Verfügbarkeit: Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja

Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja: Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 4. rujna - 21. listopada 2007.

Gespeichert in:

Bibliographische Detailangaben
Format:	Buch
Sprache:	Undetermined
Veröffentlicht:	Zagreb Republika Hrvatska, Ministarstvo Kulture, Galerija Klovićevi Dvori 2007
Schlagworte:	Geschichte Kultur Zagora > Kroatien Ausstellungskatalog > 2007 > Zagreb
Online-Zugang:	Inhaltsverzeichnis
Beschreibung:	796 S. zahlr. Ill.
ISBN:	9789532710076

Internformat

MARC


LEADER	00000nam a2200000 c 4500
001	BV023099920
003	DE-604
005	00000000000000.0
007	t
008	080125s2007 a\|\|\| \|\|\|\| 00\|\|\| und d
020			\|a 9789532710076 \|9 978-953-271-007-6
035			\|a (OCoLC)220372085
035			\|a (DE-599)BVBBV023099920
040			\|a DE-604 \|b ger \|e rakwb
041			\|a und
049			\|a DE-12 \|a DE-19
084			\|a 7,41 \|2 ssgn
245	1	0	\|a Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja \|b Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 4. rujna - 21. listopada 2007. \|c [glavna urednica kataloga Vesna Kusin]
264		1	\|a Zagreb \|b Republika Hrvatska, Ministarstvo Kulture, Galerija Klovićevi Dvori \|c 2007
300			\|a 796 S. \|b zahlr. Ill.
336			\|b txt \|2 rdacontent
337			\|b n \|2 rdamedia
338			\|b nc \|2 rdacarrier
648		7	\|a Geschichte \|2 gnd \|9 rswk-swf
650	0	7	\|a Kultur \|0 (DE-588)4125698-0 \|2 gnd \|9 rswk-swf
651		7	\|a Zagora \|g Kroatien \|0 (DE-588)4119208-4 \|2 gnd \|9 rswk-swf
655		7	\|0 (DE-588)4135467-9 \|a Ausstellungskatalog \|y 2007 \|z Zagreb \|2 gnd-content
689	0	0	\|a Zagora \|g Kroatien \|0 (DE-588)4119208-4 \|D g
689	0	1	\|a Kultur \|0 (DE-588)4125698-0 \|D s
689	0	2	\|a Geschichte \|A z
689	0		\|5 DE-604
700	1		\|a Kusin, Vesna \|e Sonstige \|4 oth
856	4	2	\|m Digitalisierung BSBMuenchen \|q application/pdf \|u http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=016302659&sequence=000002&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA \|3 Inhaltsverzeichnis
940	1		\|n oe
999			\|a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-016302659
942	1	1	\|c 306.09 \|e 22/bsb \|g 4972

