D'Annunzio u Rijeci: mitovi, politika i uloga masonerije
Gespeichert in:
| 1. Verfasser: | |
|---|---|
| Format: | Buch |
| Sprache: | Croatian |
| Veröffentlicht: |
Rijeka
Izd. Centar Rijeka
2007
|
| Ausgabe: | 1. izd. |
| Schriftenreihe: | Biblioteka Dokumenti
23 |
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | Inhaltsverzeichnis Abstract |
| Beschreibung: | Zsfassung in engl. und ital. Sprache |
| Beschreibung: | 267 S. Ill. |
| ISBN: | 9789536939350 |
Internformat
MARC
| LEADER | 00000nam a2200000 cb4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | BV023414299 | ||
| 003 | DE-604 | ||
| 007 | t| | ||
| 008 | 080724s2007 xx a||| |||| 00||| hrv d | ||
| 020 | |a 9789536939350 |9 978-953-6939-35-0 | ||
| 035 | |a (OCoLC)260106793 | ||
| 035 | |a (DE-599)BVBBV023414299 | ||
| 040 | |a DE-604 |b ger |e rakwb | ||
| 041 | 0 | |a hrv | |
| 049 | |a DE-12 | ||
| 084 | |a 7,41 |2 ssgn | ||
| 100 | 1 | |a Toševa-Karpowicz, Ljubinka |e Verfasser |4 aut | |
| 245 | 1 | 0 | |a D'Annunzio u Rijeci |b mitovi, politika i uloga masonerije |c Ljubinka Toševa-Karpowicz |
| 250 | |a 1. izd. | ||
| 264 | 1 | |a Rijeka |b Izd. Centar Rijeka |c 2007 | |
| 300 | |a 267 S. |b Ill. | ||
| 336 | |b txt |2 rdacontent | ||
| 337 | |b n |2 rdamedia | ||
| 338 | |b nc |2 rdacarrier | ||
| 490 | 1 | |a Biblioteka Dokumenti |v 23 | |
| 500 | |a Zsfassung in engl. und ital. Sprache | ||
| 600 | 1 | 7 | |a D'Annunzio, Gabriele |d 1863-1938 |0 (DE-588)118503243 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 648 | 7 | |a Geschichte 1915-1920 |2 gnd |9 rswk-swf | |
| 650 | 0 | 7 | |a Freimaurerei |0 (DE-588)4018348-8 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 650 | 0 | 7 | |a Irredenta |0 (DE-588)4162429-4 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 651 | 7 | |a Rijeka |0 (DE-588)4050045-7 |2 gnd |9 rswk-swf | |
| 689 | 0 | 0 | |a D'Annunzio, Gabriele |d 1863-1938 |0 (DE-588)118503243 |D p |
| 689 | 0 | 1 | |a Rijeka |0 (DE-588)4050045-7 |D g |
| 689 | 0 | 2 | |a Irredenta |0 (DE-588)4162429-4 |D s |
| 689 | 0 | 3 | |a Freimaurerei |0 (DE-588)4018348-8 |D s |
| 689 | 0 | 4 | |a Geschichte 1915-1920 |A z |
| 689 | 0 | |5 DE-604 | |
| 830 | 0 | |a Biblioteka Dokumenti |v 23 |w (DE-604)BV000017053 |9 23 | |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSBMuenchen |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=016596851&sequence=000003&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Inhaltsverzeichnis |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB Muenchen |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=016596851&sequence=000004&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Abstract |
| 940 | 1 | |n oe | |
| 940 | 1 | |q BSBWK1 | |
| 942 | 1 | 1 | |c 929 |e 22/bsb |f 09041 |g 4972 |
| 942 | 1 | 1 | |c 909 |e 22/bsb |f 09041 |g 4972 |
| 942 | 1 | 1 | |c 307.09 |e 22/bsb |f 09041 |g 4972 |
| 942 | 1 | 1 | |c 355.009 |e 22/bsb |f 09041 |g 4972 |
| 943 | 1 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-016596851 | |
Datensatz im Suchindex
| _version_ | 1818768242012848128 |
|---|---|
| adam_text |
Sadržaj
Predgovor
9
Uvod
13
I. Italija i Rijeka do svibnja
1915. 17
Italija od ujedinjenja do svibnja
1915. 17
Gabriele
D'Annunzio
od objave neutralnosti do svibnja
1915. 21
Rijeka do početka Prvog svjetskog rata
29
II.
Europa nakon Prvog svjetskog rata
37
Italija nakon Prvog svjetskog rata
42
Rijeka nakon Prvog svjetskog rata i riječko pitanje
49
D'Annunzio od
početka Mirovne konferencije do okupacije Rijeke
62
III. D'Annunzijeva politička ideologija u Rijeci
67
D'Annunzijeva politička ideologija do okupacije Rijeke:
mitovi, simboli, utopija i derivacije
67
Iredentizam u Rijeci i D'Annunzijevi suborci
78
Anarhosindikalizam u Rijeci
103
Nacrt novog uređenja Slobodne Riječke Države
112
Nova organizacija oslobodilačke vojske
126
Riječka liga
130
W. Povratak izvorima
137
V
Talijanska i jugoslavenski orijentirana masonerija u Prvom svjetskom ratu
i D'Annunzijevu pohodu na Rijeku
149
Talijanska masonerija od neutralnosti
(2.
VIII.
1914.)
do objave rata Austro-Ugarskoj
(24.
V.
1915.) 150
Srpska masonerija od proglašenja talijanske neutralnosti
(2. VIII. 1914.)
do objave rata Italije Austro-Ugarskoj
(24.
V.
1915.) 164
Položaj srpske masonerije u odnosu na one u savezničkim zemljama
(prosinac
1915. -
prosinac
1918.) 178
Talijanska, srpska i riječka masonerija od početka Mirovne konferencije do
kraja prve faze D'Annunzijeve okupacije Rijeke (kraj prosinca
1919.) 189
Talijanska masonerija i
D'Annunzio
u Rijeci do
Rapallskog ugovora
(12.
XI.
1920.) 201
Zaključak
209
Conclusione
217
Conclusion
225
Izbor iz korištene literature
233
Dokumenti
235
Prilozi
255
Biografije riječkih političara (relevantnih za temu)
255
Bilješka
о
autorici
259
Kazalo osobnih imena
261
Kazalo zemljopisnih pojmova
265
Zaključak
D'Annunzijev pohod na Rijeku nije slučajna epizoda nakon Prvog svjetskog
rata, u godinama kada se dogovarao novi svjetski poredak. Njegov pohod
bio je logičan kraj jedne akcije koju su zamislile i započele grupe, one na
vlasti i one u sjeni, još prije ulaska Italije u Prvi svjetski rat.
