from the Yugoslav People's Army
[JNA]
and Serbia). The motive behind the struggle against "national euphoria" was,
certainly, to remain in power. Almost all Serb politicians in Croatia, such as
Dušan
Dragosavac,
Milutin
Baltic,
Čedo Grbić,
Jelica
Radojčević,
as well as Croatian careerists
like
Josip
Vrhovec, Jure
Bilie
and
Milka
Planine
sided with
Bakarić.
The latter group
was soon joined by
Jakov Blažević
and many others.
The position of the "progressive part of the Croatian leadership", as it was called by
its adherents, was deteriorating. To have the movement under control was a condition
for obtaining
Josip Broz'
support but in doing this, the leadership was losing the support
of the masses. One of the steps that the Croatian leadership made in order to show that
"they pulled the strings" was to exclude from the League of Communists very agile
agitators of the democratic movement and the national movement, Dr.
Marko Veselica
and Dr.
Šime
Dodan.
In July
1971,
Josip Broz
visited Zagreb. He demanded "the fiercest fight and most
resolute action" against individuals who "are threatening and talking all sorts of things",
singling out Dr.
Veselica
and Dr.
Dodan
and adding that "it is not just them, there
are many more". On his visit in September
1971
he, on the contrary, emphasised that
"there are truly preposterous stories about Croatia
—
about great chauvinism flourishing
ink".
The blame for this chauvinism was most put on
Matica Hrvatska. Matica
was
characterised as "the oppositional, nationalistic, political party, which, as such,
became the "pivotal" and major driving and striking force of the nationalist "mass
movement" and a suitable instrument for implementing its subversive and anti-socialist
programme". The massive influx of Matica's new members was the main argument for
the attacks launched by rigid communist groupings and representatives. By the end of
1971,
Matica
established
55
new local chapters and
18
commissions with
42,000
new
members in Croatia. There were very good prospects for founding another
30
chapters.
The struggle between the progressive part of the leadership and the rigid
communist group within the Croatian leadership began and became prominent at
the 22nd session of the Central Committee of the League of Communists of Croatia.
The session held on
4
and
5
November
1971
saw a clash of two options represented
by Dr.
Savka
Dabčević Kučar
on the one and Dr.
Dušan
Dragosavac on the other
hand. The latter attacked the mass movement, whereas Dr.
Dabčević Kučar
referred
to the movement in a positive light. Students, on the other hand, believed that the
movement was being diluted and decided to give it a new dimension by initiating a
strike. The primary demand they put forward was the establishment of a more just
foreign currency system (on
22
November
1971).
This strike was one of the crimes
attributed to Dr.
Marko Veselica
who was considered to be its initiator. Allegedly, the
students' strike was supposed to turn into a general strike of all workers in Croatia
and result in Croatia's secession.
568
DOKUMENTI
The resolution began at the 21st session of the Presidency of the League of
Communists of Yugoslavia held in
Karađorđevo
on
1
December
1971.
There,
Josip
Broz withdrew his support to the reformist and democratic leadership of the Croatian
communists. Influential leaderships from other republics, the
JNA,
Croatian Serbs,
adherents of a unitary state in Croatia, old communist appointees from the
JNA
and the
repressive regime made a wide and powerful circle of enemies of the democratic forces
in Croatia. At the 23rd session of the Central Committee of the League of Communists
of Croatia, the demand put forward by
Josip Broz
and Vladimir Balearic about the
resignation of
Savka
Dabčević Kučar,
Miko Tripalo and
Pero Pirker
without further
discussion was satisfied. The
JNA
was put on the alert, police forces flooded the streets
of Zagreb and cracked down on protesters in students' halls of residence, in the main
Zagreb square, the Square of Republic (Ban
Jelačić
Square today) and in the streets of
Zagreb. There were mass arrests. Students' leaders were the first to be arrested. Then,
on
11
January
1972,
a group of intellectuals, Dr.
Marko Veselica
being among them,
was arrested. They had acted under the auspices of
Matica Hrvatska,
which was most
frequently publicly attacked institution in the campaign against and showdown with
the Croatian national and democratic movement.
