Herceg-Bosna: kulturni, politički i državnopravni identitet
Gespeichert in:
| 1. Verfasser: | |
|---|---|
| Format: | Buch |
| Sprache: | Croatian |
| Veröffentlicht: |
Čitluk
Ogranak Matice hrvatske
2019.
|
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | Inhaltsverzeichnis Abstract Register // Personenregister |
| Beschreibung: | Naklada 300 |
| Beschreibung: | 438 Seiten Karten 22 cm |
| ISBN: | 9789926447557 |
Internformat
MARC
| LEADER | 00000nam a2200000 c 4500 | ||
|---|---|---|---|
| 001 | BV047125522 | ||
| 003 | DE-604 | ||
| 005 | 20210505 | ||
| 007 | t | ||
| 008 | 210204s2019 |||| |||| 00||| hrv d | ||
| 020 | |a 9789926447557 |9 978-9926-447-55-7 | ||
| 035 | |a (OCoLC)1196885256 | ||
| 035 | |a (DE-599)BVBBV047125522 | ||
| 040 | |a DE-604 |b ger |e rda | ||
| 041 | 0 | |a hrv | |
| 049 | |a DE-12 | ||
| 084 | |a OST |q DE-12 |2 fid | ||
| 100 | 1 | |a Kovačević, Mate |d 1962- |e Verfasser |0 (DE-588)1089854994 |4 aut | |
| 245 | 1 | 0 | |a Herceg-Bosna |b kulturni, politički i državnopravni identitet |c Mate Kovačević |
| 264 | 1 | |a Čitluk |b Ogranak Matice hrvatske |c 2019. | |
| 300 | |a 438 Seiten |b Karten |c 22 cm | ||
| 336 | |b txt |2 rdacontent | ||
| 337 | |b n |2 rdamedia | ||
| 338 | |b nc |2 rdacarrier | ||
| 500 | |a Naklada 300 | ||
| 546 | |a Englische Zusammenfassung | ||
| 648 | 7 | |a Geschichte |2 gnd |9 rswk-swf | |
| 650 | 7 | |a Civilization |2 fast | |
| 650 | 4 | |a History of Balkan Peninsula | |
| 650 | 0 | 7 | |a Kroaten |0 (DE-588)4033244-5 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 650 | 0 | 7 | |a Identität |0 (DE-588)4026482-8 |2 gnd |9 rswk-swf |
| 651 | 4 | |a Croatia / History | |
| 651 | 4 | |a Croatia / Civilization | |
| 651 | 4 | |a Balkan Peninsula / History | |
| 651 | 7 | |a Balkan Peninsula |2 fast | |
| 651 | 7 | |a Croatia |2 fast | |
| 651 | 7 | |a Herzegowina |0 (DE-588)4024643-7 |2 gnd |9 rswk-swf | |
| 689 | 0 | 0 | |a Herzegowina |0 (DE-588)4024643-7 |D g |
| 689 | 0 | 1 | |a Kroaten |0 (DE-588)4033244-5 |D s |
| 689 | 0 | 2 | |a Identität |0 (DE-588)4026482-8 |D s |
| 689 | 0 | 3 | |a Geschichte |A z |
| 689 | 0 | |5 DE-604 | |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032531755&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Inhaltsverzeichnis |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032531755&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Abstract |
| 856 | 4 | 2 | |m Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment |q application/pdf |u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032531755&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |3 Register // Personenregister |
| 940 | 1 | |n oe | |
| 940 | 1 | |q BSB_NED_20210505 | |
| 999 | |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-032531755 | ||
| 942 | 1 | 1 | |c 306.09 |e 22/bsb |g 4972 |
| 942 | 1 | 1 | |c 305.8009 |e 22/bsb |g 49742 |
| 942 | 1 | 1 | |c 306.09 |e 22/bsb |g 49742 |
Datensatz im Suchindex
| _version_ | 1804182173603856385 |
|---|---|
| adam_text | Kazalo Proslov.................................................................................................... 9 I. ANTIČKA PODLOGA Od Delmata do Hrvata....................................................................... 13 II. HRVATSKA KRONIKA Kronika stare hrvatske državnosti...................................................... 23 Strahovi od veličine hrvatskoga državnog prostora..........................32 Stara hrvatska država u viđenju Tome arhiđakona..........................37 III. ETNIČKA, VJERSKA, KULTURNA I DRŽAVNA OSNOVA BOSNE I HUMA Hrvatski kulturni slojevi u srednjovjekovnoj Bosni i Humu..............45 Dugovječnost hrvatskoga jezika u BiH.............................................. 58 Zapostavljenost hrvatske ćirilice........................................................ 69 Starohrvatska arhitektura i umjetnost na području BiH................... 77 Hrvatska državno-pravna i kulturološka stalnica Bosne i Huma .. .85 Vjerska i narodna pripadnost Crkve bosanske.................................100 Usmena predaja о hrvatskoj stalnosti u Bosni i Hercegovini........109 Ganga, nijemo kolo i slikarstvo.........................................................114 Dinarsko gorje nepresušivi rezervoar hrvatske biološke i demografske snage............................................... 119 IV. NA OSMANSKOM RAZBOJIŠTU Na osmanskom razbojištu................................................................ 127 Žilava borba Hrvata za opstanak u Osmanskom Carstvu..............144 Povijest odjevena u epsko
ruho.........................................................148 Menčetić je izražavao volju potlačene hrvatske većine..................151 V. HRVATSKA KNJIŽEVNOST NA OSMANSKOM PODRUČJU Neprekinuti kontinuitet hrvatske književnosti u ВІН....................... 155 Čuvanje hrvatstva i borba protiv Osmanlija.....................................161 Politička pozadina književnoga klevetanja.......................................168 VI. HRVATSKE FRATARSKE KRONIKE Kronike hrvatskoga opstanka pod osmanskom vlašću................... 171 Glasnogovornik hrvatske povijesti.....................................................182 VII. HRVATSKI NARODNI POKRET Kako su Turci postali Jukićevi Bošnjaci...........................................191 Kob hercegbosanskih Hrvata.............................................................194 5
Međunarodno priznanje hrvatskoj borbi protiv Turaka 1876..........198 VIII. U POTRAZI ZA HRVATSKIM PEČATOM Hrvatski pečat BiH............................................................................ 207 Karakter mustimanskog rata protiv Hrvata.................................... 210 Autohtonost Hrvata u ВІН.................................................................. 213 Disertacija kao vlastiti duševni profil.............................................. 217 IX. BORBA ZA HRVATSKI ENTITET U AUSTRO-UGARSKOJ I KRALJEVINI JUGOSLAVIJI Za hrvatski entitet u Austro-Ugarskoj.............................................. 221 Opiranje hrvatskoj državnopravnoj jedinici .................................... 225 X. DRŽAVNOST U RATNOM VRTLOGU Pokušaj izgradnje solidarnoga društva............................................ 239 Velikosrpskim klevetanjem legalizirali genocid nad Hrvatima .. .245 Budak u svom djelu.......................................................................... 250 XI. JUGOSLAVENSKI KOMUNIZAM I BORBA HRVATSKE EMIGRACIJE Udba nastoji ovladati Katoličkom Crkvom...................................... 253 Pokušaji oslobađanja Hrvatske........................................................ 260 Borbeni duh hrvatske političke emigracije...................................... 263 Velebitski vuk.................................................................................... 266 XII. U ŠKARAMA IZMEĐU SRBA I MUSLIMANA ВІН je projekt jugoslavenskih komunista........................................ 275 Državnopravna organizacija prostora protiv dviju
agresija............................................................................ 280 Narod jači od gusjenica.....................................................................283 Borba za opstanak Hrvata u ВІН.......................................................286 Sukob unitarizma i autonomije.........................................................290 Izetbegovićeva unitarna islamistička strategija...............................295 Kako do hrvatske teritorijalne jedinice............................................ 303 Legalna i legitimna zajednica.......................................................... 306 Aforistična robija .............................................................................. 309 Herceg-Bosna, unatoč svemu!........................................................ 312 XIII. KNJIŽEVNO OPSTAJANJE Glas hrvatskih stradalnika s križnih putova.................................... 317 Pojedinac i kolektiv u totalitarizmu...................................................321 Svjetsko i zavičajno u djelu Ivana Slamniga.....................................323 Hrvatski integralizam u isječcima iz Pavlovičeva književnoga imaginarija.......................................................................................... 326 6 Mate Kovačevič
Otkrivanje zagonetne zemtje............................................................ 329 Kuća i domovina............................................................................... 332 Etička kronika duše hrvatske mladosti............................................ 340 Može li biti Croatie bez lustracije.................................................... 342 Kritika struktura moći......................................................................345 Prkosno opstajanje............................................................................348 Kamenčići mozaika hercegbosanskoga hrvatstva...........................351 Romansirane godine gladi................................................................ 354 Rađanje rješenja hrvatskih paradoksa............................................ 357 Kad povijesna građa posadašnjuje zbilju.........................................361 Priče hrvatskog naraštaja................................................................ 364 XIV. POETSKI TREPTAJI HRVATSKE DUŠE Bujica osjećaja pretočena u poetski govor.......................................367 Poetski doživljaj humske zemlje...................................................... 369 „Zadom s južnohumskih strana.......................................................372 Snažni treptaji hrvatske duše...........................................................375 Od oponašanja tradicije do hermetičke učenosti.............................378 Refleksivni lirski „eseji Andrije Vučemila.......................................380 Nepatvorena ljubav u originalnim jezičnim
rješenjima...................383 Poetske minijature............................................................................ 385 Pjesniku Božjem vrtu........................................................................ 389 Duševnost vješto oslikana vanjskim elementima...........................391 XV. JEZIKOSLOVLJE i LEKSIKOGRAFIJA Sastavnice hrvatskoga jezika i kulture.............................................395 Presjek razvoja hrvatskoga književnog jezika.................................398 Zadarvidi opće i nacionalno.............................................................. 401 Oblikovanje hrvatskoga pogleda na srednjovjekovlje.......................403 XVI. OVDJE JE ROĐENA, OVDJE SE BRANI Duvanjska bazilika - vjersko, kulturno i nacionalno žarište...........407 Summary............................................................................................410 KAZALO IMENA........................................................................................412 RECENZIJE................................................................................................421 Dr. Miroslav Tuđman: Bavi li se Mate Kovačevič Sizifovim poslom Dr. Damir Pešorda: Originalan doprinos hrvatskoj političkoj filozofiji Dr. Domagoj Vidovič: Vodič kroz hrvatsku državotvornu lektiru Bilješka о autoru............................................. 433 Prilozi..........................................................................................................434 HERCEG-BOSNA 7