Na početku Prvog svjetskog rata, u vrijeme talijanske neutralnosti, D'Annun-
zija, kao afirmiranog i rado čitanog pisca, tajno predlaže manjinska grupa
intervencionista
u Talijanskom parlamentu, kako bi se angažirao na pridobi¬
vanju javnog mnijenja Italije za ulazak u rat na strani
Antante
i napuštanje
Trojnog saveza. Istovremeno, ta ista grupa tajno vodi pregovore
s
predstavni¬
cima
Antante
u Londonu oko teritorijalnih ustupaka, ako bi Italija prešla na
njihovu stranu.
Nekoliko dana nakon što je tajno potpisan Londonski ugovor
(26.
IV
1915.),
D'Annunzio
dobiva instrukcije da krene
s
akcijom koja
je s
njim dogovorena
u Parizu.
S
grupom garibaldinskih dobrovoljaca
D'Annunzio se
iskrcava
5.
svibnja
blizu
Genove,
čime započinje njegov propagandni angažman. Serijom jav¬
nih nastupa
D'Annunzio
okuplja sve veći broj pristaša za ulazak Italije u
rat na strani
Antante,
tako da objava rata Austro-Ugarskoj,
24.
V
1915.,
isto¬
vremeno označava pobjedu parlamentarne manjine
intervencionista.
Na početku
rata D'Annunzio se
odmah prijavljuje kao dobrovoljac, budući
da zbog poodmaklih godina nije mogao biti unovačen. Tijekom rata istak¬
nuo se u brojnim ratnim operacijama na moru i u zraku. Prilikom jedne
operacije u zrakoplovu biva ranjen. Tijekom rata izrastao je u simbol: bio je
pjesnik-ratnik.
210
D'Annunzio u
Rijeci
Po svršetku rata umirovljen je kao vojni pilot. Privremeno se nastanio u Ve¬
neciji, djelomično stoga što se u blizini toga grada nalazio vojni aerodrom,
te je bio u kontaktu
s
pilotima ratnog zrakoplovstva.
Nastavio je kontaktirati
s
dalmatinskim izbjeglicama u tom gradu, očeku¬
jući početak Mirovne konferencije u Parizu.
Na početku rada konferencije talijanska je delegacija naišla na snažno pro¬
tivljenje primjeni odredaba Londonskog ugovora od strane predsjednika
Wilsona.
Osim toga, on se oštro protivio tome da grad Rijeka bude pripojen
Italiji, tim prije što status toga grada nije bio precizno određen spomenutim
ugovorom. U nastavku rada konferencije, predsjednik
Wilson
predlaže da
Rijeka postane neovisnom državom.
Dvije od tri potpisnice ovog ugovora prisutne na Mirovnoj konferenciji
-
Francuska i Velika Britanija, nisu se mogle u sporu javno staviti ni na čiju
stranu, te je Vijeće četvorice, u čijoj je nadležnosti bilo jadransko pitanje,
vodilo dugotrajne rasprave, što je podizalo tenziju kod talijanskih naciona¬
lista i iredentista. Situacija je u cjelini bila eksplozivna, budući je nezado¬
voljstvo osakaćenom pobjedom prijetilo da preraste u revoluciju.
Početkom travnja
1919.,
kada se činilo da će uslijed spora između talijanske
delegacije i predsjednika
Wilsona
doći i do ratnog sukoba, talijanska javna
i tajna diplomacija započinju dvije paralelne akcije.
Na jednoj strani daje se poticaj prijeratnim suradnicima na programu eks¬
panzije prema istočnoj obali Jadrana, prije svega iredentističkom udruženju
Trento-Trieste,
s
ciljem da organiziraju javne proteste u korist primjene od¬
redbi Londonskog ugovora.
Na drugoj strani polako se uključuje i Rijeka kao dio zahtjeva, bez obzira
na njezin status u Londonskom ugovoru. U sklopu toga talijanska diplo¬
macija organizira svjedočenje riječkih iredentista na Pariškoj konferenciji u
korist aneksije, dok je
D'Annunzio
angažiran da nastavi
s
prijeratnom pro¬
pagandom. On nastoji da svoj sadašnji angažman predstavi kao nastavak
prijeratnog. Tada počinje i dogovor oko pripreme pohoda na Rijeku. Taj je
plan dovršen početkom rujna
1919.
Jedan odred demobiliziranih vojnika na čelu
s
D'Annunzijem
12.
IX.
1919.
ulazi u Rijeku, koja je još pod savezničkom okupacijom.
U prvoj fazi D'Annunzijeve okupacije Rijeke, koja traje od
12.
IX.
1919.
do
zadnje dekade iste godine,
D'Annunzio
i legionari vjeruju da će njihov
pot-
Zaključak
211
hvat Mirovna konferencija prihvatiti kao svršeni čin. Međutim, plan se nije
mogao niti lako niti brzo ostvariti. Okupacija se otegla sve do početka
1921.
Za to se vrijeme u Europi mnogo toga promijenilo. Promijenila se i situacija
u samoj Italiji, u Rijeci, učvrstila se nova jugoslavenska država na istoku.
U Italiji su se smjenjivale vlade, nesposobne predložiti rješenja za saniranje
teške gospodarske situacije. Val štrajkova, kao izraz nezadovoljstva, prijetio
je da se pretvori u revoluciju.
U Rijeci, koja je cijelo vrijeme bila upoznata sa situacijom u Italiji, smjenji¬
vali su se D'Annunzijevi pristaše. Dolazili su ljudi različitih političkih opre¬
djeljenja, različita socijalnog statusa, različitih vizija političke budućnosti
Italije, ili uopće bez vizija. Neki su bili spremni u Rijeku trajno se doseliti,
neki iz Rijeke krenuti pobunom put Rima.
Legionari, prvotni D'Annunzijevi pristaše, bili su za brzu i neposrednu anek¬
siju. Stoga su krajem
1919.
prihvatili prijedlog talijanske vlade za modus
vivendi,
te je nakon toga većina njih napustila D'Annunzija i njegov riječki
pothvat.
Pod utjecajem revolucionarne situacije u samoj Italiji, u Rijeku tada počinju
stizati političke grupe, organizirane ili amorfne, spremne za političku akciju
u samoj Italiji.
Kako američki prijedlog
о
Rijeci kao neovisnoj državi sve više zaokuplja
Mirovnu konferenciju, istovremeno jača pozicija riječkih autonomaša, ali i
pozicija vlade Kraljevstva SHS, koja američki prijedlog prihvaća kao svoj.