1972
was a year of arrests, trials,
resignations and replacements. Between
50,000
and
70,000
members were expelled
from the League of Communists, some
5,000
Croatian executives were removed from
their offices in the business sector, culture and education and over
20,000
persons
were sentenced. The activities of
Matica Hrvatska
and the Serbian Cultural Society
"Prosvjeta"
were banned and hundreds of people emigrated abroad.
Matica Hrvatska
and persons linked to its activities bore the brunt of the drastic
blow dealt by the totalitarian communist authorities.
Matica
was accused of having been
transformed into "an oppositional political party of nationalist orientation, organised on
the principles of totalitarian centralism, and having the leadership that consisted of the
Executive, Management and Central Committees and a number of commissions, which
was organised on the principles of a division of portfolios of
a 'de
facto' government;
this government initiates, arranges and directly manages the activities of the entire
organisation of
'Matica Hrvatska';
on these principles of its internal organisation,
Matica
has built an integral nationalist political party striving to comprise in it as many
people as possible in order to encourage and direct their political activities aimed at a
broadly based and direct confrontation with the legal social-political bodies and their
organs; the ultimate goal of having such a massive membership is to secure penetration
into almost all the existing structures of the society".
The citation makes clear what the crime of
Matica Hrvatska
was.
Matica
indeed
turned to be a force which captured with its popularity and, being engaged in various
activities, surpassed the inert structure of the League of Communists, jeopardising
thus its monopoly on policy-making. The state prosecutor and the rigid communist
appointees identified
Matica Hrvatska
as opposition. Expression of any opposition
SUDSKI PROGONI
DR.
MARKA VESELICE.
Mato
Artuković, Ljubomir Antić
569
to the almighty party in the communist totalitarian society was a crime that had to
be prosecuted. The judiciary took up this role as the most outspoken and most rigid
representative and pillar of the totalitarian system.
During the entire duration of the mass movement, Dr.
Marko Veselica
was one of
the central personalities of the movement, both in terms of his public appearances and
in terms of his influence on the masses. Following his arrest, the repressive communist
authorities considered and treated him as the "principal defendant". In his defence,
Dr.
Marko Veselica
pointed out that he had looked upon these issues as a scholar and
that his scholarly understanding of the problem, about which he had written and
spoken, was on trial. In his defence, he quoted different communist leading figures, in
particular Kardelj, which caused problems for the investigating judge. In addition to
it, Dr.
Veselica
compiled his works on the basis of official data, the fact which he also
referred to, but in vain. Criminal charges against him were brought by "The Sector for
Combating Crime (highlighted by the author) of the Public Security Secretariat of the
Zagreb City Government". The very fact that the activities of the suspects fell under
jurisdiction of a sector for combating crime speaks much for itself. Both then and
during the entire history of the communist Yugoslavia, every oppositional thought was
considered a criminal offence. Persons whose views differed from the official positions
were subjected to harsher prosecution than criminals.
Criminal charges were brought against eleven Croatian intellectuals and active
participants in the Croatian National Movement "because there is a ground to believe
that they perpetrated the criminal offence of counterrevolutionary attack on the state
and social order from Article
100
of the Penal Law, the offence of joining forces against
peoples and the state from Article
117,
paragraph
1
of the Penal Law and in connection
with Article
100
of the Penal Law, as well as other criminal offences against peoples
and the state". These "criminal charges" were used as a basis for prosecuting the most
prominent personalities of the movement.
The documents collected in this book demonstrate that this was a show trial so
typical of all communist regimes. Words and scholarly positions were considered to be
the main political crime by a communist court and all exponents of the communist
totalitarian regime. The word "counterrevolutionary" is the most frequently used word
in the criminal charges and the indictment. The sentences that the courts pronounced
put a stop to the Croatian national and democratic movement. The Croatian Spring
movement, as a democratic anti-communist movement, was at the time a solitary
phenomenon in Europe and the world. However, when Europe, twenty years later,
was overwhelmed by a universal anti-communist wave, Croatia already had its anti-
communist democratic tradition on which it could build further and it readily joined
this new wave. The sacrifice of Dr.
