Otočni logaritam: aktualno stanje i suvremeni demografski procesi na jadranskim otocima
Gespeichert in:
| Hauptverfasser: | , |
|---|---|
| Format: | Buch |
| Sprache: | Croatian |
| Veröffentlicht: |
Zagreb
Inst. za Migracije i Narodnosti [u.a.]
2006
|
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | Inhaltsverzeichnis Abstract |
| Beschreibung: | 356 S. Ill., graph. Darst., zahlr. Kt. |
| ISBN: | 9536028204 |
Internformat
MARC
| LEADER | 00000nam a2200000 c 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | BV022453256 | ||
| 003 | DE-604 | ||
| 005 | 20080114 | ||
| 007 | t | ||
| 008 | 070605s2006 abd| |||| 00||| hrv d | ||
| 020 | |a 9536028204 |9 953-6028-20-4 | ||
| 035 | |a (OCoLC)643097954 | ||
| 035 | |a (DE-599)BVBBV022453256 | ||
| 040 | |a DE-604 |b ger |e rakwb | ||
| 041 | 0 | |a hrv | |
| 049 | |a DE-12 | ||
| 084 | |a 7,41 |2 ssgn | ||
| 100 | 1 | |a Lajić, Ivan |e Verfasser |4 aut | |
| 245 | 1 | 0 | |a Otočni logaritam |b aktualno stanje i suvremeni demografski procesi na jadranskim otocima |c Ivan Lajić ; Roko Mišetić |
| 264 | 1 | |a Zagreb |b Inst. za Migracije i Narodnosti [u.a.] |c 2006 | |
| 300 | |a 356 S. |b Ill., graph. Darst., zahlr. Kt. | ||
| 336 | |b txt |2 rdacontent | ||
| 337 | |b n |2 rdamedia | ||
| 338 | |b nc |2 rdacarrier | ||
| 650 | 0 | 7 | |a Bevölkerungsentwicklung |0 (DE-588)4006292-2 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 650 | 0 | 7 | |a Insulaner |0 (DE-588)4368456-7 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 650 | 0 | 7 | |a Insel |0 (DE-588)4128227-9 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 651 | 7 | |a Kroatien |0 (DE-588)4073841-3 |2 gnd |9 rswk-swf | |
| 651 | 7 | |a Adriaküste |z Ost |0 (DE-588)4345553-0 |2 gnd |9 rswk-swf | |
| 655 | 7 | |0 (DE-588)4056995-0 |a Statistik |y 1981-2006 |2 gnd-content | |
| 689 | 0 | 0 | |a Kroatien |0 (DE-588)4073841-3 |D g |
| 689 | 0 | 1 | |a Adriaküste |z Ost |0 (DE-588)4345553-0 |D g |
| 689 | 0 | 2 | |a Insel |0 (DE-588)4128227-9 |D s |
| 689 | 0 | 3 | |a Bevölkerungsentwicklung |0 (DE-588)4006292-2 |D s |
| 689 | 0 | |5 DE-604 | |
| 689 | 1 | 0 | |a Kroatien |0 (DE-588)4073841-3 |D g |
| 689 | 1 | 1 | |a Adriaküste |z Ost |0 (DE-588)4345553-0 |D g |
| 689 | 1 | 2 | |a Insulaner |0 (DE-588)4368456-7 |D s |
| 689 | 1 | 3 | |a Bevölkerungsentwicklung |0 (DE-588)4006292-2 |D s |
| 689 | 1 | |5 DE-604 | |
| 700 | 1 | |a Mišetić, Roko |e Verfasser |4 aut | |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSBMuenchen |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=015661080&sequence=000003&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Inhaltsverzeichnis |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB Muenchen |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=015661080&sequence=000004&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Abstract |
| 940 | 1 | |n oe | |
| 942 | 1 | 1 | |c 304.609 |e 22/bsb |f 09049 |g 4972 |
| 942 | 1 | 1 | |c 304.609 |e 22/bsb |f 09048 |g 4972 |
| 943 | 1 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-015661080 | |
Datensatz im Suchindex
| _version_ | 1806961749685960704 |
|---|---|
| adam_text |
OTOČMt LOGARITAM
SAŽETAK
smjerom ukupnog kretanja, kvalitativnim značajkama demografskih
procosa i
njihovim
vidljivim posljedicama, na Jadranskom se otočju jasno odražavaju dva demografska pola. Na
jednoj strani imamo otoke demografskog rasta, koji pretpostavljaju i demografsku vitalnost, dok
na drugoj strani brojno otočje depopulira
s
takvim biološkim posljedicama gdje je već i danas, u
ozračju prisutne demografske strukture, nemoguća revitalizacija. U demografsld pol progresije
generalno uključujemo Kvarnerske, priobalne, razvijene i velike otoke, dok su Dalmatinski
otoci, osobito njihov sjeverni arhipelag, zatim pučanski, nerazvijeni i manji otoci pod snažnim
depopuladjskim procesima. Ova analiza nije imala cilj determinirati uzroke formiranja
predznaka ukupnog kretanja stanovništva, već je brojnim demografskim pokazateljima
osvijetlila suvremeno demografsko stanje na jadranskim otočnim skupinama. Skupine su bile
grupirane po brojnim kriterijima, tako da je formirano pet otočnih i dvije naseljske skupine.