Datensatz im Suchindex

_version_	1804137357276872704
adam_text	Sadržaj UVOD U SVIJET ZAGORE Joško Belamarić Dalmacija od mora do iza gora ......................................................17 Etničke sile ustrajnice miješaju se na prostoru unutrašnje Dalmacije, od prethistorijskih vremena do osmansko-mletačkih srazova, sa slikama neprekidnih seoba. Zagora je stoljećima bila bio-rezervoar iz kojega su se obnavljali gradovi na obali... Iz tog prostora dolazi galerija znameni¬ tih ljudi koji su formirali samu maticu hrvatske nacionalne kulture... POVIJESNI PREGLED Antičko doba Marin Zaninović Dalmatinska zagora u osvit povijesti ........................................... 45 Kako se i zašto prostrana antička Dalmacija, s dubokim tragovima grčke i rimske civilizacije, koja se nataložila na veliki ilirski supstrat, na kraju, tijekom mletačko-turskih ratova, svela tek na uzak pojas uz more, sa Zagorom koja je trpjela posebnu sudbinu. Damir Kliškić, Marko Mendušić, Ante Milosevic Prapovijesne mijene .................................................................... 57 Nasuprot uvriježenoj predrasudi, Dalmatinska zagora bila je već u mlade kameno doba intezivno naseljena, sa značajnim kulturnim bujanjem, koje se razmahalo u bakreno, brončano i željezno doba, a izrazi Danilska i Cetinska kultura ušli su u međunarodnu upotrebu. Mirjana Sanader О rimskoj vojsci, vojnicima i njihovim taborima .......................... 67 Vojska je bila najdjelotvorniji nosilac romanizacije u unutarnjoj Dal¬ maciji, a njeni logori, poput Burnuma, Tilurija i drugih uporišta, snaž¬ na središta političke i kulturne ¡radijacije. Nenad Cambi Antički i ranokršćanski urbanizam i umjetnost ............................ 77 Dalmatinska zagora bila je premrežena seoskim aglomeracijama i gospodarskim zgradama, pa je bogatstvo omogućavalo veleposjednici¬ ma da uvoze skluptorska djela ili pak da naručuju kipove iz domaćih radionica, što se odrazilo i na ranokršćanskim kompleksima. Ante Milosevic Gramatika prostora uz rijeku Cetinu ............................................95 Dolina Cetine nudi izvanredne podatke о paleookolišu: to je jedan od najbolje sačuvanih vodom natopljenih krajolika u širem okruženju, pa bi cetinska regija, s nizom podataka о funkcioniranju gospodarstva u prapovijesnim sojeničkim i kasnijim naseljima, mogla dati odgovore na mnoga ključna pitanja vezana za društveni i kulturni razvoj Dalmacije i šire regije... Ljubomir Gudelj Imota: povijesna struktura prostora ........................................... 115 Premda se u De administrando imperio medu hrvatskim župama spominje i Imota, neka razdoblja prošlosti Imotske krajine, zbog poten¬ cijalnog bogatstva povijesnih slojeva, tek treba istražiti, osobito prapovi¬ jest i rani srednji vijek. Srednji vijek Radoslav Bužančić Hrvatska vladarska arhitektura ranoga srednjeg vijeka ............... 129 Proces utvrđivanja hrvatskih velikaških posjeda, posebno Klisa, koji se već u Trpimirovoj darovnici navodi kao vlasništvo kneza Mislava, ni do danas nije temeljito rasvijetljen. Nedavna arheološka istraživanja otvaraju nove poglede... Mate Zekan Starohrvatska kulturnoumjetnička baština ................................. 137 Od pokretnog arheološkog materijala, prikupljenog u proteklih stotinjak godina na području rane hrvatske države, čak 70% otpada na nakit, a ostatak na kamenu plastiku... Na području Zagore ispisane su neke od najvažnijih stranica srednjovjekovne hrvatske povijesti... Mladen Ančić Srednjovjekovno plemstvo na prostoru između Zrmanje i Neretve ........................................................ 149 Kako bi došao do hrvatske kraljevske krune, koja se čuvala u Vrani, ugarski kralj Koloman, po svemu sudeći, uspješno je pregovarao s hrvatskom društvenom elitom... Jasno se naslućuje da je rezultat tih pregovora također bilo i redefiniranje društvenoga položaja pripadnika 12 širih »rodbinskih« zajednica koje su kontrolirale najveći dio Ravnih kotara i područja između Nina, Knina i Skradina... Mladen Ančić Srednjovjekovni Vlasi kontinentalne Dalmacije ..........................161 Kompleksno podrijetlo vlaškog stanovništva na našim prostorima čeka svoje sinteze: no režim polunomadskoga života, između Zrmanje i Cetine, još od 14. i 15. st., onemogućuje da se oni uklope u lokalni društveni sustav, te su ostajali i izvan djelotvorne velikaške kontrole... Željko Radić Poljički statut: sinteza tradicionalnih i novih pravnih načela ..... 169 Poljički statut, koji na narodnom jeziku, s interakcijom čakavštine i štokavštine, kodificira poljičko običajno pravo, poticajan je zakonski dokument, koji su neki stručnjaci dovodili u vezu s najstarijim slaven¬ skim pravom, dok ga drugi gledaju u kontekstu pravnog shvaćanja vremena njegova nastanka. 790 Mletačko i tursko doba Ivan Pederin Zagora između Venecije i Turske ...............................................179 Prodor Turaka pokazao je slabosti seoske organizacije u unutarnjoj Dalmaciji i dalmatinskog feudalizma uopće... Nin, Knin i Skradin bili su magnificae comunitates, i da nisu pali u ruke napadača, bili bi danas poput Trogira ili laura... Nakon osmansko-mletačkih i napoleonskih ratova, Dalmacija je - Zagora osobito - došla u središte zanimanja europske javnosti, pa ju je posjetio golem broj putopisaca... Drago Roksandić Dalmatinska zagora u ranome novom vijeku: pitanja za raspravu ....................................................................185 Pojam »Dalmacija« implicira pluralizam kulturnih baština i iskustava u dugom trajanju, što podrazumijeva njihova međusobna preslojavanja, ali i isključivanja te stvaranja novih vrijednosti iz epohe u epohu -čak i u razdobljima u kojima se mnogima može činiti da njezine temeljne vrijednosti kataklizmički dolaze u pitanje. Suvremena hrvatska kultura ima mnogo razloga kritički se suočiti sa svime što ima dalmatinske atribucije... Nikša Stančić Krajine u 17. i 18. stoljeću ......................................................197 Razmjerno uski prostor unutarnje Dalmacije bio je u 17. i 18. st. pozor¬ nica ratnih sukoba između turskog imperija i mletačke talasokracije, s dalekosežnim posljedicama osobito u pogledu masovnog odseljavanja i doseljavanja stanovništva. Stjepan Ćosić Zagora na starim zemljopisnim kartama i katastarskim planovima .............................................205 Konačan je opseg Dalmacija dobila tek nakon mletačko-turskoga rata 1714.-1718.: zahvaljujući organiziranoj obrani stanovništva Zagore, Osmanlije nisu uspjele probiti granicu, a propao je i pokušaj opsade Sinja 1715. Bogata kartografija dokumentira to burno razdoblje... Marko Šarić Ekohistorijski osvrt na planine i morlački svijet ........................221 Protivno ¡mobilnosti socijalnih struktura, Dinaridi su u demografskom smislu izrazito dinamičan prostor: to je područje neprekidnih migracija, nestalne naseljenosti, regija migranata, nomada, zbjegova i kolonizacija. Kornelija Jurin-Starčević Zemlja, seljaštvo i agrikultura u razdoblju osmanske vlasti .........................................................................233 Polazeći sa stanovišta državnog interesa, osmanske su vlasti nastojale da se devastirani prostor Zagore rekolonizira, reagrarizira i privede kul¬ tívaciji. lako Osmanlije nisu drastično mijenjali zatečeni način života i oblike gospodarskih djelatnosti, uvodili su svoj zemljišno-posjedovni sustav i stvarali nove vlasničke odnose... Dubravka Mlinarić Glad i bolesti u demografiji od 15. do 19. stoljeća ..................245 Bolesti su bile pogubne za demografski razvoj Zagore: samo u pomoru kuge 1783. u Sinjskoj krajini smrtno je stradalo brojno stanovništvo, pa se u njegovu popisu iz 1789. već osjeća znatan pad... Milan Glibota Turski katastarski popisi kao izvor za povijest ...........................257 Područje Dalmacije pod turskom upravom bilo je u sastavu Bosanskog pašaluka i podijeljeno na tri sandžaka: Hercegovački i Kliski, a 1580., kad je osnovan Krčko-lički sandžak, dio područja Kliskog sandžaka ušao je u njegov sastav. Odmah nakon osvajanja određenih područja i uspostave vlasti u njima, Turci su izrađivali popise pomoću kojih je oporezivano stanovništvo. Ambroz Tudor Jedno plemićko imanje u Splitskoj zagori .................................263 Feud Konjsko, nekoć posjed Osmanlije Mahmut-age, a poslije Petra Tartaglie, primjer je stoljetne ustrajnosti feudalizma u Dalmaciji, jer se to selo prvi put spominje još 1083. u darovnici kralja Zvonimira Splitskoj nadbiskupiji... 19. i 20. stoljeće Josip Vra ndečić Modernizacijski procesi 19. stoljeća ......................................... 