Slavonija, Baranja i Srijem: vrela europske civilizacije 2
Gespeichert in:
| Format: | Buch |
|---|---|
| Sprache: | Croatian |
| Veröffentlicht: |
Zagreb
(2009)
|
| Online-Zugang: | Inhaltsverzeichnis |
| Beschreibung: | 645 S. zahlr. Ill. |
Internformat
MARC
| LEADER | 00000nam a2200000 cc4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | BV036213433 | ||
| 003 | DE-604 | ||
| 007 | t | ||
| 008 | 100422s2009 a||| |||| 00||| hrv d | ||
| 035 | |a (OCoLC)644254665 | ||
| 035 | |a (DE-599)BVBBV036213433 | ||
| 040 | |a DE-604 |b ger |e rakwb | ||
| 041 | 0 | |a hrv | |
| 049 | |a DE-12 | ||
| 084 | |a 7,41 |2 ssgn | ||
| 245 | 1 | 0 | |a Slavonija, Baranja i Srijem |b vrela europske civilizacije |n 2 |c Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb ... 27. travnja - 2. kolovoza 2009. [Urednice izložbe Vesna Kusin ... ] |
| 264 | 1 | |c (2009) | |
| 264 | 1 | |a Zagreb | |
| 300 | |a 645 S. |b zahlr. Ill. | ||
| 336 | |b txt |2 rdacontent | ||
| 337 | |b n |2 rdamedia | ||
| 338 | |b nc |2 rdacarrier | ||
| 700 | 1 | |a Kusin, Vesna |e Sonstige |4 oth | |
| 773 | 0 | 8 | |w (DE-604)BV035826571 |g 2 |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSBMuenchen |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=020216363&sequence=000002&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Inhaltsverzeichnis |
| 940 | 1 | |n oe | |
| 943 | 1 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-020216363 | |
Datensatz im Suchindex
| _version_ | 1806594436406181888 |
|---|---|
| adam_text |
Sadržaj
Etnologija
Vitomir Udaj
Slavonci i etnologija
14- 191
15-21
Razvoj etnologije od Reljkovićeva Satira, Katančićevih i Čevapovićevih etno¬
loških bilješki i Kuhačevih etnomuzikoloških zapisa do suvremenih
etnoloških rasprava i institucija.
Suzana Leće
к
l'ro.svjetno-kultiima organizacija Seljačka sloga
22-27
Ideje Seljačke sloge temeljile su se na kulturnom nacionalizmu prema koje¬
mu je narodna kultura osnova identiteta jedne nacije, kojom ujedno može
pridonijeti čovječanstvu
ι
biti ravnopravnom u svjetskoj zajednici nacija, a
trag njezina utjecaja današnje su smotre folklornog stvaralaštva.
Nevena Škrbić Alempijević
Festivalizacija tradicijske kulture
28-31
Smotre folklora funkcioniraju kao okvir unutar kojega se baština postavlja na
scenu, revitalizira i konstruira, no istodobno ih možemo promatrati kao kul¬
turne prakse koje zajednice shvaćaju kao kohezijske i simboličke segmente
svoje baštine.
Žarko Španiček
Tradicijsko graditeljstvo
34 - 49
Bogato pučko naslijede čine drvene kuće kanatne konstrukcije, kuće
s
nabo¬
jem te od mekog vapnenca i kamena, uglavnom u brdovitim predjelima, a
ljepotom i danas plijene mlinovi, seoske crkve i kapele te križevi, raspela i
poklonci.
Ivica Šestan
Gospodarstvo
52-65
Osim poljodjelstva i stočarstava, temelja tradicijskog slavonskoga gospo¬
darstva, značajnu su ulogu imale i šume kao prirodna tovilišta svinja, vode
i ribolov te uzgoj vinove loze još od antičkoga doba.
Vlasta
Šabić
Ruho i odijevanje
67-81
Ruho nizinskog dijela Hrvatske poznato je po bogatstvu ručnog rada u tka¬
nju, vezu, ukrasima i velikoj pozornosti koja se pridavala nošnji, a žene, kao
stvarateljice tog velikog blaga, vjerne izričaju određene sredine, unosile su
u ruho cijeli jedan svijet simbola i znakova prepun iznenađujuće ljepote.
Ana
Wild
Oglavlja
-
simbolika i magija
82-87
Način sisanja i češljanja, pletenja i ukrašavanja kose, prekrivanja marama¬
ma, kapicama ili šeširima zajednici je mnogo govorio
о
ženi
ι
muškarcu te
njihovu umijeću i maštovitosti oblikovanja kolektivne
predajne
baštine.
Dragica Šuvak
Nakit
-
prepoznatljivi znak tradicije
-93
Srebrnjacima
-
krune, taliri i škude
-
nanizanim na vrpce, đerdanima te
okrunitim dukatima
s
filigranski izrađenim okvirićem, krunom, gizdale su se
slavonske djevojke, a kao zalog ljubavi davale su ga momku kao simbol
poštovanja i vječne ljubavi.