Za svaku od njih konstruirane su međupopisne stope rasta ili pada broja stanovnika u zadnja
tri popisa stanovništva, pa je tako i određen karakter bližega demografskog razvitka. Za svaku
otočnu skupinu, definirana je pripadnost određenom dobnom modelu, a pokazatelji dobne
strukture najočitiji su dokaz različitih demografskih pozicija pojedinih otočnih skupina.
Prosječna dob stanovnika naših otoka iznosila je
2001.
godine oko
42
godine, međutim, taj
je pokazatelj za neke otočne skupine već dosegao vrijednost više od
65
godina, dok je na
dragima čak ispod državne razine
(39,3).
Prosječnu starost populacije ispod razine cjelokupne
otočne populacije
2001.
godine od velikih su otočnih skupina imali Kvarnerski
(40,6
godina)
i južnodalmatjnski otoci
(41,6
godina). Iznad te razine izračunata je dob za sjeverno-
(44,7
godina) i srednjodalmarinske
(42,4)
otoke. Prosječna dob
qelokupnoga
Dalmatinskog otočja
(42,8
godina) bila je nešto viša ođ prihvaćenog kriterija od
42
godine, što je također znakovito
i za pelješku populaciju
(42,8
godina). Prosječna starost otočnih populacija ovisi
о
veličini
otoka. Stanovništvo iznimno malih otoka ima prosječnu starost
(65,6
godina) koja se približava
prosječnoj dobi doživljenja sličnih populacija, pa se može zaključiti da je riječ
о
dugovječnosti
populacije ili
о
nagovještaju skorog izumiranja najmanjih otočnih lokalnih zajednica. Najstarije
stanovništvo malih otočnih skupina živi u sjevernozadarskoj skupini
(57,8
godina), te iškoj
(57,0
godina), dok jeuprosjeku nešto mlađe, ali
í
nadalje u poodmakloj dobi, na zlarinsboj
(55,2
godine) i prvićkoj
(52,4
godine) skupini.
Temeljem rezultata popisa stanovništva
2001.
godine utvrđen je koeficijent starenja Jadranske
otočne populacije od
26,6
(udio stanovništva starijeg od
60
godina na ovom području iznosi
26,6%)
pa ga svrstavamo u predzadnji razred pređenog praga koeficijenta starosti. Iste godine
cjelokupna hrvatska populacija imala je koeficijent starosti
21,6.
Indeks starenja za cjelokupno je otočje
2001.
godine bio
121,5,
Sto znači da je stara populacija
za više od jedne petine brojnija negoli mlada. Sve Dalmatinske otočne skupine imaju znatno
zastupljeniju stariju generaciju
(60
godina i više) negoli je na njima prisutna dječja i mladenačka
populacija, dok je jedino na Kvarnerskim otocima približno jednak broj mlade i stare populacije.
Od
122.418
ukupnog otočnog stanovništva njih je
60.058
muškog, a
62.360
ženskog spola.
Koeficijent maskuliniteta je
963,1.
Rijetke su otočne skupine na kojima je veći udio
muäkog
stanovništva. To su male otočne skupine: lastovska, čiovska, šoltanska i ugljanska, te naseljske
skupine u kojima se nalaze naselja do
100
stanovnika i iznimno mali otoci.
»9»
Stopa aktivnosti, odnosno udio aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu utvrđen
prilikom popisa stanovništva
2001.
godine, je za naše otočje iznosila
40,86%.
Naznačena stopa
ukazuje na činjenicu da je na našim otocima tek
2/5
stanovništva aktivno, a
3/5
neaktivno.
Ukoliko otočnoj populaciji pridodamo i pelješko stanovništvo, situacija se pogoršava jer je stopa
aktivnosti na ovom poluotoku bila približno
38%.
Razlika između razvijenosti Kvarnerskih
i Dalmatinskih otoka, kao i između dalmatinskih otočnih skupina, odražava se i kroz stope
almvnosti gdje je ova stopa na Kvarnerskim otocima
(43,96%)
za
11,5%
veća nego na Dalma¬
tinskim otocima. Najniža je na sjevernodalmatinskim otocima gdje proizlazi da je tek nešto više
nego svaki treći stanovnik radnoaktivan
(35,26%),
dok je, gledajući prema jugu, stopa sve viša.
U ukupnom otočnom stanovništvu neaktivna populacija sudjeluje udjelom od oko
60%
(72.404),
Sto znači da na dva aktivna otočana idu tri neaktivna. Od tog broja jednu polovicu
čine osobe
s
osobnim prihodom, a drugu polovicu uzdržavana populacija. Takva proporcija
prisutna je na Kvarnerskim i srednjodalmatinskim otocima, dok je na sjevernodalmatinskoj
otočnoj skupim prisutnija populacija
s
osobnim prihodom, a na južnodalmatinskim otocima
uzdržavano stanovništvo.
Gotovo
svald trea
stanovnik
(30,0%)
radnoaktivnog kontingenta nalazi se izvan radnoaktivne
funkcije. Približne su demografske rezerve na Kvarnerskim i južnodalmatinskim otocima
(26,3%),
nešto veće na srednjodalmatinskim
(28,3%),
a znatno veće na sjevernodalmatinskim
U distribuciji završenih
Skola
koje je pohađalo otočno stanovništvo prevladavaju srednje škole.
Gotovo polovica
(48,8%)
otočana starijih od
15
godina nalazi se u toj kategoriji. Najčešće su to
srednje Škole u kojima se steklo neko zanimanje, u trajanju od tri godine. U spolnoj strukturi
ove obrazovne razine više su zastupljeni muškarci nego žene. Udjelom od
20,4%,
na drugom
se mjestu po obrazovnoj razini nalazi ono stanovništvo koje je završilo osmogodišnju školu.