271 Zbog siromaštva i nestašice seljaci su bili prisiljeni posuđivati novac kod gradskih trgovaca, pa bi zemlja, ako ga navrijeme ne bi vratili, prelazila u njihove ruke, uz kolonatski odnos s bivšim vlasnikom. Ta se pojava razmahala osobito za austrijske uprave... Marko Trogrlić Zagora u drugoj polovici 19. stoljeća ........................................277 Sredinom 19. st. 90% pučanstva austrijske Kraljevine Dalmacije živje¬ lo je na selu, pri čemu je Zagora u mnogočemu dijelila najgore njezine strane: prehrana ljudi bila je jednolična, skromna i nedostatna... Ivan Brigović, Ante Nazor Kontinentalna Dalmacija u Domovinskome ratu .......................287 Život na okupiranom području Dalmatinske zagore, kao i na cjelokup¬ nom teritoriju Hrvatske pod srpskom okupacijom, obilježavao je gospo¬ darski kolaps i težak život stanovništva, sve do konačnog oslo¬ bođenja... 791 DUHOVNA KULTURA JEZIK ! KNJiŽEVNGST Radoslav Katičić Perunovo svetište nad Žrnovnicom kod Splita ...........................295 Odakle vrhovima primorske mase Mosora nad rijekom Žrnovicom ime slavenskoga boga gromovnika? Kako tu zagonetku danas rasvjetljava rekonstrukcija ulomaka drevne slavenske poganske sakralne poezije? Slávko Kovačić Crkvena organizacija od ranokršćanskih vremena do danas ........301 U crkvenoj su upravi od samih početaka kršćanstva ključnu važnost imali gradovi, koji su mogli biti i mali, ali, da bi postali biskupijskim sjedištima, morali su doseći razinu onoga što se latinski zvalo civitas. Danas je, zbog napuštanja sela u Zagori, čak u opasnosti i sama vjer¬ ska tradicija... Zoraida Demori-Staničić Sakralna umjetnost ...................................................................317 Za razliku od mnogih europskih država i pokrajina koje su imale sreću živjeti u relativnom miru i blagostanju, Zagora je paradigma stalnih ratova i razaranja, migracija, siromaštva i gladi. S dolaskom Osmanlija 1463. ona se iz povijesti vratila u prapovijest... Branko Čolović Sakralna baština Srba u kontinentalnoj Dalmaciji ....................333 Sva tri dalmatinska pravoslavna manastira podignuta su na rijekama čija imena nose: Krupa je na pritoku Zrmanje, Dragović na nekadašnjem potoku uz Cetinu, Krka na srednjem toku istoimene rijeke. Može li se iz tih pozicija odčítati program stvaranja jakih pravoslavnih centara nasuprot Katoličkoj crkvi? Vicko Kapitanović Franjevci: stvaraoci i čuvari kulturne baštine ............................343 Franjevci su u hrvatske krajeve stigli još za života svoga osnivača sv. Franje Asiškoga: uz jadransku su obalu izgradili samostane iz kojih su djelovali i u zaleđu. Nastanjujući se izvan gradskih zidina, ubrzo su počeli osjećati bilo običnoga naroda te su, vodeći ga, u povijesti dijelili njegovu sudbinu... Hana Breko Kustura Iz riznice liturgijskoglazbenih kodeksa franjevačkog kruga ........353 Za razvoj franjevačke liturgijske glazbe u monastičkim centrima Zagore krucijalnu ulogu imale su Sambuške konstitucije iz 1663., kojima je bilo propisano da se u samostanima s najmanje šest glazbeno osposobljenih članova mora pjevati treći čas, misa i vespere nedjelja¬ ma i svim zapovjednim blagdanima. Ivan Basic Je li sv. Jeronim rođen u Lovreću? ............................................359 U Dalmaciji je presudnu ulogu imao kult svetog Jeronima, koji se od 13. do 15. st. sve više poistovjećuje s regionalnim identitetom. Dalmatinska zagora imala je velik udio u dugoj raspri o tome iz kojega je dijela Dalmacije slavni prevodilac Biblije na latinski... Josip Bratulić Hrvatska pisana kultura u Dalmatinskoj zagori ....................... Dalmatinska zagora, gdje se već u 8. st. organizira hrvatska država, bogato je nalazište spomenika trojezičnosti (latinske, staroslavenske i hrvatske na sva tri narječja) i tropismenosti (latiničke, glagoljičke i hrvatskoćirilične)... Stipe Botica Književnost dinarskoga etnokulturnog sloja ...............................377 Tradicija je osobito u književnosti ostavila neizbrisiv trag, posebno u usmenoknjiževnim i pučkim strukturama. Svi su književni oblici živjeli u izvedbama, performacijski, i rijetko su bili zapisivani. Zato je Kačić bio jedini tip umjetnika što ga je narod mogao primiti, kako primjećuje profesor Ivo Frangeš... Josip Lisac Organski idiomi u unutrašnjosti Dalmacije ................................383 U Dalmatinskoj zagori prevladavaju novoštokavski ikavski govori, s karakterističnom vokalnom redukcijom (nevsta umjesto nevista, čouk umjesto čovik itd.), s nekim izrazima kojih nema u književnom jeziku (npr. to je cine znači to je jeftino-, nišan stvari znači nisam bogzna kako itd.), s dosljednom novoštokavskom akcentuacijom i s bogatim stilskim značajkama, koje su oplemenile jezik Vjekoslava Kaleba, Ivana Raosa, Mirka Božića itd. Marko Grčić Je li dalmatinski Moriak predak balkanskoga barbarogenija? .....387 Fortisov opis života stanovništva Zagore u samome je temelju europ¬ skoga konstrukta pojmova Moriak i morlakizam u 18. st., kao prethod¬ nika modernoga konstrukta Balkana i Balkanaca. Slobodan P. Novak Mila Gojsalić, gorštačka Jeanne D Arc i stvarna Marulićeva Judita ........................................................399 Zašto Milu Gojsalić, poljičku junakinju srodnu Marulićevoj biblijskoj Juditi, koja je, po predaji, žrtvovala vlastiti život digavši u zrak barutanu i čador Ahmed-paše, ne bilježe hrvatske enciklopedije i što njen lik uopće znači u mitologiji Zagore? Dražen Budiša Ponašeni Nasradin ¡z 18. stoljeća .............................................403 Kako je knjižica prevoditelja Nikole Palikuće iz Prukljana, pod naslovom Himbenost pritankog veleznanstva Nasradinova, tiskana 1771., prva uvela na naše područje ime i šale poznatoga šaljivčine, ličnosti koja se drugdje u Europi pojavila tek početkom 19. st.? Ivan J. Bošković Književnost i književnici iz Zagore .............................................407 Ujević je, navodno, rekao da Zagoru neopravdano smatraju pasivnim područjem jer ne proizvodi dosta kukuruza, ali proizvodi talente: dala je mnoga ključna imena hrvatske književnosti: Ivana Lovrića, Filipa 792 Grabovca, Dušana Žanka, Mirka Božića, Milana Begovića, Josipa Kosora, Dinka Šimunovića, Ivana Aralicu, Ivana Raosa, Vladu Gotovca, Matu Ganzu, Petra Gudelja i mnoge druge... Jakša Fiamengo Poljički književni kvartet ...........................................................415 Poljički kraj dobio je najbolje interprete u četvorici pjesnika: Dragi Ivaniševiću (1907.-1981.), Juri Kaštelanu (1918.-1990.), Nikoli Milićeviću (1922.-1999.) i Josipu Pupačiću (1928.-1971.). Doduše, Ivanisevic i Kaštelan, nisu, strogo uzevši, ¡z zabrđa, ali su duboko u živom tkivu poljičkoga duhovnog bića. PetarGudelj Uskoci i poskoci ........................................................................419 Poskoci umjesto strijela, puške nabijene zlatnim pucetima, život orlujski i sokolski na nadmorskim liticama, zauzdavanje bure zmijskim žvalama, voda do koljena a junačke kosti do ramena - te i mnoge druge snažne slike hiperboliziraju sudbinu starih junaka sa zagorskoga krša... TRADICIJSKA KULTURA Dinka Alaupović Gjeldum Seoska graditeljska baština .......................................................429 Položaj sela u Zagori određenje oblicima zemljišta: stanovnici su pazili na to da ono bude u zavjetrini, na prisojnoj strani, blizu izvora, šume i putova do njiva, pašnjaka i crkve...Pučki graditelji imali su smišljen i ekonomičan način gradnje, koristeći se svim raspoloživim domaćim materijalima... Sanja Buble Kamen u tradicijskoj arhitekturi ................................................451 Sve do sedamdesetih godina 20. st. zagorska su sela imala potpuno tradicijska obilježja-, različite vrste kamena ljudi su vadili u vlastitim malim kamenolomima. No, u najnovije doba kamen sve više uzmiče pred uvoznim materijalima... Ivan Šesta η Tradicijsko gospodarstvo, poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo ........................................................463 Tradicijsko je gospodarstvo Zagore autarkično: oslonjena na ratarstvo i stočarstvo, regija sve do sredine 20. stoljeća nastoji proizvesti sve nužno za održavanje gologa života: hranu za ljude i životinje, gradu za kuće, jednostavniji alat i druga pomagala... Branko Đaković Putovi stočara i stoke .................................................................479 Kao stjecište i sjecište specifičnih mikroklimatskih uvjeta, društvenih i političkih previranja, a i različitih naslijeđenih kulturnih obrazaca - nadomak mora i ulančanog vijenca Dinarida -zagorski prostor » d išao« je na kršu i s kršem... Dinka Alaupović Gjeldum Pčela i čovjek, med i vosak .......................................................489 Med se upotrebljavao u prehrani i u tradicijskoj medicini. Ako je danas med najvažniji proizvod pčela, vosak je bio najcjenjeniji njihov proizvod sve do konca 19. st.: bez svijeća su bile nezamislive crkveno-tradici- jske pučke svečanosti... Ivana Radováni Lov na žabe, rakove, ribe i ptice ...............................................499 Osnovna je značajka djelatnosti na vodama Zagore lov na žabe i rakove: oni su bili zastupljeni u pučkoj i u elitnoj kuhinji. Za trodnevnog posjeta cara Franje Josipa I. 1818. Drnišu, npr., poslúžené su žabe i rakovi. Taj je specijalitet i danas cijenjen dio domaće prehrane. Branka Vojnović-Traživuk Tradicijsko drvorezbarstvo ..........................................................505 Vještina drvorezbarstva