Jasmina Jurković
Tradicijska obuća
94-97
Najčešće su se nosili opanci
-
vrpčenjaci, kapičati, brnjičari, žniranci
-
od
širokog potplata stavljene goveđe ili teleće kože, te uz njih i obojci, zatim
papuče ispletene od crne vune, štrikerske zepe, ćose, drvenjači, a
početkom
20.
st.,
pod utjecajem građanske mode, kožne čizme i cipele.
Janja Juzbašić
Zlatovez na području istočne Hrvatske
98 - 103
U bogatstvu vezova pri urešavanju i oblikovanju raznovrsnoga ukrasnog i
uporabnog tekstila posebno se ističu vezovi zlatom, slikovitošću i razno¬
likošću motiva što su ih vještom rukom oblikovale seoske žene.
Zvonimir
Toldi
Slavonski put svile
104 - 107
Najfinije i najcjenjenije ruho djevojačkog miraza slavonskih, šokačkih djevo¬
jaka i snaša bile su svile, pomno složene u ladičarima, ormanima, šifonje-
rima i kitnja, gizda- prozračne, šuškave svilene nošnje.
Tihana Petrović Leš
Rukotvorske vještine
110- 119
Muškarci su se uglavnom bavili obradom gline i drveta izrađujući preslice,
kepčije, čuture, rezbarene tikvice, što se smatralo posebno vrijednim
darom, a žene su obrađivale vunu, lan i konoplju te tkale i vezle. Motivi sa
slavonskih vunenih tkanina služili su kao predložak za srednjoeuropsku
industriju tekstila, ali i kao ukras katedrale u Đakovu.
Ljubica Gligorević
Obrti i obrtnička proizvodnja
120- 127
Suknarstvo, pletački obrt valjanom robom, kožuharstvo i krznarstvo te izra¬
da šešira obrti su koji se razvijaju na tradiciji narodnog rukotvorstva, a do
danas su se zbog praktičnosti i lijepa dizajna zadržale reklje (bunđur, špen-
zle,
јапкеђ,
kožusi te šokačke kape.
Ljubica Gligorević
Grad i selo
-
utjecaji i prepletanja
128- 131
Od sredine
19.
stoljeća i na prijelazu u
20.
stoljeće, pod utjecajima visokih
modnih stilova, građanske kulture i opće industrijalizacije život seljačkoga
svijeta mijenjao se i raslojavao, a tek početkom
21.
stoljeća tradicijska
baština ponovno postaje uporištem svakodnevnoga života.
640
Jasna
Čapo Žmegač
Obitelj, struktura seoskog društva i tradicijske
seoske ustanove u prvoj polovici
20.
stoljeća
132 - 139
Generacijski odnosi i odnosi između spolova, struktura obitelji i položaj žene
i snaje u njoj, zatim mo(lj)be, prela, divani, težaci, slipcite čoradari, vračare
i likari mozaik je društva koje je zbog socijalističke vlasti, industrijalizacije i
migracija gotovo nestalo.
Marijana Belaj
Sveto vrijeme, sveta mjesta, sveti ljudi
140 - 147
Pučka
pobožnost
dijelom se oslanja na službeni nauk crkve, koji nesputano re-
interpretira, a dijelom u sebe ugrađuje predodžbe, vjerovanja i postupke iz dru¬
gih religijskih tradicija nastojeći premostiti nesigurnost ovozemaljskoga života.
Milana Černelić i Tihana Rubić
Običaji životnoga ciklusa
148 - 159
Među brojnim običajima svakako je najljepši onaj kad bi momak djevojci u
koju se zagledao (u kolima pred crkvom nakon mise, kod marve, na kirva-
jima) darivao stručak cvijeća, voće (jabuku), slatkiše, medenjake i licitarsko
srce. Znak uzvraćanja ljubavi bilo je djevojčino darivanje momka marami¬
com izvezenom vlastitom rukom.
Nives Rittig-Beljak
Regionalna prehrambena kultura
162- 171
U slavonskoj se kuhinji isprepleću utjecaji različitih naroda, a danas bi svaki
putnik svakako trebao probati srneći but na
гащи,
koji valja potražiti u
Baranji, kečigu na ražnju (ponegdje umotanu u slaninu) u Srijemu te
slavonsku prasetinu na ražnju. Kultno je jelo i kulen, uztzv. slavonsku koba¬
sicu i kulenovu
seku.
Jadranka Grbić
Etnokulturni identitet i međuetnička prožimanja
174- 181
Etnička i nacionalna, kulturna i društvena različitost stanovništva uklopljena
u istost granica i jezika oplemenjivala je slavonski prostor tijekom povijesti,
od tradicijske glazbe, usmene književnosti i jezičnoga korpusa, do prehrane
i različitih obrta.