Ponukan jednim takvim prijedlogom, javno iznesenim na Konferenciji,
D'Annunzio
i sam odlučuje prije svih proglasiti riječku državu. Najpogod¬
nije za to mu se čini javno čitanje, zatim promocija, pa zakletva na Statut
Riječke Države.
Taj dokument, pod imenom Nacrt novog uređen/a Talijanske Regenci/e Kvar¬
nera, bio je samo programski spis, napravljen u cilju jednog strateškog ko¬
raka, bez ikakvog formalnopravnog učinka.
Nakon potpisivanja Rapallskog ugovora
(12.
XI.
1920.),
nakon izostanka
pomoći koju mu je
Mussolini
stalno obećavao, nakon što je
Guvernérovu
palaču pogodila bomba
a D'Annunzio
bio lakše ranjen, on se morao povući
iz Rijeke, što je značilo kraj njegova pothvata.
Tijekom cijele okupacije Rijeke, pod utjecajem ideja unutar i izvan samog
pohoda, odvijala se veoma zanimljiva i dinamična ideološka aktivnost.
212
D'Annunzio u
Rijeci
Njezina je dinamika bila uvjetovana smjenom kolektivno-subjektivnog čim¬
benika koji je predstavljao tjelesnu podlogu ove akcije. Kontinuitet je os¬
tvarivan samo zahvaljujući idejnoj prisutnosti samog D'Annunzija.
Od početne, izrazito nacionalističke, antidemokratske, elitističke i religiozno
intonirane ideologije, pod sugestijom i uz prisutnost
de
Ambrisa, u drugoj
je fazi
D'Annunzio
napravio zaokret, u ciljevima akcije i u interpretaciji
svog pohoda.
Talijanski iredentizam je smijenio talijanski anarhosindikalizam, koji je bio
zamjena za revolucionarna zbivanja u Njemačkoj i Rusiji.
Proglašenje Talijanske Regencije Kvarnera na neki je način ipak bio privre¬
mena pobjeda snaga koje su bile za plan da Rijeka postane država, ali je to
istovremeno bila i polovična pobjeda snaga koje su bile za aneksiju Rijeke
Italiji. Ova je pat pozicija riješena potpisivanjem Sporazuma
о
Rijeci
27.
1.
1924.,
između Kraljevine Italije i Kraljevstva SHS, kojim je Rijeka anektirana Italiji.
D'Annunzijevo ideološko djelovanje tijekom okupacije Rijeke odvijalo se unu¬
tar ovih okosnica povijesnih zbivanja. Tijekom razdoblja koje je obuhvaćeno
ovom analizom, D'Annunzijevo se stajalište uobličilo u posve dovršenu
ideologiju. Njome je on uspješno manipulirao masom koja se politizirala.
Glavna metoda toga postupka bila je pretvaranje realnoga u mitsko, suprot¬
staviti realnom svijetu jedan pravedan, poželjan, etički svijet, koji će biti vo¬
đen od etičkog vođe i moralnog arbitra.
Bio je to na političke izazove povijesnog trenutka apliciran D'Annunzijev
literarni postupak. Konkretnom akcijom literarni angažman D'Annunzijev
samo je dobio političku dimenziju. On se u politiziranoj utopiji obraćao ne
svojoj publici, čitateljima, već svojim suradnicima {Moji legionari!, Moji dru¬
govi u životu i smrti!, Riječani!, Građani!, Talijani Rijeke!
,
Majke!). Ovim je
postupkom
D'Annunzio
svoje literarno stvaralaštvo dorađivao, produblji¬
vao, konkretizirao, dok nije postalo univerzalnim postupkom prelijevanja re¬
ligijskog, mitskog, iz literature na ulice. Postalo je univerzalnim načinom po¬
litičkog animiranja, karakteristično za sve nacionalističke ideologije i lidere.
Predstavljajući se izabranikom sudbine, čovjekom koji umije prepoznati ono
što je kolektivno-sudbinsko,
D'Annunzio
je iz kolektivno nesvjesnog, iz
mitskog, izlučio emotivno, pretvorivši ga u simbol i umetnuo u političku
utopiju. Tom je operacijom kritizirao svijet nakon Prvog svjetskog rata sa
stajališta jednog pretpostavljenog, idealnog svijeta. Kritika postojećeg
s
polazištem u biblijskim slikama i biblijskim pastoralama, ocrtava D'Annun-
Zaključak
213
zijevu ličnost na način koji možda objašnjava, i nekada i sada, atraktivnost
njegove karizme.
Ideal prošlosti, izgubljeni raj jednostavnog života u ruralnim zajednicama,
čovjek kao dio prirode, tjelesna i sudbinska bliskost u ratu, u atmosferi kolek¬
tivnih stradanja tijekom Prvog svjetskog rata, učinili su legitimnom potrebu
za jednim paternalističkim, pravednim vođom, odgovornim za kolektivitet
kojemu i pripada kao prvi među jednakima.
Za tu je ulogu
D'Annunzio
predložio sebe. To je evidentno, kako u odred¬
bama koje se odnose na ulogu zapovjednika u Kvarnerskom statutu, tako i
u dokumentu pod imenom Nova organizacija oslobodilačke vojske.
Postupak koji je doveo do legitimiranja kolektivne potrebe za etičkim i pater¬
nalističkim vođom, pretvorio je riječki pothvat Gabrielea D'Annunzija u uni¬
verzalno prepoznatljiv postupak utemeljenja poretka na čijem je čelu snažan,
etikom inspiriran, izniman, odlučan pojedinac, predestiniran da ga slijede
mase. Ta je koncepcija organizacijski doprinijela jačanju i osvajanju vlasti od
strane/ascia
i
Mussolinija.
Politička komunikacija koju je
D'Annunzio
ostvario
s
masama, oslanjala se
na neoidealističku filozofiju koju su u Italiji najbolje predstavljali
Benedetto
Croce
i
Giovanni Gentile.
Osim idealizma,
D'Annunzija
je karakteriziralo eli¬
tističko samolegitimiranje, uvjerenost
о
prvenstvu volje,
о
predestinaciji za
političko kao etičko djelovanje.
Taj politički idealizam bio je prožet idejom nužnosti da se aktivno djeluje,
vjerom da postoji čin koji je odlučujući, što se najbolje vidi u definiciji De¬
sete muze.
Ta muza nagovještava san, odnosno projekciju koja ima realan završetak.
Ta je projekcija realistična, potreban je samo cilj koji će je oživotvoriti. Sub¬
jekt unutar ove kombinacije je samo izazvan kombinacijom okolnosti, on je
tu stavljen samo kako bi djelovao čak i bez vlastite volje.