osobito se vidi u ukrašavanju preslica i škrinja. Također su se ukrašavale kutijice za duhan, britvu i druge potrepštine. Drvorezbarstvo zahtijeva samo vješte ruke i oštar nožić. Nerina Eckhel Od runa do tkanine ....................................................................513 Ovčja vuna, koja se prije upotrebe grebena (gargaša), glavna je siro¬ vina za izradu odjeće. Za bojenje su se isprva upotrebljavale prirodne boje iz korijenja, lišća i plodova biljaka, dok se tridesetih godina 20. st. počinju upotrebljavati industrijske boje... Ida Jakšić Odjeća od Knina do Vrgorca ......................................................519 Muška nošnja pokazuje izrazitu pripadnost dinarskome krugu, dok žensku obilježava prepletanje mnoštva kulturnih i povijesnih slojeva... Sanja Ivančić Nakit gorštačke Dalmacije .........................................................527 Narodni nakit dalmatinskog zaleđa karakterizira obilna upotreba sre¬ bra, bakra i kositra te nekih legura. Likovno i stilski, među oblicima prevladava geometrijska stilizacija biljnih motiva. Silvio Braica Oružje: obrana i ukras ...............................................................537 U Zagori je bio nezamisliv muškarac bez oružja. Najčešći su primjerci oružja tursko-orijentalnog podrijetla: u hladno se ubrajaju jatagani, handžari i kame, a u vatreno kubure i puške, sve bogato ukrašeno. Iris Biškupić Bašić Dječje igračke i igre ..................................................................543 Pokazavši smisao za drvorezbarstvo, u Zelovu, seocetu podno Svilaje, stanovnici su igračke izrađivali u kućnoj radinosti, a pedesetih godina 20. st. osnovana je i zadruga s dvanaestak članova: svaka je igračka jedinstven, izvoran primjerak... 793 Joško Caleta Antropološki pregled glazbovanja ............................................. Na ovom prostoru snažno egzistiraju vokalno dvoglasje, koje predstav¬ ljaju žanrovi gange, rere i ojkavice,- sviranje u diple; pjevanje uz gusle, najčešće junačkih deseteračkih pjesama. No, sve jači utjecaj suvre¬ menih civilizacijskih tokova već je veoma reducirao puni život starijih tradicija... Dinka AlaupoviáGjeldum Običaji i vjerovanja ....................................................................559 Obiteljski običaji i običaji zajednice, unatoč neizbježivim povijesnim mijenama, zadržali su bili sve donedavno arhaične oblike kad su po¬ srijedi rođenje, ženidba, smrt i pokop, te bogato proslavljanje crkvenih blagdana i događaja općenito povezanih s crkvenom godinom. Milana Černelić Bunjevački elementi u svadbenim običajima .............................583 Tko su, zapravo, Bunjevci? Već su i ranija istraživanja upozorila na nivo vlaških kulturnih elemenata u svadbenim običajima područja jadran- sko-dinarskog, sve do Istre, a tu se formirala i hrvatska etnička grupa Bunjevaca, u kojoj je bila neupitna i nazočnost Vlaha... Zorica Vitez Dva krnjevala: didi i mačkare .....................................................591 Karneval (krnjeval) veoma je popularan u Zagori. Novija istraživanja upućuju na dva tipa hrvatskih karnevala, luperkalijski i saturnalijski: prvi je svojstven ruralnim stočarskim krajevima, a drugi urbanim sred¬ inama. Marko Grčić Sinjska alka: pamćenje i zaborav prošlosti ................................599 Marcijalno komemorativno nadmetanje, premda isprva zapadnoeurop¬ ski (mletački) import, ubrzo se u Sinju stopilo s domaćim pučkim i ori¬ jentalnim tradicijama. Veljko Barbieri Arambaše ili gastromahija .........................................................613 Poznati talijanski pisac Enzo Betizza, podrijetlom iz Splita, upozorio je da se ono što se u Sinjskoj krajini zove arambaše ili arambašići u nje¬ govoj obitelji zvalo kapurali. Možda zato što su zamotuljci mesa u lis¬ tovima kiseloga kupusa bili u loncu poredani poput vojnika... MATERIJALNA I SPOMENIČKA BAŠTINA Miroslav Kafić Zaštitna arheološka istraživanja na Jadranskoj autocesti ............619 Jadranska autocesta dijelom se poklapa s nekadašnjim magistralnim rimskim pravcem što je vodio od antičke Akvileje preko Senja pa zaleđem Velebita dalje na Salonu, Naronu, Skadar i Drač, te, preko albanskih planina, na Solun i Carigrad. Na području Zagore arheolozi su, u pripremama njene gradnje, istražili 43 lokaliteta, a još se planira istražiti i dokumentirati 52. Ivan Alduk Srednjovjekovne tvrđave ............................................................623 Fortifikacije, tvrđave, utvrđeni gradovi na području tzv. Zagore u 15. i 16. st., kad je, pod naletom Turaka, Dalmacija svedena na granice bizantskog ternata, prate sve promjene u tom tipu gradnje sličnih objekata diljem Europe. Mate Zeka n Utvrđeni gradovi i kule na rijeci Krki .........................................637 Najveća se stradanja nekoć sjajnih gradova na Krki zbivaju sredinom 17. st., kad general Foseólo nakon preosvajanja, a iz straha da se Turci opet njima ne okoriste, naređuje njihovo rušenje... Ivan Alduk Odakle stećci u Dalmaciji ..........................................................643 Pojava stećaka potkraj 13. i početkom 14. st. u Zagori podudara se s jačanjem svjetovne vlasti Šubića Bribirskih i s vremenom kneza Pavla: taj je prostor istodobno otvoren i utjecaju dalmatinske obale i planin¬ skim prostranstvima zaleđa... Kornelija Jurin-Starčević Osmanski Knin (1522.-1688.)..................................................649 Već zarana Knin je pod Turcima, još od 1522., zadobio istaknutu vojno- stratešku i civilno-upravnu ulogu. Nahija Knin dobiva to ime još 1528., u okviru Skradinskoga kadiluka... Joško Ćuzela Tvrđava Knin .............................................................................661 Kninska se utvrda spominje prvi put u 10. st., a u vrijeme Dmitra Zvonimira bila je stalna prijestolnica kraljevstva i sjedišta biskupa. Od 1522. do 1688. tvrđava je pod Turcima, a onda je osvaja Girolamo Cornero. Dol797., kad u nju ulazi austrijska vojska, već su na njoj izvršene znatne obrambene intervencije... Anita Gamulin Imotska tvrđava Topana.............................................................665 Topana se prvi put navodí već u 10. st. kao oppidum í castellum. Za nju je vezana povijest bosanskih velikaša Vlatkovića i Vukčića, a nakon pada Bosne, 1463., epoha zamršenih mletačko-turskih odnosa. Godine 1973. počela je njezina obnova, koja traje i danas... Anita Gamulin Kule u Imotskoj i Vrgoračkoj krajini za turske uprave ...............669 Nakon zauzeća Imotskoga, 1493., turska vlast na to područje naseljava upravitelje, vojnike i obitelji zaslužnih ljudi, a ondje se grade mnogobroj¬ ne kule i utvrde za obranu posjeda i za život upravnih struktura... Ambroz Tudor Urbani razvoj unutrašnjosti .......................................................677 Gradovi unutarnje Dalmacije svoj razvoj ¡li zaostajanje ponajviše za¬ hvaljuju burnoj povijesti prometa između obale i zaleđa. Njihovo zvjez¬ dano doba pada u 15. st., do provale Turaka, upravo kad cvjeta trgo¬ vina između Bosne i Jadrana... 794 Snježana Tonković Razvoj grada Imoiskog ...............................................................689 U drugoj polovici 18. i u 19. st. Imotski se od varošice brzo pretvara u urbano središte, sa svim obilježjima gradskoga života: naglo se diže životni standard, koji prate i sve istančanije kulturne potrebe... Stanko Piplović Crkve, javne građevine i prometnice u 19. stoljeću ..................695 Pod Austrijom su se građevinski planovi provodili preko Ministarstva za bogoštovlje i nastavu u Beču, preko građevinske službe Namjesništva i preko kotarskih poglavarstava. Gradnje su se ustupale privatnicima na javnim dražbama. Radovi su se, međutim, otezali godinama... MODERNA VREMENA Топко Maroević Ivan Meštrović danas, za nas i za druge ....................................711 Svojim vrhunskim ostvarenjima, kao što su Zdenac života, Luka Botić, Miloš Obílit, Sjećanje, Majka s djetetom, Strossmayer, Marulić i dr., Meštrović je dao iskaze iznimne darovitosti i zagradio vlastitu parcelu specifičnog doživljavanja svijeta i shvaćanja oblika Jasen Boko Tin Ujević - žedan kamen na studencu .....................................715 Tin Ujević na poseban je način kao književnik komunicirao sa svojim dinarskim okruženjem, о čemu piše: »Ne stidim se priznati da sam zemlju i nebo sa zvijezdama, maglama i oblacima čulno volio« . Prirodu je vidio kao ženu, suprotstavljajući je urbanom ambijentu lišenom erotskoga... Vlaho Bogišić Mate Ujević -veliki hrvatski enciklopedist ...............................719 Mate Ujević, začetnik (nedovršene) Hrvatske enciklopedije, te, uz Miroslava Krležu, glavni projektant Enciklopedije Jugoslavije i, napokon, finalizator epohalne Pomorske enciklopedije, u nacionalnu je povijest, osim velikom erudicijom, ušao jedinstvenim kulturnim podu¬ zetništvom... Vjera Katalinić Jakov Gotovac - glazba iz kamena .............................................721 Jakov Gotovac, skladatelj Ere s onoga svijeta, na libretto Milana Begovića, smatrao je da je stilsku komponentu njegova glazbenoga