Martina
Križanić
Nematerijalna kulturna dobra i zaštita kulturne baštine
182 - 185
Zbog negativnih aspekata globalizacije te migracija, industrijalizacije,
onečišćenja okoliša i ekspanzije turizma danas je prijeko potrebno zaštititi i
razviti svijest
о
vrijednosti mjesnih običaja, umijeća, pjesme i plesova, jedin¬
stvenog blaga koje pridonosi kulturnoj raznolikosti.
Josip
Forjan
Obnova tradicijske tekstilne baštine nakon
Domovinskog rata
186-191
Trudom i marom ratnih stradalnika danas gotovo da nema tradicijske te¬
kstilne tehnike koja nije revitalizirana
-
od šlinganja, toleda, zlatoveza, ras-
plitanja, bijeloga veza raspleta, veza pružanke, iglom šivane čipke pripleta i
necanja, do tkanja voravog platna misira i usnivanog platna jednozupkež.
Glazba
_194 - 267
Naila Ceribašić
Tradicijska glazba
-
glazbena praksa i
reprezentativna glazbena baština
195-201
Tradicijski je glazbeni izričaj bio vezan uz običaje
-
žetvene pjesme, bušarci,
pjesme uz običaje filipovčica, križarica, dodola,
ladarica
-
seosku svako-
dnevicu
-
kola, napitnice, uspavanke
-
te s
opisima ljudi sa seoske margine
-
sljepačke pjesme, a danas je uglavnom vezan uz djelatnost amaterskih
kulturnih društava.
Miroslava Hadžihusejnović-Valašek
Šetana kola, starogradske i crkvene pučke pjesme
-
tri karakteristične glazbene vrste
202 - 209
Šetana kola, pjevana kola, okretanja, uvijanja najčešće se izvode uz epsko-
lirske deseteračke tekstove, a važnu ulogu u odabiru pjesme i tonaliteta
¡maju počimatelji kojima se nakon prvog stiha ili prvih nekoliko slogova
priključuju jedna ili dvije "otpivalje" u izvođenju drugoga glasa do kraja
pijevnog stiha, koji najčešće ponavlja druga skupina ili svi izvođači.
Andor
Vegh
Mjesto gajdi i duda u glazbenoj kulturi
210-217
Kako je u Slavoniji, Baranji i Srijemu dominantan stil višeglasje, tzv. pjeva¬
nje na bas,
sólistickí
instrumenti gajde i dude imaju najvažnije mjesto u
glazbenoj kulturi. Štoviše, smatra se da se pjevanje na bas upravo i razvilo
po uzoru na gajdašku svirku i svirku na tamburi samici.
Mihael
Ferie
Tamburaštvo
218-225
Tambura se isprva bila ukorijenila kao solističko glazbalo kojom su pastiri
kratili vrijeme, svirala se na prelima i uz pjesmu i ples, a od sredine
19.
sto¬
ljeća počinju se osnivati tamburaški sastavi i orkestri koji glazbenim umi¬
jećem promiču zlatne žice Slavonije.
Irena Miholić
Popularna glazba od sredine
20.
stoljeća do danas
226 - 229
Radiopostaje
s
orkestrima i instrumentalnim sastavima zabavne i
jazz
glazbe postaju sredinom stoljeća središta iz kojih se šire zvuči Slavonije, a
slušajući Radio
Luxembourg
i prve gramofonske ploče glazbenici nastoje
oponašati svoje uzore istodobno stvarajući vlastiti izraz, od zabavne i
rock
glazbe do
punka,
novog vala i hiphopa te alternativnih izričaja suvremenog
razdoblja.
Stjepan Sremac
Plesna tradicija
230 - 234
U seoskoj plesnoj tradiciji najpoznatije je slavonsko, odnosno šokačko kolo,
kojega su najvažnije stilske karakteristike drmanje, plesanje uz izražene ve¬
rtikalne titraje, blaže ili oštrije, sitnije ili krupnije uz instrumentalnu pratnju,
a u gradovima i manjim mjestima uglavnom prevladavaju
polka,
valcer,
mazurka i
moderni salonski plesovi.
641
Grozdana Marošević
Franjo Ksaver Kuhač
-
utemeljitelj hrvatske znanosti
о
glazhi
235 - 237
Neumorni skupljač narodnog blaga i vrsni glazbeni znalac u živućoj je fol¬
klornoj glazbi, kako "pučkoj" (seoskoj), tako i "varoškoj" (gradskoj), vidio
najbolju osnovu za stvaranje nacionalne glazbe koja bi trebala biti suvreme¬
na, a ne glazba prošlosti.
Vjera Katalinić
Umjetnička glazba
238 - 245
U Slavoniji se, pogotovu u Osijeku, nakon oslobođenja od Turaka intenzivno
razvija glazbena scena: od sakralne i vojne glazbe, preko glazbeno-
kazališnih inicijativa, prvih glazbenih društava, putujućih družina i osniva¬
nja nacionalnog kazališta, do baleta i suvremenih glazbenih ostvarenja.