Ne postoje dokazi koji bi potvrđivali da je
D'Annunzio
pripadao masoneriji,
osim podatka da je to postao u studenome
1920.
u Rijeci, kada mu je posla¬
na odluka Velike lože Italije
s
priznanjem
33°.
Nije poznato je li znao da su njegovi najbliži suradnici, ljudi
s
kojima je in¬
telektualno, vojno i prijateljski surađivao, bili masoni, iako to nije bilo teš¬
ko znati, jer je rad masonerije bio (djelomično) javan.
U njegovu političkom djelovanju ne postoji niti jedan tračak sumnje koji bi
ukazivao na to
da D'Annunzio radi
pod sugestijom, ili za interes nekoga
214
D'Annunzio
u Rijeci
drugog, uključivši tu i masoneriju. Štoviše, ne postoji niti tračak sumnje da
je
D'Annunzio
radio po narudžbi, da nije izražavao svoje misli, da je bio iz¬
najmljen.
Međutim, bio je iznajmljen.
Znao je kako je organiziran njegov povratak iz Pariza, znao je za zakulisne
igre oko otkazivanja Italije Trojnom savezu, pisao je Odu narodu srpskom
po narudžbi, pisao pohvalu Antoniju Grossichu, predsjedniku
Consiglia Na¬
zionale
u Rijeci, kada se već bio posvađao
s
njim, pisao, kasnije, panegirike
diktatoru Mussoliniju.
Tijekom cjelokupna idejno-političkog djelovanja nastupao je kao da je sve
to bio izraz njegova uvjerenja.
Talijanska masonerija je od D'Annunzija napravila ideologa. Zahvaljujući
načinu vođenja politike i diplomacije, karakterističnom za masoneriju, tali¬
janskoj je masoneriji u jednom trenutku bio potreban medij za javnost, ka¬
kav je bio
D'Annunzio.
Tada je on postao diplomat masonerije, ali ne i po¬
litičar
-
stajalište u kojem se slažu svi autori.
Sve do masonskog kongresa
1917.
u Parizu, kada liberalno krilo Velikog
Orijenta Italije nije uspjelo obraniti Londonski ugovor, kao imperijalistički,
od napada savezničkih masonerija, prije svega srpske, masonerija ovog re¬
da bila je prvorazredni politički čimbenik u Italiji.
Dalmatinski izbjeglice, pristaše talijanskog iredentizma, organizirani preko
iredentističkih udruženja, prije svega preko
Trento-Trieste,
ojačali su desno,
nacionalističko i iredentističku krilo masonerije, koje je financiralo rad spo¬
menutih društava i same izbjeglice. U tu se akciju uključio
D'Annunzio,
njima se stavio na raspolaganje, pomoću njih i predstavnika riječkog tali¬
janskog iredentizma organiziran je njegov pohod na Rijeku.
Za to isto vrijeme, novi veliki meštar Velikog Orijenta Italije D'Annunziju je
mogao poslati samo novčanu pomoć i brzojav podrške.
Izgledalo je kako je odlaskom Giuriatija
s
mjesta D'Annunzijeva tajnika i
dolaskom
de Ambrisa,
živnulo
liberalno krilo Velikog Orijenta Italije, Među¬
tim, to je bio samo privid, akciju su vodili desničari, koji su sada, na jednoj
strani, poticali separatizam u novoj državi na istoku Italije, a na drugoj
strani, dalmatinskim izbjeglicama obećavali neovisnu ili vazalnu Dalma¬
ciju, kao prijelazni politički oblik do njezine aneksije Italiji.
U razdoblju jačanja fašističke diktature, liberalna masonerija, koja nije bila
Zaključak
215
u
redovima/ízsm,
pokušala je prisvojiti ili bar uveličati svoj doprinos D'Annun-
zijevu pothvatu, kako bi se obranila od desničarskih napada da nije dovo¬
ljno odlučno branila nacionalne interese ni u Parizu, niti kasnije.
U pokušaju da preuveliča svoje zasluge za riječki pothvat, zatražila je po¬
moć Giacoma Trevesa, ili lože Oberdan iz Trsta.
To joj je onemogućio sam
D'Annunzio ili Giacomo
Trêves,
izgovarajući se
njime. Time je, po našem mišljenju, onemogućena prava spoznaja
о
ulozi
koju je tršćanska loža Oberdan imala ne samo za nastanak fašizma u no¬
vostečenim pokrajinama nekadašnje Habsburške Monarhije, već je onemo¬
gućeno do kraja spoznati i ocijeniti pravi D'Annunzijev doprinos ovom po¬
litičkom poretku.
Mussolinijevi hvalospjevi upućeni D'Annunziju kao ocu fašizma do danas
su samo djelomično kredibilni. |
| adam_txt |
Sadržaj
Predgovor
9
Uvod
13
I. Italija i Rijeka do svibnja
1915. 17
Italija od ujedinjenja do svibnja
1915. 17
Gabriele
D'Annunzio
od objave neutralnosti do svibnja
1915. 21
Rijeka do početka Prvog svjetskog rata
29
II.
Europa nakon Prvog svjetskog rata
37
Italija nakon Prvog svjetskog rata
42
Rijeka nakon Prvog svjetskog rata i riječko pitanje
49
D'Annunzio od
početka Mirovne konferencije do okupacije Rijeke
62
III. D'Annunzijeva politička ideologija u Rijeci
67
D'Annunzijeva politička ideologija do okupacije Rijeke:
mitovi, simboli, utopija i derivacije
67
Iredentizam u Rijeci i D'Annunzijevi suborci
78
Anarhosindikalizam u Rijeci
103
Nacrt novog uređenja Slobodne Riječke Države
112
Nova organizacija oslobodilačke vojske
126
Riječka liga
130
W. Povratak izvorima
137
V
Talijanska i jugoslavenski orijentirana masonerija u Prvom svjetskom ratu
i D'Annunzijevu pohodu na Rijeku
149
Talijanska masonerija od neutralnosti
(2.
VIII.
1914.)
do objave rata Austro-Ugarskoj
(24.
V.
1915.) 150
Srpska masonerija od proglašenja talijanske neutralnosti
(2. VIII. 1914.)
do objave rata Italije Austro-Ugarskoj
(24.
V.
1915.) 164
Položaj srpske masonerije u odnosu na one u savezničkim zemljama
(prosinac
1915. -
prosinac
1918.) 178
Talijanska, srpska i riječka masonerija od početka Mirovne konferencije do
kraja prve faze D'Annunzijeve okupacije Rijeke (kraj prosinca
1919.) 189
Talijanska masonerija i
D'Annunzio
u Rijeci do
Rapallskog ugovora
(12.