Summary This book follows the cultural and state-legal development of the Cro atian nation and its historical space with special emphasis on the deve lopment of that part of the Croatian nation that lived in the area of the medieval Bosnia Banovina (region) and the Hum dukedom. After the downfall of the Croatian medieval kingdom, they diverged from the rule of the Croatian ban (duke), who recognised the supremacy of the Hungarian king. Bosnia too recognised the supremacy of the Croatian-Hungarian king sometime later, while Hum remained under Croatian rule until such time that Bosnia gained in strength. Even when it became a kingdom and until it fell under the Ottoman Empire, medieval Catholic Bosnia recognised the supremacy of Croati an-Hungarian kings. It was jointly in the remit of the Croatian Catholic administration and shared its joint fate. An analysis of the writings of government documents and their Croa tian language confirms the continuity of ancient documents by Croatian national rulers. Architecture, sacral monuments and liturgical literature clearly show the Croatian nature of the medieval culture in Bosnia and Hum. With the Ottoman invasion of Bosnia, the Vlah people of Orthodox faith began to arrive in Croatian areas and a strong forced wave of Isla misation emerged in the XVI century. The remaining Croatian indigenous population endeavoured to sur vive in various ways and was particularly affected by the politically mo tivated transformation to the Orthodox faith. As Catholic states were directly opposed to the Ottoman Empire’s invasive escapades,
Catholics on the margins and countries bordering the Empire, became unfavourable and many Croats were compelled to emigrate or convert to Islam, which is shown in Ottoman sources. Despite their unfavourable status being daily exposed to violence, dis placement and abuse, Croatians managed to develop a respectable lite rature in virtually impossible living conditions. In addition, particularly valuable artworks emerged in circumstances where the majority religion was opposed to anthropomorphist deities. 410 Mate Kovačevič
Regardless of the intolerable conditions and often being suspected of espionage, Croatians remained culturally connected with their nation living in free countries and partially impacted general Croatian langua ge-cultural processes. Later, they managed to convince the sultan to allow them the right to protection by the Croatian king. After the liberation from Ottoman rule, they joined the joint struggle to build a Croatian entity in the dual Austro-Hungarian Monarchy and in the Kingdom of Yugoslavia which they partially succeeded to do in 1939 when a majority Croat entity was established in the area of the Croatia Banovina. Completely stripped of their rights in communist Yugoslavia, they were forced to leave the country and hence created a strong emigre community which joined the struggle for Bosnia and Herzegovina to break away from Yugoslavia after the fall of communism and to organise the country on a federal principle in order for Croatians to obtain equal rights along with ethnic Bosniaks and Serbs. That was formally achieved by the Washington and Dayton Peace Accords but in the post-Dayton period they were strongly exposed to Bosniak unitarist policy, which, despite rulings by the Constitutional Court, limits their national rights contained in international treaties. HERCEG-BOSNA 411
RECENZIJE Prof. dr. Miroslav Tuđman: Bavi li se Mate Kovačevič Sizifovim poslom? Knjiga Mate Kovačeviča Herceg-Bosna. Kulturni, politički i državno pravni identitet, kako najavljuje autor u Proslovu, treća je u nizu troknjižja s kojim čini jedinstvenu cjelinu uz knjige Pet stoljeća borbe za Hrvatsku (2013.) i Bilježi hrvatskoga identiteta (2016.). Ova treća knjiga nastoji otkloniti „prazninu u poznavanju vlastite nacionalne kulture ... Hl gotovo potpunu nezainteresiranost za sudbinu Hrvata na povijesnim hrvatskim područjima što su ostala izvan sklopa hrvatske države“ (Pro slov). No, ovo troknjižje nije zasebna cjelina u djelu Mate Kovačeviča, već središnja tema koja s prethodnim njegovim knjigama čini cjelinu. To možemo razabrati već samim podsjećanjem na naslove dosadaš njih knjiga Mate Kovačeviča: Hrvati Herceg-Bosne - narod koji nestaje (2007.); Bespuća hrvatske politike (2009); Hrvatska i balkanski savezi (2012); Sudbina hercegbosanskih Hrvata : suverenost u okviru EUfederalizma(2014.); Petnaest mračnih godina : 2000. -2015 (2015). Sto jeste i što nije knjiga Herceg-Bosna. Kulturni, politički i državno pravni identiteti Po svojoj strukturi ona je organizirana u 16 tematskih poglavlja koja pokrivaju razdoblja od antičkih vremena do danas (prvo je poglavlje naslovljeno Antička podloga, a šesnaesto Ovdje je rođena, ovdje se brani). Svako se pak poglavlje sastoji od prikaza i osvrta na niz knjiga koje su relevantne za poznavanje državnih tvorbi i kulturnoga identiteta od antičkih davnina pa do današnjice „na povijesnim hrvat skim područjima“. Poglavlja su strukturirana
po fasetama relevantnim za identitet Herceg-Bosne, a izbor i prikaz 80-ak knjiga autor je najavio već u podnaslovu knjige. Odabir knjiga rađen je prema kriteriju rele vantnosti za kulturni, politički i državnopravni identitet te kontinuitet Hrvata u Bosni i Hercegovini. Je li knjiga Herceg-Bosna tek skup recenzija relevantnih knjiga о kul turnom i političkom identitetu Hrvata u BiH? Ona jeste i to, ali nije samo to. Odnosno nije samo osvrt novinara i kolumniste na recentnu znanstvenu produkciju о identitetu Herceg-Bosne. Mate Kovačevič je i HERCEG-BOSNA 421
novinar í kolumnist і publicist, ali to su za ovu knjigu tek njegove kva lifikacije za uporabu metode i stila kojima se koristi da sažeto, precizno i jasno prikaže često složenu i po obujmu veliku građu u knjigama о kojima piše. Mate Kovačevič je u daleko većoj mjeri istraživač i kroničar. Ne zato što istražuje nedorečenosti ili nedostatke pojedinih knjiga koje ocjenjuje, nego zato što će dovoditi u relacije ֊ vremenske, kulturološke i političke - spoznaje i rezultate različitih autora iz različitih područja. Drugim riječima, nije ambicija Mate Kovačeviča čitatelju ponuditi samo prikaz i ocjenu svake od 80֊ak analiziranih knjiga. On želi čitatelju po sredno ponuditi sintezu do koje se može doći, i do koje je on došao, čita njem cijelog korpusa prikazanih knjiga. Posredno, jer su njegovi prikazi pojedinih knjiga uvijek usredotočeni na ključne teze autora tih knjiga, ali prikaze ne opterećuje svojim kritičkim komentarima kako bi čitatelja uvjerio da su kritika i kritičar važniji od pojedinih autora i njihovih spo znaja о kojima izvješćuje. M. Kovačevič u svojim prikazima ne koristi uobičajeni format znanstvenih ili publicističkih recenzija - s bilješkama, poveznicama na drugu dostupnu literaturu, pohvalama pojedinih dio nica ili kritikama (ne)obrađenih tema. Njegovi prikazi knjiga dóimat će se čitatelju šturo, jer su svedeni na konstatacije, zapravo poante i sinteze spoznaja do kojih su došli pojedini autori. Međutim, to Matu Kovačeviča ne čini „površnim“ izvjestiteljem već analitičarem. Upravo ta metoda preglednih činjenica i konstatacija, do kojih autori iz različitih
područja (od povijesti, politike, kulture, knji ževnosti, jezikoslovlja) dolaze u svojim radovima, omogućava Mati Ko vačeviču da tu raznorodnu povijesnu, kulturnu i političku faktografiju umreži u jednu novu cjelinu. Čitatelj će to razabrati krećući se od jednog prikaza do drugog, od jednog poglavlja do drugog - dok i sam neće imati pred sobom cjelovitu sliku о kulturnom, političkom i državnopravnom identitetu Herceg-Bosne. A upravo je taj cilj onaj izravni motiv autora i svrha knjige Herceg-Bosna. Ne samo troknjižje u koje spada i knjiga Herceg-Bosna, nego i cijeli opus novinara, publiciste, istraživača i kroničara Mate Kovačeviča, pro izvod su odgovornosti zbog strepnje i zabrinutosti za sudbinu „naroda koji nestaje“. Njegov je opus impresivan, ali će i javnost i struka imati problema odrediti mu pravo mjesto u korpusu javnoga znanja.
Što Mate Kovačevič zapravo želi postići s knjigom Herceg-Bosna. Kul turni, politički i državnopravni identitet? On želi postojeće fragmente povijesnih, političkih i kulturnih činjenica i spoznaja о Hrvatima učiniti postojanim, priznatim i razumljivim sastavnicama legitimnog komuni kacijskoga polja о državotvornom i kulturnom identitetu. Komunikacij skog polja о kojem će se trajno brinuti hrvatske znanstvene, obrazov ne, kulturne i političke institucije Bosne i Hercegovine. Što za sada nije tako. Mate Kovačevič u Herceg-Bosni prikazuje činjenice i spoznaje iz različitih područja, koje i kada nađu svoje mjesto u znanstvenim publi kacijama, u pravilu ostaju tek na marginama javnoga znanja, jer nemaju pravo na svoje zasluženo mjesto u mainstream medijima ili u ključnim javnim institucijama BiH - a često ni u Hrvatskoj. Bavi li se Mate Kovačevič Sizifovim poslom? Hoće li njegovi napori i njegove knjige ostati na periferiji javnoga znanja ili će dočekati trenutak kada će biti legitimna i trajna sastavnica razumijevanja hrvatskoga politič koga i kulturnoga identiteta? Odgovor na ta i takva pitanja u velikoj mjeri ovisi о državnopravnom položaju Hrvata, odnosno о političkoj sudbini Hrvata u Herceg-Bosni, kao i о budućnosti današnje Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina jedina je država u Europi, a vjerojatno i u svijetu, u kojoj njezini narodi nisu čak ni formalno - ni na referendumu, a ni u par lamentu - odlučivali о svojem ustavu. Temeljnom dokumentu na kojem se gradi dogovor naroda о vrijednostima na kojima je moguće ostvariti zajedništvo tronacionalne države i