U toj kategoriji prevladava ženska populacija. Zbog visoke prosječne starosti i udjela starog
otočnog stanovništva u ukupnom broju starijih od
15
godina, na ovom je prostoru primjetno
zastupljena populacija koja je završila osnovno obrazovanje u školama do trećegrazreda
(5,9%),
te ona koja je pohađala sedam razreda osnovnog školovanja
(12,1%).
Oko
1,5%
otočana nema
niti ¡edan razred završene škole, a u spolnoj strukturi ove populacije trostruko je više žena. Na
naSim otocima živi veći broj i udio stanovnika iznad
15
godina koji je završio fakultet
(5,6%)
nego onaj broj koji ima završenu gimnaziju
(4,6%),
dok je broj onih koji su završili više škole tek
neznatno manji nego zavrSenih gimnazijalaca.
U posebnom se poglavlju raspravlja
о
budućemu demografskom razvitku Jadranskih otoka.
Od tri osnovne skupine projektivnih metoda kao optimalna je izabrana podvarijanta kohortne
metode.gdje je projicirano stanovništvo svih otočnih skupina do
2011.,
a potomi do
2021.
godine.
Podvarijanta (B) ove metode pretpostavlja blago antiemigracijsko djelovanje, ali i biološku
projekciju zatečenog stanovništva. Pošto je dobno-spolna struktura stanovništva našeg otočja
nepovoljna i projicirano
če
stanovništvo također imati nepovoljnu dobno-spolnu strukturu što,
naposljetku, dovodi i do depopulacije. Metodom "otvorene" optimističnije projekcije, ovo se
stanje tek neznatno ublažava.
OTOČNÍ
LOGARITAM
292
the direction of total movement, qualitative characteristics and the visible effects of demo¬
graphic processes on the Adriatic islands, clearly reflect two demographic poles. On the one
hand, there are islands with a demographic growth which implies also the demographic
vitality. On the other hand, a large number of islands have been biologically affected by the
depopulation to the extent that already today, considering present demographic structure,
the
revitalisation
is not possible. Generally,
Kvarner,
littoral, developed and large islands are
included into the demographically progressive pole. The Dalmatian islands, especially the
northern archipelago, open-sea islands, underdeveloped and smaller islands have been affected
by strong depopulation processes. The aim of this analysis was not to determine causes for
the formation of sign
(+/-)
of the total population movement, but to bring to light the present
demographic situation in the Adriatic island groups using numerous demographic indicators.
The island groups were established according to numerous criteria resulting in the formation of
five island and two settlement/community groups. For each group, the inter-census rates of the
population growth or fall in the last three censuses were structured which helped to determine
the character of the near future demographic development. The affiliation to a certain age model
was defined for each island group, and the age structure indicators have been the most evident
proof of different demographic positions of individual island groups.
In
2001,
the average age of our islands' population was about
42
years. However, that same
indicator has already reached the value higher than
65
years for some island groups, while at the
same time, it is even below the state level value
(39,3)
for some other groups. The average age of
the island population below the level of the total island population in
2001,
was found on large
island groups like
Kvarner
(40,6
years) and the south Dalmatian islands
(41,6
years). Higher age
level was calculated on the north Dalmatian
(44,7
years) and central Dalmatian
(42,4)
islands.
The average age of population on all the Dalmatian islands was slightly higher
(42,8
years) from
the generally accepted criterion of
42
years, which is also indicative for the population of the
Pelješac
peninsula
(42,8
years). The average age of the island population depends on the size
of an island. Population of the exceptionally small islands has the average age of
65,6
years
which comes close to the average life expectancy of similar population groups. Thus, it can be
concluded that the issue here is an old population or the prediction of near extinction of the
smallest island local communities.
The oldest population of small island groups lives in the northern
Zadar
islands group
(57,8
years), and in the
Iž
island group
(57,0
years) while, in average, slightly younger but still very
old population lives in Zlarin
(55,2
years) and
Prvić
(52,5
years) island groups.
293
Out of the total of
122.418
island population,
60.058
inhabitants are of male and
62.360
of female
sex. The masculinity coefficient is
963,1.
The island groups where there is a higher percentage
of masculine population are rare. These are small island groups of
Lastovo, Čiovo, Šolta
and
Ugljan,
settlement groups with settlements of less than
100
inhabitants and very small islands.
The activity rate or the percentage of active population in the total population determined during
the
2001
census, was
40,86%
for all the Croatian islands. The rate indicates that only
2/5
of the
island population is active, while
3/5
is inactive. If the inhabitants of the
Pelješac
peninsula are
added to the island population, the situation becomes even worse since the activity rate on the
Pelješac
was about
38%.
The difference in the development of
Kvarner
and Dalmatian islands,
as well as the difference in the development of the Dalmatian island groups, is reflected also
through the activity rates. The activity rate on
Kvarner
islands
(43,96%)
is
11,5%
higher than
on the Dalmatian islands. The lowest activity rate is on the northern Dalmatian islands, which
means that almost insignificantly more than every third inhabitant is working
(35,26%),
and
going to the south, the rate is higher.
Out of the total island population, the percentage of inactive population is
60% (72.404)
which
means that on two active there are three inactive islanders. Half of this number are persons with
personal income, and another half is the supported population. Such a proportion is present
on the
Kvarner
and central Dalmatian islands. In the northern Dalmatian islands group, the
population has mainly got some personal income, while on the southern Dalmatian islands the
population is mainly supported.