Vjera Katalinić, Branka Ban
Crkvena glazba
248-251
Dvadesetak zbirki u cijeloj Slavoniji, poglavito franjevačkih samostana i žu¬
pnih crkva, svjedoči
о
važnoj ulozi glazbe i muziciranja u bogoslužju,
о
značenju glazbene pouke redovnika i
nábožne
pjesme u obrazovanju puka
te gradnji i održavanju orgulja, najreprezentativnijih i najmonumentalnijih
primjeraka glazbene i likovne umjetnosti u crkvama.
Vjera Katalinić
Franjo Krežma i
Anka Barbot
rod.
Krežma
252 - 253
Violinistički
repertoar,
bitno obilježen Paganinijevim virtuoznim skladbama,
dopunjavao je i svojim djelima,- skladao je violinski koncert i dvadesetak
skladbi za violinu i klavir, šest za violinu i orkestar, ali i komorne i orkestralne
skladbe (simfonija i uvertire) te pedesetak popjevaka za glas i klavir. U
karakterističan bravurozan romantičarski stil spretno je umetao popularne
teme (ili ih je varirao ili pak rabio kao polazište za fantazije i romance), a
posebno narodne melodije.
Zdenka
Kapko-Foretić
Dragutin
pl. Turanyi
254 - 257
Za svog šesnaestogodišnjeg rada u Aachenu sudjelovao je
Turanyi
u svim
važnijim muzičkim događajima i znatno pridonio organizaciji glazbenog ži¬
vota, a kako
je roden
u Osijeku, gdje je proveo djetinjstvo i ranu mladost,
mogao bi se promatrati i kao autor naših prvih modernijih kvarteta i, ne
računajući pokušaje Luke Sorkočevića, naše prve klasično-romantične
simfonije, nastale mnogo ranije od onih Ivana Zajca i Franje Lučića.
Koraljka Kos
Dora
Pejačević
258 - 263
Stvaralaštvo
Dore
Pejačević, uz djelo Blagoja Berse, Josipa Hatzea i drugih
skladatelja, konstituiralo je hrvatsku glazbenu modernu, sukladno težnjama
naše književne moderne i likovne secesije, no tek nakon proslave
100.
obljetnice njezina rođenja ponovno raste zanimanje za njezinu glazbu te se
ona danas sa sve većim uspjehom izvodi ne samo u Hrvatskoj nego i u
inozemstvu.
Eva Sedak
Skladatelj
Milko
Kelemen
264 - 267
"U glazbi uvijek mora biti prisutna napetost. Kao u zrakoplovu: on kreće,
uzlijeće i leti
-
i potom smije još samo letjeti; nipošto pasti. Tako to mora biti
i
s
mojom glazbom. Ona mora letjeti, letjeti
-
koliko god ide. Dok ne stigne
na cilj. Moja glazba mora biti kao let."
Likovna umjetnost i arhitektura do
19.
st.
Ratko
Vučetić
Urbanizacija Slavonije do
19.
stoljeća
270 - 409
271 - 285
Antička urbanizacija vezana je uz komunikacijske pravce i riječne prijelaze,
što će postati okosnicom urbanizacije u sljedećim razdobljima. Tijekom
srednjeg vijeka nastala je mreža gradskih naselja, a žarište urbanizacije
pomaknuto je prema dravskomu prometnom smjeru. Nakon turskih osva¬
janja, smirivanjem političkih prilika u
17.
stoljeću postignut je visok stupanj
urbanizacije, kakav će ponovno biti dosegnut tek krajem
19.
stoljeća.
Vladimir P. Goss
Predromanika i romanika
-
govor rudinskih glava
286 - 293
Iz vremena predromanike i romanike u Slavoniji, Baranji i Srijemu ostao je
samo nejasan torzo,
s
bezbroj zagonetaka i upitnika. No, i takav ima i te
kakvu vrijednost. Od
800.
do
1250.
godine u Slavoniji su se poduzimali gra¬
diteljski, kiparski
í
slikarski pothvati velikih razmjera, od katedrale u Đakovu,
župnih crkava Iloka i Našica, benediktinaca i viteških redova, Rudine,
Nuštra, Bijele, Koske i
Martina,
do prosjačkih redova u Osijeku, Požegi i
Virovitici.
Diana
Vukičević-Samaržija
Gotičke crkve
-
slaganje iločkih ulomaka
294 - 303
Usporedbom poznatih srednjovjekovnih izvora, povijesnih grafičkih prikaza
i stvarnog stanja moguće je zaključiti da su se u Iloku, najzanimljivijem sre¬
dnjovjekovnom gradu Slavonije, sačuvale tri crkve: župna sv. Petra, franje¬
vačka sv. Marije, odnosno sv. Ivana Kapistrana i
augustinska
crkva sv. Ane,
no ni jedna od njih nije sačuvana u izvornom obliku.
Andrej Žmegač
Utvrde u Slavoniji
304-311
Na uzvisinama srednje Slavonije još uvijek dominiraju ruševine Ružice
grada, Stupčanice, Gračanice, Kamengrada, u nizinskom dijelu utvrde
Kolodvar i Valpovo, a uzduž obale Dunava Erdut i Šarengrad. Osječka
Tvrda, Brodska tvrđava i utvrda u Staroj Gradiški bastionske su utvrde koje
se podižu nakon protjerivanja Turaka.