definirati ciljeve zajedničke budućno sti. Ustav BiH tek je aneks mirovnoga sporazuma, aneks kojeg je 1995. skrojila međunarodna zajednica u Daytonu. Dok je tome tako svaki će zagovor, pa čak i razgovor, о kulturnom i političkom identitetu HercegBosne - koja traži državnopravni okvir za svoj opstanak - biti još uvijek marginaliziran i sotoniziran od bošnjačke i srpske unitarističke politike u BiH, kao što je to bilo i u Hrvatskoj petnaestak godina nakon 2000. Zato se u današnjim okolnostima zadaća koju je sam sebi nametnuo Mate Kovačevič čini nemogućom misijom, unatoč njegovoj hrabrosti, ustrajnost, znanju i razboritosti. On od te misije ne može odustati jer bi to značilo odreći se i vlastitih korijena i budućnosti Herceg-Bosne. A to se ne može i neće dogoditi dok god postoje autori poput Mate Kovače viča i knjige poput Herceg-Bosne. HERCEG-BOSNA 423
Dr. Damir Pešorda: Originalan doprinos hrvatskoj političkoj filozofiji Mate Kovačevič je jedan od onih autora koji ne svaštare, nego već dugi niz godina, iz knjige u knjigu, dosljedno razvijaju svoju viziju jedne ve like teme, velike pripovijesti. Ta je velika pripovijest u njegovu slučaju - recimo to odmah na početku - prošlost, sadašnjost i budućnost hr vatske državnosti kao ideje i prakse, s akcentom na njezinu herceg-bosansku komponentu. Kao i većina zatočnika hrvatske državotvorne ideje Kovačevič je integralni Hrvat, no herceg-bosanske teme su mu nekako najbliže, tu se on kreće sigurnije i njegov glas zvuči autoritativnije. Nova knjiga Mate Kovačeviča HERCEG-BOSNA/Kulturni, politički i držav nopravni identitet na tragu je, kao što je to već iz naslova razvidno, kako velike pripovijesti kojom je autor zaokupljen, tako i spomenute sklonosti herceg-bosanskom tematskom kompleksu. Kovačevič svoju knjigu koncipira na originalan način. Na prvi po gled ona je sastavljena od osvrta na druge knjige, no već nakon nekoliko stranica čitatelju postaje jasno da te knjige koje se prikazuju nisu birane nasumice, naprotiv odabrane su tako da nenametljivu razvijaju jednu temu, pričaju jednu promišljenu i zaokruženu priču. Knjige koje autor prikazuje raznovrsne su i nisu birane po žanrovskom ključu, nego po svojoj funkcionalnosti u kontekstu šire slike koja se pomoću njih i govo ra о njima gradi. Većina prikazanih knjiga su historiografske, jezikoslov ne ili literarne naravi premda ima i političke esejistike, sjećanja, raznih zbornika, folkloristike i si. Zajednički im nazivnik nije
u njima samima, nego u namisli autorovoj, a ta namisao jest: prikazati i dokazati kulturni, politički i državnopravni kontinuitet Hrvata u Bosni i Hercegovini. Knjiga je podijeljena na šesnaest dijelova: I. Antička podloga, II. Hr vatska kronika, III. Etnička, vjerska, kulturna i državna osnova Bosne i Huma, IV. Na osmanskom razbojištu, V.Hrvatska književnost na osman skom području, VI. Hrvatske fratarske kronike, 7. Hrvatski narodni po kret, VIII. U potrazi za hrvatskim pečatom, IX. Borba za hrvatski entitet u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji, X. Državnost u ratnom vr tlogu, XI. Jugoslavenski komunizam i borba hrvatske emigracije, XII. U škarama između Srba i Muslimana, XIII. Književno opstajanje, XIV. Po etski treptaj hrvatske duše, XV. Jezikoslovlje i leksikografija, XVI. Ovdje 424 Mate Kovačevič
je rođena, ovdje se brani. Iz samih naslova tih dijelova može se nazrijeti koje točke hrvatske opstojnosti u BiH autor kroz govor о knjigama dru gih autora razlaže i obrazlaže. Iako su prikazane knjige žanrovski raznorodne, ipak se može reći da preteže historiografija, odnosno da je povijest о kojoj te knjige govore u središtu Kovačevićeva interesa. Uostalom, knjiga i počinje osvrtom na knjigu Marina Zaninovića Ilirsko pleme Delmati. Svoj osvrt Kovačevič naslovljava znakovitim naslovom Od Delmata do Hrvata, čime odmah otkriva i svoju nakanu da ne misli samo govoriti о jednoj knjizi nego otići i korak dalje, dati svoje viđenje ratobornog ilirskog plemena i uspo staviti poveznicu između predslavenske i slavenske epohe na hrvatskim prostorima, između Delmata i Hrvata. Tu svoju ideju eksplicira u jednoj od završnih rečenica prikaza: Ratoborna krv i srčanost antičkih Del mata djelomično kola i žilama hrvatskih dinaraca, koji nikada ne osta ju ravnodušni prema sudbini domovine i svoga narodnoga i državnoga prostora.” Posebnu pozornost Kovačevič poklanja reaktualizaciji i reinterpreta ciji Ljetopisa popa Dukljanina kao povijesnog izvora za hrvatsku povi jest te fratarskim kronikama. U razvijanju svoje vizije hrvatske povijesti autor ne zazire od smjelih zaključaka ni od polemičnih tonova, a pose bice voli analogije između nekih povijesnih i suvremenih događaja koje često otkrivaju neku gorku i iskustvom provjerenu istinu ili konstantu iz hrvatske povijesti. Tako izlažući o tomu kako kroničar iz 19. stoljeća fra Jako Baltić govori о zločinačkoj naravi turskog suda, autor
poentira: Uostalom, kao i danas u slučaju Hercegovačke banke, ubojstva zamje nika ministra unutarnjih poslova Joze Leutara i mnoštva hrvatskih žrta va što su ih još tijekom rata masovno smaknule muslimanske postrojbe.” Pišući о historiografskom, književnom i jezikoslovnom djelovanju bosanskih franjevaca, Kovačevič u osvrtu na knjigu Hrvatska književ nost Bosne i Hercegovine od 14. do 18. stoljeća (priredio Ivo Pranjković) zaključuje kako je neizmjerna uloga te književnosti u standardnojezičnim procesima na formiranju jedinstvenoga hrvatskoga književnog jezika”. No, važnost je franjevaca prije svega u tomu da su oni održali hrvatsku svijest u Bosni i Hercegovini ii, kako kaže autor na jednom mjestu, u očuvanju vjerske katoličke i hrvatske narodne opstojnosti”. HERCEG-BOSNA 425
Nije naodmet pripomenuti da bi bez književne ostavštine bosanskohercegovačkih franjevaca nezamislivo bilo romaneskno tkanje nekih velikih pisaca dvadesetog stoljeća kao što su Ivo Andrić i Ivan Aralıca u obliku kakvom ga poznajemo. Jezik bosanskohercegovačkih Hrvata, njegovo mjesto u kontekstu hrvatskih dijalekata i uloga u standardizaciji hrvatskoga književnoga jezika druga su važna tema u ovoj knjizi. Inzistirajući na jasnoj naci onalnoj atribuciji i samosvojnom razvojnom putu tog jezika, autor ne zazire od polemičnih tonova. Tako se, primjerice, polemički osvrće na knjigu lingvistice Darije Gabrić-Bagarić Primjeri bosanskohercegovačke pismenosti i književnosti od 11. dol9. Stoljeća. Autor zastupa jasnu dife renciranost hrvatske od srpske štokavštine još u dubokoj prošlosti, pri čemu ističe razlike poput sljedećih: Hrvatska se štokavština od srpske razlikovala po tronaglasnom sustavu, poput naglasaka u čakavštini, dok je srpsko štokavsko narječje imalo dva naglaska” ili Hrvatska je štokav ština kasnije izgubila jat (zatvoreno e) i duže sačuvala njegov parnjak - zatvoreno o”. Autor i književnost sagledava u skladu s koncepcijom cijele knjige. Književna djela iz ranijih stoljeća vrednuju se, osim po književnoj vri jednosti, i po ulozi u razvoju jezika, razvoju nacionalne misli, važnosti za rasvjetljavanje nekih povijesnih nedoumica i si. To se posebice odnosi na književnu djelatnost bosanskohercegovačkih franjevaca, tih čuvara hrvatske nacionalne svijesti, duhovnosti i kulture hrvatskog naroda na tom dijelu hrvatskog povijesnog etničkog prostora. I u stvaralaštvu su
vremenih autora Kovačevič apostrofira one crte koje se uklapaju u kon cept po kojem gradi svoju knjigu, što, naravno, ne znači da propušta uo čiti i korektno eksplicirati ostale aspekte književnih djela о kojima piše. Više nego о etabliranim autorima (I.Slamnig, N. Đuretić, H. Hitrec, S. Šešelj), Kovačevič se bavi piscima za koje bi se moglo reći da su nekako po strani od središnje struje, kao što su Zdenka Čorkalo, Marina Alerić Bebić, Valentin Ćorić, Ljubo Krmek, Mate Sušac i dr. U teritorijalno i po stanovništvu nevelikoj Hrvatskoj takvi osvrti djelomično su uvjetovani i poznanstvima, određenim političkim i književnim afinitetima ili zavi čajnim vezama, no zamke takve prijateljske kritike Mate Kovačevič uspi jeva izbjeći držeći se unaprijed zacrtane niti vodilje, tako da, bez obzira 426 Mate Kovačevič
o kojern autoru ili djelu govori, on u njima nalazi poneku opeku za svoju veliku gradnju. Tom procesu podvrgnuti su svi od baroknog Vladislava Menčetića do postmodernog Ivana Slamniga, od nekoć slavljenog pa za boravljenog Grge Martića do nepravedno zapostavljenog Mate Sušca. Bez obzira govori li о povijesti, književnosti, jezikoslovnim pitanji ma ili čemu drugom, Mate Kovačevič u taj govor unosi snažan pečat autorske osobnosti i samosvojnog promišljanja hrvatske povijesti, kul ture, nacionalnog mentaliteta i etike. U donošenju sudova о hrvatskim povijesnim prijeporima ne okoliša, ne ide za tim da se kome dopadne ili ne zamjeri, nego jasno slijedi logiku hrvatske državotvorne misli. Po sebno su efektne - i u logičko-argumentacijskom i u književnom smi slu - njegove usporedbe neke povijesne s nekom suvremenom zgodom. U takvim slučajevima iz uočene analogije ili nesklada izrasta zanimljiv uvid, ali i književno efektan postupak. Tako, govoreći о jeziku i formi isprava iz bosanskohercegovačkog srednjovjekovlja, autor primjećuje: Sve isprave, uz hrvatske jezične značajke, započinju kršćanskom invokacijom ‘U ime Oca i Sina i Duha Svetoga’, koja je nespojiva s bilo ka kvim islamskim učenjem. Ta isključivost očituje se i u naše vrijeme pa je nedavno tako podignut ‘osunećeni’ spomenik Kulinovoj povelji u Tuzli. Naime, naručitelj, muslimansko-bošnjačke vlasti toga grada načinile su odljev te povelje obřezavši mu kršćanske značajke.” Kovačevič piše jasno, britko, ne okoliša, ne zamagljuje, ne juri za efek tnom poentom ili stilskom bravurom, ali ih i ne propušta tamo gdje mu
prirodno i bez napora dolaze. Njegov je jezik originalan, prepoznatljiv, prožet nekom tvrdoćom, čak i tvrdoglavošću, i mekoćom istodobno, po tim osobinama nalik jeziku Stanislava Simiča, kojeg s Kovačevićom po vezuje isti zavičaj. Ovako nasumce mi na pamet padaju neka obilježja tog jezika: veznik ‘nu’ umjesto ‘no’, uporaba arhaične perifraze ‘dijački jezik’ za latinski, auktor’ umjesto ‘autor’, začudne sintagme kao npr. ‘obrambeno imenoslovlje’ itd. Ima autora čiji je jezik sam po sebi svoje vrsna kreacija, umjetnički čin; Mate Kovačevič je jedan od takvih autora. Nova knjiga Mate Kovačeviča vrijedan je doprinos hrvatskoj knji ževnoj kritici, ali i hrvatskoj historiografiji i jezikoslovlju, no i više od toga ona je originalan doprinos hrvatskoj političkoj filozofiji. Ovom i nekim svojim prethodnim knjigama, građenim po sličnom principu (.Pet HERCEG-BOSNA 427
stoljeća borbe za Hrvatsku, Bilježi hrvatskog identiteta i dr.), Kovačevič se nametnuo kao jedan od najagilnijih suvremenih hrvatskih književ nih kritičara, koji s podjednakom akribijom, književnoteorijskim zna njem i analitičkom oštroumnošću analizira, a nerijetko i reaktualizira i reinterpretira, starija djela kao i recentnu književnu produkcija, ali i kao originalan politički mislilac koji razvija vlastitu koncepciju hrvatskog nacionalnog, državnopravnog, političkog i kulturnog identiteta. Štoviše, svoju političku filozofiju ugradio je i svoj kritički aparat, međutim to ga u vremenu kada nad izdišućim postmodernizmom već bijesne strastveni politički i etički ratovi, ne čini anakronim, nego vrlo aktualnim, moder nim štoviše. 428 Mate Kovačevič