XI.
1920.) 201
Zaključak
209
Conclusione
217
Conclusion
225
Izbor iz korištene literature
233
Dokumenti
235
Prilozi
255
Biografije riječkih političara (relevantnih za temu)
255
Bilješka
о
autorici
259
Kazalo osobnih imena
261
Kazalo zemljopisnih pojmova
265
Zaključak
D'Annunzijev pohod na Rijeku nije slučajna epizoda nakon Prvog svjetskog
rata, u godinama kada se dogovarao novi svjetski poredak. Njegov pohod
bio je logičan kraj jedne akcije koju su zamislile i započele grupe, one na
vlasti i one u sjeni, još prije ulaska Italije u Prvi svjetski rat.
Na početku Prvog svjetskog rata, u vrijeme talijanske neutralnosti, D'Annun-
zija, kao afirmiranog i rado čitanog pisca, tajno predlaže manjinska grupa
intervencionista
u Talijanskom parlamentu, kako bi se angažirao na pridobi¬
vanju javnog mnijenja Italije za ulazak u rat na strani
Antante
i napuštanje
Trojnog saveza. Istovremeno, ta ista grupa tajno vodi pregovore
s
predstavni¬
cima
Antante
u Londonu oko teritorijalnih ustupaka, ako bi Italija prešla na
njihovu stranu.
Nekoliko dana nakon što je tajno potpisan Londonski ugovor
(26.
IV
1915.),
D'Annunzio
dobiva instrukcije da krene
s
akcijom koja
je s
njim dogovorena
u Parizu.
S
grupom garibaldinskih dobrovoljaca
D'Annunzio se
iskrcava
5.
svibnja
blizu
Genove,
čime započinje njegov propagandni angažman. Serijom jav¬
nih nastupa
D'Annunzio
okuplja sve veći broj pristaša za ulazak Italije u
rat na strani
Antante,
tako da objava rata Austro-Ugarskoj,
24.
V
1915.,
isto¬
vremeno označava pobjedu parlamentarne manjine
intervencionista.
Na početku
rata D'Annunzio se
odmah prijavljuje kao dobrovoljac, budući
da zbog poodmaklih godina nije mogao biti unovačen. Tijekom rata istak¬
nuo se u brojnim ratnim operacijama na moru i u zraku. Prilikom jedne
operacije u zrakoplovu biva ranjen. Tijekom rata izrastao je u simbol: bio je
pjesnik-ratnik.
210
D'Annunzio u
Rijeci
Po svršetku rata umirovljen je kao vojni pilot. Privremeno se nastanio u Ve¬
neciji, djelomično stoga što se u blizini toga grada nalazio vojni aerodrom,
te je bio u kontaktu
s
pilotima ratnog zrakoplovstva.
Nastavio je kontaktirati
s
dalmatinskim izbjeglicama u tom gradu, očeku¬
jući početak Mirovne konferencije u Parizu.
Na početku rada konferencije talijanska je delegacija naišla na snažno pro¬
tivljenje primjeni odredaba Londonskog ugovora od strane predsjednika
Wilsona.
Osim toga, on se oštro protivio tome da grad Rijeka bude pripojen
Italiji, tim prije što status toga grada nije bio precizno određen spomenutim
ugovorom. U nastavku rada konferencije, predsjednik
Wilson
predlaže da
Rijeka postane neovisnom državom.
Dvije od tri potpisnice ovog ugovora prisutne na Mirovnoj konferenciji
-
Francuska i Velika Britanija, nisu se mogle u sporu javno staviti ni na čiju
stranu, te je Vijeće četvorice, u čijoj je nadležnosti bilo jadransko pitanje,
vodilo dugotrajne rasprave, što je podizalo tenziju kod talijanskih naciona¬
lista i iredentista. Situacija je u cjelini bila eksplozivna, budući je nezado¬
voljstvo osakaćenom pobjedom prijetilo da preraste u revoluciju.
Početkom travnja
1919.,
kada se činilo da će uslijed spora između talijanske
delegacije i predsjednika
Wilsona
doći i do ratnog sukoba, talijanska javna
i tajna diplomacija započinju dvije paralelne akcije.
Na jednoj strani daje se poticaj prijeratnim suradnicima na programu eks¬
panzije prema istočnoj obali Jadrana, prije svega iredentističkom udruženju
Trento-Trieste,
s
ciljem da organiziraju javne proteste u korist primjene od¬
redbi Londonskog ugovora.
Na drugoj strani polako se uključuje i Rijeka kao dio zahtjeva, bez obzira
na njezin status u Londonskom ugovoru. U sklopu toga talijanska diplo¬
macija organizira svjedočenje riječkih iredentista na Pariškoj konferenciji u
korist aneksije, dok je
D'Annunzio
angažiran da nastavi
s
prijeratnom pro¬
pagandom. On nastoji da svoj sadašnji angažman predstavi kao nastavak
prijeratnog. Tada počinje i dogovor oko pripreme pohoda na Rijeku. Taj je
plan dovršen početkom rujna
1919.
Jedan odred demobiliziranih vojnika na čelu
s
D'Annunzijem
12.
IX.
1919.
ulazi u Rijeku, koja je još pod savezničkom okupacijom.
U prvoj fazi D'Annunzijeve okupacije Rijeke, koja traje od
12.
IX.
1919.
do
zadnje dekade iste godine,
D'Annunzio
i legionari vjeruju da će njihov
pot-
Zaključak
211
hvat Mirovna konferencija prihvatiti kao svršeni čin. Međutim, plan se nije
mogao niti lako niti brzo ostvariti. Okupacija se otegla sve do početka
1921.
Za to se vrijeme u Europi mnogo toga promijenilo. Promijenila se i situacija
u samoj Italiji, u Rijeci, učvrstila se nova jugoslavenska država na istoku.
U Italiji su se smjenjivale vlade, nesposobne predložiti rješenja za saniranje
teške gospodarske situacije. Val štrajkova, kao izraz nezadovoljstva, prijetio
je da se pretvori u revoluciju.
U Rijeci, koja je cijelo vrijeme bila upoznata sa situacijom u Italiji, smjenji¬
vali su se D'Annunzijevi pristaše. Dolazili su ljudi različitih političkih opre¬
djeljenja, različita socijalnog statusa, različitih vizija političke budućnosti
Italije, ili uopće bez vizija. Neki su bili spremni u Rijeku trajno se doseliti,
neki iz Rijeke krenuti pobunom put Rima.