Marko Veselica,
as shown by this book, is deeply
built into this tradition. |
| any_adam_object | 1 |
| author | Artuković, Mato Antić, Ljubomir 1946- |
| author_GND | (DE-588)103424873 |
| author_facet | Artuković, Mato Antić, Ljubomir 1946- |
| author_role | aut aut |
| author_sort | Artuković, Mato |
| author_variant | m a ma l a la |
| building | Verbundindex |
| bvnumber | BV041704178 |
| ctrlnum | (OCoLC)890047093 (DE-599)BVBBV041704178 |
| era | Geschichte 1972 gnd |
| era_facet | Geschichte 1972 |
| format | Book |
| fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>00000nam a2200000 cb4500</leader><controlfield tag="001">BV041704178</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">20141028</controlfield><controlfield tag="007">t</controlfield><controlfield tag="008">140224s2013 a||| |||| 00||| hrv d</controlfield><datafield tag="020" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">9789537840181</subfield><subfield code="9">978-953-7840-18-1</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)890047093</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV041704178</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">rakwb</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">hrv</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-Re13</subfield><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">7,41</subfield><subfield code="2">ssgn</subfield></datafield><datafield tag="100" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Artuković, Mato</subfield><subfield code="e">Verfasser</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Sudski progoni dr. Marka Veselice</subfield><subfield code="b">dokumenti</subfield><subfield code="c">Mato Artuković ; Ljubomir Antić</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Zagreb</subfield><subfield code="b">Hrvatski Inst. za Povijest [u.a.]</subfield><subfield code="c">2013</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">599 S.</subfield><subfield code="b">Ill.</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">n</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">nc</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="490" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Biblioteka Hrvatska povjesnica : Građa</subfield><subfield code="v">10</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Zsfassung in engl. Sprache</subfield></datafield><datafield tag="600" ind1="1" ind2="7"><subfield code="a">Veselica, Marko</subfield><subfield code="d">1936-</subfield><subfield code="0">(DE-588)119278618</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="648" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Geschichte 1972</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Prozess</subfield><subfield code="0">(DE-588)4047577-3</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Politische Verfolgung</subfield><subfield code="0">(DE-588)4046565-2</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Kroatien</subfield><subfield code="0">(DE-588)4073841-3</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="655" ind1=" " ind2="7"><subfield code="0">(DE-588)4135952-5</subfield><subfield code="a">Quelle</subfield><subfield code="2">gnd-content</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="0"><subfield code="a">Veselica, Marko</subfield><subfield code="d">1936-</subfield><subfield code="0">(DE-588)119278618</subfield><subfield code="D">p</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="1"><subfield code="a">Prozess</subfield><subfield code="0">(DE-588)4047577-3</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="2"><subfield code="a">Geschichte 1972</subfield><subfield code="A">z</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2=" "><subfield code="5">DE-604</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Kroatien</subfield><subfield code="0">(DE-588)4073841-3</subfield><subfield code="D">g</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="1" ind2="1"><subfield code="a">Politische Verfolgung</subfield><subfield code="0">(DE-588)4046565-2</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="1" ind2="2"><subfield code="a">Geschichte 1972</subfield><subfield code="A">z</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="1" ind2=" "><subfield code="5">DE-604</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Antić, Ljubomir</subfield><subfield code="d">1946-</subfield><subfield code="e">Verfasser</subfield><subfield code="0">(DE-588)103424873</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="830" ind1=" " ind2="0"><subfield