Dr. Domagoj Vidovič: Vodič kroz hrvatsku državotvornu lektiru Mate Kovačevič večje više desetljeća pomni motritelj političkih, kultur nih i kulturno-političkih zbivanja te je iz njegova rada razvidno da ista osoba, a neprestano nas uvjeravaju da je to nemoguće u ovome užurba nom vremenu, može biti i novinar izvjestitelj, i kolumnist, i publicist. Kao novinar izvjestitelj Kovačevič je jezgrovit, pravodoban i točan, au torom je bezbrojnih vijestca te novinskih objava i izvješća. Ti su tekstovi, koji se često nazivaju redakcijskim i ne potpisuju se imenom i prezime nom, poprilično podcijenjeni iako se rado prenose. U njima je Kovačevič objektivan, ta su mu štiva lišena viška podataka te se iz njih ne može iščitati autorov osobni i/ili politički stav. I kao kolumnist se Kovačevič drži, doduše poprilično drukčijih, pravila struke, u kolumnama temeljito razlaže vlastite stavove u kojima je, kao malo tko u hrvatskoj javnosti, dosljedan i ustrajan. U ulozi publicista Kovačevićeve stvaralačke vrline još jače dolaze do izražaja jer tek mu u knjigama do izražaja u punini do lazi objasnidbeni aparat i informiranost, a vidljivije su i njegove osobine koje je razvio kao književni kritičar i svojevrsni književni transkroničar (jer njegovo književno zanimanje nije kronološki, nego tematski uvjeto vano, ali u knjizi kao cjelini ponovno poprima obilježja kronike) ֊ teme ljito i kritičko iščitavanje djela. Slobodno bi se pritom moglo ustvrditi da je Mate Kovačevič jedan od najpomnijih čitatelja djela koja bismo mogli nazvati državotvornim te, nakon što pročitate njegove prikaze, možete
mirno ustvrditi kako ste temeljito upoznati s njihovim sadržajem. Što više, kad bi sabrao sve svoje prikaze nedostatno iščitanih, a za Hrvate bitnih knjiga, Mate bi Kovačevič mogao objaviti svojevrstan Vodič kroz hrvatsku državotvornu lektiru, a s obzirom na temeljitost njegovih pri nosa već bi čitanje toga vodiča bilo dostatno da se prosječan Hrvat uputi u njihovu važnost. U svojoj najnovijoj knjizi Herceg-Bosna - kulturni, politički i držav nopravni identitet Mate Kovačevič opravdava sve izrečene epitete dosljednost i upornost, informiranost i temeljitost - propitujući u 16 poglavlja i 78 štiva kulturni, politički i državnopravni identitet hrvat skoga naroda u Bosni i Hercegovini. Kako ne biste imali problema sa sadržajem, autor vas u Proslovu podrobno upućuje u tematiku. Tekstovi HERCEG-BOSNA 429
su poredani kronološki, pa se već u početnome poglavlju Antička pod loga Kovačevič dotiče supstratne sastavnice današnjih Hrvata, ilirskoga autohtonog elementa koji ne samo da se uklopio u hrvatsko narodno biće, nego je naknadno postao nositeljem hrvatskih težnja za vlastitom državom. Povijest je Ilira i Hrvata razmjerno slična. Oba su naroda ima la svoju državu ili države. One su, razmrvljene i oslabljene unutarnjim trvenjima, potpadale pod vlast velikih carstava, ali je puk i unutar njih čuvao vlastitu samobitnost. Ne prepoznaju se stoga slučajno u Propasti Magnuma Ivana Aralice stoljetne hrvatske zablude i lutanja te vječita želja za slobodom. Središnja je nit svih djela koje Kovačevič iščitava državotvorna misao. Zbog toga on nanovo čita zanemarena ili nedovoljno iščitana djela koja rasvjetljuju mrak ranoga srednjovjekovlja. Kroz njegov je kritički aparat tako prošla Hrvatska kronika iz koje je razvidno da je Crvena Hrvatska bila političkom činjenicom te da Grgur Barski nije bio redovnikom u nekoj rubnoj i siromašnoj opatiji, nego stanovnik istinskoga katoličkog i hrvatskog središta u kojemu je bilo četrdesetak crkava. Osvrće se ujed no na djelo Tome Arhiđakona koje pokazuje kako se u dalmatinskome primorju u suživotu romanstva i slavenstva, uz uspone i padove, postu pno gradila, suprotno crno-bijelim pogledima negdašnje historiografije, suvremena hrvatska nacija. Kovačevič prostorno omeđuje povijesni hrvatski narodni prostor te njegovo sužavanje uoči i nakon osmanlijske okupacije širenjem kasnosrednjovjekovne srpske države te stalnim migracijama kojima se hrvatski
demografski bazen praznio, ali opstao. Kao jedan od rijetkih publicista Kovačevič iz svojega pregleda ne isključuju istočnu Hercego vinu (izdvajajući latinsku pismenost i hrvatski pleter pronađen u Zavali u Popovu) i istočnu Bosnu (gdje naglašuje hrvatsko podrijetlo kasnijih osmanlijskih velmoža). Dotiče se i problema hrvatske ćirilice, koju se katkad u vrelima nazivalo i srpskim pismom. Naime, srpski jezikoslovci i paleografi vrlo umješno izvlače korist od hrvatskoga ekskluzivnog na cionalizma zbog kojega se i pismo koje je do prije dva-tri stoljeća pre vladavalo, ne samo u Bosni i Humu, nego i unutar Dubrovačke Repu blike izvan dubrovačkih zidina, znalo nazivati srpskim zbog sličnosti s pismom kojim se služili i hrvatski, bosanski i humski pravoslavci. Tek se 430 Mate Kovačevič
u novije vrijeme humsku redakciju crkvenoslavenskoga jezika, čijim je jednim od obilježja ikavizam, postupno počelo povezivati s hrvatskom pisanom baštinom te naglašivati grafijske i brojevne razlike, koje su se nekoć učile u početnicama i о kojima se pisalo i u enciklopedijama iz jugoslavenskoga razdoblja, a koje kao da samo zaboravili otkad smo se osamostalili. Autor nam želi poručiti: da, ćirilica je i hrvatsko pismo, ali ne bilo koja ćirilica, nego hrvatska ćirilica, koja je izrasla iz glago ljaške tradicije, a iz koje je Vuk Stefanovič Karadžič „posudio“ nekoliko slova. Kao filolog Kovačevič je svjestan važnosti jezične samosvojnosti te čak i iz doktorske radnje Ive Andrića izvlači važne navode o tome kako je hrvatski jezik jedini preživio osmanlijska osvajanja te ističe ra zliku u značenju pridjeva bosanski u povijesnome (kad se tim pridjevom označivalo hrvatsko štokavsko narječje) i današnjemu (kad se katkad taj pridjev zlorabi i povezuje s pridjevom bošnjački) smislu. Osim srpsko-hrvatskoga narodnosnog razgraničenja Kovačevič kronološki prati i postupno stvaranje bošnjačke nacije. Naime, iako je već islamizacija od samih početaka rascijepila hrvatsko narodno biće, još su se za vrijeme Kraljevine Jugoslavije u beogradskoj skupštini od 24 bosanskohercegovačka muslimana 22 izjasnila Hrvatima. Kovačevič ogoljuje i nekritič ko povezivanje Bošnjaka s Crkvom bosanskom i njihovim pokušajem polaganja isključiva prava na baštinu srednjovjekovne bosanske države, koje se pokušava nametnuti čak i u znanstvenim djelima. Razgrađuje ih ne samo povijesnim podatcima, nego i
usmenoknjiževnom tradicijom u kojoj se spominju bosanskih banovi i kraljevi, a koju su ponajprije uščuvali Hrvati. Kad pogledate naslov nove knjige Mate Kovačeviča, možda ćete po misliti da je sve to već negdje viđeno jer se autor desetljećima bavi istom temom, no iznenadit ćete se, ne samo autorskom ustrajnošću i obiljem podataka, to se od Kovačeviča očekuje, nego i kulturno-književnim mo zaikom koji kao da se sam od sebe slagao i na koncu složio. Kovačevič, naime, na temelju prostornih (s povijesnoga i suvremenoga gledišta), vjerskih (sužavanje hrvatskoga povijesnog prostora prelaskom dijela Hrvata na pravoslavnu i islamsku vjeroispovijest) i kulturnih (pismenost koja seže u najstarija vremena te je povezana s obje sastavnice hrvatske katoličke baštine - i latinaške i glagoljaške) odrednica oslikava identitet HERCEG-BOSNA 431
hercegbosanskih Hrvata te naglašuje nešto što pripadnici drugih dvaju naroda s kojima Hrvati dijele prostor nemaju, a rado bi imali - kontinu itet, ne samo demografski i vjerski, nego i književni, kulturni i jezični. Kao kulturni trudbenik i donekle suputnik (ili supatnik) Mati Kovače viču svjestan sam kako su i za najmanji pomak na našoj kulturnoj pozor nici potrebni nadljudski napori, ustrajnost i kad se čini da je sve zaludu te bezgranično strpljenje. Kovačevič sve to, naizgled, čini uz smiješak i lako, uz kavu i dim cigarete, a onda se, kad u glavi samo pokušate odre diti broj stranica djela uvrštenih u ovu knjigu, koje je za mnoge od nas autor pročitao i kritički ih obradio, zapanjite i zadivite ili biste to barem trebali učiniti. A da Kovačevičev rad ne prate samo njegovi istomišljeni ci i srodnomišljenici, pokazuje i razmjerno nedavna reakcija iz Turskoga veleposlanstva na jedan od njegovih tekstova, pa ako mu kolumne čitaju strani diplomati, neka vas to ponuka da isto učinite i sami, to jest da se naslonite na jedno od nosivih rebara hrvatske lađe i možda sami sebi odgovorite na pitanje kako se taj odvjetak hrvatstva uspio ne samo odr žati, nego i stvoriti toliko opsežno i otporno kulturno nasljeđe na tako uzburkanome moru. Uvjeren sam da ćete barem dio odgovora pronaći dok budete čitali ovu knjigu. 432 Mate Kovačevič
|
| adam_txt |
Kazalo Proslov. 9 I. ANTIČKA PODLOGA Od Delmata do Hrvata. 13 II. HRVATSKA KRONIKA Kronika stare hrvatske državnosti. 23 Strahovi od veličine hrvatskoga državnog prostora.32 Stara hrvatska država u viđenju Tome arhiđakona.37 III. ETNIČKA, VJERSKA, KULTURNA I DRŽAVNA OSNOVA BOSNE I HUMA Hrvatski kulturni slojevi u srednjovjekovnoj Bosni i Humu.45 Dugovječnost hrvatskoga jezika u BiH. 58 Zapostavljenost hrvatske ćirilice. 69 Starohrvatska arhitektura i umjetnost na području BiH. 77 Hrvatska državno-pravna i kulturološka stalnica Bosne i Huma . .85 Vjerska i narodna pripadnost Crkve bosanske.100 Usmena predaja о hrvatskoj stalnosti u Bosni i Hercegovini.109 Ganga, nijemo kolo i slikarstvo.114 Dinarsko gorje nepresušivi rezervoar hrvatske biološke i demografske snage. 119 IV. NA OSMANSKOM RAZBOJIŠTU Na osmanskom razbojištu. 127 Žilava borba Hrvata za opstanak u Osmanskom Carstvu.144 Povijest odjevena u epsko
ruho.148 Menčetić je izražavao volju potlačene hrvatske većine.151 V. HRVATSKA KNJIŽEVNOST NA OSMANSKOM PODRUČJU Neprekinuti kontinuitet hrvatske književnosti u ВІН. 155 Čuvanje hrvatstva i borba protiv Osmanlija.161 Politička pozadina književnoga klevetanja.168 VI. HRVATSKE FRATARSKE KRONIKE Kronike hrvatskoga opstanka pod osmanskom vlašću. 171 Glasnogovornik hrvatske povijesti.182 VII. HRVATSKI NARODNI POKRET Kako su Turci postali Jukićevi Bošnjaci.191 Kob hercegbosanskih Hrvata.194 5