stvaranja odredila epoha kad je u Hrvatskoj prevladavao nacionalni rea¬ lizam i kad je većina autora željela stvarati djela s folklornim koloritom. .. Jelena Hekman Vlado Gotovac - od trenutka do vječnosti ..................................727 U djelu Vlade Gotovca odrazila su se sva dominantna intelektualna strujanja epohe, a sedamdesetih je godina iskusio brutalnost zatvorske retorzije komunističkoga režima. U Republici Hrvatskoj bio je jedan od najuglednijh promotora demokratizacije... Vesna Kusin Ante Topić Mimara -tajanstveni kolekcionar ............................731 Ante Topić Mimara ubraja se među najzagonetnije pojave u novijoj hrvatskoj kulturi: kako se, zapravo, dječačić ¡z krške zabiti Zagore otputio u svijet i stvorio golemu umjetničku kolekciju koja i danas izazi¬ va podijeljene reakcije·, divljenje jednih i skepsu drugih... Darko G la va η Kamen i kozmopolitizam ...........................................................735 Kamen Dalmatinske zagore mnoge je umjetnike inspirirao i kao mater¬ ijal i kao oblik, pa su se na tragu Ivana Rendića, Ivana Meštrovića i Frane Šimunovića formirale cijele generacije hrvatskih kipara, slikara i dizajnera. Edda Du bravee Zagora na filmu .........................................................................745 Zagora je nadahnula cijelu jednu filmografiju, u kojoj se ističu pojedi¬ na remek-djela kao što su igrani filmovi: Lisice Krste Papića, Prosjaci i sinovi Antuna Vrdoljaka, Konjanik Branka Ivande, Stoje muškarac bez brkova Hrvoja Hribara, te dokumentarni filmovi Zorana Tadića, Ivana Martinca, Nikole Babica i dr. ... Darko Glavan Zvuk Zagore: od Alkara do Thompsona .....................................747 Počeci pop-kulture vežu se uz grupu »Alkari« Josipa Matanovića, Mojmira Čačije i Dražena Žanka. Čačija će pokrenuti uspješnu klapu »Sinj« , dok će Žanko ostati zapamćen po skladbi »Od stoljeća sed¬ mog« . Vrhunac popularnosti na toj sceni postigao je Marko Perković Thompson. Jasen Boko Kazališna revolucija u Zagvozdu ...............................................749 Manifestacija Glumci u Zagvozdu stvorena je isključivo zbog lokalne publike, a najveći broj Zagvožđana nikad nije ni gledao kazališnu pred¬ stavu, jer ih do najbliže kazališne kuće dijeli stotinjak kilometara. Utopijski kazališni projekt pretvorio se u ovih desetak godina u najveći festivalski fenomen u Hrvatskoj. Popis ilustracija s izvorima .........................................................752 Izabrana bibliografija ..................................................................756 Kazalo imena .............................................................................777 Kazalo mjesta ............................................................................783 795
adam_txt	Sadržaj UVOD U SVIJET ZAGORE Joško Belamarić Dalmacija od mora do iza gora .17 Etničke sile ustrajnice miješaju se na prostoru unutrašnje Dalmacije, od prethistorijskih vremena do osmansko-mletačkih srazova, sa slikama neprekidnih seoba. Zagora je stoljećima bila bio-rezervoar iz kojega su se obnavljali gradovi na obali. Iz tog prostora dolazi galerija znameni¬ tih ljudi koji su formirali samu maticu hrvatske nacionalne kulture. POVIJESNI PREGLED Antičko doba Marin Zaninović Dalmatinska zagora u osvit povijesti . 45 Kako se i zašto prostrana antička Dalmacija, s dubokim tragovima grčke i rimske civilizacije, koja se nataložila na veliki ilirski supstrat, na kraju, tijekom mletačko-turskih ratova, svela tek na uzak pojas uz more, sa Zagorom koja je trpjela posebnu sudbinu. Damir Kliškić, Marko Mendušić, Ante Milosevic Prapovijesne mijene . 57 Nasuprot uvriježenoj predrasudi, Dalmatinska zagora bila je već u mlade kameno doba intezivno naseljena, sa značajnim kulturnim bujanjem, koje se razmahalo u bakreno, brončano i željezno doba, a izrazi Danilska i Cetinska kultura ušli su u međunarodnu upotrebu. Mirjana Sanader О rimskoj vojsci, vojnicima i njihovim taborima . 67 Vojska je bila najdjelotvorniji nosilac romanizacije u unutarnjoj Dal¬ maciji, a njeni logori, poput Burnuma, Tilurija i drugih uporišta, snaž¬ na središta političke i kulturne ¡radijacije. Nenad Cambi Antički i ranokršćanski urbanizam i umjetnost . 77 Dalmatinska zagora bila je premrežena seoskim aglomeracijama i gospodarskim zgradama, pa je bogatstvo omogućavalo veleposjednici¬ ma da uvoze skluptorska djela ili pak da naručuju kipove iz domaćih radionica, što se odrazilo i na ranokršćanskim kompleksima. Ante Milosevic Gramatika prostora uz rijeku Cetinu .95 Dolina Cetine nudi izvanredne podatke о paleookolišu: to je jedan od najbolje sačuvanih vodom natopljenih krajolika u širem okruženju, pa bi cetinska regija, s nizom podataka о funkcioniranju gospodarstva u prapovijesnim sojeničkim i kasnijim naseljima, mogla dati odgovore na mnoga ključna pitanja vezana za društveni i kulturni razvoj Dalmacije i šire regije. Ljubomir Gudelj Imota: povijesna struktura prostora . 115 Premda se u De administrando imperio medu hrvatskim župama spominje i Imota, neka razdoblja prošlosti Imotske krajine, zbog poten¬ cijalnog bogatstva povijesnih slojeva, tek treba istražiti, osobito prapovi¬ jest i rani srednji vijek. Srednji vijek Radoslav Bužančić Hrvatska vladarska arhitektura ranoga srednjeg vijeka . 129 Proces utvrđivanja hrvatskih velikaških posjeda, posebno Klisa, koji se već u Trpimirovoj darovnici navodi kao vlasništvo kneza Mislava, ni do danas nije temeljito rasvijetljen. Nedavna arheološka istraživanja otvaraju nove poglede. Mate Zekan Starohrvatska kulturnoumjetnička baština . 137 Od pokretnog arheološkog materijala, prikupljenog u proteklih stotinjak godina na području rane hrvatske države, čak 70% otpada na nakit, a ostatak na kamenu plastiku. Na području Zagore ispisane su neke od najvažnijih stranica srednjovjekovne hrvatske povijesti. Mladen Ančić Srednjovjekovno plemstvo na prostoru između Zrmanje i Neretve . 149 Kako bi došao do hrvatske kraljevske krune, koja se čuvala u Vrani, ugarski kralj Koloman, po svemu sudeći, uspješno je pregovarao s hrvatskom društvenom elitom. Jasno se naslućuje da je rezultat tih pregovora također bilo i redefiniranje društvenoga položaja pripadnika 12 širih »rodbinskih« zajednica koje su kontrolirale najveći dio Ravnih kotara i područja između Nina, Knina i Skradina. Mladen Ančić Srednjovjekovni Vlasi kontinentalne Dalmacije .161 Kompleksno podrijetlo vlaškog stanovništva na našim prostorima čeka svoje sinteze: no režim polunomadskoga života, između Zrmanje i Cetine, još od 14. i 15. st., onemogućuje da se oni uklope u lokalni društveni sustav, te su ostajali i izvan djelotvorne velikaške kontrole. Željko Radić Poljički statut: sinteza tradicionalnih i novih pravnih načela . 169 Poljički statut, koji na narodnom jeziku, s interakcijom čakavštine i štokavštine, kodificira poljičko običajno pravo, poticajan je zakonski dokument, koji su neki stručnjaci dovodili u vezu s najstarijim slaven¬ skim pravom, dok ga drugi gledaju u kontekstu pravnog shvaćanja vremena njegova nastanka. 790 Mletačko i tursko doba Ivan Pederin Zagora između Venecije i Turske .179 Prodor Turaka pokazao je slabosti seoske organizacije u unutarnjoj Dalmaciji i dalmatinskog feudalizma uopće. Nin, Knin i Skradin bili su magnificae comunitates, i da nisu pali u ruke napadača, bili bi danas poput Trogira ili laura. Nakon osmansko-mletačkih i napoleonskih ratova, Dalmacija je - Zagora osobito - došla u središte zanimanja europske javnosti, pa ju je posjetio golem broj putopisaca. Drago Roksandić Dalmatinska zagora u ranome novom vijeku: pitanja za raspravu .185 Pojam »Dalmacija« implicira pluralizam kulturnih baština i iskustava u dugom trajanju, što podrazumijeva njihova međusobna preslojavanja, ali i isključivanja te stvaranja novih vrijednosti iz epohe u epohu -čak i u razdobljima u kojima se mnogima može činiti da njezine temeljne vrijednosti kataklizmički dolaze u pitanje. Suvremena hrvatska kultura ima mnogo razloga kritički se suočiti sa svime što ima dalmatinske atribucije. Nikša Stančić Krajine u 17. i 18. stoljeću .197 Razmjerno uski prostor unutarnje Dalmacije bio je u 17. i 18. st. pozor¬ nica ratnih sukoba između turskog imperija i mletačke talasokracije, s dalekosežnim posljedicama osobito u pogledu masovnog odseljavanja i doseljavanja stanovništva. Stjepan Ćosić Zagora na starim zemljopisnim kartama i katastarskim planovima .205 Konačan je opseg Dalmacija dobila tek nakon mletačko-turskoga rata 1714.