code="a">Biblioteka Hrvatska povjesnica</subfield><subfield code="v">Građa ; 10</subfield><subfield code="w">(DE-604)BV012487423</subfield><subfield code="9">10</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB Muenchen 19 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=027144457&sequence=000003&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Inhaltsverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB Muenchen 19 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=027144457&sequence=000004&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Abstract</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">909</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">09047</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield><datafield tag="943" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-027144457</subfield></datafield></record></collection> |
| genre | (DE-588)4135952-5 Quelle gnd-content |
| genre_facet | Quelle |
| geographic | Kroatien (DE-588)4073841-3 gnd |
| geographic_facet | Kroatien |
| id | DE-604.BV041704178 |
| illustrated | Illustrated |
| indexdate | 2024-08-10T01:25:58Z |
| institution | BVB |
| isbn | 9789537840181 |
| language | Croatian |
| oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-027144457 |
| oclc_num | 890047093 |
| open_access_boolean | |
| owner | DE-Re13 DE-BY-UBR DE-12 |
| owner_facet | DE-Re13 DE-BY-UBR DE-12 |
| physical | 599 S. Ill. |
| publishDate | 2013 |
| publishDateSearch | 2013 |
| publishDateSort | 2013 |
| publisher | Hrvatski Inst. za Povijest [u.a.] |
| record_format | marc |
| series | Biblioteka Hrvatska povjesnica |
| series2 | Biblioteka Hrvatska povjesnica : Građa |
| spelling | Artuković, Mato Verfasser aut Sudski progoni dr. Marka Veselice dokumenti Mato Artuković ; Ljubomir Antić Zagreb Hrvatski Inst. za Povijest [u.a.] 2013 599 S. Ill. txt rdacontent n rdamedia nc rdacarrier Biblioteka Hrvatska povjesnica : Građa 10 Zsfassung in engl. Sprache Veselica, Marko 1936- (DE-588)119278618 gnd rswk-swf Geschichte 1972 gnd rswk-swf Prozess (DE-588)4047577-3 gnd rswk-swf Politische Verfolgung (DE-588)4046565-2 gnd rswk-swf Kroatien (DE-588)4073841-3 gnd rswk-swf (DE-588)4135952-5 Quelle gnd-content Veselica, Marko 1936- (DE-588)119278618 p Prozess (DE-588)4047577-3 s Geschichte 1972 z DE-604 Kroatien (DE-588)4073841-3 g Politische Verfolgung (DE-588)4046565-2 s Antić, Ljubomir 1946- Verfasser (DE-588)103424873 aut Biblioteka Hrvatska povjesnica Građa ; 10 (DE-604)BV012487423 10 Digitalisierung BSB Muenchen 19 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=027144457&sequence=000003&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Inhaltsverzeichnis Digitalisierung BSB Muenchen 19 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=027144457&sequence=000004&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Abstract |
| spellingShingle | Artuković, Mato Antić, Ljubomir 1946- Sudski progoni dr. Marka Veselice dokumenti Biblioteka Hrvatska povjesnica Veselica, Marko 1936- (DE-588)119278618 gnd Prozess (DE-588)4047577-3 gnd Politische Verfolgung (DE-588)4046565-2 gnd |
| subject_GND | (DE-588)119278618 (DE-588)4047577-3 (DE-588)4046565-2 (DE-588)4073841-3 (DE-588)4135952-5 |
| title | Sudski progoni dr. Marka Veselice dokumenti |
| title_auth | Sudski progoni dr. Marka Veselice dokumenti |
| title_exact_search | Sudski progoni dr. Marka Veselice dokumenti |
| title_full | Sudski progoni dr. Marka Veselice dokumenti Mato Artuković ; Ljubomir Antić |
| title_fullStr | Sudski progoni dr. Marka Veselice dokumenti Mato Artuković ; Ljubomir Antić |
| title_full_unstemmed | Sudski progoni dr. Marka Veselice dokumenti Mato Artuković ; Ljubomir Antić |
| title_short | Sudski progoni dr. Marka Veselice |
| title_sort | sudski progoni dr marka veselice dokumenti |
| title_sub | dokumenti |
| topic | Veselica, Marko 1936- (DE-588)119278618 gnd Prozess (DE-588)4047577-3 gnd Politische Verfolgung (DE-588)4046565-2 gnd |
| topic_facet | Veselica, Marko 1936- Prozess Politische Verfolgung Kroatien Quelle |
| url | http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=027144457&sequence=000003&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=027144457&sequence=000004&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |
| volume_link | (DE-604)BV012487423 |
| work_keys_str_mv | AT artukovicmato sudskiprogonidrmarkaveselicedokumenti AT anticljubomir sudskiprogonidrmarkaveselicedokumenti |