Međunarodno priznanje hrvatskoj borbi protiv Turaka 1876.198 VIII. U POTRAZI ZA HRVATSKIM PEČATOM Hrvatski pečat BiH. 207 Karakter mustimanskog rata protiv Hrvata. 210 Autohtonost Hrvata u ВІН. 213 Disertacija kao vlastiti duševni profil. 217 IX. BORBA ZA HRVATSKI ENTITET U AUSTRO-UGARSKOJ I KRALJEVINI JUGOSLAVIJI Za hrvatski entitet u Austro-Ugarskoj. 221 Opiranje hrvatskoj državnopravnoj jedinici . 225 X. DRŽAVNOST U RATNOM VRTLOGU Pokušaj izgradnje solidarnoga društva. 239 Velikosrpskim klevetanjem legalizirali genocid nad Hrvatima . .245 Budak u svom djelu. 250 XI. JUGOSLAVENSKI KOMUNIZAM I BORBA HRVATSKE EMIGRACIJE Udba nastoji ovladati Katoličkom Crkvom. 253 Pokušaji oslobađanja Hrvatske. 260 Borbeni duh hrvatske političke emigracije. 263 Velebitski vuk. 266 XII. U ŠKARAMA IZMEĐU SRBA I MUSLIMANA ВІН je projekt jugoslavenskih komunista. 275 Državnopravna organizacija prostora protiv dviju
agresija. 280 Narod jači od gusjenica.283 Borba za opstanak Hrvata u ВІН.286 Sukob unitarizma i autonomije.290 Izetbegovićeva unitarna islamistička strategija.295 Kako do hrvatske teritorijalne jedinice. 303 Legalna i legitimna zajednica. 306 Aforistična robija . 309 Herceg-Bosna, unatoč svemu!. 312 XIII. KNJIŽEVNO OPSTAJANJE Glas hrvatskih stradalnika s križnih putova. 317 Pojedinac i kolektiv u totalitarizmu.321 Svjetsko i zavičajno u djelu Ivana Slamniga.323 Hrvatski integralizam u isječcima iz Pavlovičeva književnoga imaginarija. 326 6 Mate Kovačevič
Otkrivanje zagonetne zemtje. 329 Kuća i domovina. 332 Etička kronika duše hrvatske mladosti. 340 Može li biti Croatie bez lustracije. 342 Kritika struktura moći.345 Prkosno opstajanje.348 Kamenčići mozaika hercegbosanskoga hrvatstva.351 Romansirane godine gladi. 354 Rađanje rješenja hrvatskih paradoksa. 357 Kad povijesna građa posadašnjuje zbilju.361 Priče hrvatskog naraštaja. 364 XIV. POETSKI TREPTAJI HRVATSKE DUŠE Bujica osjećaja pretočena u poetski govor.367 Poetski doživljaj humske zemlje. 369 „Zadom" s južnohumskih strana.372 Snažni treptaji hrvatske duše.375 Od oponašanja tradicije do hermetičke učenosti.378 Refleksivni lirski „eseji" Andrije Vučemila.380 Nepatvorena ljubav u originalnim jezičnim
rješenjima.383 Poetske minijature. 385 Pjesniku Božjem vrtu. 389 Duševnost vješto oslikana vanjskim elementima.391 XV. JEZIKOSLOVLJE i LEKSIKOGRAFIJA Sastavnice hrvatskoga jezika i kulture.395 Presjek razvoja hrvatskoga književnog jezika.398 Zadarvidi opće i nacionalno. 401 Oblikovanje hrvatskoga pogleda na srednjovjekovlje.403 XVI. OVDJE JE ROĐENA, OVDJE SE BRANI Duvanjska bazilika - vjersko, kulturno i nacionalno žarište.407 Summary.410 KAZALO IMENA.412 RECENZIJE.421 Dr. Miroslav Tuđman: Bavi li se Mate Kovačevič Sizifovim poslom Dr. Damir Pešorda: Originalan doprinos hrvatskoj političkoj filozofiji Dr. Domagoj Vidovič: Vodič kroz hrvatsku državotvornu lektiru Bilješka о autoru. 433 Prilozi.434 HERCEG-BOSNA 7
Summary This book follows the cultural and state-legal development of the Cro atian nation and its historical space with special emphasis on the deve lopment of that part of the Croatian nation that lived in the area of the medieval Bosnia Banovina (region) and the Hum dukedom. After the downfall of the Croatian medieval kingdom, they diverged from the rule of the Croatian ban (duke), who recognised the supremacy of the Hungarian king. Bosnia too recognised the supremacy of the Croatian-Hungarian king sometime later, while Hum remained under Croatian rule until such time that Bosnia gained in strength. Even when it became a kingdom and until it fell under the Ottoman Empire, medieval Catholic Bosnia recognised the supremacy of Croati an-Hungarian kings. It was jointly in the remit of the Croatian Catholic administration and shared its joint fate. An analysis of the writings of government documents and their Croa tian language confirms the continuity of ancient documents by Croatian national rulers. Architecture, sacral monuments and liturgical literature clearly show the Croatian nature of the medieval culture in Bosnia and Hum. With the Ottoman invasion of Bosnia, the Vlah people of Orthodox faith began to arrive in Croatian areas and a strong forced wave of Isla misation emerged in the XVI century. The remaining Croatian indigenous population endeavoured to sur vive in various ways and was particularly affected by the politically mo tivated transformation to the Orthodox faith. As Catholic states were directly opposed to the Ottoman Empire’s invasive escapades,
Catholics on the margins and countries bordering the Empire, became unfavourable and many Croats were compelled to emigrate or convert to Islam, which is shown in Ottoman sources. Despite their unfavourable status being daily exposed to violence, dis placement and abuse, Croatians managed to develop a respectable lite rature in virtually impossible living conditions. In addition, particularly valuable artworks emerged in circumstances where the majority religion was opposed to anthropomorphist deities. 410 Mate Kovačevič
Regardless of the intolerable conditions and often being suspected of espionage, Croatians remained culturally connected with their nation living in free countries and partially impacted general Croatian langua ge-cultural processes. Later, they managed to convince the sultan to allow them the right to protection by the Croatian king. After the liberation from Ottoman rule, they joined the joint struggle to build a Croatian entity in the dual Austro-Hungarian Monarchy and in the Kingdom of Yugoslavia which they partially succeeded to do in 1939 when a majority Croat entity was established in the area of the Croatia Banovina. Completely stripped of their rights in communist Yugoslavia, they were forced to leave the country and hence created a strong emigre community which joined the struggle for Bosnia and Herzegovina to break away from Yugoslavia after the fall of communism and to organise the country on a federal principle in order for Croatians to obtain equal rights along with ethnic Bosniaks and Serbs. That was formally achieved by the Washington and Dayton Peace Accords but in the post-Dayton period they were strongly exposed to Bosniak unitarist policy, which, despite rulings by the Constitutional Court, limits their national rights contained in international treaties. HERCEG-BOSNA 411
RECENZIJE Prof. dr. Miroslav Tuđman: Bavi li se Mate Kovačevič Sizifovim poslom? Knjiga Mate Kovačeviča Herceg-Bosna. Kulturni, politički i državno pravni identitet, kako najavljuje autor u Proslovu, treća je u nizu troknjižja s kojim čini jedinstvenu cjelinu uz knjige Pet stoljeća borbe za Hrvatsku (2013.) i Bilježi hrvatskoga identiteta (2016.). Ova treća knjiga nastoji otkloniti „prazninu u poznavanju vlastite nacionalne kulture . Hl gotovo potpunu nezainteresiranost za sudbinu Hrvata na povijesnim hrvatskim područjima što su ostala izvan sklopa hrvatske države“ (Pro slov). No, ovo troknjižje nije zasebna cjelina u djelu Mate Kovačeviča, već središnja tema koja s prethodnim njegovim knjigama čini cjelinu. To možemo razabrati već samim podsjećanjem na naslove dosadaš njih knjiga Mate Kovačeviča: Hrvati Herceg-Bosne - narod koji nestaje (2007.); Bespuća hrvatske politike (2009); Hrvatska i balkanski savezi (2012); Sudbina hercegbosanskih Hrvata : suverenost u okviru EUfederalizma(2014.); Petnaest mračnih godina : 2000. -2015 (2015). Sto jeste i što nije knjiga Herceg-Bosna. Kulturni, politički i državno pravni identiteti Po svojoj strukturi ona je organizirana u 16 tematskih poglavlja koja pokrivaju razdoblja od antičkih vremena do danas (prvo je poglavlje naslovljeno Antička podloga, a šesnaesto Ovdje je rođena, ovdje se brani). Svako se pak poglavlje sastoji od prikaza i osvrta na niz knjiga koje su relevantne za poznavanje državnih tvorbi i kulturnoga identiteta od antičkih davnina pa do današnjice „na povijesnim hrvat skim područjima“. Poglavlja su strukturirana
po fasetama relevantnim za identitet Herceg-Bosne, a izbor i prikaz 80-ak knjiga autor je najavio već u podnaslovu knjige. Odabir knjiga rađen je prema kriteriju rele vantnosti za kulturni, politički i državnopravni identitet te kontinuitet Hrvata u Bosni i Hercegovini. Je li knjiga Herceg-Bosna tek skup recenzija relevantnih knjiga о kul turnom i političkom identitetu Hrvata u BiH? Ona jeste i to, ali nije samo to. Odnosno nije samo osvrt novinara i kolumniste na recentnu znanstvenu produkciju о identitetu Herceg-Bosne. Mate Kovačevič je i HERCEG-BOSNA 421
novinar í kolumnist і publicist, ali to su za ovu knjigu tek njegove kva lifikacije za uporabu metode i stila kojima se koristi da sažeto, precizno i jasno prikaže često složenu i po obujmu veliku građu u knjigama о kojima piše. Mate Kovačevič je u daleko većoj mjeri istraživač i kroničar. Ne zato što istražuje nedorečenosti ili nedostatke pojedinih knjiga koje ocjenjuje, nego zato što će dovoditi u relacije ֊ vremenske, kulturološke i političke - spoznaje i rezultate različitih autora iz različitih područja. Drugim riječima, nije ambicija Mate Kovačeviča čitatelju ponuditi samo prikaz i ocjenu svake od 80֊ak analiziranih knjiga. On želi čitatelju po sredno ponuditi sintezu do koje se može doći, i do koje je on došao, čita njem cijelog korpusa prikazanih knjiga. Posredno, jer su njegovi prikazi pojedinih knjiga uvijek usredotočeni na ključne teze autora tih knjiga, ali prikaze ne opterećuje svojim kritičkim komentarima kako bi čitatelja uvjerio da su kritika i kritičar važniji od pojedinih autora i njihovih spo znaja о kojima izvješćuje. M. Kovačevič u svojim prikazima ne koristi uobičajeni format znanstvenih ili publicističkih recenzija - s bilješkama, poveznicama na drugu dostupnu literaturu, pohvalama pojedinih dio nica ili kritikama (ne)obrađenih tema. Njegovi prikazi knjiga dóimat će se čitatelju šturo, jer su svedeni na konstatacije, zapravo poante i sinteze spoznaja do kojih su došli pojedini autori. Međutim, to Matu Kovačeviča ne čini „površnim“ izvjestiteljem već analitičarem. Upravo ta metoda preglednih činjenica i konstatacija, do kojih autori iz različitih
područja (od povijesti, politike, kulture, knji ževnosti, jezikoslovlja) dolaze u svojim radovima, omogućava Mati Ko vačeviču da tu raznorodnu povijesnu, kulturnu i političku faktografiju umreži u jednu novu cjelinu. Čitatelj će to razabrati krećući se od jednog prikaza do drugog, od jednog poglavlja do drugog - dok i sam neće imati pred sobom cjelovitu sliku о kulturnom, političkom i državnopravnom identitetu Herceg-Bosne. A upravo je taj cilj onaj izravni motiv autora i svrha knjige Herceg-Bosna. Ne samo troknjižje u koje spada i knjiga Herceg-Bosna, nego i cijeli opus novinara, publiciste, istraživača i kroničara Mate Kovačeviča, pro izvod su odgovornosti zbog strepnje i zabrinutosti za sudbinu „naroda koji nestaje“. Njegov je opus impresivan, ali će i javnost i struka imati problema odrediti mu pravo mjesto u korpusu javnoga znanja.