Milan Pele
Krhotine renesanse u Slavoniji
312-317
Slavonski renesansni lapidarij skroman je zbir kamenih ostataka, uglavnom
utvrđene rezidencije u Iloku i Ružici kod Orahovice, gdje su stolovali iločki
grofovi, Nikola i njegov sin Lovro, najveći naručitelji umjetnosti u Slavoniji
642
kasnoga
15.
i ranoga
16.
stoljeća, a sliku Slavonije toga doba upotpunjuje i
Iločki statut, reprezentativno opremljeni pergamentni kodeks
s
drvenom
kasetom obloženom kožom.
Milan Pele
Islamski sloj umjetničke baštine Slavonije
318-323
Uspostavom islamske vlasti u slavonskim su se gradovima podizale džamije,
tekije, turbe, kupelji i česme, no nakon izgona Turaka većina je tih spomeni¬
ka uništena ili su tek fragmentarno sačuvani, a neki su preuređeni, primjerice,
Ibrahim-pašina džamija, koja je pretvorena u župnu crkvu Svih svetih u
Đakovu. Sloj islamske kulture danas se također može iščitavati i u ukrasnim
motivima u narodnoj umjetnosti, toponimima, legendama i običajima.
Sanja Cvetnić
Ikonografija i liturgija nakon Tridentskog sabora
324 - 333
Obnove koje prepoznajemo kao barokizacije srednjovjekovnih crkava nisu
bile vodene stilskim prohtjevima nego zahtjevima novoga liturgijskoga
dostojanstva
tridentské
liturgije i sakramenata.
Katarina Horvat-Levaj
Barokna sakralna arhitektura
-
tragom
Eugenove
crkve
334 - 347
Dominantna tema srednjoeuropske sakralne arhitekture centralizacija je
longitudinalnog prostora crkve,
s
jakim zidnim nosačima i
kupolastim
(češkim) svodovima, a u Slavoniji je inaugurirana požeškom crkvom sv.
Terezije, no tipološko rješenje koje se u tom pogledu pokazalo za Slavoniju
znatno prikladnije od zahtjevnog uzora jest ono
s dvotravejnim
brodom.
Vladimir
Markovié
Dvorci
18.
stoljeća
-
rafinirana upravna sjedišta
348 - 357
Strano je plemstvo na novostečenim posjedima gradnju rezidencija povje¬
ravalo projektantima iz svojih zavičajnih zemalja, primjerice dvorac Prandau
u Valpovu i
Eugena
Savojskog u Bilju, a dvorac Odescalchi otvara granice
sve do Mediterana i priključuje Ilok onim malobrojnim, ali značajnim mje¬
stima srednje Europe u kojima je neposredan trag ostavila ruka jednoga
rimskog arhitekta.
Petar Puhmajer
Gradska svjetovna arhitektura baroka
358 - 365
Razvijen barokni ukus simetrije i raščlambe unijet će u svjetovnu arhitektu¬
ru Hrvatske izgradnja županijskih palača, primjerice, palača Srijemske
županije u Vukovaru, a svojom monumentalnošću ističe se Slavonska
Generalkomanda u Osijeku, četverokrilna palača
s
unutrašnjim dvorištem,
izvorno
s kolonadama
toskanskih stupova.
Doris
Baričević
Barokno kiparstvo
-
raskošni oltari i spomenici kugi
365 - 379
Kada su naručitelji oltara u istočnoj Slavoniji željeli nabaviti djelo najsuvre¬
menijeg oblika i iznimne kvalitete izvedbe, obraćali su se stranim kiparima,
ali ih nisu nalazili u slovenskoj i austrijskoj Štajerskoj poput onih zapadne
Slavonije, nego su se usmjerili bečkom umjetničkom krugu, no svakako
valja istaknuti i brojne domaće kipare, osobito Stjepana
Severina.
Mirjana Repanić-Braun
Barokno slikarstvo
-
odsjaji oltarnih slika
380 - 389
Unatoč znatnoj heterogenosti sačuvanih djela moguće je kao zajednički
nazivnik stilskog ishodišta cjelokupnog korpusa baroknog slikarstva u
Slavoniji odrediti prevladavajući utjecaj bečke Likovne akademije, koji su
širila djela njezinih protagonista i epigona austrijskog (P.
Strudel,
J. F. M.
Rottmayr),
mađarskog
(F.
Falconer, J. Falconer),
češkog
(F.
X.
Wagenschön)
ili južnonjemačkog podrijetla (A.
Herzog).
Nela
Tarbuk
Crkveno pokućstvo
-
likovna draž ormara,
klecala, pjevališta.