Legionari, prvotni D'Annunzijevi pristaše, bili su za brzu i neposrednu anek¬
siju. Stoga su krajem
1919.
prihvatili prijedlog talijanske vlade za modus
vivendi,
te je nakon toga većina njih napustila D'Annunzija i njegov riječki
pothvat.
Pod utjecajem revolucionarne situacije u samoj Italiji, u Rijeku tada počinju
stizati političke grupe, organizirane ili amorfne, spremne za političku akciju
u samoj Italiji.
Kako američki prijedlog
о
Rijeci kao neovisnoj državi sve više zaokuplja
Mirovnu konferenciju, istovremeno jača pozicija riječkih autonomaša, ali i
pozicija vlade Kraljevstva SHS, koja američki prijedlog prihvaća kao svoj.
Ponukan jednim takvim prijedlogom, javno iznesenim na Konferenciji,
D'Annunzio
i sam odlučuje prije svih proglasiti riječku državu. Najpogod¬
nije za to mu se čini javno čitanje, zatim promocija, pa zakletva na Statut
Riječke Države.
Taj dokument, pod imenom Nacrt novog uređen/a Talijanske Regenci/e Kvar¬
nera, bio je samo programski spis, napravljen u cilju jednog strateškog ko¬
raka, bez ikakvog formalnopravnog učinka.
Nakon potpisivanja Rapallskog ugovora
(12.
XI.
1920.),
nakon izostanka
pomoći koju mu je
Mussolini
stalno obećavao, nakon što je
Guvernérovu
palaču pogodila bomba
a D'Annunzio
bio lakše ranjen, on se morao povući
iz Rijeke, što je značilo kraj njegova pothvata.
Tijekom cijele okupacije Rijeke, pod utjecajem ideja unutar i izvan samog
pohoda, odvijala se veoma zanimljiva i dinamična ideološka aktivnost.
212
D'Annunzio u
Rijeci
Njezina je dinamika bila uvjetovana smjenom kolektivno-subjektivnog čim¬
benika koji je predstavljao tjelesnu podlogu ove akcije. Kontinuitet je os¬
tvarivan samo zahvaljujući idejnoj prisutnosti samog D'Annunzija.
Od početne, izrazito nacionalističke, antidemokratske, elitističke i religiozno
intonirane ideologije, pod sugestijom i uz prisutnost
de
Ambrisa, u drugoj
je fazi
D'Annunzio
napravio zaokret, u ciljevima akcije i u interpretaciji
svog pohoda.
Talijanski iredentizam je smijenio talijanski anarhosindikalizam, koji je bio
zamjena za revolucionarna zbivanja u Njemačkoj i Rusiji.
Proglašenje Talijanske Regencije Kvarnera na neki je način ipak bio privre¬
mena pobjeda snaga koje su bile za plan da Rijeka postane država, ali je to
istovremeno bila i polovična pobjeda snaga koje su bile za aneksiju Rijeke
Italiji. Ova je pat pozicija riješena potpisivanjem Sporazuma
о
Rijeci
27.
1.
1924.,
između Kraljevine Italije i Kraljevstva SHS, kojim je Rijeka anektirana Italiji.
D'Annunzijevo ideološko djelovanje tijekom okupacije Rijeke odvijalo se unu¬
tar ovih okosnica povijesnih zbivanja. Tijekom razdoblja koje je obuhvaćeno
ovom analizom, D'Annunzijevo se stajalište uobličilo u posve dovršenu
ideologiju. Njome je on uspješno manipulirao masom koja se politizirala.
Glavna metoda toga postupka bila je pretvaranje realnoga u mitsko, suprot¬
staviti realnom svijetu jedan pravedan, poželjan, etički svijet, koji će biti vo¬
đen od etičkog vođe i moralnog arbitra.
Bio je to na političke izazove povijesnog trenutka apliciran D'Annunzijev
literarni postupak. Konkretnom akcijom literarni angažman D'Annunzijev
samo je dobio političku dimenziju. On se u politiziranoj utopiji obraćao ne
svojoj publici, čitateljima, već svojim suradnicima {Moji legionari!, Moji dru¬
govi u životu i smrti!, Riječani!, Građani!, Talijani Rijeke!
,
Majke!). Ovim je
postupkom
D'Annunzio
svoje literarno stvaralaštvo dorađivao, produblji¬
vao, konkretizirao, dok nije postalo univerzalnim postupkom prelijevanja re¬
ligijskog, mitskog, iz literature na ulice. Postalo je univerzalnim načinom po¬
litičkog animiranja, karakteristično za sve nacionalističke ideologije i lidere.
Predstavljajući se izabranikom sudbine, čovjekom koji umije prepoznati ono
što je kolektivno-sudbinsko,
D'Annunzio
je iz kolektivno nesvjesnog, iz
mitskog, izlučio emotivno, pretvorivši ga u simbol i umetnuo u političku
utopiju. Tom je operacijom kritizirao svijet nakon Prvog svjetskog rata sa
stajališta jednog pretpostavljenog, idealnog svijeta. Kritika postojećeg
s
polazištem u biblijskim slikama i biblijskim pastoralama, ocrtava D'Annun-
Zaključak
213
zijevu ličnost na način koji možda objašnjava, i nekada i sada, atraktivnost
njegove karizme.
Ideal prošlosti, izgubljeni raj jednostavnog života u ruralnim zajednicama,
čovjek kao dio prirode, tjelesna i sudbinska bliskost u ratu, u atmosferi kolek¬
tivnih stradanja tijekom Prvog svjetskog rata, učinili su legitimnom potrebu
za jednim paternalističkim, pravednim vođom, odgovornim za kolektivitet
kojemu i pripada kao prvi među jednakima.
Za tu je ulogu
D'Annunzio
predložio sebe. To je evidentno, kako u odred¬
bama koje se odnose na ulogu zapovjednika u Kvarnerskom statutu, tako i
u dokumentu pod imenom Nova organizacija oslobodilačke vojske.
Postupak koji je doveo do legitimiranja kolektivne potrebe za etičkim i pater¬
nalističkim vođom, pretvorio je riječki pothvat Gabrielea D'Annunzija u uni¬
verzalno prepoznatljiv postupak utemeljenja poretka na čijem je čelu snažan,
etikom inspiriran, izniman, odlučan pojedinac, predestiniran da ga slijede
mase. Ta je koncepcija organizacijski doprinijela jačanju i osvajanju vlasti od
strane/ascia
i
Mussolinija.
Politička komunikacija koju je
D'Annunzio
ostvario
s
masama, oslanjala se
na neoidealističku filozofiju koju su u Italiji najbolje predstavljali
Benedetto
Croce
i
Giovanni Gentile.