Što Mate Kovačevič zapravo želi postići s knjigom Herceg-Bosna. Kul turni, politički i državnopravni identitet? On želi postojeće fragmente povijesnih, političkih i kulturnih činjenica i spoznaja о Hrvatima učiniti postojanim, priznatim i razumljivim sastavnicama legitimnog komuni kacijskoga polja о državotvornom i kulturnom identitetu. Komunikacij skog polja о kojem će se trajno brinuti hrvatske znanstvene, obrazov ne, kulturne i političke institucije Bosne i Hercegovine. Što za sada nije tako. Mate Kovačevič u Herceg-Bosni prikazuje činjenice i spoznaje iz različitih područja, koje i kada nađu svoje mjesto u znanstvenim publi kacijama, u pravilu ostaju tek na marginama javnoga znanja, jer nemaju pravo na svoje zasluženo mjesto u mainstream medijima ili u ključnim javnim institucijama BiH - a često ni u Hrvatskoj. Bavi li se Mate Kovačevič Sizifovim poslom? Hoće li njegovi napori i njegove knjige ostati na periferiji javnoga znanja ili će dočekati trenutak kada će biti legitimna i trajna sastavnica razumijevanja hrvatskoga politič koga i kulturnoga identiteta? Odgovor na ta i takva pitanja u velikoj mjeri ovisi о državnopravnom položaju Hrvata, odnosno о političkoj sudbini Hrvata u Herceg-Bosni, kao i о budućnosti današnje Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina jedina je država u Europi, a vjerojatno i u svijetu, u kojoj njezini narodi nisu čak ni formalno - ni na referendumu, a ni u par lamentu - odlučivali о svojem ustavu. Temeljnom dokumentu na kojem se gradi dogovor naroda о vrijednostima na kojima je moguće ostvariti zajedništvo tronacionalne države i
definirati ciljeve zajedničke budućno sti. Ustav BiH tek je aneks mirovnoga sporazuma, aneks kojeg je 1995. skrojila međunarodna zajednica u Daytonu. Dok je tome tako svaki će zagovor, pa čak i razgovor, о kulturnom i političkom identitetu HercegBosne - koja traži državnopravni okvir za svoj opstanak - biti još uvijek marginaliziran i sotoniziran od bošnjačke i srpske unitarističke politike u BiH, kao što je to bilo i u Hrvatskoj petnaestak godina nakon 2000. Zato se u današnjim okolnostima zadaća koju je sam sebi nametnuo Mate Kovačevič čini nemogućom misijom, unatoč njegovoj hrabrosti, ustrajnost, znanju i razboritosti. On od te misije ne može odustati jer bi to značilo odreći se i vlastitih korijena i budućnosti Herceg-Bosne. A to se ne može i neće dogoditi dok god postoje autori poput Mate Kovače viča i knjige poput Herceg-Bosne. HERCEG-BOSNA 423
Dr. Damir Pešorda: Originalan doprinos hrvatskoj političkoj filozofiji Mate Kovačevič je jedan od onih autora koji ne svaštare, nego već dugi niz godina, iz knjige u knjigu, dosljedno razvijaju svoju viziju jedne ve like teme, velike pripovijesti. Ta je velika pripovijest u njegovu slučaju - recimo to odmah na početku - prošlost, sadašnjost i budućnost hr vatske državnosti kao ideje i prakse, s akcentom na njezinu herceg-bosansku komponentu. Kao i većina zatočnika hrvatske državotvorne ideje Kovačevič je integralni Hrvat, no herceg-bosanske teme su mu nekako najbliže, tu se on kreće sigurnije i njegov glas zvuči autoritativnije. Nova knjiga Mate Kovačeviča HERCEG-BOSNA/Kulturni, politički i držav nopravni identitet na tragu je, kao što je to već iz naslova razvidno, kako velike pripovijesti kojom je autor zaokupljen, tako i spomenute sklonosti herceg-bosanskom tematskom kompleksu. Kovačevič svoju knjigu koncipira na originalan način. Na prvi po gled ona je sastavljena od osvrta na druge knjige, no već nakon nekoliko stranica čitatelju postaje jasno da te knjige koje se prikazuju nisu birane nasumice, naprotiv odabrane su tako da nenametljivu razvijaju jednu temu, pričaju jednu promišljenu i zaokruženu priču. Knjige koje autor prikazuje raznovrsne su i nisu birane po žanrovskom ključu, nego po svojoj funkcionalnosti u kontekstu šire slike koja se pomoću njih i govo ra о njima gradi. Većina prikazanih knjiga su historiografske, jezikoslov ne ili literarne naravi premda ima i političke esejistike, sjećanja, raznih zbornika, folkloristike i si. Zajednički im nazivnik nije
u njima samima, nego u namisli autorovoj, a ta namisao jest: prikazati i dokazati kulturni, politički i državnopravni kontinuitet Hrvata u Bosni i Hercegovini. Knjiga je podijeljena na šesnaest dijelova: I. Antička podloga, II. Hr vatska kronika, III. Etnička, vjerska, kulturna i državna osnova Bosne i Huma, IV. Na osmanskom razbojištu, V.Hrvatska književnost na osman skom području, VI. Hrvatske fratarske kronike, 7. Hrvatski narodni po kret, VIII. U potrazi za hrvatskim pečatom, IX. Borba za hrvatski entitet u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji, X. Državnost u ratnom vr tlogu, XI. Jugoslavenski komunizam i borba hrvatske emigracije, XII. U škarama između Srba i Muslimana, XIII. Književno opstajanje, XIV. Po etski treptaj hrvatske duše, XV. Jezikoslovlje i leksikografija, XVI. Ovdje 424 Mate Kovačevič
je rođena, ovdje se brani. Iz samih naslova tih dijelova može se nazrijeti koje točke hrvatske opstojnosti u BiH autor kroz govor о knjigama dru gih autora razlaže i obrazlaže. Iako su prikazane knjige žanrovski raznorodne, ipak se može reći da preteže historiografija, odnosno da je povijest о kojoj te knjige govore u središtu Kovačevićeva interesa. Uostalom, knjiga i počinje osvrtom na knjigu Marina Zaninovića Ilirsko pleme Delmati. Svoj osvrt Kovačevič naslovljava znakovitim naslovom Od Delmata do Hrvata, čime odmah otkriva i svoju nakanu da ne misli samo govoriti о jednoj knjizi nego otići i korak dalje, dati svoje viđenje ratobornog ilirskog plemena i uspo staviti poveznicu između predslavenske i slavenske epohe na hrvatskim prostorima, između Delmata i Hrvata. Tu svoju ideju eksplicira u jednoj od završnih rečenica prikaza: "Ratoborna krv i srčanost antičkih Del mata djelomično kola i žilama hrvatskih dinaraca, koji nikada ne osta ju ravnodušni prema sudbini domovine i svoga narodnoga i državnoga prostora.” Posebnu pozornost Kovačevič poklanja reaktualizaciji i reinterpreta ciji Ljetopisa popa Dukljanina kao povijesnog izvora za hrvatsku povi jest te fratarskim kronikama. U razvijanju svoje vizije hrvatske povijesti autor ne zazire od smjelih zaključaka ni od polemičnih tonova, a pose bice voli analogije između nekih povijesnih i suvremenih događaja koje često otkrivaju neku gorku i iskustvom provjerenu istinu ili konstantu iz hrvatske povijesti. Tako izlažući o tomu kako kroničar iz 19. stoljeća fra Jako Baltić govori о zločinačkoj naravi turskog suda, autor
poentira: "Uostalom, kao i danas u slučaju Hercegovačke banke, ubojstva zamje nika ministra unutarnjih poslova Joze Leutara i mnoštva hrvatskih žrta va što su ih još tijekom rata masovno smaknule muslimanske postrojbe.” Pišući о historiografskom, književnom i jezikoslovnom djelovanju bosanskih franjevaca, Kovačevič u osvrtu na knjigu Hrvatska književ nost Bosne i Hercegovine od 14. do 18. stoljeća (priredio Ivo Pranjković) zaključuje kako je "neizmjerna uloga te književnosti u standardnojezičnim procesima na formiranju jedinstvenoga hrvatskoga književnog jezika”. No, važnost je franjevaca prije svega u tomu da su oni održali hrvatsku svijest u Bosni i Hercegovini ii, kako kaže autor na jednom mjestu, u "očuvanju vjerske katoličke i hrvatske narodne opstojnosti”. HERCEG-BOSNA 425
Nije naodmet pripomenuti da bi bez književne ostavštine bosanskohercegovačkih franjevaca nezamislivo bilo romaneskno tkanje nekih velikih pisaca dvadesetog stoljeća kao što su Ivo Andrić i Ivan Aralıca u obliku kakvom ga poznajemo. Jezik bosanskohercegovačkih Hrvata, njegovo mjesto u kontekstu hrvatskih dijalekata i uloga u standardizaciji hrvatskoga književnoga jezika druga su važna tema u ovoj knjizi. Inzistirajući na jasnoj naci onalnoj atribuciji i samosvojnom razvojnom putu tog jezika, autor ne zazire od polemičnih tonova. Tako se, primjerice, polemički osvrće na knjigu lingvistice Darije Gabrić-Bagarić Primjeri bosanskohercegovačke pismenosti i književnosti od 11. dol9. Stoljeća. Autor zastupa jasnu dife renciranost hrvatske od srpske štokavštine još u dubokoj prošlosti, pri čemu ističe razlike poput sljedećih: "Hrvatska se štokavština od srpske razlikovala po tronaglasnom sustavu, poput naglasaka u čakavštini, dok je srpsko štokavsko narječje imalo dva naglaska” ili "Hrvatska je štokav ština kasnije izgubila jat (zatvoreno e) i duže sačuvala njegov parnjak - zatvoreno o”. Autor i književnost sagledava u skladu s koncepcijom cijele knjige. Književna djela iz ranijih stoljeća vrednuju se, osim po književnoj vri jednosti, i po ulozi u razvoju jezika, razvoju nacionalne misli, važnosti za rasvjetljavanje nekih povijesnih nedoumica i si. To se posebice odnosi na književnu djelatnost bosanskohercegovačkih franjevaca, tih čuvara hrvatske nacionalne svijesti, duhovnosti i kulture hrvatskog naroda na tom dijelu hrvatskog povijesnog etničkog prostora. I u stvaralaštvu su
vremenih autora Kovačevič apostrofira one crte koje se uklapaju u kon cept po kojem gradi svoju knjigu, što, naravno, ne znači da propušta uo čiti i korektno eksplicirati ostale aspekte književnih djela о kojima piše. Više nego о etabliranim autorima (I.Slamnig, N. Đuretić, H. Hitrec, S. Šešelj), Kovačevič se bavi piscima za koje bi se moglo reći da su nekako po strani od središnje struje, kao što su Zdenka Čorkalo, Marina Alerić Bebić, Valentin Ćorić, Ljubo Krmek, Mate Sušac i dr. U teritorijalno i po stanovništvu nevelikoj Hrvatskoj takvi osvrti djelomično su uvjetovani i poznanstvima, određenim političkim i književnim afinitetima ili zavi čajnim vezama, no zamke takve prijateljske kritike Mate Kovačevič uspi jeva izbjeći držeći se unaprijed zacrtane niti vodilje, tako da, bez obzira 426 Mate Kovačevič