390 - 395
Središta umjetnosti i kulture nakon oslobođenja od Turaka bili su franjevač¬
ki samostani u kojima su majstori svojim umijećem oplemenjivali liturgijski
prostor, a posebno se ističu ansambli ormara u sakristijama, ansambli klupa
na pjevalištima i vrata refektorija, bogato rezbarena i intarzirana,
s
kamenim
ili drvenim skulpturnim okvirom.
lagoda
Meder
Orgulje
396 - 403
Orgulje, kao iznimni glazbeni spomenici i estetska ostvarenja, danas su u
većini slučajeva izgubile svoj životni okvir, no u posljednjih pedesetak godi¬
na pokret za zaštitu povijesnih orgulja pokrenuo je brojne inicijative kako bi
se ti drvorezbarski spomenici sačuvali.
¡Đurđica Cvitanovići
Pravoslavne crkve drvene grade
u okolici Grubišnog polja
404 - 409
Četiri srpske crkve u okolici Grubišnog Polja, izgrađene u kanatnoj kon¬
strukciji, jedinstven su i dragocjen primjer seljačke graditeljske baštine i kul¬
ture najšireg sloja naroda na kojem se ujedno mogu pratiti promjene u
stilovima graditeljstva i barokne kulture.
Arhitektura i likovna umjetnost
19.
i
20
st.
Zlatko
Karać
Urbanistički razvoj gradova
-
fizionomija, procesi, identitet
412 - 503
413 - 423
Iz
19.
stoljeća zasad nije poznata ni jedna cjelovita
regulatorna
osnova, čak
ni za najveće gradove, a formalna obveza njihove izrade provodi se tek od
1900.,
kada se počinju oblikovati bitne odrednice slavonskih gradova
urbanom rekonstrukcijom povijesnih jezgri te komunalnim i perivojnim
uređenjem. Nakon Drugog svjetskog rata grade se stambena naselja, redi-
zajniraju se trgovi, a na suvremeno urbano formiranje gradova najviše su
utjecali veliki industrijski kompleksi.
Dragan Damjanović
Arhitektura klasicizma, historicizma i secesije
424 - 433
Većina crkava te javnih i privatnih
gradevina
do sredine
19.
stoljeća
sagrađeno je u barokno-klasicističkom stilu, a ortodoksniji, čistiji klasicizam
643
zastupljen je tek u manje objekata. Historicizam možemo pratiti od 60-ih
godina
19.
stoljeća, a od početka
20.
stoljeća secesiju, kada se u Osijeku
gradi kino
Urania,
jedna od najznačajnijih secesijskih
gradevina
u Slavoniji.
Dragan Damjanović
Đakovačka katedrala
434 - 443
Đakovačka katedrala najveća je crkva u Slavoniji i najveća sakralna novo¬
gradnja hrvatskog historicizma, a nesumnjivo i jedna od najznačajnijih
sakralnih
gradevina
srednje Europe u
19.
stoljeću. Povijest njezine izgradnje
i opremanja izuzetno je bogata brojnim događajima, promjenama koncep¬
cija i sukobima preko kojih se odražava slika vremena u kojem se podizala.
Darja Radović Mahečić
Arhitektura nakon
1918.
444-451
Usporedno
s
gospodarskim prosperitetom i rastom broja stanovnika do
1914.
gradovi Slavonije
se komunaliziraju te se s
odgovarajućom pravnom,
graditeljskom sanitarnom regulativom penju na viši stupanj urbaniteta.
Između dva svjetska rata postavljeni su temelji moderne arhitekture u
Hrvatskoj, a u suvremeno doba arhitektura postupno pruža sve raznovrsni¬
ju sliku i snažnije su izraženi pojedini autorski rukopisi.
Mladen Obad Šćitaroci i Bojana Bojanić Obad Šćitaroci
Perivoji
452 - 559
Perivoji, vrtovi i parkovi te slikoviti krajolici dio su prepoznatljiva naslijeđa
Slavonije. Osim perivoja dvoraca koji su najstariji, u Slavoniji postoji brojna
javna perivojna arhitektura gradova (perivojni trgovi, ulični drvoredi, pred-
vrtovi vila.), dopadljivi Iječilišni perivoji (Lipik i Daruvar)
s
kraja
19.
i poče¬
tka
20.
st. te
katedralni (crkveni) perivoj u Đakovu.
Ljiljana Šepić
Industrijsko naslijede
460 - 463
lako je Slavonija uvelike zaostajala za industrijskom revolucijom u Europi i
SAD-u, od sredine
19.
stoljeća mogu se pratiti počeci industrijalizacije, oso¬
bito u Osijeku, središtu gospodarskog razvoja, Belišću, Đurdenovcu i
Vinkovcima, centrima drvne industrije, te Slavonskom Brodu, gdje je
1955.
otvorena Tvornica lokomotiva, vagona i mostova.
Jasminka Najcer Sabljak
Likovna ostavština velikaških obitelji
464 - 469
U sačuvanim obiteljskim kolekcijama najbrojniji su portreti jer kao statusni
simbol tijekom
18.
i
19.
st. dominiraju nad ostalim slikarskim vrstama te su
bili najmanje podložni mijenama, zatim galerije predaka, dječji portreti, gru¬
pni portreti, primjerice, Obitelj Pejačević u parku, krajolici, skulpture, iz kojih
se iščitava ukus, moda i duh vremena što su ih diktirale europske metropole.