-1718.: zahvaljujući organiziranoj obrani stanovništva Zagore, Osmanlije nisu uspjele probiti granicu, a propao je i pokušaj opsade Sinja 1715. Bogata kartografija dokumentira to burno razdoblje. Marko Šarić Ekohistorijski osvrt na planine i morlački svijet .221 Protivno ¡mobilnosti socijalnih struktura, Dinaridi su u demografskom smislu izrazito dinamičan prostor: to je područje neprekidnih migracija, nestalne naseljenosti, regija migranata, nomada, zbjegova i kolonizacija. Kornelija Jurin-Starčević Zemlja, seljaštvo i agrikultura u razdoblju osmanske vlasti .233 Polazeći sa stanovišta državnog interesa, osmanske su vlasti nastojale da se devastirani prostor Zagore rekolonizira, reagrarizira i privede kul¬ tívaciji. lako Osmanlije nisu drastično mijenjali zatečeni način života i oblike gospodarskih djelatnosti, uvodili su svoj zemljišno-posjedovni sustav i stvarali nove vlasničke odnose. Dubravka Mlinarić Glad i bolesti u demografiji od 15. do 19. stoljeća .245 Bolesti su bile pogubne za demografski razvoj Zagore: samo u pomoru kuge 1783. u Sinjskoj krajini smrtno je stradalo brojno stanovništvo, pa se u njegovu popisu iz 1789. već osjeća znatan pad. Milan Glibota Turski katastarski popisi kao izvor za povijest .257 Područje Dalmacije pod turskom upravom bilo je u sastavu Bosanskog pašaluka i podijeljeno na tri sandžaka: Hercegovački i Kliski, a 1580., kad je osnovan Krčko-lički sandžak, dio područja Kliskog sandžaka ušao je u njegov sastav. Odmah nakon osvajanja određenih područja i uspostave vlasti u njima, Turci su izrađivali popise pomoću kojih je oporezivano stanovništvo. Ambroz Tudor Jedno plemićko imanje u Splitskoj zagori .263 Feud Konjsko, nekoć posjed Osmanlije Mahmut-age, a poslije Petra Tartaglie, primjer je stoljetne ustrajnosti feudalizma u Dalmaciji, jer se to selo prvi put spominje još 1083. u darovnici kralja Zvonimira Splitskoj nadbiskupiji. 19. i 20. stoljeće Josip Vra ndečić Modernizacijski procesi 19. stoljeća . 271 Zbog siromaštva i nestašice seljaci su bili prisiljeni posuđivati novac kod gradskih trgovaca, pa bi zemlja, ako ga navrijeme ne bi vratili, prelazila u njihove ruke, uz kolonatski odnos s bivšim vlasnikom. Ta se pojava razmahala osobito za austrijske uprave. Marko Trogrlić Zagora u drugoj polovici 19. stoljeća .277 Sredinom 19. st. 90% pučanstva austrijske Kraljevine Dalmacije živje¬ lo je na selu, pri čemu je Zagora u mnogočemu dijelila najgore njezine strane: prehrana ljudi bila je jednolična, skromna i nedostatna. Ivan Brigović, Ante Nazor Kontinentalna Dalmacija u Domovinskome ratu .287 Život na okupiranom području Dalmatinske zagore, kao i na cjelokup¬ nom teritoriju Hrvatske pod srpskom okupacijom, obilježavao je gospo¬ darski kolaps i težak život stanovništva, sve do konačnog oslo¬ bođenja. 791 DUHOVNA KULTURA JEZIK ! KNJiŽEVNGST Radoslav Katičić Perunovo svetište nad Žrnovnicom kod Splita .295 Odakle vrhovima primorske mase Mosora nad rijekom Žrnovicom ime slavenskoga boga gromovnika? Kako tu zagonetku danas rasvjetljava rekonstrukcija ulomaka drevne slavenske poganske sakralne poezije? Slávko Kovačić Crkvena organizacija od ranokršćanskih vremena do danas .301 U crkvenoj su upravi od samih početaka kršćanstva ključnu važnost imali gradovi, koji su mogli biti i mali, ali, da bi postali biskupijskim sjedištima, morali su doseći razinu onoga što se latinski zvalo civitas. Danas je, zbog napuštanja sela u Zagori, čak u opasnosti i sama vjer¬ ska tradicija. Zoraida Demori-Staničić Sakralna umjetnost .317 Za razliku od mnogih europskih država i pokrajina koje su imale sreću živjeti u relativnom miru i blagostanju, Zagora je paradigma stalnih ratova i razaranja, migracija, siromaštva i gladi. S dolaskom Osmanlija 1463. ona se iz povijesti vratila u prapovijest. Branko Čolović Sakralna baština Srba u kontinentalnoj Dalmaciji .333 Sva tri dalmatinska pravoslavna manastira podignuta su na rijekama čija imena nose: Krupa je na pritoku Zrmanje, Dragović na nekadašnjem potoku uz Cetinu, Krka na srednjem toku istoimene rijeke. Može li se iz tih pozicija odčítati program stvaranja jakih pravoslavnih centara nasuprot Katoličkoj crkvi? Vicko Kapitanović Franjevci: stvaraoci i čuvari kulturne baštine .343 Franjevci su u hrvatske krajeve stigli još za života svoga osnivača sv. Franje Asiškoga: uz jadransku su obalu izgradili samostane iz kojih su djelovali i u zaleđu. Nastanjujući se izvan gradskih zidina, ubrzo su počeli osjećati bilo običnoga naroda te su, vodeći ga, u povijesti dijelili njegovu sudbinu. Hana Breko Kustura Iz riznice liturgijskoglazbenih kodeksa franjevačkog kruga .353 Za razvoj franjevačke liturgijske glazbe u monastičkim centrima Zagore krucijalnu ulogu imale su Sambuške konstitucije iz 1663., kojima je bilo propisano da se u samostanima s najmanje šest glazbeno osposobljenih članova mora pjevati treći čas, misa i vespere nedjelja¬ ma i svim zapovjednim blagdanima. Ivan Basic Je li sv. Jeronim rođen u Lovreću? .359 U Dalmaciji je presudnu ulogu imao kult svetog Jeronima, koji se od 13. do 15. st. sve više poistovjećuje s regionalnim identitetom. Dalmatinska zagora imala je velik udio u dugoj raspri o tome iz kojega je dijela Dalmacije slavni prevodilac Biblije na latinski. Josip Bratulić Hrvatska pisana kultura u Dalmatinskoj zagori . Dalmatinska zagora, gdje se već u 8. st. organizira hrvatska država, bogato je nalazište spomenika trojezičnosti (latinske, staroslavenske i hrvatske na sva tri narječja) i tropismenosti (latiničke, glagoljičke i hrvatskoćirilične). Stipe Botica Književnost dinarskoga etnokulturnog sloja .377 Tradicija je osobito u književnosti ostavila neizbrisiv trag, posebno u usmenoknjiževnim i pučkim strukturama. Svi su književni oblici živjeli u izvedbama, performacijski, i rijetko su bili zapisivani. Zato je Kačić bio jedini tip umjetnika što ga je narod mogao primiti, kako primjećuje profesor Ivo Frangeš. Josip Lisac Organski idiomi u unutrašnjosti Dalmacije .383 U Dalmatinskoj zagori prevladavaju novoštokavski ikavski govori, s karakterističnom vokalnom redukcijom (nevsta umjesto nevista, čouk umjesto čovik itd.), s nekim izrazima kojih nema u književnom jeziku (npr. to je cine znači to je jeftino-, nišan stvari znači nisam bogzna kako itd.), s dosljednom novoštokavskom akcentuacijom i s bogatim stilskim značajkama, koje su oplemenile jezik Vjekoslava Kaleba, Ivana Raosa, Mirka Božića itd. Marko Grčić Je li dalmatinski Moriak predak balkanskoga barbarogenija? .387 Fortisov opis života stanovništva Zagore u samome je temelju europ¬ skoga konstrukta pojmova Moriak i morlakizam u 18. st., kao prethod¬ nika modernoga konstrukta Balkana i Balkanaca. Slobodan P. Novak Mila Gojsalić, gorštačka Jeanne D'Arc i stvarna Marulićeva Judita .399 Zašto Milu Gojsalić, poljičku junakinju srodnu Marulićevoj biblijskoj Juditi, koja je, po predaji, žrtvovala vlastiti život digavši u zrak barutanu i čador Ahmed-paše, ne bilježe hrvatske enciklopedije i što njen lik uopće znači u mitologiji Zagore? Dražen Budiša Ponašeni Nasradin ¡z 18. stoljeća .403 Kako je knjižica prevoditelja Nikole Palikuće iz Prukljana, pod naslovom Himbenost pritankog veleznanstva Nasradinova, tiskana 1771., prva uvela na naše područje ime i šale poznatoga šaljivčine, ličnosti koja se drugdje u Europi pojavila tek početkom 19. st.? Ivan J. Bošković Književnost i književnici iz Zagore .407 Ujević je, navodno, rekao da Zagoru neopravdano smatraju pasivnim područjem jer ne proizvodi dosta kukuruza, ali proizvodi talente: dala je mnoga ključna imena hrvatske književnosti: Ivana Lovrića, Filipa 792 Grabovca, Dušana Žanka, Mirka Božića, Milana Begovića, Josipa Kosora, Dinka Šimunovića, Ivana Aralicu, Ivana Raosa, Vladu Gotovca, Matu Ganzu, Petra Gudelja i mnoge druge. Jakša Fiamengo Poljički književni kvartet .415 Poljički kraj dobio je najbolje interprete u četvorici pjesnika: Dragi Ivaniševiću (1907.-1981.), Juri Kaštelanu (1918.-1990.), Nikoli Milićeviću (1922.-1999.) i Josipu Pupačiću (1928.-1971.). Doduše, Ivanisevic i Kaštelan, nisu, strogo uzevši, ¡z zabrđa, ali su duboko u živom tkivu poljičkoga duhovnog bića. PetarGudelj Uskoci i poskoci .419 Poskoci umjesto strijela, puške nabijene zlatnim pucetima, život orlujski i sokolski na nadmorskim liticama, zauzdavanje bure zmijskim žvalama, voda do koljena a junačke kosti do ramena - te i mnoge druge snažne slike hiperboliziraju sudbinu starih junaka sa zagorskoga krša. TRADICIJSKA KULTURA Dinka Alaupović Gjeldum Seoska graditeljska baština .429 Položaj sela u Zagori određenje oblicima zemljišta: stanovnici su pazili na to da ono bude u zavjetrini, na prisojnoj strani, blizu izvora, šume i putova do njiva, pašnjaka i crkve.Pučki graditelji imali su smišljen i ekonomičan način gradnje, koristeći se svim raspoloživim domaćim materijalima. Sanja Buble Kamen u tradicijskoj arhitekturi .451 Sve do sedamdesetih godina 20. st. zagorska su sela imala potpuno tradicijska obilježja-, različite vrste kamena ljudi su vadili u vlastitim malim kamenolomima. No, u najnovije doba kamen sve više uzmiče pred uvoznim materijalima. Ivan Šesta η Tradicijsko gospodarstvo, poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo .463 Tradicijsko je gospodarstvo Zagore autarkično: oslonjena na ratarstvo i stočarstvo, regija sve do sredine 20. stoljeća nastoji proizvesti sve nužno za održavanje gologa života: hranu za ljude i životinje, gradu za kuće, jednostavniji alat i druga pomagala. Branko Đaković Putovi stočara i stoke .479 Kao stjecište i sjecište specifičnih mikroklimatskih uvjeta, društvenih i političkih previranja, a i različitih naslijeđenih kulturnih obrazaca - nadomak mora i