o kojern autoru ili djelu govori, on u njima nalazi poneku opeku za svoju veliku gradnju. Tom procesu podvrgnuti su svi od baroknog Vladislava Menčetića do postmodernog Ivana Slamniga, od nekoć slavljenog pa za boravljenog Grge Martića do nepravedno zapostavljenog Mate Sušca. Bez obzira govori li о povijesti, književnosti, jezikoslovnim pitanji ma ili čemu drugom, Mate Kovačevič u taj govor unosi snažan pečat autorske osobnosti i samosvojnog promišljanja hrvatske povijesti, kul ture, nacionalnog mentaliteta i etike. U donošenju sudova о hrvatskim povijesnim prijeporima ne okoliša, ne ide za tim da se kome dopadne ili ne zamjeri, nego jasno slijedi logiku hrvatske državotvorne misli. Po sebno su efektne - i u logičko-argumentacijskom i u književnom smi slu - njegove usporedbe neke povijesne s nekom suvremenom zgodom. U takvim slučajevima iz uočene analogije ili nesklada izrasta zanimljiv uvid, ali i književno efektan postupak. Tako, govoreći о jeziku i formi isprava iz bosanskohercegovačkog srednjovjekovlja, autor primjećuje: "Sve isprave, uz hrvatske jezične značajke, započinju kršćanskom invokacijom ‘U ime Oca i Sina i Duha Svetoga’, koja je nespojiva s bilo ka kvim islamskim učenjem. Ta isključivost očituje se i u naše vrijeme pa je nedavno tako podignut ‘osunećeni’ spomenik Kulinovoj povelji u Tuzli. Naime, naručitelj, muslimansko-bošnjačke vlasti toga grada načinile su odljev te povelje obřezavši mu kršćanske značajke.” Kovačevič piše jasno, britko, ne okoliša, ne zamagljuje, ne juri za efek tnom poentom ili stilskom bravurom, ali ih i ne propušta tamo gdje mu
prirodno i bez napora dolaze. Njegov je jezik originalan, prepoznatljiv, prožet nekom tvrdoćom, čak i tvrdoglavošću, i mekoćom istodobno, po tim osobinama nalik jeziku Stanislava Simiča, kojeg s Kovačevićom po vezuje isti zavičaj. Ovako nasumce mi na pamet padaju neka obilježja tog jezika: veznik ‘nu’ umjesto ‘no’, uporaba arhaične perifraze ‘dijački jezik’ za latinski, auktor’ umjesto ‘autor’, začudne sintagme kao npr. ‘obrambeno imenoslovlje’ itd. Ima autora čiji je jezik sam po sebi svoje vrsna kreacija, umjetnički čin; Mate Kovačevič je jedan od takvih autora. Nova knjiga Mate Kovačeviča vrijedan je doprinos hrvatskoj knji ževnoj kritici, ali i hrvatskoj historiografiji i jezikoslovlju, no i više od toga ona je originalan doprinos hrvatskoj političkoj filozofiji. Ovom i nekim svojim prethodnim knjigama, građenim po sličnom principu (.Pet HERCEG-BOSNA 427
stoljeća borbe za Hrvatsku, Bilježi hrvatskog identiteta i dr.), Kovačevič se nametnuo kao jedan od najagilnijih suvremenih hrvatskih književ nih kritičara, koji s podjednakom akribijom, književnoteorijskim zna njem i analitičkom oštroumnošću analizira, a nerijetko i reaktualizira i reinterpretira, starija djela kao i recentnu književnu produkcija, ali i kao originalan politički mislilac koji razvija vlastitu koncepciju hrvatskog nacionalnog, državnopravnog, političkog i kulturnog identiteta. Štoviše, svoju političku filozofiju ugradio je i svoj kritički aparat, međutim to ga u vremenu kada nad izdišućim postmodernizmom već bijesne strastveni politički i etički ratovi, ne čini anakronim, nego vrlo aktualnim, moder nim štoviše. 428 Mate Kovačevič
Dr. Domagoj Vidovič: Vodič kroz hrvatsku državotvornu lektiru Mate Kovačevič večje više desetljeća pomni motritelj političkih, kultur nih i kulturno-političkih zbivanja te je iz njegova rada razvidno da ista osoba, a neprestano nas uvjeravaju da je to nemoguće u ovome užurba nom vremenu, može biti i novinar izvjestitelj, i kolumnist, i publicist. Kao novinar izvjestitelj Kovačevič je jezgrovit, pravodoban i točan, au torom je bezbrojnih vijestca te novinskih objava i izvješća. Ti su tekstovi, koji se često nazivaju redakcijskim i ne potpisuju se imenom i prezime nom, poprilično podcijenjeni iako se rado prenose. U njima je Kovačevič objektivan, ta su mu štiva lišena viška podataka te se iz njih ne može iščitati autorov osobni i/ili politički stav. I kao kolumnist se Kovačevič drži, doduše poprilično drukčijih, pravila struke, u kolumnama temeljito razlaže vlastite stavove u kojima je, kao malo tko u hrvatskoj javnosti, dosljedan i ustrajan. U ulozi publicista Kovačevićeve stvaralačke vrline još jače dolaze do izražaja jer tek mu u knjigama do izražaja u punini do lazi objasnidbeni aparat i informiranost, a vidljivije su i njegove osobine koje je razvio kao književni kritičar i svojevrsni književni transkroničar (jer njegovo književno zanimanje nije kronološki, nego tematski uvjeto vano, ali u knjizi kao cjelini ponovno poprima obilježja kronike) ֊ teme ljito i kritičko iščitavanje djela. Slobodno bi se pritom moglo ustvrditi da je Mate Kovačevič jedan od najpomnijih čitatelja djela koja bismo mogli nazvati državotvornim te, nakon što pročitate njegove prikaze, možete
mirno ustvrditi kako ste temeljito upoznati s njihovim sadržajem. Što više, kad bi sabrao sve svoje prikaze nedostatno iščitanih, a za Hrvate bitnih knjiga, Mate bi Kovačevič mogao objaviti svojevrstan Vodič kroz hrvatsku državotvornu lektiru, a s obzirom na temeljitost njegovih pri nosa već bi čitanje toga vodiča bilo dostatno da se prosječan Hrvat uputi u njihovu važnost. U svojoj najnovijoj knjizi Herceg-Bosna - kulturni, politički i držav nopravni identitet Mate Kovačevič opravdava sve izrečene epitete dosljednost i upornost, informiranost i temeljitost - propitujući u 16 poglavlja i 78 štiva kulturni, politički i državnopravni identitet hrvat skoga naroda u Bosni i Hercegovini. Kako ne biste imali problema sa sadržajem, autor vas u Proslovu podrobno upućuje u tematiku. Tekstovi HERCEG-BOSNA 429
su poredani kronološki, pa se već u početnome poglavlju Antička pod loga Kovačevič dotiče supstratne sastavnice današnjih Hrvata, ilirskoga autohtonog elementa koji ne samo da se uklopio u hrvatsko narodno biće, nego je naknadno postao nositeljem hrvatskih težnja za vlastitom državom. Povijest je Ilira i Hrvata razmjerno slična. Oba su naroda ima la svoju državu ili države. One su, razmrvljene i oslabljene unutarnjim trvenjima, potpadale pod vlast velikih carstava, ali je puk i unutar njih čuvao vlastitu samobitnost. Ne prepoznaju se stoga slučajno u Propasti Magnuma Ivana Aralice stoljetne hrvatske zablude i lutanja te vječita želja za slobodom. Središnja je nit svih djela koje Kovačevič iščitava državotvorna misao. Zbog toga on nanovo čita zanemarena ili nedovoljno iščitana djela koja rasvjetljuju mrak ranoga srednjovjekovlja. Kroz njegov je kritički aparat tako prošla Hrvatska kronika iz koje je razvidno da je Crvena Hrvatska bila političkom činjenicom te da Grgur Barski nije bio redovnikom u nekoj rubnoj i siromašnoj opatiji, nego stanovnik istinskoga katoličkog i hrvatskog središta u kojemu je bilo četrdesetak crkava. Osvrće se ujed no na djelo Tome Arhiđakona koje pokazuje kako se u dalmatinskome primorju u suživotu romanstva i slavenstva, uz uspone i padove, postu pno gradila, suprotno crno-bijelim pogledima negdašnje historiografije, suvremena hrvatska nacija. Kovačevič prostorno omeđuje povijesni hrvatski narodni prostor te njegovo sužavanje uoči i nakon osmanlijske okupacije širenjem kasnosrednjovjekovne srpske države te stalnim migracijama kojima se hrvatski
demografski bazen praznio, ali opstao. Kao jedan od rijetkih publicista Kovačevič iz svojega pregleda ne isključuju istočnu Hercego vinu (izdvajajući latinsku pismenost i hrvatski pleter pronađen u Zavali u Popovu) i istočnu Bosnu (gdje naglašuje hrvatsko podrijetlo kasnijih osmanlijskih velmoža). Dotiče se i problema hrvatske ćirilice, koju se katkad u vrelima nazivalo i srpskim pismom. Naime, srpski jezikoslovci i paleografi vrlo umješno izvlače korist od hrvatskoga ekskluzivnog na cionalizma zbog kojega se i pismo koje je do prije dva-tri stoljeća pre vladavalo, ne samo u Bosni i Humu, nego i unutar Dubrovačke Repu blike izvan dubrovačkih zidina, znalo nazivati srpskim zbog sličnosti s pismom kojim se služili i hrvatski, bosanski i humski pravoslavci. Tek se 430 Mate Kovačevič
u novije vrijeme humsku redakciju crkvenoslavenskoga jezika, čijim je jednim od obilježja ikavizam, postupno počelo povezivati s hrvatskom pisanom baštinom te naglašivati grafijske i brojevne razlike, koje su se nekoć učile u početnicama i о kojima se pisalo i u enciklopedijama iz jugoslavenskoga razdoblja, a koje kao da samo zaboravili otkad smo se osamostalili. Autor nam želi poručiti: da, ćirilica je i hrvatsko pismo, ali ne bilo koja ćirilica, nego hrvatska ćirilica, koja je izrasla iz glago ljaške tradicije, a iz koje je Vuk Stefanovič Karadžič „posudio“ nekoliko slova. Kao filolog Kovačevič je svjestan važnosti jezične samosvojnosti te čak i iz doktorske radnje Ive Andrića izvlači važne navode o tome kako je hrvatski jezik jedini preživio osmanlijska osvajanja te ističe ra zliku u značenju pridjeva bosanski u povijesnome (kad se tim pridjevom označivalo hrvatsko štokavsko narječje) i današnjemu (kad se katkad taj pridjev zlorabi i povezuje s pridjevom bošnjački) smislu. Osim srpsko-hrvatskoga narodnosnog razgraničenja Kovačevič kronološki prati i postupno stvaranje bošnjačke nacije. Naime, iako je već islamizacija od samih početaka rascijepila hrvatsko narodno biće, još su se za vrijeme Kraljevine Jugoslavije u beogradskoj skupštini od 24 bosanskohercegovačka muslimana 22 izjasnila Hrvatima. Kovačevič ogoljuje i nekritič ko povezivanje Bošnjaka s Crkvom bosanskom i njihovim pokušajem polaganja isključiva prava na baštinu srednjovjekovne bosanske države, koje se pokušava nametnuti čak i u znanstvenim djelima. Razgrađuje ih ne samo povijesnim podatcima, nego i
usmenoknjiževnom tradicijom u kojoj se spominju bosanskih banovi i kraljevi, a koju su ponajprije uščuvali Hrvati. Kad pogledate naslov nove knjige Mate Kovačeviča, možda ćete po misliti da je sve to već negdje viđeno jer se autor desetljećima bavi istom temom, no iznenadit ćete se, ne samo autorskom ustrajnošću i obiljem podataka, to se od Kovačeviča očekuje, nego i kulturno-književnim mo zaikom koji kao da se sam od sebe slagao i na koncu složio. Kovačevič, naime, na temelju prostornih (s povijesnoga i suvremenoga gledišta), vjerskih (sužavanje hrvatskoga povijesnog prostora prelaskom dijela Hrvata na pravoslavnu i islamsku vjeroispovijest) i kulturnih (pismenost koja seže u najstarija vremena te je povezana s obje sastavnice hrvatske katoličke baštine - i latinaške i glagoljaške) odrednica oslikava identitet HERCEG-BOSNA 431