Osim idealizma,
D'Annunzija
je karakteriziralo eli¬
tističko samolegitimiranje, uvjerenost
о
prvenstvu volje,
о
predestinaciji za
političko kao etičko djelovanje.
Taj politički idealizam bio je prožet idejom nužnosti da se aktivno djeluje,
vjerom da postoji čin koji je odlučujući, što se najbolje vidi u definiciji De¬
sete muze.
Ta muza nagovještava san, odnosno projekciju koja ima realan završetak.
Ta je projekcija realistična, potreban je samo cilj koji će je oživotvoriti. Sub¬
jekt unutar ove kombinacije je samo izazvan kombinacijom okolnosti, on je
tu stavljen samo kako bi djelovao čak i bez vlastite volje.
Ne postoje dokazi koji bi potvrđivali da je
D'Annunzio
pripadao masoneriji,
osim podatka da je to postao u studenome
1920.
u Rijeci, kada mu je posla¬
na odluka Velike lože Italije
s
priznanjem
33°.
Nije poznato je li znao da su njegovi najbliži suradnici, ljudi
s
kojima je in¬
telektualno, vojno i prijateljski surađivao, bili masoni, iako to nije bilo teš¬
ko znati, jer je rad masonerije bio (djelomično) javan.
U njegovu političkom djelovanju ne postoji niti jedan tračak sumnje koji bi
ukazivao na to
da D'Annunzio radi
pod sugestijom, ili za interes nekoga
214
D'Annunzio
u Rijeci
drugog, uključivši tu i masoneriju. Štoviše, ne postoji niti tračak sumnje da
je
D'Annunzio
radio po narudžbi, da nije izražavao svoje misli, da je bio iz¬
najmljen.
Međutim, bio je iznajmljen.
Znao je kako je organiziran njegov povratak iz Pariza, znao je za zakulisne
igre oko otkazivanja Italije Trojnom savezu, pisao je Odu narodu srpskom
po narudžbi, pisao pohvalu Antoniju Grossichu, predsjedniku
Consiglia Na¬
zionale
u Rijeci, kada se već bio posvađao
s
njim, pisao, kasnije, panegirike
diktatoru Mussoliniju.
Tijekom cjelokupna idejno-političkog djelovanja nastupao je kao da je sve
to bio izraz njegova uvjerenja.
Talijanska masonerija je od D'Annunzija napravila ideologa. Zahvaljujući
načinu vođenja politike i diplomacije, karakterističnom za masoneriju, tali¬
janskoj je masoneriji u jednom trenutku bio potreban medij za javnost, ka¬
kav je bio
D'Annunzio.
Tada je on postao diplomat masonerije, ali ne i po¬
litičar
-
stajalište u kojem se slažu svi autori.
Sve do masonskog kongresa
1917.
u Parizu, kada liberalno krilo Velikog
Orijenta Italije nije uspjelo obraniti Londonski ugovor, kao imperijalistički,
od napada savezničkih masonerija, prije svega srpske, masonerija ovog re¬
da bila je prvorazredni politički čimbenik u Italiji.
Dalmatinski izbjeglice, pristaše talijanskog iredentizma, organizirani preko
iredentističkih udruženja, prije svega preko
Trento-Trieste,
ojačali su desno,
nacionalističko i iredentističku krilo masonerije, koje je financiralo rad spo¬
menutih društava i same izbjeglice. U tu se akciju uključio
D'Annunzio,
njima se stavio na raspolaganje, pomoću njih i predstavnika riječkog tali¬
janskog iredentizma organiziran je njegov pohod na Rijeku.
Za to isto vrijeme, novi veliki meštar Velikog Orijenta Italije D'Annunziju je
mogao poslati samo novčanu pomoć i brzojav podrške.
Izgledalo je kako je odlaskom Giuriatija
s
mjesta D'Annunzijeva tajnika i
dolaskom
de Ambrisa,
živnulo
liberalno krilo Velikog Orijenta Italije, Među¬
tim, to je bio samo privid, akciju su vodili desničari, koji su sada, na jednoj
strani, poticali separatizam u novoj državi na istoku Italije, a na drugoj
strani, dalmatinskim izbjeglicama obećavali neovisnu ili vazalnu Dalma¬
ciju, kao prijelazni politički oblik do njezine aneksije Italiji.
U razdoblju jačanja fašističke diktature, liberalna masonerija, koja nije bila
Zaključak
215
u
redovima/ízsm,
pokušala je prisvojiti ili bar uveličati svoj doprinos D'Annun-
zijevu pothvatu, kako bi se obranila od desničarskih napada da nije dovo¬
ljno odlučno branila nacionalne interese ni u Parizu, niti kasnije.
U pokušaju da preuveliča svoje zasluge za riječki pothvat, zatražila je po¬
moć Giacoma Trevesa, ili lože Oberdan iz Trsta.
To joj je onemogućio sam
D'Annunzio ili Giacomo
Trêves,
izgovarajući se
njime. Time je, po našem mišljenju, onemogućena prava spoznaja
о
ulozi
koju je tršćanska loža Oberdan imala ne samo za nastanak fašizma u no¬
vostečenim pokrajinama nekadašnje Habsburške Monarhije, već je onemo¬
gućeno do kraja spoznati i ocijeniti pravi D'Annunzijev doprinos ovom po¬
litičkom poretku.