ulančanog vijenca Dinarida -zagorski prostor » d išao« je na kršu i s kršem. Dinka Alaupović Gjeldum Pčela i čovjek, med i vosak .489 Med se upotrebljavao u prehrani i u tradicijskoj medicini. Ako je danas med najvažniji proizvod pčela, vosak je bio najcjenjeniji njihov proizvod sve do konca 19. st.: bez svijeća su bile nezamislive crkveno-tradici- jske pučke svečanosti. Ivana Radováni Lov na žabe, rakove, ribe i ptice .499 Osnovna je značajka djelatnosti na vodama Zagore lov na žabe i rakove: oni su bili zastupljeni u pučkoj i u elitnoj kuhinji. Za trodnevnog posjeta cara Franje Josipa I. 1818. Drnišu, npr., poslúžené su žabe i rakovi. Taj je specijalitet i danas cijenjen dio domaće prehrane. Branka Vojnović-Traživuk Tradicijsko drvorezbarstvo .505 Vještina drvorezbarstva osobito se vidi u ukrašavanju preslica i škrinja. Također su se ukrašavale kutijice za duhan, britvu i druge potrepštine. Drvorezbarstvo zahtijeva samo vješte ruke i oštar nožić. Nerina Eckhel Od runa do tkanine .513 Ovčja vuna, koja se prije upotrebe grebena (gargaša), glavna je siro¬ vina za izradu odjeće. Za bojenje su se isprva upotrebljavale prirodne boje iz korijenja, lišća i plodova biljaka, dok se tridesetih godina 20. st. počinju upotrebljavati industrijske boje. Ida Jakšić Odjeća od Knina do Vrgorca .519 Muška nošnja pokazuje izrazitu pripadnost dinarskome krugu, dok žensku obilježava prepletanje mnoštva kulturnih i povijesnih slojeva. Sanja Ivančić Nakit gorštačke Dalmacije .527 Narodni nakit dalmatinskog zaleđa karakterizira obilna upotreba sre¬ bra, bakra i kositra te nekih legura. Likovno i stilski, među oblicima prevladava geometrijska stilizacija biljnih motiva. Silvio Braica Oružje: obrana i ukras .537 U Zagori je bio nezamisliv muškarac bez oružja. Najčešći su primjerci oružja tursko-orijentalnog podrijetla: u hladno se ubrajaju jatagani, handžari i kame, a u vatreno kubure i puške, sve bogato ukrašeno. Iris Biškupić Bašić Dječje igračke i igre .543 Pokazavši smisao za drvorezbarstvo, u Zelovu, seocetu podno Svilaje, stanovnici su igračke izrađivali u kućnoj radinosti, a pedesetih godina 20. st. osnovana je i zadruga s dvanaestak članova: svaka je igračka jedinstven, izvoran primjerak. 793 Joško Caleta Antropološki pregled glazbovanja . Na ovom prostoru snažno egzistiraju vokalno dvoglasje, koje predstav¬ ljaju žanrovi gange, rere i ojkavice,- sviranje u diple; pjevanje uz gusle, najčešće junačkih deseteračkih pjesama. No, sve jači utjecaj suvre¬ menih civilizacijskih tokova već je veoma reducirao puni život starijih tradicija. Dinka AlaupoviáGjeldum Običaji i vjerovanja .559 Obiteljski običaji i običaji zajednice, unatoč neizbježivim povijesnim mijenama, zadržali su bili sve donedavno arhaične oblike kad su po¬ srijedi rođenje, ženidba, smrt i pokop, te bogato proslavljanje crkvenih blagdana i događaja općenito povezanih s crkvenom godinom. Milana Černelić Bunjevački elementi u svadbenim običajima .583 Tko su, zapravo, Bunjevci? Već su i ranija istraživanja upozorila na nivo vlaških kulturnih elemenata u svadbenim običajima područja jadran- sko-dinarskog, sve do Istre, a tu se formirala i hrvatska etnička grupa Bunjevaca, u kojoj je bila neupitna i nazočnost Vlaha. Zorica Vitez Dva krnjevala: didi i mačkare .591 Karneval (krnjeval) veoma je popularan u Zagori. Novija istraživanja upućuju na dva tipa hrvatskih karnevala, luperkalijski i saturnalijski: prvi je svojstven ruralnim stočarskim krajevima, a drugi urbanim sred¬ inama. Marko Grčić Sinjska alka: pamćenje i zaborav prošlosti .599 Marcijalno komemorativno nadmetanje, premda isprva zapadnoeurop¬ ski (mletački) import, ubrzo se u Sinju stopilo s domaćim pučkim i ori¬ jentalnim tradicijama. Veljko Barbieri Arambaše ili gastromahija .613 Poznati talijanski pisac Enzo Betizza, podrijetlom iz Splita, upozorio je da se ono što se u Sinjskoj krajini zove arambaše ili arambašići u nje¬ govoj obitelji zvalo kapurali. Možda zato što su zamotuljci mesa u lis¬ tovima kiseloga kupusa bili u loncu poredani poput vojnika. MATERIJALNA I SPOMENIČKA BAŠTINA Miroslav Kafić Zaštitna arheološka istraživanja na Jadranskoj autocesti .619 Jadranska autocesta dijelom se poklapa s nekadašnjim magistralnim rimskim pravcem što je vodio od antičke Akvileje preko Senja pa zaleđem Velebita dalje na Salonu, Naronu, Skadar i Drač, te, preko albanskih planina, na Solun i Carigrad. Na području Zagore arheolozi su, u pripremama njene gradnje, istražili 43 lokaliteta, a još se planira istražiti i dokumentirati 52. Ivan Alduk Srednjovjekovne tvrđave .623 Fortifikacije, tvrđave, utvrđeni gradovi na području tzv. Zagore u 15. i 16. st., kad je, pod naletom Turaka, Dalmacija svedena na granice bizantskog ternata, prate sve promjene u tom tipu gradnje sličnih objekata diljem Europe. Mate Zeka n Utvrđeni gradovi i kule na rijeci Krki .637 Najveća se stradanja nekoć sjajnih gradova na Krki zbivaju sredinom 17. st., kad general Foseólo nakon preosvajanja, a iz straha da se Turci opet njima ne okoriste, naređuje njihovo rušenje. Ivan Alduk Odakle stećci u Dalmaciji .643 Pojava stećaka potkraj 13. i početkom 14. st. u Zagori podudara se s jačanjem svjetovne vlasti Šubića Bribirskih i s vremenom kneza Pavla: taj je prostor istodobno otvoren i utjecaju dalmatinske obale i planin¬ skim prostranstvima zaleđa. Kornelija Jurin-Starčević Osmanski Knin (1522.-1688.).649 Već zarana Knin je pod Turcima, još od 1522., zadobio istaknutu vojno- stratešku i civilno-upravnu ulogu. Nahija Knin dobiva to ime još 1528., u okviru Skradinskoga kadiluka. Joško Ćuzela Tvrđava Knin .661 Kninska se utvrda spominje prvi put u 10. st., a u vrijeme Dmitra Zvonimira bila je stalna prijestolnica kraljevstva i sjedišta biskupa. Od 1522. do 1688. tvrđava je pod Turcima, a onda je osvaja Girolamo Cornero. Dol797., kad u nju ulazi austrijska vojska, već su na njoj izvršene znatne obrambene intervencije. Anita Gamulin Imotska tvrđava Topana.665 Topana se prvi put navodí već u 10. st. kao oppidum í castellum. Za nju je vezana povijest bosanskih velikaša Vlatkovića i Vukčića, a nakon pada Bosne, 1463., epoha zamršenih mletačko-turskih odnosa. Godine 1973. počela je njezina obnova, koja traje i danas. Anita Gamulin Kule u Imotskoj i Vrgoračkoj krajini za turske uprave .669 Nakon zauzeća Imotskoga, 1493., turska vlast na to područje naseljava upravitelje, vojnike i obitelji zaslužnih ljudi, a ondje se grade mnogobroj¬ ne kule i utvrde za obranu posjeda i za život upravnih struktura. Ambroz Tudor Urbani razvoj unutrašnjosti .677 Gradovi unutarnje Dalmacije svoj razvoj ¡li zaostajanje ponajviše za¬ hvaljuju burnoj povijesti prometa između obale i zaleđa. Njihovo zvjez¬ dano doba pada u 15. st., do provale Turaka, upravo kad cvjeta trgo¬ vina između Bosne i Jadrana. 794 Snježana Tonković Razvoj grada Imoiskog .689 U drugoj polovici 18. i u 19. st. Imotski se od varošice brzo pretvara u urbano središte, sa svim obilježjima gradskoga života: naglo se diže životni standard, koji prate i sve istančanije kulturne potrebe. Stanko Piplović Crkve, javne građevine i prometnice u 19. stoljeću .695 Pod Austrijom su se građevinski planovi provodili preko Ministarstva za bogoštovlje i nastavu u Beču, preko građevinske službe Namjesništva i preko kotarskih poglavarstava. Gradnje su se ustupale privatnicima na javnim dražbama. Radovi su se, međutim, otezali godinama. MODERNA VREMENA Топко Maroević Ivan Meštrović danas, za nas i za druge .711 Svojim vrhunskim ostvarenjima, kao što su Zdenac života, Luka Botić, Miloš Obílit, Sjećanje, Majka s djetetom, Strossmayer, Marulić i dr., Meštrović je dao iskaze iznimne darovitosti i zagradio vlastitu parcelu specifičnog doživljavanja svijeta i shvaćanja oblika Jasen Boko Tin Ujević - žedan kamen na studencu .715 Tin Ujević na poseban je način kao književnik komunicirao sa svojim dinarskim okruženjem, о čemu piše: »Ne stidim se priznati da sam zemlju i nebo sa zvijezdama, maglama i oblacima čulno volio« . Prirodu je vidio kao ženu, suprotstavljajući je urbanom ambijentu lišenom erotskoga. Vlaho Bogišić Mate Ujević -veliki hrvatski enciklopedist .719 Mate Ujević, začetnik (nedovršene) Hrvatske enciklopedije, te, uz Miroslava Krležu, glavni projektant Enciklopedije Jugoslavije i, napokon, finalizator epohalne Pomorske enciklopedije, u nacionalnu je povijest, osim velikom erudicijom, ušao jedinstvenim kulturnim podu¬ zetništvom. Vjera Katalinić Jakov Gotovac - glazba iz kamena .721 Jakov Gotovac, skladatelj Ere s onoga svijeta, na libretto Milana Begovića, smatrao je da je stilsku komponentu njegova glazbenoga stvaranja odredila epoha kad je u Hrvatskoj prevladavao nacionalni rea¬ lizam i kad je većina autora željela stvarati djela s folklornim koloritom. . Jelena Hekman Vlado Gotovac - od trenutka do vječnosti .727 U djelu Vlade Gotovca odrazila su se sva dominantna intelektualna strujanja epohe, a sedamdesetih je godina iskusio brutalnost zatvorske retorzije komunističkoga režima. U Republici Hrvatskoj bio je jedan od najuglednijh promotora demokratizacije. Vesna Kusin Ante