hercegbosanskih Hrvata te naglašuje nešto što pripadnici drugih dvaju naroda s kojima Hrvati dijele prostor nemaju, a rado bi imali - kontinu itet, ne samo demografski i vjerski, nego i književni, kulturni i jezični. Kao kulturni trudbenik i donekle suputnik (ili supatnik) Mati Kovače viču svjestan sam kako su i za najmanji pomak na našoj kulturnoj pozor nici potrebni nadljudski napori, ustrajnost i kad se čini da je sve zaludu te bezgranično strpljenje. Kovačevič sve to, naizgled, čini uz smiješak i lako, uz kavu i dim cigarete, a onda se, kad u glavi samo pokušate odre diti broj stranica djela uvrštenih u ovu knjigu, koje je za mnoge od nas autor pročitao i kritički ih obradio, zapanjite i zadivite ili biste to barem trebali učiniti. A da Kovačevičev rad ne prate samo njegovi istomišljeni ci i srodnomišljenici, pokazuje i razmjerno nedavna reakcija iz Turskoga veleposlanstva na jedan od njegovih tekstova, pa ako mu kolumne čitaju strani diplomati, neka vas to ponuka da isto učinite i sami, to jest da se naslonite na jedno od nosivih rebara hrvatske lađe i možda sami sebi odgovorite na pitanje kako se taj odvjetak hrvatstva uspio ne samo odr žati, nego i stvoriti toliko opsežno i otporno kulturno nasljeđe na tako uzburkanome moru. Uvjeren sam da ćete barem dio odgovora pronaći dok budete čitali ovu knjigu. 432 Mate Kovačevič |
| any_adam_object | 1 |
| any_adam_object_boolean | 1 |
| author | Kovačević, Mate 1962- |
| author_GND | (DE-588)1089854994 |
| author_facet | Kovačević, Mate 1962- |
| author_role | aut |
| author_sort | Kovačević, Mate 1962- |
| author_variant | m k mk |
| building | Verbundindex |
| bvnumber | BV047125522 |
| ctrlnum | (OCoLC)1196885256 (DE-599)BVBBV047125522 |
| era | Geschichte gnd |
| era_facet | Geschichte |
| format | Book |
| fullrecord | <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>02589nam a2200577 c 4500</leader><controlfield tag="001">BV047125522</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">20210505 </controlfield><controlfield tag="007">t</controlfield><controlfield tag="008">210204s2019 |||| |||| 00||| hrv d</controlfield><datafield tag="020" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">9789926447557</subfield><subfield code="9">978-9926-447-55-7</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)1196885256</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV047125522</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">rda</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">hrv</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">OST</subfield><subfield code="q">DE-12</subfield><subfield code="2">fid</subfield></datafield><datafield tag="100" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Kovačević, Mate</subfield><subfield code="d">1962-</subfield><subfield code="e">Verfasser</subfield><subfield code="0">(DE-588)1089854994</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Herceg-Bosna</subfield><subfield code="b">kulturni, politički i državnopravni identitet</subfield><subfield code="c">Mate Kovačević</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Čitluk</subfield><subfield code="b">Ogranak Matice hrvatske</subfield><subfield code="c">2019.</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">438 Seiten</subfield><subfield code="b">Karten</subfield><subfield code="c">22 cm</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">n</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">nc</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Naklada 300</subfield></datafield><datafield tag="546" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Englische Zusammenfassung</subfield></datafield><datafield tag="648" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Geschichte</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Civilization</subfield><subfield code="2">fast</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">History of Balkan Peninsula</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Kroaten</subfield><subfield code="0">(DE-588)4033244-5</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Identität</subfield><subfield code="0">(DE-588)4026482-8</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Croatia / History</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Croatia / Civilization</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Balkan Peninsula / History</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Balkan Peninsula</subfield><subfield code="2">fast</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Croatia</subfield><subfield code="2">fast</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Herzegowina</subfield><subfield code="0">(DE-588)4024643-7</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="0"><subfield code="a">Herzegowina</subfield><subfield code="0">(DE-588)4024643-7</subfield><subfield code="D">g</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="1"><subfield code="a">Kroaten</subfield><subfield code="0">(DE-588)4033244-5</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="2"><subfield code="a">Identität</subfield><subfield code="0">(DE-588)4026482-8</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="3"><subfield code="a">Geschichte</subfield><subfield code="A">z</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2=" "><subfield code="5">DE-604</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032531755&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Inhaltsverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032531755&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Abstract</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032531755&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Register // Personenregister</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="q">BSB_NED_20210505</subfield></datafield><datafield tag="999" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-032531755</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">306.09</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">305.8009</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="g">49742</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">306.09</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="g">49742</subfield></datafield></record></collection> |
| geographic | Croatia / History Croatia / Civilization Balkan Peninsula / History Balkan Peninsula fast Croatia fast Herzegowina (DE-588)4024643-7 gnd |
| geographic_facet | Croatia / History Croatia / Civilization Balkan Peninsula / History Balkan Peninsula Croatia Herzegowina |
| id | DE-604.BV047125522 |
| illustrated | Not Illustrated |
| index_date | 2024-07-03T16:30:33Z |
| indexdate | 2024-07-10T09:03:21Z |
| institution | BVB |
| isbn | 9789926447557 |
| language | Croatian |
| oai_aleph_id | oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-032531755 |
| oclc_num | 1196885256 |
| open_access_boolean | |
| owner | DE-12 |
| owner_facet | DE-12 |
| physical | 438 Seiten Karten 22 cm |
| psigel | BSB_NED_20210505 |
| publishDate | 2019 |
| publishDateSearch | 2019 |
| publishDateSort | 2019 |
| publisher | Ogranak Matice hrvatske |
| record_format | marc |
| spelling | Kovačević, Mate 1962- Verfasser (DE-588)1089854994 aut Herceg-Bosna kulturni, politički i državnopravni identitet Mate Kovačević Čitluk Ogranak Matice hrvatske 2019. 438 Seiten Karten 22 cm txt rdacontent n rdamedia nc rdacarrier Naklada 300 Englische Zusammenfassung Geschichte gnd rswk-swf Civilization fast History of Balkan Peninsula Kroaten (DE-588)4033244-5 gnd rswk-swf Identität (DE-588)4026482-8 gnd rswk-swf Croatia / History Croatia / Civilization Balkan Peninsula / History Balkan Peninsula fast Croatia fast Herzegowina (DE-588)4024643-7 gnd rswk-swf Herzegowina (DE-588)4024643-7 g Kroaten (DE-588)4033244-5 s Identität (DE-588)4026482-8 s Geschichte z DE-604 Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032531755&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Inhaltsverzeichnis Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032531755&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Abstract Digitalisierung BSB München 19 - ADAM Catalogue Enrichment application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032531755&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Register // Personenregister |
| spellingShingle | Kovačević, Mate 1962- Herceg-Bosna kulturni, politički i državnopravni identitet Civilization fast History of Balkan Peninsula Kroaten (DE-588)4033244-5 gnd Identität (DE-588)4026482-8 gnd |
| subject_GND | (DE-588)4033244-5 (DE-588)4026482-8 (DE-588)4024643-7 |
| title | Herceg-Bosna kulturni, politički i državnopravni identitet |
| title_auth | Herceg-Bosna kulturni, politički i državnopravni identitet |
| title_exact_search | Herceg-Bosna kulturni, politički i državnopravni identitet |
| title_exact_search_txtP | Herceg-Bosna kulturni, politički i državnopravni identitet |
| title_full | Herceg-Bosna kulturni, politički i državnopravni identitet Mate Kovačević |
| title_fullStr | Herceg-Bosna kulturni, politički i državnopravni identitet Mate Kovačević |
| title_full_unstemmed | Herceg-Bosna kulturni, politički i državnopravni identitet Mate Kovačević |
| title_short | Herceg-Bosna |
| title_sort | herceg bosna kulturni politicki i drzavnopravni identitet |
| title_sub | kulturni, politički i državnopravni identitet |
| topic | Civilization fast History of Balkan Peninsula Kroaten (DE-588)4033244-5 gnd Identität (DE-588)4026482-8 gnd |
| topic_facet | Civilization History of Balkan Peninsula Kroaten Identität Croatia / History Croatia / Civilization Balkan Peninsula / History Balkan Peninsula Croatia Herzegowina |
| url | http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032531755&sequence=000001&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032531755&sequence=000003&line_number=0002&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=032531755&sequence=000005&line_number=0003&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA |
| work_keys_str_mv | AT kovacevicmate hercegbosnakulturnipolitickiidrzavnopravniidentitet |