Mussolinijevi hvalospjevi upućeni D'Annunziju kao ocu fašizma do danas
su samo djelomično kredibilni. |
| any_adam_object | 1 |
| any_adam_object_boolean | 1 |
| author | Toševa-Karpowicz, Ljubinka |
| author_facet | Toševa-Karpowicz, Ljubinka |
| author_role | aut |
| author_sort | Toševa-Karpowicz, Ljubinka |
| author_variant | l t k ltk |
| building | Verbundindex |
| bvnumber | BV023414299 |
| ctrlnum | (OCoLC)260106793 (DE-599)BVBBV023414299 |
| edition | 1. izd. |
| era | Geschichte 1915-1920 gnd |
| era_facet | Geschichte 1915-1920 |
| format | Book |
| fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>00000nam a2200000 cb4500</leader><controlfield tag="001">BV023414299</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="007">t|</controlfield><controlfield tag="008">080724s2007 xx a||| |||| 00||| hrv d</controlfield><datafield tag="020" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">9789536939350</subfield><subfield code="9">978-953-6939-35-0</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)260106793</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV023414299</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">rakwb</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">hrv</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">7,41</subfield><subfield code="2">ssgn</subfield></datafield><datafield tag="100" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Toševa-Karpowicz, Ljubinka</subfield><subfield code="e">Verfasser</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">D'Annunzio u Rijeci</subfield><subfield code="b">mitovi, politika i uloga masonerije</subfield><subfield code="c">Ljubinka Toševa-Karpowicz</subfield></datafield><datafield tag="250" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">1. izd.</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Rijeka</subfield><subfield code="b">Izd. Centar Rijeka</subfield><subfield code="c">2007</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">267 S.</subfield><subfield code="b">Ill.</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">n</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">nc</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="490" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Biblioteka Dokumenti</subfield><subfield code="v">23</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Zsfassung in engl. und ital. Sprache</subfield></datafield><datafield tag="600" ind1="1" ind2="7"><subfield code="a">D'Annunzio, Gabriele</subfield><subfield code="d">1863-1938</subfield><subfield code="0">(DE-588)118503243</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="648" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Geschichte 1915-1920</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Freimaurerei</subfield><subfield code="0">(DE-588)4018348-8</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Irredenta</subfield><subfield code="0">(DE-588)4162429-4</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Rijeka</subfield><subfield code="0">(DE-588)4050045-7</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="0"><subfield code="a">D'Annunzio, Gabriele</subfield><subfield code="d">1863-1938</subfield><subfield code="0">(DE-588)118503243</subfield><subfield code="D">p</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="1"><subfield code="a">Rijeka</subfield><subfield code="0">(DE-588)4050045-7</subfield><subfield code="D">g</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="2"><subfield code="a">Irredenta</subfield><subfield code="0">(DE-588)4162429-4</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="3"><subfield code="a">Freimaurerei</subfield><subfield code="0">(DE-588)4018348-8</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="4"><subfield code="a">Geschichte 1915-1920</subfield><subfield code="A">z</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2=" "><subfield code="5">DE-604</subfield></datafield><datafield tag="830" ind1=" " ind2="0"><subfield code="a">Biblioteka Dokumenti</subfield><subfield code="v">23</subfield><subfield code="w">(DE-604)BV000017053</subfield><subfield code="9">23</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSBMuenchen</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=016596851&sequence=000003&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Inhaltsverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB Muenchen</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=016596851&sequence=000004&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Abstract</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="q">BSBWK1</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">929</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">09041</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">909</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">09041</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">307.09</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">09041</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">355.009</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">09041</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield><datafield tag="943" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-016596851</subfield></datafield></record></collection> |
| geographic | Rijeka (DE-588)4050045-7 gnd |
| geographic_facet | Rijeka |
| id | DE-604.BV023414299 |
| illustrated | Illustrated |
| index_date | 2024-07-02T21:28:48Z |
| indexdate | 2024-12-18T09:02:38Z |
| institution | BVB |
| isbn | 9789536939350 |
| language | Croatian |
| oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-016596851 |
| oclc_num | 260106793 |
| open_access_boolean | |
| owner | DE-12 |
| owner_facet | DE-12 |
| physical | 267 S. Ill. |
| psigel | BSBWK1 |
| publishDate | 2007 |
| publishDateSearch | 2007 |
| publishDateSort | 2007 |
| publisher | Izd. Centar Rijeka |
| record_format | marc |
| series | Biblioteka Dokumenti |
| series2 | Biblioteka Dokumenti |
| spelling | Toševa-Karpowicz, Ljubinka Verfasser aut D'Annunzio u Rijeci mitovi, politika i uloga masonerije Ljubinka Toševa-Karpowicz 1. izd. Rijeka Izd. Centar Rijeka 2007 267 S. Ill. txt rdacontent n rdamedia nc rdacarrier Biblioteka Dokumenti 23 Zsfassung in engl. und ital. Sprache D'Annunzio, Gabriele 1863-1938 (DE-588)118503243 gnd rswk-swf Geschichte 1915-1920 gnd rswk-swf Freimaurerei (DE-588)4018348-8 gnd rswk-swf Irredenta (DE-588)4162429-4 gnd rswk-swf Rijeka (DE-588)4050045-7 gnd rswk-swf D'Annunzio, Gabriele 1863-1938 (DE-588)118503243 p Rijeka (DE-588)4050045-7 g Irredenta (DE-588)4162429-4 s Freimaurerei (DE-588)4018348-8 s Geschichte 1915-1920 z DE-604 Biblioteka Dokumenti 23 (DE-604)BV000017053 23 Digitalisierung BSBMuenchen application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=016596851&sequence=000003&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Inhaltsverzeichnis Digitalisierung BSB Muenchen application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=016596851&sequence=000004&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Abstract |
| spellingShingle | Toševa-Karpowicz, Ljubinka D'Annunzio u Rijeci mitovi, politika i uloga masonerije Biblioteka Dokumenti D'Annunzio, Gabriele 1863-1938 (DE-588)118503243 gnd Freimaurerei (DE-588)4018348-8 gnd Irredenta (DE-588)4162429-4 gnd |
| subject_GND | (DE-588)118503243 (DE-588)4018348-8 (DE-588)4162429-4 (DE-588)4050045-7 |
| title | D'Annunzio u Rijeci mitovi, politika i uloga masonerije |
| title_auth | D'Annunzio u Rijeci mitovi, politika i uloga masonerije |
| title_exact_search | D'Annunzio u Rijeci mitovi, politika i uloga masonerije |
| title_exact_search_txtP | D'Annunzio u Rijeci mitovi, politika i uloga masonerije |
| title_full | D'Annunzio u Rijeci mitovi, politika i uloga masonerije Ljubinka Toševa-Karpowicz |
| title_fullStr | D'Annunzio u Rijeci mitovi, politika i uloga masonerije Ljubinka Toševa-Karpowicz |
| title_full_unstemmed | D'Annunzio u Rijeci mitovi, politika i uloga masonerije Ljubinka Toševa-Karpowicz |
| title_short | D'Annunzio u Rijeci |
| title_sort | d annunzio u rijeci mitovi politika i uloga masonerije |
| title_sub | mitovi, politika i uloga masonerije |
| topic | D'Annunzio, Gabriele 1863-1938 (DE-588)118503243 gnd Freimaurerei (DE-588)4018348-8 gnd Irredenta (DE-588)4162429-4 gnd |
| topic_facet | D'Annunzio, Gabriele 1863-1938 Freimaurerei Irredenta Rijeka |
| url | http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=016596851&sequence=000003&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=016596851&sequence=000004&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |
| volume_link | (DE-604)BV000017053 |
| work_keys_str_mv | AT tosevakarpowiczljubinka dannunziourijecimitovipolitikaiulogamasonerije |