Topić Mimara -tajanstveni kolekcionar .731 Ante Topić Mimara ubraja se među najzagonetnije pojave u novijoj hrvatskoj kulturi: kako se, zapravo, dječačić ¡z krške zabiti Zagore otputio u svijet i stvorio golemu umjetničku kolekciju koja i danas izazi¬ va podijeljene reakcije·, divljenje jednih i skepsu drugih. Darko G la va η Kamen i kozmopolitizam .735 Kamen Dalmatinske zagore mnoge je umjetnike inspirirao i kao mater¬ ijal i kao oblik, pa su se na tragu Ivana Rendića, Ivana Meštrovića i Frane Šimunovića formirale cijele generacije hrvatskih kipara, slikara i dizajnera. Edda Du bravee Zagora na filmu .745 Zagora je nadahnula cijelu jednu filmografiju, u kojoj se ističu pojedi¬ na remek-djela kao što su igrani filmovi: Lisice Krste Papića, Prosjaci i sinovi Antuna Vrdoljaka, Konjanik Branka Ivande, Stoje muškarac bez brkova Hrvoja Hribara, te dokumentarni filmovi Zorana Tadića, Ivana Martinca, Nikole Babica i dr. . Darko Glavan Zvuk Zagore: od Alkara do Thompsona .747 Počeci pop-kulture vežu se uz grupu »Alkari« Josipa Matanovića, Mojmira Čačije i Dražena Žanka. Čačija će pokrenuti uspješnu klapu »Sinj« , dok će Žanko ostati zapamćen po skladbi »Od stoljeća sed¬ mog« . Vrhunac popularnosti na toj sceni postigao je Marko Perković Thompson. Jasen Boko Kazališna revolucija u Zagvozdu .749 Manifestacija Glumci u Zagvozdu stvorena je isključivo zbog lokalne publike, a najveći broj Zagvožđana nikad nije ni gledao kazališnu pred¬ stavu, jer ih do najbliže kazališne kuće dijeli stotinjak kilometara. Utopijski kazališni projekt pretvorio se u ovih desetak godina u najveći festivalski fenomen u Hrvatskoj. Popis ilustracija s izvorima .752 Izabrana bibliografija .756 Kazalo imena .777 Kazalo mjesta .783 795
any_adam_object	1
any_adam_object_boolean	1
building	Verbundindex
bvnumber	BV023099920
ctrlnum	(OCoLC)220372085 (DE-599)BVBBV023099920
era	Geschichte gnd
era_facet	Geschichte
format	Book
fullrecord	<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>01591nam a2200397 c 4500</leader><controlfield tag="001">BV023099920</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">00000000000000.0</controlfield><controlfield tag="007">t</controlfield><controlfield tag="008">080125s2007 a\|\|\| \|\|\|\| 00\|\|\| und d</controlfield><datafield tag="020" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">9789532710076</subfield><subfield code="9">978-953-271-007-6</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)220372085</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV023099920</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">rakwb</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">und</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield><subfield code="a">DE-19</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">7,41</subfield><subfield code="2">ssgn</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja</subfield><subfield code="b">Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 4. rujna - 21. listopada 2007.</subfield><subfield code="c">[glavna urednica kataloga Vesna Kusin]</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Zagreb</subfield><subfield code="b">Republika Hrvatska, Ministarstvo Kulture, Galerija Klovićevi Dvori</subfield><subfield code="c">2007</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">796 S.</subfield><subfield code="b">zahlr. Ill.</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">n</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">nc</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="648" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Geschichte</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1="0" ind2="7"><subfield code="a">Kultur</subfield><subfield code="0">(DE-588)4125698-0</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="651" ind1=" " ind2="7"><subfield code="a">Zagora</subfield><subfield code="g">Kroatien</subfield><subfield code="0">(DE-588)4119208-4</subfield><subfield code="2">gnd</subfield><subfield code="9">rswk-swf</subfield></datafield><datafield tag="655" ind1=" " ind2="7"><subfield code="0">(DE-588)4135467-9</subfield><subfield code="a">Ausstellungskatalog</subfield><subfield code="y">2007</subfield><subfield code="z">Zagreb</subfield><subfield code="2">gnd-content</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="0"><subfield code="a">Zagora</subfield><subfield code="g">Kroatien</subfield><subfield code="0">(DE-588)4119208-4</subfield><subfield code="D">g</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="1"><subfield code="a">Kultur</subfield><subfield code="0">(DE-588)4125698-0</subfield><subfield code="D">s</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2="2"><subfield code="a">Geschichte</subfield><subfield code="A">z</subfield></datafield><datafield tag="689" ind1="0" ind2=" "><subfield code="5">DE-604</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Kusin, Vesna</subfield><subfield code="e">Sonstige</subfield><subfield code="4">oth</subfield></datafield><datafield tag="856" ind1="4" ind2="2"><subfield code="m">Digitalisierung BSBMuenchen</subfield><subfield code="q">application/pdf</subfield><subfield code="u">http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=016302659&sequence=000002&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA</subfield><subfield code="3">Inhaltsverzeichnis</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="999" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-016302659</subfield></datafield><datafield tag="942" ind1="1" ind2="1"><subfield code="c">306.09</subfield><subfield code="e">22/bsb</subfield><subfield code="g">4972</subfield></datafield></record></collection>
genre	(DE-588)4135467-9 Ausstellungskatalog 2007 Zagreb gnd-content
genre_facet	Ausstellungskatalog 2007 Zagreb
geographic	Zagora Kroatien (DE-588)4119208-4 gnd
geographic_facet	Zagora Kroatien
id	DE-604.BV023099920
illustrated	Illustrated
index_date	2024-07-02T19:44:16Z
indexdate	2024-07-09T21:11:00Z
institution	BVB
isbn	9789532710076
language	Undetermined
oai_aleph_id	oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-016302659
oclc_num	220372085
open_access_boolean
owner	DE-12 DE-19 DE-BY-UBM
owner_facet	DE-12 DE-19 DE-BY-UBM
physical	796 S. zahlr. Ill.
publishDate	2007
publishDateSearch	2007
publishDateSort	2007
publisher	Republika Hrvatska, Ministarstvo Kulture, Galerija Klovićevi Dvori
record_format	marc
spelling	Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 4. rujna - 21. listopada 2007. [glavna urednica kataloga Vesna Kusin] Zagreb Republika Hrvatska, Ministarstvo Kulture, Galerija Klovićevi Dvori 2007 796 S. zahlr. Ill. txt rdacontent n rdamedia nc rdacarrier Geschichte gnd rswk-swf Kultur (DE-588)4125698-0 gnd rswk-swf Zagora Kroatien (DE-588)4119208-4 gnd rswk-swf (DE-588)4135467-9 Ausstellungskatalog 2007 Zagreb gnd-content Zagora Kroatien (DE-588)4119208-4 g Kultur (DE-588)4125698-0 s Geschichte z DE-604 Kusin, Vesna Sonstige oth Digitalisierung BSBMuenchen application/pdf http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=016302659&sequence=000002&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA Inhaltsverzeichnis
spellingShingle	Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 4. rujna - 21. listopada 2007. Kultur (DE-588)4125698-0 gnd
subject_GND	(DE-588)4125698-0 (DE-588)4119208-4 (DE-588)4135467-9
title	Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 4. rujna - 21. listopada 2007.
title_auth	Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 4. rujna - 21. listopada 2007.
title_exact_search	Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 4. rujna - 21. listopada 2007.
title_exact_search_txtP	Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 4. rujna - 21. listopada 2007.
title_full	Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 4. rujna - 21. listopada 2007. [glavna urednica kataloga Vesna Kusin]
title_fullStr	Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 4. rujna - 21. listopada 2007. [glavna urednica kataloga Vesna Kusin]
title_full_unstemmed	Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 4. rujna - 21. listopada 2007. [glavna urednica kataloga Vesna Kusin]
title_short	Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja
title_sort	dalmatinska zagora nepoznata zemlja galerija klovicevi dvori zagreb 4 rujna 21 listopada 2007
title_sub	Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 4. rujna - 21. listopada 2007.
topic	Kultur (DE-588)4125698-0 gnd
topic_facet	Kultur Zagora Kroatien Ausstellungskatalog 2007 Zagreb
url	http://bvbr.bib-bvb.de:8991/F?func=service&doc_library=BVB01&local_base=BVB01&doc_number=016302659&sequence=000002&line_number=0001&func_code=DB_RECORDS&service_type=MEDIA
work_keys_str_mv	AT kusinvesna dalmatinskazagoranepoznatazemljagalerijaklovicevidvorizagreb4rujna21listopada2007

Verfügbarkeit

Es ist kein Print-Exemplar vorhanden.

Fernleihe Bestellen Achtung: Nicht im THWS-Bestand! Inhaltsverzeichnis

MARC

Datensatz im Suchindex

Es ist kein Print-Exemplar vorhanden.

Ähnliche Einträge