One of the chapters deals with the future demographic development on the Adriatic islands.
Out of three basic groups of projected methods, the sub-variant of cohort method was chosen
as the optimal one, where the population of all the island groups until
2011,
and later until
2021,
has been projected. The sub-variant (B)
ofthat
method presumes a slight
Anti-emigrational activity, but also the biological projection of present population. Since the
age-sex structure of our island population is unfavourable, the projected population will also
have the unfavourable age-sex structure which, eventually, leads to the depopulation. Applying
the "open" (more optimistic) projection method, the situation could be only slightly modified.
OTOČNI LOGARITAM
SADRŽAJ
12
'4
34
46
50
66
92
102
108
110
134
lgo
162
166
168
192
192
198
204
208
210
210
226
232
236
240
246
256
260
266
268
280
284
288
296
36О
З64
I. PRISTUPI I KRITERIJI FORMIRANJA OTOČNIH SKUPINA
1.
Jadranske otočne skupine i problematika demografskog istraživanja
2.
Osnovna grupiranja otočnih naselja radi demografskih istraživanja
II.
DEMOGRAFSKO STANJE I PROCESI NA JADRANSKOM OTOČJU
1.
Ukupno kretanje otočnog stanovništva u razdoblju između
1981.
i
2001.
godine
1.1.
Prirodno kretanje otočnog stanovništva u razdoblju Između
1981.
i
2001.
godine
1.1.1.
Natalitet I mortalitet otočnog stanovništva u razdoblju između
1981.
i
2001.
godine
1.2.
Mehaničko kretanje otočnog stanovništva u razdoblju između
1981.
1
2001.
godine
2.
Doseljeno stanovništvo Jadranskih otoka
2.1.
Podrijetlo doseljenog stanovništva jadranskih otoka
2.2.
Vrijeme doseljavanja na Jadransko otočje
3.
Dnevno I tjedno mehaničko kretanje otočnog stanovništva
III. DEMOGRAFSKE STRUKTURE OTOČNOG STANOVNIŠTVA
1.
Struktura otočnog stanovništva po dobi
1.1.
Otočni modeli dobne strukture
1.2.
Ostali analitički pokazatelji dobne strukture
1.2.1.
Srednje vrijednosti dobi
-
prosječna starost otočnih populacija
1.2.2.
Koeficijenti starosti
1.2.3.
Koeficijenti dobnih ovisnosti
2.
Struktura stanovništva po spolu
3.
Aktivnost otočnog stanovništva
3.1.
Aktivno stanovništvo
3.2.
Neaktivno stanovništvo
3.3.
Ekonomska iskorlštenost radnog kontingenta i demografske rezerve
3.4.
Poljoprivredno stanovništvo
3.5.
Struktura zaposlenih otočana (područja NKD
2001.
godine)
4.
Obrazovna struktura otočnog stanovništva
IV.
BUDUĆI DEMOGRAFSKI RAZVITAK JADRANSKIH OTOKA
1.
Projekcija nastavljenog trenda ukupnog kretanja
2.
Projekcija istog trenda bez migracijske komponente
3.
Analitička otvorena i zatvorena kohortna projekcija
v. zaključak
Literatura
1
Izvori
sažetak/summary
PRILOZI
Popis tablica I slika
Popis kartografskih prikaza
f
Bayerisch· ^
f
Staatsbibliothek
I |
| adam_txt |
OTOČMt LOGARITAM
SAŽETAK
smjerom ukupnog kretanja, kvalitativnim značajkama demografskih
procosa i
njihovim
vidljivim posljedicama, na Jadranskom se otočju jasno odražavaju dva demografska pola. Na
jednoj strani imamo otoke demografskog rasta, koji pretpostavljaju i demografsku vitalnost, dok
na drugoj strani brojno otočje depopulira
s
takvim biološkim posljedicama gdje je već i danas, u
ozračju prisutne demografske strukture, nemoguća revitalizacija. U demografsld pol progresije
generalno uključujemo Kvarnerske, priobalne, razvijene i velike otoke, dok su Dalmatinski
otoci, osobito njihov sjeverni arhipelag, zatim pučanski, nerazvijeni i manji otoci pod snažnim
depopuladjskim procesima. Ova analiza nije imala cilj determinirati uzroke formiranja
predznaka ukupnog kretanja stanovništva, već je brojnim demografskim pokazateljima
osvijetlila suvremeno demografsko stanje na jadranskim otočnim skupinama. Skupine su bile
grupirane po brojnim kriterijima, tako da je formirano pet otočnih i dvije naseljske skupine.
Za svaku od njih konstruirane su međupopisne stope rasta ili pada broja stanovnika u zadnja
tri popisa stanovništva, pa je tako i određen karakter bližega demografskog razvitka. Za svaku
otočnu skupinu, definirana je pripadnost određenom dobnom modelu, a pokazatelji dobne
strukture najočitiji su dokaz različitih demografskih pozicija pojedinih otočnih skupina.
Prosječna dob stanovnika naših otoka iznosila je
2001.
godine oko
42
godine, međutim, taj
je pokazatelj za neke otočne skupine već dosegao vrijednost više od
65
godina, dok je na
dragima čak ispod državne razine
(39,3).