Zvonko Maković
Slikarstvo
19.
stoljeća
470 - 477
Slavonija i Srijem dat će u
19.
stoljeću svoje najveće doprinose nacionalnom
umjetničkom korpusu u pejzažnom slikarstvu.
S
Hugom Conradom
von
Hötzendorfom
počinje ta važna dionica hrvatske devetnaestostoljetne
umjetnosti, a završava
s
Adolfom
Waldingerom.
Irena Kraševac
Sakralno slikarstvo
19.
stoljeća
478 - 480
Sakralna baština
19.
stoljeća Slavonije i Srijema svjedoči
о
recepciji histori¬
cizma koja je pratila zbivanja u europskim središtima. Glavni naručitelji,
biskup
Strossmayer
te velikaške obitelji, ostvarili su kontakte
s
onodobnim
kvalitetnim slikarima i majstorima umjetničkog obrta iz Austrije, Mađarske,
Češke te rimskim nazarenskim slikarima njemačkog podrijetla Overbeckom
i Seitzovima čijim su radovima opremali crkve u skladu
s
duhovnom klimom
i ukusom vremena.
Irena Kraševac
Kiparstvo
19.
stoljeća
481 - 483
Kako su se u
19.
stoljeću mahom gradile crkve i kapele, najviše je zastu¬
pljena sakralna skulptura, a važan segment kiparstva bili su i nadgrobni
spomenici.
О
visokoj estetskoj razini profane skulpture svjedoče
portrétne
biste članova velikaških obitelji, spomenici i fontane na javnim mjestima te
dekorativna arhitektonska plastika.
Zvonko Maković
Umjetnost
20.
stoljeća
484 - 493
Pravi zaokret prema modernizmu svojim su djelima ostvarili Miroslav
Kraljević i Vladimir Becić, a najbolji su primjer umjetnika koji su premašili
ne samo regionalne nego i nacionalne okvire
Slávko
Kopač i Julije Knifer. Od
suvremenih autora svojim se poetikama ističu Ivan Faktor i Stjepan Šandrk,
pripadnik najmlađe generacije slikara podrijetlom iz Slavonije.
Marija Tonković
Fotografija
496 - 503
Fotografija nerijetko funkcionira i kao pouzdano arheološko pomagalo: u
određivanju vremena realnog postojanja predmeta koje prikazuje.
Poznavanje vremena nastanka fotografije, osvjetljava kako njezin ikonograf-
ski, tako i suvremeni joj društveni, a poglavito kulturalni prostor.
Kulturna baština
-
obnova i zaštita
------- 506 - 561
Ferdinand
Meder
Zaštita i očuvanje spomeničkih vrijednosti
505 - 513
Marom konzervatora i restauratora obnovljeni su mnogi kulturni spomenici,
a jedan od značajnijih zahvata obnova je dvorca Odescalchi, što je samo dio
najvećeg projekta obnove hrvatske kulturne baštine koji obuhvaća radove u
iločkoj povijesnoj jezgri, obnovu ratom oštećene kulturne baštine Vukovara
i podizanje muzeja za uređenje arheološkog lokaliteta Vučedol.
Zvonko Bojčić
Djelovanje službe zaštite kulturne baštine
516 - 523
Organizirana skrb
о
kulturnoj baštini u Slavoniji teče od
1964.,
kad su¬
stavno počinje djelovati Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture. Od
početka poslijeratne obnove do danas realizirano je niz značajnih projekata
koji su etablirali službu zaštite u Slavoniji i radom je izjednačili
s
odjelima u
drugim krajevima Hrvatske.
644
Marina
Vinaj
Od
grade do muzeja
524-531
Bogati fondovi zavičajne grade od prapovijesti i antike, preko srednjovjekovnih
naselja, turskih osvajanja, do utoka u europski svijet potkraj
17.
stoljeća
utkani su danas u brojne muzejske zbirke Slavonije, a muzealci, čuvari
baštine, nastoje predanim radom povijesnu priču sačuvati od zaborava.
Ratko
Ivanušec
Istraživanje, restauriranje i predstavljanje
na primjerima graditeljske baštine uz
revalorizaciju spomeničke vrijednosti
532 - 537
Detaljna konzervatorska i
restaurátorská
istraživanja, valorizacija i
utvrđivanje povijesne strukture građevine podloga su za obnovu i rekon¬
strukciju nekoliko gotičkih crkava na južnim obroncima Požeške gore i
Dilja, paradigmatskih primjera revalorizacije graditeljske baštine.
Mario
Braun
Konzervatorsko-restauratorska istraživanja
na umjetninama
538 - 545
Određivanje sloja originala i njegovo razlikovanje od naknadnih intervencija
i preslika ključ je definiranja "restauratorskog" postupka, a analiza pigme¬
nata,
laková
i veziva temelj je za utvrđivanje uzroka propadanja pokretnih i
nepokretnih spomenika.