Prosječnu starost populacije ispod razine cjelokupne
otočne populacije
2001.
godine od velikih su otočnih skupina imali Kvarnerski
(40,6
godina)
i južnodalmatjnski otoci
(41,6
godina). Iznad te razine izračunata je dob za sjeverno-
(44,7
godina) i srednjodalmarinske
(42,4)
otoke. Prosječna dob
qelokupnoga
Dalmatinskog otočja
(42,8
godina) bila je nešto viša ođ prihvaćenog kriterija od
42
godine, što je također znakovito
i za pelješku populaciju
(42,8
godina). Prosječna starost otočnih populacija ovisi
о
veličini
otoka. Stanovništvo iznimno malih otoka ima prosječnu starost
(65,6
godina) koja se približava
prosječnoj dobi doživljenja sličnih populacija, pa se može zaključiti da je riječ
о
dugovječnosti
populacije ili
о
nagovještaju skorog izumiranja najmanjih otočnih lokalnih zajednica. Najstarije
stanovništvo malih otočnih skupina živi u sjevernozadarskoj skupini
(57,8
godina), te iškoj
(57,0
godina), dok jeuprosjeku nešto mlađe, ali
í
nadalje u poodmakloj dobi, na zlarinsboj
(55,2
godine) i prvićkoj
(52,4
godine) skupini.
Temeljem rezultata popisa stanovništva
2001.
godine utvrđen je koeficijent starenja Jadranske
otočne populacije od
26,6
(udio stanovništva starijeg od
60
godina na ovom području iznosi
26,6%)
pa ga svrstavamo u predzadnji razred pređenog praga koeficijenta starosti. Iste godine
cjelokupna hrvatska populacija imala je koeficijent starosti
21,6.
Indeks starenja za cjelokupno je otočje
2001.
godine bio
121,5,
Sto znači da je stara populacija
za više od jedne petine brojnija negoli mlada. Sve Dalmatinske otočne skupine imaju znatno
zastupljeniju stariju generaciju
(60
godina i više) negoli je na njima prisutna dječja i mladenačka
populacija, dok je jedino na Kvarnerskim otocima približno jednak broj mlade i stare populacije.
Od
122.418
ukupnog otočnog stanovništva njih je
60.058
muškog, a
62.360
ženskog spola.
Koeficijent maskuliniteta je
963,1.
Rijetke su otočne skupine na kojima je veći udio
muäkog
stanovništva. To su male otočne skupine: lastovska, čiovska, šoltanska i ugljanska, te naseljske
skupine u kojima se nalaze naselja do
100
stanovnika i iznimno mali otoci.
»9»
Stopa aktivnosti, odnosno udio aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu utvrđen
prilikom popisa stanovništva
2001.
godine, je za naše otočje iznosila
40,86%.
Naznačena stopa
ukazuje na činjenicu da je na našim otocima tek
2/5
stanovništva aktivno, a
3/5
neaktivno.
Ukoliko otočnoj populaciji pridodamo i pelješko stanovništvo, situacija se pogoršava jer je stopa
aktivnosti na ovom poluotoku bila približno
38%.
Razlika između razvijenosti Kvarnerskih
i Dalmatinskih otoka, kao i između dalmatinskih otočnih skupina, odražava se i kroz stope
almvnosti gdje je ova stopa na Kvarnerskim otocima
(43,96%)
za
11,5%
veća nego na Dalma¬
tinskim otocima. Najniža je na sjevernodalmatinskim otocima gdje proizlazi da je tek nešto više
nego svaki treći stanovnik radnoaktivan
(35,26%),
dok je, gledajući prema jugu, stopa sve viša.
U ukupnom otočnom stanovništvu neaktivna populacija sudjeluje udjelom od oko
60%
(72.404),
Sto znači da na dva aktivna otočana idu tri neaktivna. Od tog broja jednu polovicu
čine osobe
s
osobnim prihodom, a drugu polovicu uzdržavana populacija. Takva proporcija
prisutna je na Kvarnerskim i srednjodalmatinskim otocima, dok je na sjevernodalmatinskoj
otočnoj skupim prisutnija populacija
s
osobnim prihodom, a na južnodalmatinskim otocima
uzdržavano stanovništvo.
Gotovo
svald trea
stanovnik
(30,0%)
radnoaktivnog kontingenta nalazi se izvan radnoaktivne
funkcije. Približne su demografske rezerve na Kvarnerskim i južnodalmatinskim otocima
(26,3%),
nešto veće na srednjodalmatinskim
(28,3%),
a znatno veće na sjevernodalmatinskim
U distribuciji završenih
Skola
koje je pohađalo otočno stanovništvo prevladavaju srednje škole.
Gotovo polovica
(48,8%)
otočana starijih od
15
godina nalazi se u toj kategoriji. Najčešće su to
srednje Škole u kojima se steklo neko zanimanje, u trajanju od tri godine. U spolnoj strukturi
ove obrazovne razine više su zastupljeni muškarci nego žene. Udjelom od
20,4%,
na drugom
se mjestu po obrazovnoj razini nalazi ono stanovništvo koje je završilo osmogodišnju školu.
U toj kategoriji prevladava ženska populacija. Zbog visoke prosječne starosti i udjela starog
otočnog stanovništva u ukupnom broju starijih od
15
godina, na ovom je prostoru primjetno
zastupljena populacija koja je završila osnovno obrazovanje u školama do trećegrazreda
(5,9%),
te ona koja je pohađala sedam razreda osnovnog školovanja
(12,1%).
Oko
1,5%
otočana nema
niti ¡edan razred završene škole, a u spolnoj strukturi ove populacije trostruko je više žena. Na
naSim otocima živi veći broj i udio stanovnika iznad
15
godina koji je završio fakultet
(5,6%)
nego onaj broj koji ima završenu gimnaziju
(4,6%),
dok je broj onih koji su završili više škole tek
neznatno manji nego zavrSenih gimnazijalaca.
U posebnom se poglavlju raspravlja
о
budućemu demografskom razvitku Jadranskih otoka.
Od tri osnovne skupine projektivnih metoda kao optimalna je izabrana podvarijanta kohortne
metode.gdje je projicirano stanovništvo svih otočnih skupina do
2011.,
a potomi do
2021.
godine.
Podvarijanta (B) ove metode pretpostavlja blago antiemigracijsko djelovanje, ali i biološku
projekciju zatečenog stanovništva. Pošto je dobno-spolna struktura stanovništva našeg otočja
nepovoljna i projicirano
če
stanovništvo također imati nepovoljnu dobno-spolnu strukturu što,
naposljetku, dovodi i do depopulacije. Metodom "otvorene" optimističnije projekcije, ovo se
stanje tek neznatno ublažava.
OTOČNÍ
LOGARITAM
292
the direction of total movement, qualitative characteristics and the visible effects of demo¬
graphic processes on the Adriatic islands, clearly reflect two demographic poles. On the one
hand, there are islands with a demographic growth which implies also the demographic
vitality. On the other hand, a large number of islands have been biologically affected by the
depopulation to the extent that already today, considering present demographic structure,
the
revitalisation
is not possible. Generally,
Kvarner,
littoral, developed and large islands are
included into the demographically progressive pole. The Dalmatian islands, especially the
northern archipelago, open-sea islands, underdeveloped and smaller islands have been affected
by strong depopulation processes. The aim of this analysis was not to determine causes for
the formation of sign
(+/-)
of the total population movement, but to bring to light the present
demographic situation in the Adriatic island groups using numerous demographic indicators.
The island groups were established according to numerous criteria resulting in the formation of
five island and two settlement/community groups. For each group, the inter-census rates of the
population growth or fall in the last three censuses were structured which helped to determine
the character of the near future demographic development. The affiliation to a certain age model
was defined for each island group, and the age structure indicators have been the most evident
proof of different demographic positions of individual island groups.
In
2001,
the average age of our islands' population was about
42
years. However, that same
indicator has already reached the value higher than
65
years for some island groups, while at the
same time, it is even below the state level value
(39,3)
for some other groups. The average age of
the island population below the level of the total island population in
2001,
was found on large
island groups like
Kvarner
(40,6
years) and the south Dalmatian islands
(41,6
years). Higher age
level was calculated on the north Dalmatian
(44,7
years) and central Dalmatian
(42,4)
islands.
The average age of population on all the Dalmatian islands was slightly higher
(42,8
years) from
the generally accepted criterion of
42
years, which is also indicative for the population of the
Pelješac
peninsula
(42,8
years). The average age of the island population depends on the size
of an island. Population of the exceptionally small islands has the average age of
65,6
years
which comes close to the average life expectancy of similar population groups. Thus, it can be
concluded that the issue here is an old population or the prediction of near extinction of the
smallest island local communities.
The oldest population of small island groups lives in the northern
Zadar
islands group
(57,8
years), and in the
Iž
island group
(57,0
years) while, in average, slightly younger but still very
old population lives in Zlarin
(55,2
years) and
Prvić
(52,5
years) island groups.
293
Out of the total of
122.418
island population,
60.058
inhabitants are of male and
62.360
of female
sex. The masculinity coefficient is
963,1.
The island groups where there is a higher percentage
of masculine population are rare. These are small island groups of
Lastovo, Čiovo, Šolta
and
Ugljan,
settlement groups with settlements of less than
100
inhabitants and very small islands.
The activity rate or the percentage of active population in the total population determined during
the
2001
census, was
40,86%
for all the Croatian islands. The rate indicates that only
2/5
of the
island population is active, while
3/5
is inactive. If the inhabitants of the
Pelješac
peninsula are
added to the island population, the situation becomes even worse since the activity rate on the
Pelješac
was about
38%.
The difference in the development of
Kvarner
and Dalmatian islands,
as well as the difference in the development of the Dalmatian island groups, is reflected also
through the activity rates. The activity rate on
Kvarner
islands
(43,96%)
is
11,5%
higher than
on the Dalmatian islands. The lowest activity rate is on the northern Dalmatian islands, which
means that almost insignificantly more than every third inhabitant is working
(35,26%),
and
going to the south, the rate is higher.
Out of the total island population, the percentage of inactive population is
60% (72.404)
which
means that on two active there are three inactive islanders. Half of this number are persons with
personal income, and another half is the supported population. Such a proportion is present
on the
Kvarner
and central Dalmatian islands. In the northern Dalmatian islands group, the
population has mainly got some personal income, while on the southern Dalmatian islands the
population is mainly supported.
One of the chapters deals with the future demographic development on the Adriatic islands.
Out of three basic groups of projected methods, the sub-variant of cohort method was chosen
as the optimal one, where the population of all the island groups until
2011,
and later until
2021,
has been projected. The sub-variant (B)
ofthat
method presumes a slight
Anti-emigrational activity, but also the biological projection of present population. Since the
age-sex structure of our island population is unfavourable, the projected population will also
have the unfavourable age-sex structure which, eventually, leads to the depopulation. Applying
the "open" (more optimistic) projection method, the situation could be only slightly modified.