Zdenka Predrijevac
Uništavanje spomeničke baštine
546 - 551
Najčešći oblik uništavanja spomeničke baštine nemaran je odnos investito¬
ra ¡li vlasnika, koji grade u povijesnim jezgrama zbog atraktivnih lokacija, te
obnova u Domovinskom ratu stradalih objekata koja se ne provodi prema
osnovnim pravilima struke, a propusti u obnovi toliki su da je u pojedinim
selima potpuno izgubljen vizualni, tradicijski i kulturni identitet.
Zlatko
Karač i I Đuro Šimičić
Razaranje i obnova graditeljske baštine Vukovara
552 - 561
Po opsegu uništavanja povijesne baštine u Domovinskom ratu Vukovar se
može usporediti
s
Dresdenom, Varšavom i
Coventryjem,
stoga rekonstru¬
kcija Grada nije samo kušnja za struku nego i simbolična gesta koja bi na
vidljiv način trebala poništiti barem zločin kulturocida.
Autori fotografija
564
Izvori dokumentacije
565
Popis literature
566 - 597
Kazalo imena
598-621
Kazalo mjesta
621 - 639
645 |
| any_adam_object | 1 |
| building | Verbundindex |
| bvnumber | BV036213433 |
| ctrlnum | (OCoLC)644254665 (DE-599)BVBBV036213433 |
| format | Book |
| fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>00000nam a2200000 cc4500</leader><controlfield tag="001">BV036213433</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="007">t</controlfield><controlfield tag="008">100422s2009 a||| |||| 00||| hrv d</controlfield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)644254665</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV036213433</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">rakwb</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">hrv</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">7,41</subfield><subfield code="2">ssgn</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Slavonija, Baranja i Srijem</subfield><subfield code="b">vrela europske civilizacije</subfield><subfield code="n">2</subfield><subfield code="c">Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb ... 27. travnja - 2. kolovoza 2009. [Urednice izložbe Vesna Kusin ... ]</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="c">(2009)</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Zagreb</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">645 S.</subfield><subfield code="b">zahlr. Ill.</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">n</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">nc</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Kusin, Vesna</subfield><subfield code="e">Sonstige</subfield><subfield code="4">oth</subfield></datafield><datafield tag="773" ind1="0" ind2="8"><subfield code="w">(DE-604)BV035826571</subfield><subfield code="g">2</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSBMuenchen</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=020216363&sequence=000002&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Inhaltsverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="943" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-020216363</subfield></datafield></record></collection> |
| id | DE-604.BV036213433 |
| illustrated | Illustrated |
| indexdate | 2024-08-06T00:05:13Z |
| institution | BVB |
| language | Croatian |
| oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-020216363 |
| oclc_num | 644254665 |
| open_access_boolean | |
| owner | DE-12 |
| owner_facet | DE-12 |
| physical | 645 S. zahlr. Ill. |
| publishDate | 2009 |
| publishDateSearch | 2009 |
| publishDateSort | 2009 |
| record_format | marc |
| spelling | Slavonija, Baranja i Srijem vrela europske civilizacije 2 Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb ... 27. travnja - 2. kolovoza 2009. [Urednice izložbe Vesna Kusin ... ] (2009) Zagreb 645 S. zahlr. Ill. txt rdacontent n rdamedia nc rdacarrier Kusin, Vesna Sonstige oth (DE-604)BV035826571 2 Digitalisierung BSBMuenchen application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=020216363&sequence=000002&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Inhaltsverzeichnis |
| spellingShingle | Slavonija, Baranja i Srijem vrela europske civilizacije |
| title | Slavonija, Baranja i Srijem vrela europske civilizacije |
| title_auth | Slavonija, Baranja i Srijem vrela europske civilizacije |
| title_exact_search | Slavonija, Baranja i Srijem vrela europske civilizacije |
| title_full | Slavonija, Baranja i Srijem vrela europske civilizacije 2 Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb ... 27. travnja - 2. kolovoza 2009. [Urednice izložbe Vesna Kusin ... ] |
| title_fullStr | Slavonija, Baranja i Srijem vrela europske civilizacije 2 Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb ... 27. travnja - 2. kolovoza 2009. [Urednice izložbe Vesna Kusin ... ] |
| title_full_unstemmed | Slavonija, Baranja i Srijem vrela europske civilizacije 2 Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb ... 27. travnja - 2. kolovoza 2009. [Urednice izložbe Vesna Kusin ... ] |
| title_short | Slavonija, Baranja i Srijem |
| title_sort | slavonija baranja i srijem vrela europske civilizacije |
| title_sub | vrela europske civilizacije |
| url | http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=020216363&sequence=000002&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |
| volume_link | (DE-604)BV035826571 |
| work_keys_str_mv | AT kusinvesna slavonijabaranjaisrijemvrelaeuropskecivilizacije2 |