OTOČNI LOGARITAM
SADRŽAJ
12
'4
34
46
50
66
92
102
108
110
134
lgo
162
166
168
192
192
198
204
208
210
210
226
232
236
240
246
256
260
266
268
280
284
288
296
36О
З64
I. PRISTUPI I KRITERIJI FORMIRANJA OTOČNIH SKUPINA
1.
Jadranske otočne skupine i problematika demografskog istraživanja
2.
Osnovna grupiranja otočnih naselja radi demografskih istraživanja
II.
DEMOGRAFSKO STANJE I PROCESI NA JADRANSKOM OTOČJU
1.
Ukupno kretanje otočnog stanovništva u razdoblju između
1981.
i
2001.
godine
1.1.
Prirodno kretanje otočnog stanovništva u razdoblju Između
1981.
i
2001.
godine
1.1.1.
Natalitet I mortalitet otočnog stanovništva u razdoblju između
1981.
i
2001.
godine
1.2.
Mehaničko kretanje otočnog stanovništva u razdoblju između
1981.
1
2001.
godine
2.
Doseljeno stanovništvo Jadranskih otoka
2.1.
Podrijetlo doseljenog stanovništva jadranskih otoka
2.2.
Vrijeme doseljavanja na Jadransko otočje
3.
Dnevno I tjedno mehaničko kretanje otočnog stanovništva
III. DEMOGRAFSKE STRUKTURE OTOČNOG STANOVNIŠTVA
1.
Struktura otočnog stanovništva po dobi
1.1.
Otočni modeli dobne strukture
1.2.
Ostali analitički pokazatelji dobne strukture
1.2.1.
Srednje vrijednosti dobi
-
prosječna starost otočnih populacija
1.2.2.
Koeficijenti starosti
1.2.3.
Koeficijenti dobnih ovisnosti
2.
Struktura stanovništva po spolu
3.
Aktivnost otočnog stanovništva
3.1.
Aktivno stanovništvo
3.2.
Neaktivno stanovništvo
3.3.
Ekonomska iskorlštenost radnog kontingenta i demografske rezerve
3.4.
Poljoprivredno stanovništvo
3.5.
Struktura zaposlenih otočana (područja NKD
2001.
godine)
4.
Obrazovna struktura otočnog stanovništva
IV.
BUDUĆI DEMOGRAFSKI RAZVITAK JADRANSKIH OTOKA
1.
Projekcija nastavljenog trenda ukupnog kretanja
2.
Projekcija istog trenda bez migracijske komponente
3.
Analitička otvorena i zatvorena kohortna projekcija
v. zaključak
Literatura
1
Izvori
sažetak/summary
PRILOZI
Popis tablica I slika
Popis kartografskih prikaza
f
Bayerisch· ^
f
Staatsbibliothek
I |
| any_adam_object | 1 |
| any_adam_object_boolean | 1 |
| author | Lajić, Ivan Mišetić, Roko |
| author_facet | Lajić, Ivan Mišetić, Roko |
| author_role | aut aut |
| author_sort | Lajić, Ivan |
| author_variant | i l il r m rm |
| building | Verbundindex |
| bvnumber | BV022453256 |
| ctrlnum | (OCoLC)643097954 (DE-599)BVBBV022453256 |
| format | Book |
| fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>00000nam a2200000 c 4500</leader><controlfield tag="001">BV022453256</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">20080114</controlfield><controlfield tag="007">t</controlfield><controlfield tag="008">070605s2006 abd| |||| 00||| hrv d</controlfield><datafield tag="020" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">9536028204</subfield><subfield code="9">953-6028-20-4</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)643097954</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV022453256</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">rakwb</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">hrv</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">7,41</subfield><subfield code="2">ssgn</subfield></datafield><datafield tag="100" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Lajić, Ivan</subfield><subfield code="e">Verfasser</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Otočni logaritam</subfield><subfield code="b">aktualno stanje i suvremeni demografski procesi na jadranskim otocima</subfield><subfield code="c">Ivan Lajić ; Roko Mišetić</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Zagreb</subfield><subfield code="b">Inst. za Migracije i Narodnosti [u.a.]</subfield><subfield code="c">2006</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">356 S.</subfield><subfield code="b">Ill., graph. Darst., zahlr. Kt.</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">n</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">nc</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Bevölkerungsentwicklung</subfield><subfield code="0">(DE-588)4006292-2</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Insulaner</subfield><subfield code="0">(DE-588)4368456-7</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Insel</subfield><subfield code="0">(DE-588)4128227-9</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Kroatien</subfield><subfield code="0">(DE-588)4073841-3</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Adriaküste</subfield><subfield code="z">Ost</subfield><subfield code="0">(DE-588)4345553-0</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="655" ind1=" " ind2="7"><subfield code="0">(DE-588)4056995-0</subfield><subfield code="a">Statistik</subfield><subfield code="y">1981-2006</subfield><subfield code="2">gnd-content</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="0"><subfield code="a">Kroatien</subfield><subfield code="0">(DE-588)4073841-3</subfield><subfield code="D">g</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="1"><subfield code="a">Adriaküste</subfield><subfield code="z">Ost</subfield><subfield code="0">(DE-588)4345553-0</subfield><subfield code="D">g</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="2"><subfield code="a">Insel</subfield><subfield code="0">(DE-588)4128227-9</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="3"><subfield code="a">Bevölkerungsentwicklung</subfield><subfield code="0">(DE-588)4006292-2</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2=" "><subfield code="5">DE-604</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Kroatien</subfield><subfield code="0">(DE-588)4073841-3</subfield><subfield code="D">g</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="1" ind2="1"><subfield code="a">Adriaküste</subfield><subfield code="z">Ost</subfield><subfield code="0">(DE-588)4345553-0</subfield><subfield code="D">g</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="1" ind2="2"><subfield code="a">Insulaner</subfield><subfield code="0">(DE-588)4368456-7</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="1" ind2="3"><subfield code="a">Bevölkerungsentwicklung</subfield><subfield code="0">(DE-588)4006292-2</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="1" ind2=" "><subfield code="5">DE-604</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Mišetić, Roko</subfield><subfield code="e">Verfasser</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSBMuenchen</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=015661080&sequence=000003&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Inhaltsverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB Muenchen</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=015661080&sequence=000004&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Abstract</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">304.609</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">09049</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">304.609</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="f">09048</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield><datafield tag="943" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-015661080</subfield></datafield></record></collection> |
| genre | (DE-588)4056995-0 Statistik 1981-2006 gnd-content |
| genre_facet | Statistik 1981-2006 |
| geographic | Kroatien (DE-588)4073841-3 gnd Adriaküste Ost (DE-588)4345553-0 gnd |
| geographic_facet | Kroatien Adriaküste Ost |
| id | DE-604.BV022453256 |
| illustrated | Illustrated |
| index_date | 2024-07-02T17:37:23Z |
| indexdate | 2024-08-10T01:23:31Z |
| institution | BVB |
| isbn | 9536028204 |
| language | Croatian |
| oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-015661080 |
| oclc_num | 643097954 |
| open_access_boolean | |
| owner | DE-12 |
| owner_facet | DE-12 |
| physical | 356 S. Ill., graph. Darst., zahlr. Kt. |
| publishDate | 2006 |
| publishDateSearch | 2006 |
| publishDateSort | 2006 |
| publisher | Inst. za Migracije i Narodnosti [u.a.] |
| record_format | marc |
| spelling | Lajić, Ivan Verfasser aut Otočni logaritam aktualno stanje i suvremeni demografski procesi na jadranskim otocima Ivan Lajić ; Roko Mišetić Zagreb Inst. za Migracije i Narodnosti [u.a.] 2006 356 S. Ill., graph. Darst., zahlr. Kt. txt rdacontent n rdamedia nc rdacarrier Bevölkerungsentwicklung (DE-588)4006292-2 gnd rswk-swf Insulaner (DE-588)4368456-7 gnd rswk-swf Insel (DE-588)4128227-9 gnd rswk-swf Kroatien (DE-588)4073841-3 gnd rswk-swf Adriaküste Ost (DE-588)4345553-0 gnd rswk-swf (DE-588)4056995-0 Statistik 1981-2006 gnd-content Kroatien (DE-588)4073841-3 g Adriaküste Ost (DE-588)4345553-0 g Insel (DE-588)4128227-9 s Bevölkerungsentwicklung (DE-588)4006292-2 s DE-604 Insulaner (DE-588)4368456-7 s Mišetić, Roko Verfasser aut Digitalisierung BSBMuenchen application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=015661080&sequence=000003&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Inhaltsverzeichnis Digitalisierung BSB Muenchen application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=015661080&sequence=000004&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Abstract |
| spellingShingle | Lajić, Ivan Mišetić, Roko Otočni logaritam aktualno stanje i suvremeni demografski procesi na jadranskim otocima Bevölkerungsentwicklung (DE-588)4006292-2 gnd Insulaner (DE-588)4368456-7 gnd Insel (DE-588)4128227-9 gnd |
| subject_GND | (DE-588)4006292-2 (DE-588)4368456-7 (DE-588)4128227-9 (DE-588)4073841-3 (DE-588)4345553-0 (DE-588)4056995-0 |
| title | Otočni logaritam aktualno stanje i suvremeni demografski procesi na jadranskim otocima |
| title_auth | Otočni logaritam aktualno stanje i suvremeni demografski procesi na jadranskim otocima |
| title_exact_search | Otočni logaritam aktualno stanje i suvremeni demografski procesi na jadranskim otocima |
| title_exact_search_txtP | Otočni logaritam aktualno stanje i suvremeni demografski procesi na jadranskim otocima |
| title_full | Otočni logaritam aktualno stanje i suvremeni demografski procesi na jadranskim otocima Ivan Lajić ; Roko Mišetić |
| title_fullStr | Otočni logaritam aktualno stanje i suvremeni demografski procesi na jadranskim otocima Ivan Lajić ; Roko Mišetić |
| title_full_unstemmed | Otočni logaritam aktualno stanje i suvremeni demografski procesi na jadranskim otocima Ivan Lajić ; Roko Mišetić |
| title_short | Otočni logaritam |
| title_sort | otocni logaritam aktualno stanje i suvremeni demografski procesi na jadranskim otocima |
| title_sub | aktualno stanje i suvremeni demografski procesi na jadranskim otocima |
| topic | Bevölkerungsentwicklung (DE-588)4006292-2 gnd Insulaner (DE-588)4368456-7 gnd Insel (DE-588)4128227-9 gnd |
| topic_facet | Bevölkerungsentwicklung Insulaner Insel Kroatien Adriaküste Ost Statistik 1981-2006 |
| url | http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=015661080&sequence=000003&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=015661080&sequence=000004&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |
| work_keys_str_mv | AT lajicivan otocnilogaritamaktualnostanjeisuvremenidemografskiprocesinajadranskimotocima AT miseticroko otocnilogaritamaktualnostanjeisuvremenidemografskiprocesinajadranskimotocima |